Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1. UVOD
1.1.PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU PLANA DETAQNE
REGULACIJE
Pravni osnov za izradu i dono{ewe predmetnog Plana detaqne
regulacije sadr`an je u:
- Zakonu o planirawu i izgradwi (,,Sl. glasnik Republike
Srbije,,, broj 47/2003) i Zakonu o Izmenama i dopunama
Zakona o planirawu i izgradwi ( "Slu`beni glasnik
Republike Srbije", broj 34/06)
- Odluci o izradi Plana detaqne regulacije " Gimnazija u Gorwem Milanovcu, broj 4-01-06-1001//09, od
17.07.2009.g
Planski osnov za izradu plana sadr`an je u:
- Generalnom urbanisti~kom planu Gorwi Milanovac
- Programu za izradu Plana detaqne regulacije "Gimnazija" u Gorwem Milanovcu
1.2. CIQ I PREDMET IZRADE PLANA
Planom detaqne regulacije potrebno je definisati pravila
ure|ewa i gra|ewa i stvoriti mogu}nost za izgradwu novih
objekata. Predmet plana je da se defini{u povr{ine, utvrde
uslovi za izgradwu objekata, za ure|ewe prostora, na~in
sprovo|ewa plana kao i faznost izgradwe podru~ja.
Ciq izrade Plana je ure|ewe zemqi{ta i privo|ewe nameni u
skladu sa Programom za izradu plana, kao i uskla|ivawe
urbanisti~kih re{ewa sa dru{tveno ekonomskim uslovima i
potrebama korisnika prostora.
• Ciq Plana detaqne regulacije "Gimnazija" u Gorwem Milanovcu je da se obezbedi planski osnov:
• da se defini{e saobra}ajno re{ewe u skladu sa zonirawem i funkcionalnom organizacijom prostora i defini{e javno i
ostalo gra|evinsko zemqi{te.
• da se na osnovu detaqne valorizacije postoje}eg gra|evinskog fonda i urbanisti~kih parametara defini{u
pravila ure|ewa i gra|ewa za javne povr{ine, za objekte
od op{teg interesa kao i za objekte u okviru ostalog
gra|evinskog zemqi{ta
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
• da se na osnovu analize raspolo`ivih kapaciteta defini{e mre`a i objekti infrastrukture kao i wihov na~in
kori{}ewa.
• da se razradi sredworo~ni program ure|ewa javnog gra|evinskog zemqi{ta u obuhvatu plana
• Plan Detaqne regulacije radi se na slede}im podlogama:
• Topografsko - katastarski plan R1:1000 snimio: "GEOPAK"DOO Gorwi Milanovac
overio:Republi~ki geodetski zavod - slu`ba za katastar
nepokretnosti Gorwi Milanovac (podloga je prilo`ena u
programu)
• Digitalizovana topografsko - katastarska podloga - podloga dobijena od investitora
1.3. PODRU^JE I GRANICE PLANA
Opis granica plana
Granica plana obuhvata slede}e brojeve katastarskih
parcela: 621/1, 622, 619/1, 618, 616, 617, 614/2, 615,
614/1, 623, 624, 625/1, 625/2, 626, 627, 628, 631, 629,
630, 632, 633/1, 634, 633/2, 636, 635, 637/2, 637/1, 638/2,
639, 640 i delove kp.br. 689, 690, 687, 643/1, 686/1,
686/3,686/2, 644, sve KO Gorwi Milanovac. Prikaz granice
zahvata dat je u grafi~kom prilogu Katastarsko -
topografski plan sa prikazom granice plana. Ukpuna povr{ina
zahvata plana je 4.43ha.
U slu~aju neslagawa brojeva katastarskih parcela
tekstualnog i grafi~kog dela merodavni su podaci iz
grafi~kog priloga.
1.4. STATUS ZEMQI[TA U GRANICAMA PLANA
Prostor koji je predmet razrade Planom Detaqne regulacije
pripada KO Gornji Milanovac i nalazi se u okviru gradskog
gra|evinskog reona sa statusom dr`avne svojine.
Korisnici zemqi{ta su pravna i fizi~ka lica.
1.5. ANALIZA POSTOJE]EG STAWA
1.5.1 Osnovna namena prostora
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
Analizirani predmetni prostor je velikim delom izgra|en.
U okviru postoje}eg na~ina kori{}ewa izdvajaju se javne
saobra}ajne povr{ine, zatim porodi~no stanovawe sa ili bez
delatnosti, vi{eporodi~no stanovawe sa delatnostima,
poslovno - komercijalne delatnosti, javne delatnosti.
Podru~je obuhvata deo neregulisanog potoka, a preostala
povr{ina je neizgra|ena, trenutno pod samoniklom
vegetacijom i u denivelaciji.
Deo predmetnog prostora je razra|en Urbanisti~kim projektom
koji se u toku izrade programa za Plan detaqne regulacije
tretira kao ste~ena obaveza.
1.5.2 Gra|evinski fond
Na predmetnom podru~ju evidentirani su objekti porodi~nog
stanovawa, porodi~nog stanovawa sa delatnostima, kolektivno
stanovawe, poslovno - komercijalne delatnosti (usluge,
trgovine,), zgrada gimnazije ,,Takovski ustanak,, sa
prate}im objektima kao i objekati u funkciji
infrastrukturnog opremawa. Objekti su razli~itog stepena
o~uvanosti. Za realizaciju predlo`enih sadr`aja neophodno
je uklawawe nekih objekata.
1.5.3 Postoje}a infrastruktura
Saobra}ajna mre`a
Na predmetnom podru~ju obuhvata PDR Gimnazija primarnu
mre`u saobra}ajnica ~ine Ulica Vojvode Milana, Ulica heroja
Dra`evi}a i Ulica Milo{a Velikog. Sa ovih saobra}ajnica
omogu}en je pristup svim postoje}im sadr`ajima u okviru
obra|ivanog podru~ja. Pomenute saobra}ajnice imaju
definisanu trasu i popre~ni profil. Profil ulice Vojvode
Milana sastoji se iz kolovoza {irine 9m i trotoara
promenqive {irine min 5m sa razdelnim zelenilom na
pojedinim delovima. Ulica Heroja Dra`evi}a ima popre~ni
profil koji se sastoji iz kolovoza {irine 8m i obostranim
trotoarom {irime oko 3.5m. Ulica Milo{a Velikog ima profil
koji se sastoji iz kolovoza {irine 7m i trotoara promenqive
{irine (od 2.5m do 4.5m). Raskrsnica ulica Heroja Dra`evi}a
i Vojvode Milana, kao i ulica Vojvode Milana i Milo{a
Velikog su semaforisane.
Parkirawe na predmetnom podru~ju obavqa se uglavnom du`
svih obodnih saobra}ajnica na samom kolovozu kao podu`no i
preko trotoara. dok je jedini organizovan parking ispred
Robne ku}e kapaciteta oko 15 parking mesta.
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
Ukupna povr{ina pod saobra}ajnicama je 13.465,23m2 {to
iznosi 30% od ukupne povr{ine plana.
Elektroenergetska mre`a
Na lokaciji koja je predmet ovog plana nalazi se jedna
trafo stanica 10/0.4kV/kV iz koje je polo`en odre|en broj
1kV-nih kablova kaoi i 10kVni kablovi kojima je ova trafo
stanica povezana sa drugim trafo stanicama u prsten i to sa
TC 10/0.4kV/kV Objekat A i ka TS 10/0.4kV/kV Po{ta.
U okviru lokacije podzemnim 1kV-nim kablovima napajaju se
okolne zgrade u okviru lokacije. Deo kablova se koristi za
napajawe vazdu{ne niskonaponske mre`e koja je postavqena
du` ulice Vojvode Milana kao i delom ulice Milo{a Velikog.
i ulice Heroja Dra`evi}a.
Pored navedenih kablova kroz deo lokacije polo`eni su 10kV-
ni kablovi kao i 1kV-ni kablovi koji se napajaju iz okolnih
trafo stanica.
Telekomunikaciona infrastruktura
Na lokaciji koja je predmet ovog plana nalazi se jedan
vazdu{ni TT izvod koji je povezan podzemnim TK kablom sa
kablovskom TK kanalizacijom.u ulici Heroja Dra`evi}a. Du`
pomenutre ulice kao i ulica Milo{a Velikog kao i dela ulice
Vojvode Milana u trotoaru postavqena je telekomunikaciona
kablovska kanalizacija koja se sastoji iz PVC cevi pre~nika
110mm i odgovaraju}ih TK okna. Delom ulice Vojvode Milana a
u trotoaru polo`en je podzemni TK kabal.
Hidritehni~ka infrastruktura
Vodovodna mre`a
U ulici Vojvode Milana postoji cevovod LG Ø125mm a u delu
ulice Heroja Dra`evi}a postoji cevovod PVC Ø100mm kao i cevovod maweg pre~nika.
U ulici Vojvode Milana planiran je cevovod F200mm, u ulici
Milo{a Velikog F 100mm. Planirano je da se produ`i cevovod
F 100mm u ulici Heroja Dra`evi}a i da se planiranom ulicom
preko lokacije spoji sa cevovodom F 200mm u ulici Vojvode
Milana.
Fekalna kanalizacija
Umesto fekalnog kolektora ACC F 1000mm koji izlazi iz
velikog propusta za Glibski potok kako je dato u uslovima
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
izveden je fekalni kolektor Glibski potok 2 F 300mm koji se
ne ispu{ta u Glibski potok kako je u uslovima dato ve}
prolazi ispod ulice Heroja Dra`evi}a I ukqu~uje se u
kolektor Glibski potok 1 F300mm. Kolektor Glibski potok 2
F300mm prihvata i deo fekalne kanalizacije F 200mm pored
bolnice koja je zbog ranijeg klizi{ta nizvodno iskqu~ena sa
mre`e.
Glibski potok
Glibski potok je na delu lokacije ne regulisan i prati
trasu fekalnog kolektora Glibski potok 2 F 300mm. Kanalisan
je jedino ispod ulice Vojvode Milana i Heroja Dra`evi}a i
nizvodno. Ne regulisani deo potoka potrebno je regulisati
(zaceviti).
1.5.4 Za{ti}eni objekti
Od strane Zavoda za za{titu spomenika kulture mere tehni~ke
za{tite date su kroz slede}e segmente:
1. Zgrada ,,Gimnazije,, izgra|ena je 1902. god. da bi se
odmah po zavr{etku I Svetskog rata dogra|ena (radovi
zavr{eni 1939.god.) u istom neoklasicisti~kom stilu,
uklopqen u stariji deo.
Zgrada ,,Gimnazije,, je objekat koji po Zakonu o
za{titi kulturnih dobara (,,Slu`beni glasnik RS,, br.
71/94) objekat pod prethodnom za{titom, Zavod u
Kraqjevu je prilikom izrade priloga za{tite za potrebe
Generalnog plana ovaj objekat valorizovao kao objekat
sa izuzetnim arhitektonsko - istorijskim vrednostima i
kao takav stavqen je u prioritet za utvr|ivawe za
nepokretno kulturno dobro - spomenik kulture.
Objekat je u graditeqsko stati~kom smislu u dobrom
stawu, ali unutra{wi zidovi i plafoni, podovi, spoqna
i unutra{wa stolarija je u izuzetno lo{em stawu. Iz
tog razloga potrebno je izvr{iti hitne intervencije na
revitalizaciji i rekonstrukciji istih.
Posebni problem je vlaga koja se mora sanirati kako
uklawawem uzro~nika, tako i kvalitetnom
hidroizolacijom.
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
2. Objekat koji je u dosta lo{em stawu, ali uz
konzervatorsko - restauratorske radove koji bi se
preduzeli mogao bi biti struktura koja se uklapa u
postoje}i ambijent i koji bi trabalo sa~uvati.
3. Ostali objekti unutar granice zahvata Plana su u lo{em
stawu, kako graditeqskom tako i urbanisti~ko
arhitektonskom. Iz tog razloga wih treba poru{iti ili
eventualno remodelovati o ~emu }e odlu~iti obra|iva~
Plana.
Sastavni deo dokumentacije plana su uslovi Zavoda za
za{titu spomenika
1.6. OSNOVNA KONCEPCIJA PLANA
Analizom postoje}eg stawa i procene razvojnih mogu}nosti, a
na osnovu ste~enih obaveza, uslova i smernica GP - a, do{lo
se do konceptualnog re{ewa saobra}ajne mre`e sa prete`nim
namenama u okviru predmetnog prostora.
Prostorna organizacija je zasnovana na osnovnim principima
koji su definisani u Programu za izradu GP. Zonu u funkciji
javnih objekata -Gimnazija prostorno i funkcionalno
zaokru`iti kroz dopunu neophodnih sadr`aja i povr{ina u
skladu sa normativima za ovu vrstu objekata.
Zona komercijalnih funkcija prostorno se zadr`ava, a u
okviru zone koja je opredeqena za stanovawe kao prete`nu
namenu potrebno je stvoriti uslove za kvalitetnu
transformaciju. U okviru ove zone te`iti organizaciji
stanovawa sa delatnostima s tim {to je mogu}a i
organizacija samo stanovawa ili samo delatnosti.
Novoplaniranom saobra}ajnicom pre svega se uspostavqa
saobra}ajni kontinuitet od gradskog zna~aja i otvara
pristup u unutra{wost bloka.
Predlo`enim konceptom plana kao najbitniji programski
elementi izdvajaju se:
• Stvarawe uslova za uspostavqawe saobra}ajnog kontinuiteta
• Stavarawe uslova ( kroz rekonstrukciju postoje}ih i izgradwu novih stambenih objekata uz adekvatno komunalno
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
opremawe) za formirawe jedinstvenog bloka u kontaktu sa
centralnim gradskim jezgrom
• Stvarawe uslova za oblokovawe zone u funkciji Gimnazije uz dopunu neophodnim sadr`ajima
Ceo prostor koji je predmet Plana podeqen je na
funkcionalne zone koje prate odgovaraju}i urbanisti~ki
pokazateqi.
• Zona stanovawa - stanovawe je definisano kao prete`na namena koju prate delatnosti u skladu sa potrebama i
prostornim mogu}nostima. Maksimalna spratnost u okviru
ove zone P+4 a gustina stanovawa 150-300stanovnika /ha.
• Zona poslovno - komercijalnih funkcija - zadr`ava se na lokaciji postoje}e robne ku}e
• Zona javnih funkcija - zadr`ava se u okviru Gimnazije uz dopunu neophodnih sadr`aja.
• Zona komunalnih funkcija - podrazumeva objekte za komunalno opremawe predmetnog prostora
• Zona u funkciji saobra}aja - obuhvata postoje}e saobra}ajnice po obodu bloka kao i novoplaniranu ulicu.
• Zona u funkciji potoka - obuhvata zonu koja je opredeqena za ucevqewe postoje}eg potoka uz koji je i postoje}i
kanalizacioni kolektor.
2. PRAVILA URE\EWA
2.1. POVR[INE JAVNE NAMENE
tabelarni prikaz povr{ina javne namene
POVR[INE JAVNE POVR[INA (m2) % u~e{}a u zahvatu
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
NAMENE plana
saobra}ajne
povr{ine
17719.57 40.00
koridor ucevqenog
potoka i fekalnog
kolektora
854.96 1.92
povr{ine u
funkciji komunalnog
opremawa
83.20 0.018
povr{ine u funkciji
javnih objekata
8962.57 20.21
UKUPNO POVR[INE
JAVNE NAMENE
27620.03 62.30
POVR[INE OSTALIH
NAMENA
stanovawe 14938.00 33.7
Posl.komercijalne
funkcije
1774.62 4.00
UKUPNO POVR[INE
OSTALIH NAMENA
16712.62 37.70
UKUPNO ZAHVAT PLANA 44 330.56 100%
Podru~je obuhva}eno Planom detaqne regulacije pripada
gra|evinskom reonu.
Javne povr{ine i povr{ine za objekte javne namene
predstavqaju novoformirane javne gra|evinske parcele koje
su analiti~ki definisane u grafi~kom prilogu "Plan povr{ina
javne namene ".
U okviru zahvata plana za povr{ine javne namene opredeqene
su:
• saobra}ajne povr{ine i to kolske i pe{a~ke,
• povr{ine u funkciji ucevqenog potoka i fekalnog kolektora
2.1.1. JAVNE POVR[INE U FUNKCIJI SAOBRA]AJA
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
Saobra}ajne povr{ine obuhvataju postoje}e saobra}ajnice iz
mre`e gradskih ulica, novoplaniranu saobra}ajnicu kroz
sredi{te plana i povr{ine u finkciji javnih parkinga. Kao
javno zemqi{te u funkciji sobra}aja definisane su i zelene
povr{ine koje su zastupqene u postoje}im uli~nim profilima
kao i u profilu novoplanirane saobra}ajnice.
U funkciji saobra}ajnih povr{ina su cele katastarske
parcele br. 689,690,687,686/1, i delovi KP br. 625/1,
625/2, 623, 624, 626, 627, 628, 631, 633/2, 639, 640,
638/2, 613, 615, 814/1, 614/2, 617, 618, 619/1, 643/1 i to
u ukupnoj povr{ini od 17719.57m2. Za formirawe saobra}ajnih
povr{ina u skladu sa planom potrebno je pribaviti zemqi{te
u ukupnoj povr{ini od 3465.26m2.
U gafi~kom prilogu dati su analiti~ko geodetski elementi
koji odre|uju javne povr{ine u funkciji saobra}aja.
2.1.2. JAVNE POVR[INE U FUNKCIJI UCEVQENOG POTOKA I
KORIDORA FEKALNOG KOLEKTORA.
Javno gra|evinsko zemqi{te u funkciji ucevqenog potoka
obuhvata koridor koji je planom opredeqen za regulaciju
postoje}eg otvorenog potoka i trasu postoje}eg fekalnog
kolektora. Na delu gde se ovaj koridor preklapa sa javnom
povr{inom u funkciji gimnazije u nadzemnom delu u zoni
koridora mogu}a je organizacija sportskih terena i drugih
sadra`aja parternog karaktera kao i ure|ewe u skladu sa
celokupnim ure|ewem dvori{ta Gimnazije.
Povr{ina koja je u funkciji ucevqenog potoka a koja se
preklapa sa drugim javnim povr{inama zauzima delove KP br.
622, 643/1, 624 u ukupnoj povr{ini od 411.67m2.
Povr{ina u funkciji ucevqenog potoka i fekalnog kolektora
koja je opredeqena kao posebna javna povr{ina zauzima
KP.br. 624, 643/1, 613 i 623 i to u povr{ini od 443.29m2. U
funkciji ucevqenog potoka i fekalnog kolektora je ukupna
povr{ina od 854.96m2 Za realizciju planiranog koridora
potrebno je pribaviti zemqi{te u ukupnoj povr{ini od.
392.32m2.
U gafi~kom prilogu dati su analiti~ko geodetski elementi
koji odre|uju koridor ucevqenog kolektora kao i javnu
povr{inu u funkciji istog.
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
2.2. POVR[INE ZA OBJEKTE JAVNE NAMENE
U okviru zahvata plana opredeqene su povr{ine za objekte
javne namene i to:
• povr{ina u funkciji objekata komunalnog opremawa
• povr{ina u funkciji javnih objekta (gimnazija sa prate}im sadr`ajima)
2.2.1. POVR[INA ZA OBJEKAT GIMNAZIJE
Od javnih objekata u okviru predmetnog prostora izdvaja se
Gimnazija. Planom je opredeqena javna povr{ina za
egzistirawe postoje}ih sadr`aja kao i za pro{irewe u skladu
sa potrebama Gimnazije.
Novoformiranu Gra|evinsku parcelu u funkciji Gimnazije ~ine
.KP br. 622, 621/1, 623 i delovi KP br. 625/2, 625/1, 624 i
643/1 . Ukupna povr{ina parcele koja je u planu odre|ena
analiti~ko geodetskim elementima je 8962.57m2. Za potrebe
realizacije predmetne parcele potrebno je pribaviti 2382.14
m2 zemqi{ta.
Pristup predmetnom prostoru ostvarena je sa ulice Milo{a
Velikog na mestu postojeћег приступа и sa novoplanirane saobra}ajnice u zale|u. Primaran kolski pristup ostvaren
je sa novo planirane saobra}ajnice sa koje treba ostvariti
i pristup parkingu koji }e se organizovati u funkciji
Gimnazije. Postoje}i kolski pristup sa ulice Milo{a Velikog
ovim planom se zadr`ava i to uglavnom kao interventni.
Glavni pe{a~ki pristup objektu se zadr`ava iz ulice Milo{a
Velikog.
Postoje}i objekat Gimnazije se zadr`ava i na wemu su mogu}e
intervencije u skladu sa uslovima Zavoda za za{titu
spomenika kulture.
Tako|e ovim planom se zadr`ava i postoje}i prate}i objekat
koji je u funkciji kotlarnice.
U okviru opredeqene parcele planirana je dopuna sadr`aja
kroz izgradwu fiskulturne sale i sportskih terena na
otvorenom.
Objekat fiskulturne sale je planiran kao prizemni sa
visinom koja odgovara normativima za ovu vrstu objekata.
Vezu izme|u postoje}eg objekta i fiskulturne sale mogu}e je
ostvariti kao toplu ili u vidu nadstre{nice.
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
Organizaciju prate}ih sadr`aja u okviru dvori{ta Gimnazije
izvr{iti u skladu sa raspolo`ivim prostorom a imaju}i u
vidu koridor ucevwenog potoka i fekalnog korektora koji
predstavqeju ograni~ewe pre svega u smislu postavqawa
objekata.
Slobodne povr{ine u okviru kojih su i pe{a~ke komunikacije
koje povezuju sadr`aje u kompleksu, organizovati u
funkciji {kolskog vrta.
[kolski vrt
U okviru parcele Gimnazije predvi|ena je organizacija
{kolskog vrta po principu male botani~ke ba{te. U skladu
sa raspolo`ivom povr{inom predvideti izlo`beno sajamski
deo, zatim mali dendro vrt sa aran`erijom od razli~itih
edukativnih i autohtonih kategorija i ekonomski deo u
kontaktu sa novoplaniranom soabra}ajnicom.
Kod ure|ivawa ove povr{ine neophodno je uraditi prethodni
manual valorizacije postoje}e vegatacije. Neophodno je da
se sva kvalitetna stabla zadr`e ili ukoliko je mogu}e
izvr{iti wihovo preme{atwe.
Kod dela ucevqenog fekalnog kolektora ne preporu~uje se
sadwa visokog i niskog rastiwa, dovoqno je da se ova
povr{ina pokrije kvalitetnim travnim pokriva~em.
2.2.2. POVR[INA ZA OBJEKAT KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
U funkciji komunalnog opremawa u okviru predmetnog prostora
opredeqena je povr{ina u funkciji gasovoda ~ine je delovi
kp.br. 622 i 621/1, u ukupnoj povr{ini od 83.20m2. Za
realizciju predmetne povr{ine potrebno je pribaviti 83.20 m2
zemqi{ta.
U gafi~kom prilogu dati su analiti~ko geodetski elementi
koji odre|uju javne povr{ine u funkciji objekata komunalnog
opremawa.
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
Bilans planiranih povr{ina javne namene
planirana povr{ina
m2 povr{ina koju treba
pribaviti
m2
saobra}ajne
povr{ine
17719.57 3465.26
koridor ucevqenog
potoka i fekalnog
kolektora
854.96 392.32
infrastrukturni
objekti
83.20 83.20
povr{ina u
funkciji
Gimnazije
8962.57 2382.14
UKUPNO 27620.03 6322.92
2.3. POVR[INE OSTALIH NAMENA
U okviru povr{ina ostalih namena izvr{ena je podela na
funkcionalne zone i to:
• Zonu stanovawa i
• Zonu poslovno -17719.57komercijalnih funkcija
Podela na zone izvr{ena je u skladu sa planiranom prete`nom
namenom. Podela u okviru zone izvr{ena je prema
urbanisti~kim pokazateqima na celine.
2.3.1. ZONA STANOVAWA
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
Ova zona se razvija na prostorima gde trenutno egzistira uz
ulice Vojvode Milana i Heroja Dra`evi}a sa oslawawem na
novoplaniranu saobra}ajnicu. Planom je ova zona predvi|ena
za transformaciju ka jednom kavalitetnijem prostoru u
neposrednom kontaktu sa centralnim gradskim jezgrom. Prema
uslovima plana vi{eg reda u okviru predmetne zone treba
izvr{iti pogu{}avawe kroz stvarawe osnova za gradwu objekta
vi{eporodi~nog stanovawa koje }e pratiti delatnosti koje
treba da podr`e sadr`aje u kontaktu.
U okviru zone stanovawa izdvajaju se celine koje prate
tipove stanovawa u skladu sa specifi~nostima. Celine su
formirane prema istim urbanisti~kim parametrima.
o Celina SD1 – ova celina obuhvata stanovawe sa delatnostima koje je organizovano u okviru
prostora odre|enog ulicom Heroja Dra`evi}a,
Vojvode Milana, novoplaniranom saobra}ajnicom i
javnom povr{inom u funkcji ucevwenog potoka.
Delatnosti u okviru ove celine planirane su u
prizemnim eta`ama.
Sprovo|ewe ove namene vr{i}e se kroz
transformaciju predmetnog prostora zamenom
postoje}ih objekata individualnog stanovawa
objektima vi{eporodi~nog stanovawa. Povr{ina u
funkciji ove celine je 10975.89m2
o Celina SD2 – ova celina obuhvata stanovawe koje je organizovano uz ulicu Heroja Dra`evi}a.
Delatnosti u okviru ove celine planirane su u
prizemnim eta`ama u kombinaciji sa stanovawem ili
se u objektu mogu organizovati samo delatnosti
kao dopuna sadr`aja u okru`ewu.
Sprovo|ewe ove namene vr{i}e se kroz
transformaciju predmetnog prostora zamenom
postoje}ih objekata objektima vi{eporodi~nog
stanovawa ili objektima u funkciji delatnosti.
Povr{ina u funkciji ove celine je 3962.11m2
2.3.2. ZONA POSLOVNO - KOMERCIJALNIH FUNKCIJA
Zona poslovno - komercijalnih funkcija zadr`ava se na
postoje}oj lokaciji na kojoj i sada egzistira u objektu
,,Robne ku}e,,. Ovaj objekat se u potpunosti zadr`ava
svojim polo`ajem, horizontaslnim i vertikalnim gabaritima i
oblikovawem i na wemu su mogu}e intervencije u smislu
teku}eg odr`avawa.
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
Bilans povr{ina - postoje}i na~in kori{}ewa zemqi{ta u
okviru analiziranog prostora
NAMENA POD OBJEKTIMA
m2 UKUPNA POVR[INA
KORI[]EWA
m2
porodi~no stanovawe 1 623.07 6 514.61
porodi~no stanovawe
sa delatnostima
128.21 2 525.30
vi{eporodi~no
stanovawe,
stanovawe sa
delatnostima
529.74 1 409.36
uslu`ne delatnosti 2 410.64 5 752.97
javne funkcije 1 144.19 4 936.32
komunalne funkcije 149.18 83.20
neizgra|ene
povr{ine
- 9 150.30
gradske ulice - 13 465.23
neregulisani potok - 493.39
UKUPNO 5 985.03 44 330.56
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
bilans povr{ina maksimalno o~ekivanih kapaciteta prema
predlo`enim celinama sa istim pravilima gra|ewa
NAMENA
CELINE SA
ISTIM
PRAVILIMA
GRA\EWA
POVR[INA
m2
STANOVAWE SD1 10975.89
SD2 3962.11
14938.00
POSLOVNO
KOMERCIJALNE
FUNKCIJE
1774.62
JAVNE FUNKCIJE
8962.57
KOMUNALNE
FUNKCIJE
83.20
SAOBRA]AJNE
POVR[INE
17719.57
KORIDOR UCEVQENOG
POTOKA I FEKALNOG
KOLEKTORA
854.96
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
UKUPNO ZAHVAT
PLANA
44330.56
INDEKS IZGRA\ENOSTI
24.41%
INDEKS ZAUZETOSTI
1.21
3. REGULACIJA INFRASTRUKTURNIH MRE@A
3.1. REGULACIJA MRE@E SAOBRA]AJNIH POVR[INA
Prema prikupqenim podacima i izvr{enim analizama mo`e se
zakqu~iti slede}e:
Saobra}ajno re{ewe na predmetnom podru~ju je zasnovano na
koncepciji saobra}ajnog re{ewa i smernicama koje su date
GUP-om, projektnim zadatkom i uslovima koji su dati od
investitora, kao i na sveobuhvatnoj analizi postoje}eg
stawa. Na predmetnom podru~ju obuhvata PDR Gimnazija
primarnu mre`u saobra}ajnica ~ine Ulica Vojvode Milana,
Ulica heroja Dra`evi}a i Ulica Milo{a Velikog. Sa ovih
saobra}ajnica omogu}en je pristup svim postoje}im
sadr`ajima u okviru obra|ivanog podru~ja. Pomenute primarne
saobra}ajnice imaju definisanu trasu i popre~ni profil, i
kao takve se zadr`avaju. Profil ulice Vojvode Milana
sastoji se iz kolovoza {irine 9m i trotoara promenqive
{irine od 3.5m do 5m sa razdelnim zelenilom na pojedinim
delovima. Ulica Heroja Dra`evi}a ima popre~ni profil koji
se sastoji iz kolovoza {irine 8m i obostranim trotoarom
{irine 3.5m (3.0m). Ulica Milo{a Velikog ima profil koji se
sastoji iz kolovoza {irine 7m i trotoara promenqive {irine
(od 2.5m do 4.5m). Raskrsnica ulice Milo{a Velikog sa
ulicama Heroja Dra`evi}a i Vojvode Milana su predvi|ene ze
rekonstrukciju u smislu pove}awa radijusa zaobqewa sa
minimalnim radijusom Rmin=6.0m.
Planom je predvi|ena sasvim nova saobra}ajnica koja se
pru`a centralnim delom obra|ivanog podru~ja u pravcu
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
jugoistok-severozapad i vezuje ulice Vojvode Milana i
heroja Dra`evi}a. Ova saobra}ajnica predstavqa produ`etak
ulice Vuka Karaxi}a - jednom od sabirnih ulica koja spaja
ulicu @elezni~ku sa Takovskom ulicom. Planirana
saobra}ajnica je du`ine oko 165m i namewena je za dvosmerni
saobra}aj sa popre~nim profilom koji se sastoji od kolovoza
{irine 8.0, obostranog zalenog pojasa {irine 2.5m,
trotoatra sa obe strane {irine 3m i bankinama {irine 0.5m.
Izgradwom ove saobra}ajnice teren koji je sada u depresiji
Organizovan parking ispred Robne ku}e kapaciteta oko 15
parking mesta se zadr`ava. Parkirawe putni~kih automobila
za potrebe gimnazije mo`e se organizovati u samoj parceli
Gimnazije na koju je glavni ulaz planiran sa pomenute
budu}e saobra}ajnice. Ostale potrebe za parkirawem }e se
zadovoqiti u okviru samih parcela po normativu 1parking
(gara`no) mesto na 1 stan ili 1 parking mesto na 70m2
poslovnog prostora.
Ukupna povr{ina pod saobra}ajnicama je 17719.57m2 {to iznosi
oko 40% od ukupne povr{ine zahva}ene planom.
Uslovi
Saobra}ajno re{ewe geometriju novoplanirane saobra}ajnice,
kao i rekonstrukcije postoje}ih raskrsnica i dogradwe
trotoara uz postoje}e ulice raditi na osnovu grafi~kog
priloga gde su dati svi elementi za obele`avawe: koordinate
ukrsnih ta~aka, radijusi na raskrsnicama i popre~ni
profili. Prilikom izrade glavnih projekata mogu}a su mawa
odstupawa u smislu uskla|ivawa sa postoje}im stawem.
Novoplaniranu ulicu projektovati za ra~unsku brzinu
Vr=40km/h
Prilikom izrade glavnih projekata sastavni deo je i
projekat saobra}ajno - tehni~ke opreme.
Glavni ulaz u Gimnaziju ostvariti sa novoplanirane
saobra}ajnice u {irini od 6.0m na mestu ozna~enom u
grafi~kom delu. Sve eventualne potrebe Gimnazije za
parkirawem re{iti u samoj parceli Gimnazije preko pomenutog
ulaza.
Parkirawe putni~kih automobila re{iti u okviru samih
lokacija prema normativima za parkirawe u zavisnosti od
namene objekata, po normativu 1parking (gara`no) mesto na 1
stan ili 1 parking mesto na 70m2 poslovnog prostora.
Parkinge projektovati standardnih dimenzija za upravno
parkirawe (2.5×5.0m).
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
Nivelaciono re{ewe niveletu novoplaniranih saobra}ajnica
raditi na osnovu visinskih kota koje su date u grafi~kom
prilogu a slu`e kao orijentacija pri izradi glavnih
projekata. Izgradwom nove saobra}ajnice, teren koji je sada
u depresiji potrebno je nasuti do nivoa budu}e nivelete.
To se posebno odnosi na deo prema objekti gimnazije. Drugu
stranu ove saobra}ajnice, prema privatnim parcelama obzirim
da se nalazi u nasipu potrebno je obraditi {karpom sa
nagibom 1 :1.5 i ozeleniti. Na kratkim delovima nasipa
pored objekata predvideti potporni zid.
Saobra}ajnice projektovati sa jednostranim popre~nim
nagibom ip=2.5%. Parkinge raditi sa popre~nim nagibom 2%-4%
prema kolovozu.
Kolovoz kod novih saobra}ajnica izvesti sa zastorom od
asfalta. Oivi~ewe kolovoza raditi od betonskih ivi~waka
18/24cm.
Trotoare raditi sa zastorom od asfalta ili betonskih
poligonalnih plo~a (behatona) ili nekog drugog materijala
po izboru projektanta.
Parkinge raditi sa zastorom od betonskih elemenata ili
asfalta a oivi~ewa od betonskih ivi~waka 18/24cm ili
ba{tenskih 7/20cm.
Kolovoznu konstrukciju za novoplaniranu saobra}ajnicu
sra~unati na osnovu ranga saobra}ajnice, odnosno
pretpostavqenog saobra}ajnog optere}ewa za period od 20
god. i geolo{ko-geomehani~kog elaborata iz kojeg se vidi
nosivost posteqice prirodnog terena a prema metodi
JUS.U.C.012.
Pre izvo|ewa saobra}ajnica izvesti sve potrebne uli~ne
instalacije koje su predvi|ene planom, a nalaze se u
popre~nom profilu. Glavni projekti uli~nih instalacija su
posebni elaborati, a rade se na osnovu uslova od JKP i ovog
plana.
3.2. REGULACIJA MRE@E KOMUNALNIH SISTEMA INSTALACIJA
3.2.1. HIDROTEHNI^KE INSTALACIJE
Vodovodna mre`a
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
Vodovodna mre`a je prstenasta. Najmawi pre~nik vodovodne
mre`e na ulici iznosi f 100mm. Kriterijum za dimenzionisawe
vodovodne mre`e jeste potrebna koli~ina vode za sanitarne i
protivpo`arne potrebe. Protivpo`arne hidrante postaviti na
raskrsnicama i na rastojawu od 80m, gde su centralne
funkcije, a u preostalim ulicama gde je planirano stanovawe
na rastojawu od 150m.
Vodovodne cevi postaviti u rovu na posteqicu od peska.
Zakopavawe rova vr{iti {qunkom ispod asfaltnih povr{ina i
zemqom iz iskopa ispod zelenih povr{ina u slojevima od
30cm sa potrebnim kva{ewem i nabijawem.
Fekalna kanalizacija
Koli~ine otpadnih voda se dobijaju kada se maksimalna
~asovna potro{wa pomno`i sa koeficijentom 0.8. Minimalni
pre~nik uli~ne kanalizacije iznosi f 200mm.Maksimalno
rastojawe revizionih silaza iznosi 50m. Kanalizacione cevi
su od tvrdog PVC-a. Kanalizacione cevi postaviti na
posteqicu od peska. Zatrpavawe rova vr{iti asfaltom ispod
asfaltnih povr{ina i zemqom iz iskopa ispod zelenih
povr{ina, u slojevima od 30cm sa potrebnim kva{ewem i
nabijawem.
Regulacija potoka
Glibski potok je planiran za ucevqewe. Ucevqewe izvr{iti
na deonici izme|u ve} izvr{enih kanalisawa izme|u ulica
Vojvode Milana i Heroja Dra`evi}a. Ucevqewe izvre{iti AB
cevima pre~nika F2000 mm i uklopiti sa uzvodnom i nizvodnom
deonicom. Ucevqewe potoka prati i trasu postoje}eg gradskog
kolektora F 300mm.
3.2.2. ELEKTROENERGETSKA MRE@A
• Analiza potro{we elektri~ne energije
U sredini gde se vr{i prognozirawe potro{we elektri~ne
energije za naredni period, potrebno je izvr{iti analizu
energetskog kretawa u predhodnom periodu utvrditi odre|ene
zakonitosti kretawa potro{we elektri~ne energije, vr{nog
optere}ewa i vremena kori{}ewa energetskih postrojewa, kako
po pojedinim zonama tako i za celo naseqe ili podru~je.
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
Radi lak{eg i adekvatnijeg analizirawa konzuma po pojedinim
zonama, potrebno je izvr{iti podelu potro{a~a po
kategorijama, i to:
• doma}instva
• tercijalne delatnosti (ostali mali potro{a~i)-poslovni prostor
• javna rasveta
U grupu "tercijalne delatnosti'- poslovni prostor
treba uvesti potro{a~e na naponu 0.4kV, i to:
- kultirno-prosvetne i zdravstvene ustanove
- poslovne i dru{tvene prostorije
- turisti~ke objekte, razne lokale, prodavnice
- mawe zanatske radwe
Detaqnom analizom potro{we u proteklom periodu, po
navedenim kategorijama potro{a~a i dovo|ewem te potro{we
u odre|eni odnos, mo`e se kod prognozirawa do}i do
ta~nijih podataka o konzumu po pojedinim delovima
razmatranog podru~ja. Vremenski period u kome se vr{i
analizirawe potro{we elektri~ne energije trebao bi biti
{to je mogu}e du`i, a dovoqno ta~ni pokazateqi mogu se
dobiti prou~avawjem 20-to godi{we potro{we.
Osnovni podaci koje treba analizirati u posmatranom
vremenskom periodu su:
• potro{wa elektri~ne energije(kWh) kako ukupna tako i po kategorijama potro{a~a
• vr{na optere}ewa(kW) i
• vreme trajawa vr{nih optere}ewa
Analizom navedenih podataka odre|uje se zakonitost wihove
potro{we, a samim tim i godi{weg procentualnog
prirasta(p%) potro{we elektri~ne energije. Pored
ustanovqenih funkcionalnih zavisnosti potro{we elektri~ne
energije, snage i vremena trajawa vr{nih optere}ewa, u
posmatranom periodu mogu}e je uspostaviti i wihove
me|usobne funkcionalne zavisnosti.
Utvr|ene zakonitosti (P= f(W); T= f(W)) predstavqale bi obavezu za sve planere i budu}a planirawa, kako na
urbanom, tako i ruralnom prostoru.
• Prognoza konzuma uz kori{}ewe urbanisti~kih podloga
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
Parametri za dimenzionisawe elektroenergetske mre`e su
odre|ivawe jednovremenog optere}ewa za pojedine vrste
objekata i ono je ura|eno uz kori{}ewe slede}ih parametara:
• Planirani objekti u sklopu ovog plana svrstani su u "Kolektivna stambena naseqa sa centralnim grejawem i
malom gustinom stanovawa" pa primenom Zbirke tehni~kih
preporuka ED Srbija, TP-14b dobijamo maksimalno
jednovremeno optere}ewe grupe stanova na kraju
eksploatacionog veka elemenata mre`e na koje su stanovi
prikqu~uju, koje se izra~unava po slede}em obrascu:
( )199088,0
015,186,2−⋅⋅= t
mnP
gde je:
25 < n < 300; t- godina u kojoj se
prikqu~uje + 25
Na osnovu gorweg obrasca izra~unat je broj stanova koji
se prikqu~uju na pojedine elemente.
Za poslovni prostor jednovremena snaga ra~unata je prema
vrstama delatnosti ispecifi~noj potro{wi po metru
kvadratnom(m2) za tu delatnost (TP septembar 2001.)
DELATNOST
SPECIFI^NA POTRO[WA
(W/m2) trgovina i usluge 25-50
obrazovawe 10-25
Polaze}i od analiti~ke obrade statisti~kih podataka o
potro{wi elektri~ne energije, vr{nih optere}ewa, broja
stanova i wihovog porasta, utvr|uju se ulazni podaci za
prognozu potro{we elektri~ne energije. Kao najrealnija
metoda prognozirawa potro{we elektri~ne energije jeste:
metoda zavisnosti godi{weg porasta potro{we elektri~ne
energije od potro{we po stanovniku.
Ova metoda daje najrealnije rezultate o odre|ivawu
konzuma, posebno kada se koriste elementi urbanisti~kog
programa razvoja. Vrednost ove metode je u tome {to je
zasnovana na porastu potro{we elektri~ne energije po
stanovniku(specifi~na potro{wa).
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
Prognoza potreba za elektri~nom energijom zasnovana na
Analiti~koj metodi podrazumeva odre|ivawe vr{nih
optere}ewa stanovawa i tercijalnih delatnosti kao i
wihovu me|usobnu povezanost.
Vr{no optere}ewe stanovawa:
Tabela 2. Vr{no optere}ewe stanovawa
blok broj
stanova
t-razlika
godina Pmax(kW)
1 617 25 947.8
Vr{no optere}ewe tercijalnih delatnosti(poslovnog
prostora):
Vr{no optere}ewe tercijalnih delatnosti odre|uje se na
osnovu povr{ine prostora i specifi~nog vr{nog optere}ewa
(W/m2). Specifi~no vr{no optere}ewe podrazumeva u sebi primenu elektri~ne energije za sve potrebe prostora sem
grejawa(priprema tople vode klima ure|aji za hla|ewe
prostora,...). na podru~ju predmetnog plana predvi|ene su
tercijalne delatnosti tipa trgovine pru`awa raznih usluga
za koje specifi~no vr{no optere}ewe iznosi oko 30W po metru
kvadratnom za ove vrste delatnosti. Rezultati prora~una
dati su u tabeli 2
Tabela 2. Vr{no optere}ewe tercijalnih delatnosti
blok Bruto
povr{ina
(m2)
Namena
prostora
Specifi~no
optere}ewe
W/m2
Vr{no
optere}ewe
Pvt (W) 1.1 2360 komercijalne
funkcije 30 70800
1.2 4446 javne funkcije
50 222300
Na osnovu rezultata prora~una za zimski period odre|ena su
vr{na optere}ewa zone usled stanova i tercijalnih
delatnosti, a prema wihovoj prostornoj pripadnosti i
me|usobnoj istovremenosti. Koeficijent istovremenosti
stanova i tercijalnih delatnosti odre|en je svo|ewem vr{nih
optere}ewa tercijara na fiktivni broj stanova. Na taj na~in
vr{no optere}ewe trafo reona dobijeno je kao rezultat
ukupnog broja stanova (stvarni i fiktivni). Na osnovu tako
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
odre|enih vr{nih optere}ewa reona, a saglasno specifi~nom
prostornom optere}ewu, definisan je broj i prostorni
raspored trafo stanica.
Prora~uni su ura|eni za letwi i zimski period, a rezultati
su dati u tabelama 4
Tabela 3. Vr{na optere}ewa bloka prema prostornoj
pripadnosti
Blok Jednovremena
snaga
stanova
kW
Jednovremena
snaga
delatnosti
kW
Ukupna
snaga
kW 1 947.8 294.1 1025.79
Vr{no optere}ewe javne rasvete
Vr{no optere}ewe javne rasvete u ukupnom vr{nom optere}ewu
zone(bloka) ili naseqa, kre}e se po preporukama do 5% od
ukupnog vr{nog optere}ewa. Za na{ slu~aj je usvojeno da
iznosi 5% od ukupnog vr{nog optere}ewa.
Dakle, imamo:
Pvjr = 0.05(Pv bloka) izra`eno u kW rezultati su izra`eni u tabeli:
Ukupno vr{no optere}ewe kompleksa dobija se zbirom
optere}ewa javne rasvete, tercijalnih delatnosti i
stanovawa i to za vrednosti u zimskom periodu kada je
kriti~nije za planirani prostor sa stanovi{ta snabdevawa
elektri~nom energijom
Tabela 4. Ukupno vr{na optere}ewa bloka prema prostornoj
pripadnosti
Blok Jednovremena
snaga
stanova
kW
Jednovremena
snaga
delatnosti
kW
Ukupna
snaga
kW
Spoqno
osvetqewe
Vr{no
optere}ewe
bloka
Pv (kW) 1 947.8 294.1 1025.79 51.29 1077.08
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
Tabela 5. Vr{na optere}ewa kompleksa odnosno urbanisti~ke
celine
blok Vr{no
optere}ewe
bloka
Pv(kW)
Rezerva+
optere}ew
e
(Pv+10%)
kW
Faktor
snage
cosφ
Vr{no optere}ewe
Sv (kVA)
1 1077.08 1184.8 0.95 1247.15
o Plan
Ovim Planom je predvi|eno porodi~no (individualno)
stanovawe, kolektivno stanovawe, kao i objekti trgovine,
usluga, objekti javnih funkcija. Za potrebe napajawa
elektrinom energijom istih, a na osnovu gore pomenutih
parametara planirano je slede}e:
Kako vr{no optere}ewe kompleksa(zona) nastupa u zimskom
periodu to je na osnovu podataka datih u tabeli 4 uzimaju}i
u obzir pove}awe snage za 10%(rezerva+gubici), prikazano u
tabeli 5 odre|en broj trafo stanica 10/0.4kV snage najmawe
1x630kVA, po trafo reonima kako je dato tabelom 5.
Tabela 6. Vr{no optere}ewe zona; broj transformatora;
ukupan broj trafo stanica
urbanisti~ka
celina
vr{no
optere}
ewe
zone
Pv(kW)
vr{no
optere}e
we zone
Sv(kVA)
Postoje
}i broj
trafo
stanica
snage u
kVA
Planirani
broj
trafo
stanica
snage u
kVA
Ukupan
broj i
snaga
trafo
stanica
u KVA
stepen
optere}e
wa trafo
stanica
u bloku
1 1184.8 1247.15 630 1x(2x630) (1x630)+ (2x630)
0.66
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
Pored postoje}e trafo stanice kojom se predmetni konzum
napaja elektri~nom energijom, a na osnovu potreba
predvi|eno je postavqawe nove trafo stanice snage 2x630kVA. Trafo stanica nazna~ena je u planu budu}eg stawa
elektroenergetskih instalacija. Trafo stanica je nazivnog
napona 10/0.4kV, a snagu }e odrediti nadle`na Elektrodistributivna organizacija, a sve betonske trafo
stanice moraju biti sa opremom za sme{taj transformatora do
2x1000kVA, dok su prora~unom ra~unati transformatori snage
630kVA. Nova trafo stanica se povezuje u 10kVni prsten
presecawem 10kV-nog kabla koji je polo`en iz trafo stanice
35/10kV/kB "GM1" . Na ovaj na~in se ostvaruje dvostruko napajawe nove trafo stanice.
Iz tabele 6 se vidi da je za urbanisti~ku celinu potrebna
jedna trafo stanica snage do 1000kVA, a radi rezerve
predvi|eno je postavqawe jedne trafo stanice sa dva
transformatora, s tim da se u prvoj fazi mo`e postaviti
samo jedan transformator.
Na osnovu tabele broj 6 i na osnovu prora~una za predmetni
konzum predvi|ena je dovoqna snaga. Ukupna potro{wa
planirana je na 1247.15kVA, a ukupna snaga trafo stanica je
1890kVA. Trafo stanice mogu biti sa ve}im snagama transformatora za koje nadle`na elektrodistributivna
organizacija ima mogu}nost izmene snaga transformatora u
trafo stanicama. Trafo stanica je u gra|evinskom smislu
monta`no-betonska. Tip budu}ih transformatora }e odrediti
nadle`na elektrodistributivna organizacija koja je i
vlasnik ve}ine novih transformatorskih trafo stanica, a
predlog projektanta su trafo stanice sa uqanim
transformatorima. Stvarni tip transformatora odredi}e
nadle`na elektrodistributivna organizacija u ~ijem sastavu
je i odr`avawe istih.
Polo`aj trafo stanica je izabran kako prema potro{a~ima
tako i prema mogu}em mestu na osnovu urbanisti~kih re{ewa.
Pri izboru lokacije vodilo se ra~una da:
• trafo stanice budu {to bli`e te`i{tu optere}ewa
• prikqu~ni vodovi visokog i niskog napona budu {to kra}i, a wihov rasplet {to jednostavniji
• da do trafostanica postoji lak prilaz radi monta`e gra|evinskog dela, energetskih transformatora i ostale
opreme
TRANSFORMATORSKA STANICA 10/0.4kV
Planirane transformatorske stanice 10/0.4kV izgraditi kao slobodno stoje}u(MBTS) ili zidanu u sklopu objekta, u
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
zavisnosti od raspolo`ivog prostora za predlo`ene lokacije.
Ta~an polo`aj trafo stanice bi}e odre}en projektnom
dokumentacijom i uslovima nadle`nog elektrodistributivnog
preduze}a.
Novoplanirane trafo stanice TS 10/0.4kV se postavqaju u namenski projektovanom prostoru odnosno u posebnim
monta`no-betonskim ku}icama, u ravni terena. Raspored
opreme i polo`aj energetskog transformatora moraju biti
takvi da obezbede {to racionalnije kori{}ewe prostora,
jednostavnost rukovawa , ugradwe i zamene pojedinih
elemenata i blokova i omogu}i efikasnu za{titu od direktnog
dodira delova pod naponom. Kod izvo|ewa, izvo|a~ je du`an
uskladiti svoje radove sa ostalim gra|evinskim radovima na
objektu , kako ne bi dolazilo do o{te}ewa ve} izvedenih
radova i poskupqewa gradwe.
Osnovne karakteristike planiranih transformatorskih stanica
10/0.4kV su:
• nazivni vi{i napon 10000 V
• nazivni ni`i napon 400/231 V
• kapacitet TS 2000 kVA
• snaga transformatora 2x630 kVA
• tip transformatora - uqni
• u~estanost 50 Hz
• snaga kratkog spoja sabirnice 10kV 250 MVA
Trafo stanica mora imati tri odvojena odeqewa i to dva za
sme{taj transformatora i tre}a prostorija za sme{taj
razvoda(razvodnih ormana) vi{eg i ni`eg napona. Za svako
odeqewe je potreban nesmetan pristup {to je ostvareno u
tipskim monta`no-betonskim trafo stanicama-objektima.
Razvodni blok vi{eg napona planiranih trafo stanica sadr`i
najmawe 4 }elije i to dve (dovodno-odvodne) kablovske
}elije, jednu rezervnu kablovsku }eliju i jednu
transformatorsku }eliju.
Razvod ni`eg napona svake trafo stanice sadr`i dva poqa i
to: prikqu~no poqe i razvodno-odvodno poqe sa 8 izvoda i
poqem javne rasvete.
Za transformatorske stanice koje se grade u objektu i
neposrednoj blizini stambenog objekta treba poredvideti
sigurnu zvu~nu i toplotnu izolaciju. Prostorije za sme{taj
transformatora. Izme|u oslonca temeqa transformatora i
transformatora postaviti elasti~nu podlogu. Zvuk koji
proizvodi transformator potrebno je ograni~iti na 55dB dawu
i 40dB no}u, ra~unaju}i na granici objekta.
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
Projektom ure|ewa terena predvideti kamionski pristupni put
do trafo stanice koji mora da ima minimalnu {irinu 3m do
najbli`e javne saobra}ajnice. Lokacija planiranih trafo
stanica data je u grafi~kom prilogu sa te`wom da svaka
trafo stanica bude uz javnu sobra}ajnicu.
Investitori su du`ni da obezbede projektnu dokumentaciju za
gra|ewe planiranih trafo stanica, kao i da obezbedi
tehni~ku kontrolu(reviziju) tih projekata. Investitori su
du`ni da obezbede potrebnu dokumentaciju za izvo|ewe
gra|evinske dozvole, kao i stru~ni nadzor nad izvo|ewem
radova. Nakon zavr{etka radova, investitor je du`an
zahtevati vr{ewe tehni~kog pregleda i nakon wega podneti
zahtev za upotrebne dozvole.
Trafo stanice su povezane sa postoje}im trafo stanicama
10kV-nim kablom, a radi obezbe|ewa sigurnog napajawa me|usobno su povezane u prsten tako da se sve trafo stanice
napajaju dvostrano odnosno sve su dva puta prolazne sa
visokonaponske strane. Trafo stanice su povezane 10 kV-nim
kablom tipa i preseka IPO 13A 3x150mm2. odnosno kompletnu
planiranu 10kV-nu mre`u izvesti kablovima ~iji }e tip i presek odrediti stru~na slu`ba Elektrodistribucije-^a~ak.
KABLOVSKI VOD 10kV
Planirane trafo stanice 10/0.4kV prikqu~iti na
elektroenergetsku mre`u 10kV-nim kablovskim vodovima. Pri planirawu polagawa kabla sve postoje}e kablove kao i
postoje}e 10kV-ne dalekovode koji su ugro`eni planiranom izgradwom- izgradwom novih saobra}ajnica ili objekata
izmestiti na bezbedno mesto. Svi novoplanirani 10kV-ni vodovi su podzemni i slede}ih karakteristika:
• nominalni napon, 10kV
• tip kabla NPO13A 3x150mm2 ili XXP 49-A 3x150mm2
• nominalna struja 255A
Trase planiranih 10kV-nih kablova prikazane su u grafi~kom delu.
Kablove polagati slobodno u kablovskom rovu,dimenzija
0.4x0.8m, a na mestima prolaza kablova ispod saobra}ajnica, kao i na svim onim mestima gde se mo`e o~ekivati pove}ano
mehani~ko optere}ewe kabla(kabal treba izolovati od sredine
kroz koju prolazi), kroz kablovsku kanalizaciju, sme{tenu u
rovu dubine 1m.
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
Nakon polagawa, a pre zatrpavawa kabla, investitor je du`an
obezbediti katastarsko snimawe ta~nog polo`aja kabla, u
skladu sa zakonskim odredbama. Na tom snimqenom grafi~kom
prilogu trase kabla treba ozna~iti tip i presek kabla,
ta~nu du`inu trase i samog kabla, mesto wegovog ukr{tawa,
pribli`avawe ili paralelno vo|ewe sa drugim podzemnim
instalacijama, mesta polo`ene kablovske kanalizacije sa
brojem kori{}enih i rezervnih cevi.
Du` trase kablova ugraditi standardne oznake koje
ozna~avaju kabl u rovu, opremawu pravca trase, mesta
kablovskih spojnica, po~etak i kraj kablovske kanalizacije,
ukr{tawe, pribli`avawe ili paralelno vo|ewe kabla sa drugim
kablovima i ostalim podzemnim instalacijama i sl.
Eventualna izme{tawa postoje}ih kablova, zbog novih
urbanisti~kih re{ewa, vr{iti uz obavezno prisustvo
predstavnika Elektrodistribucije - ^a~ak i pod wegovom
kontrolom. U tim slu~ajevima, otkopavawe kabla mora biti
ru~no, a sam kabal mora biti u beznaponskom stawu.
Pri izvo|ewu radova preduzeti sve potrebne mere za{tite
radnika, gra|ana i vozila, a za{titnim merama omogu}iti
odvajawe pe{a~kog i motornog saobra}aja. Na mestima gde je,
radi polagawe kablova, izvr{iti isecawe regulisanih
povr{ina, iste dovesti u prvobitno stawe.
Investitori su du`ni da obezbede projektnu dokumentaciju za
izvo|ewe kablovskih 10kV-nih vodova, kao i da obezbede
tehni~ku kontrolu tih projekata. Investitori su du`ni da
obezbede potrebnu dokumentaciju za izdavawe gra|evinske
dozvole, kao i stru~ni nadzor nad izvo|ewem radova. Nakon
zavr{etka radova, investitor je du`an zahtevati vr{ewe
tehni~kog pregleda i nakon wega podneti zahtev za izdavawe
upotrebne dozvole.
KABLOVSKA MRE@A 0.4kV
Planirana elektroenergetska mre`a niskog napona je
oblikovana kao radijalna, kablovska najve}im delom podzemna
ili jednim delom kao nadzemna u zavisnosti od potro{a~a
koji se prikqu~uju. Niskonaponska nadzemna i podzemna mre`a
planirana je prema urbanisti~kim zahtevima i uslovima koje
}e odrediti nadle`na elektrodistributivna organizacija-
"Elektrodistribucija ^a~ak".
Postoje}a niskonaponska mre`a u nekim delovima prostora
ostaje u planiranim saobra}ajnicama i potrebno je izvr{iti
weno izme{tawe u trotoar po va`e}im propisima za ove
radove.
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
U delu lokacije koja je predmet ovog plana predvi|ena je
podzemna niskonaponska mre`a. Deo niskonaponske postoje}e
nadzemne mre`e potrebno je u odre|enom vremenskom periodu
zameniti podzemnim kablom.
Kablovska 1kV-na mre`a }e se izvoditi kablom tipa HP00 AC(J)
ili PP00 AC(J) preseka 3h150+70mm2 ili 4h150mm2. Trase niskonaponske mre`e su odre|ene konfiguracijom i
rasporedom objekata koje napajaju. i prate regulacionu
liniju kolske i pe{a~ke komunikacije i uskla|eni su sa
ostalim objektima infrastrukture.
Kablove polagati slobodno u kablovskom rovu,dimenzija
0.4x0.8m, a na mestima prolaza kablova ispod saobra}ajnica, kao i na svim onim mestima gde se mo`e o~ekivati pove}ano
mehani~ko optere}ewe kabla( kabal treba izolovati od
sredine kroz koju prolazi), kroz kablovsku kanalizaciju,
sme{tenu u rovu dubine 1m.
Nakon polagawa, a pre zatrpavawa kabla, investitor je du`an
obezbediti katastarsko snimawe ta~nog polo`aja kabla, u
skladu sa zakonskim odredbama. Na tom snimqenom grafi~kom
prilogu trase kabla treba ozna~iti tip i presek kabla,
ta~nu du`inu trase i samog kabla, mesto wegovog ukr{tawa,
pribli`avawe ili paralelno vo|ewe sa drugim podzemnim
instalacijama, mesta polo`ene kablovske kanalizacije sa
brojem kori{}enih i rezervnih cevi.
Ukoliko to zahtevaju tehni~ki uslovi stru~ne slu`be JP
Elektrodistribucije-^a~ak , zajedno sa kablom na oko 0.4m
dubine u rov polo`iti i traku za uzemqewe,FeZn 25h4mm. Du` trase kablova ugraditi standardne oznake koje
ozna~avaju kabl u rovu, opremawu pravca trase, mesta
kablovskih spojnica, po~etak i kraj kablovske kanalizacije,
ukr{tawe, pribli`avawe ili paralelno vo|ewe kabla sa drugim
kablovima i ostalim podzemnim instalacijama i sl.
Eventualna izme{tawa postoje}ih kablova, zbog novih
urbanisti~kih re{ewa, vr{iti uz obavezno prisustvo
predstavnika Elektrodistribucije - ^a~ak i pod wegovom
kontrolom. U tim slu~ajevima, otkopavawe kabla mora biti
ru~no, a sam kabal mora biti u beznaponskom stawu.
Pri izvo|ewu radova preduzeti sve potrebne mere za{tite
radnika, gra|ana i vozila, a za{titnim merama omogu}iti
odvajawe pe{a~kog i motornog saobra}aja. Na mestima gde je,
radi polagawe kablova, izvr{iti isecawe regulisanih
povr{ina, iste dovesti u prvobitno stawe.
Investitori su du`ni da obezbede projektnu dokumentaciju za
izvo|ewe kablovskih 1kV-nih vodova, kao i da obezbede tehni~ku kontrolu tih projekata. Investitori su du`ni da
obezbede potrebnu dokumentaciju za izdavawe gra|evinske
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
dozvole kao i stru~ni nadzor nad izvo|ewem radova. Nakon
zavr{etka radova, investitor je du`an zahtevati vr{ewe
tehni~kog pregleda i nakon wega podneti zahtev za izdavawe
upotrebne dozvole.
Od nove trafo stanice se pola`u niskonaponski 1kV-ni kablovi za napajawe elektri~nom energijom potro{a~a tako i za
osvetqewe ulica(saobra}ajnica). Presek kablova
niskonaponskih potro{a~a kao i uli~ne rasvete bi}e odre|en
uslovima nadle`ne elektrodistributivne organizacije i
glavnim projektima objekata na osnovu stvarnih
jednovremenih snaga objekata. Niskonaponski kablovi su
tipa PP41/A 4h150mm2. Na objektima postaviti kablovske
prikqu~ne ormane tipa KPK 3h200A sistema ulaz-izlaz koji se me|usobno povezuju.
U trotoaru ili mekom terenu predvi|eno je polagawe 1kV-nih
kablova kao i novih 10kV-nih kablova. Kablovi se pola`u na propisnim dubinama u proseku na 0.8m i pri polagawu se mora
voditi ra~una o me|usobnom rastojawu sa drugim
instalacijama ili paralelnom vo|ewu istih. Pri prelasku
kablova ispod saobra}ajnica predvi|eno je polagawe najmawe
dve PVC cevi pre~nika 110mm.
Polagawe svih kablova izvesti prema va`e}im tehni~kim
uslovima za ovu vrstu delatnosti. Na mestima gde se
energetski kablovi vode paralelno ili ukr{taju sa drugim
vrstama instalacija voditi ra~una o minimalnom rastojawu
koje mora biti slede}e za razne vrste instalacija:
• Pri paralelnom vo|ewu energetskih i telekomunikacionih kablova najmawi horizontalni razmak je 0.5m za kablove
1kV,10kV, odnosno 1m za kablove 35kV. Ukr{tawe
energetskog i telekomunikacionog kabla vr{i se na razmaku
od 0.5m. Energetski kabal se pola`e na ve}oj dubini od
telekomunikacionog kabla. Ukoliko se razmaci ne mogu
posti}i energetske kablove na tim mestim provesti kroz
cev. Pri ukr{tawu energetskih kablova sa
telekomunikacionim kablovima potrebno je da ugao bude {to
bli`i pravom uglu. Ugao ukr{tawa treba da bude najmawe 45
stepeni. Pri ukr{tawu kablova za napone 250V najmawe
vertikalno rastojawe mora da iznosi najmawe 0.3 a za ve}e
kablove 0.5m.
• Pri horizontalnom vo|ewu energetskog kabla sa vodovodnom ili kanalizacionom infrastrukturom(cevi) najmawi razmak
iznosi 0.4m. Energetski kabl se pri ukr{tawu pola`e iznad
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
vodovodne ili kanalizacione cevi na najmawem rastojawu od
0.3m. Ukoliko se ovi razmaci ne mogu posti}i na tim
mestima energetski kabl polo`iti kroz za{titnu cev.
• Pri paralelnom vo|ewu kablova i toplovoda najmawe rastojawe izme|u kablova i spoqne ivice toplovoda mora da
iznosi 0.3m odnosno 0.7m za 10kV-ni kabal. Nije dozvoqeno
polagawe kablova iznad toplovoda. Pri ukr{tawu
energetskih kablova i sa kanalima toplovoda minimalno
vertikalno rastojawe mora da iznosi 0.6m. Energetske
kablove pri ukr{tawu polo`iti iznad toplovoda. na ovim
mestima obezbediti toplotnu izolaciju od izolacionog
materijala(penu{avi beton) debqine 0.2m. Pri paralelnom
vo|ewu i ukr{tawu energetskog kabla za javno osvetqewe i
toplovoda najmawi razmak je 0.1m
Prikqu~ewe novih potro{a~a na niskonaponsku mre`u vr{i}e se
polagawem podzemnih 1kV-nih kablova do kablovskih prikqu~nih ormana postavqenih na fasadi objekata. Kablovski prikqu~ni
orman kao i napojni kabal bi}e definisani u glavnim
projektima elektroinstalacija novih objekata, a uvod
kablova u objekte mora se obezbediti polagawem PVC cevi
pre~nika 110mm.
OSVETQEWE JAVNIH POVR[INA
Ovim planom se delom defini{e javno osvetqewe kao sastavni
deo urbanisti~ke celine tako da ga treba i izgraditi u
skladu sa urbanisti~kim i saobra}ajno-tehni~kim zahtevima.a
te`e}i da instalacije osvetqewa postane integralni element
urbane sredine. Pri planirawu osvetqewa saobra}ajnica i
ostalih povr{ina mora se osigurati minimalni osvetqaj koji
}e obezbediti kretawe uz {to ve}u sigurnost i komfor svih
u~esnika u no}nom saobra}aju, kao i u tome da instalacija
osvetqewa ima i svoju dekorativnu funkciju. zato se pri
re{avawu uli~nog osvetqewa mora voditi ra~una o sve ~etiri
osnovna merila kvaliteta osvetqewa:
- nivo sjajnosti kolovoza i propisan nivo osvetqenosti za odvijawe normalnog saobra}aja
- podu`na i op{ta ravnomernost sjajnosti
- ograni~avawe zaslepqivawa(smawewe psiholo{kog bqe{tawa)
- vizuelno vo|ewe saobra}aja Po va`e}im preporukama CIE(Publikation CIE 115,1995. god.),
sve saobra}ajnice za motorni i me{oviti saobra}aj su
svrstane u pet svetlotehni~kih klasa, M do M5, a u
zavisnosti od kategorije puta i gustine i slo`enosti
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
saobra}aja kao i od postojawa sredstava za kontrolu
saobra}aja(semafora, saobra}ajnih znakova) i sredstava za
odvajawa pojedinih u~esnika u saobra}aju. Slede}a tabela
daje vrednosti pobrojanih svetlotehni~kih parametara koje
jo{ uvek obezbe|uju dobru vidqivost dobar vidni komfor:
Svetlotehni~ka
klasa Lsr
minimalno (cd/m2)
U0 minimalno (Lmin/Lsr)
U1 minimalno (Lmin/Lmax)
T1 minimalno (%)
SR minimalno (Eex/Ein)
M1 2.00 0.40 0.70 10 0.50
M2 1.50 0.40 0.70 10 0.50
M3 1.00 0.40 0.50 10 0.50
M4 0.75 0.40 nema
zahteva
15 nema
zahteva
M5 0.50 0.40 nema
zahteva
15 nema
zahteva
[to se ti~e vizuelnog vo|ewa saobra}aja, ne postoje
numeri~ki pokazateqi za wegovo vrednovawe.
Pored navedenih uslova za osvetqewe javna rasveta mora
zadovoqiti i slede}e parametre:
• ekonomi~nost upotrebqenih svetiqki i stubova
• ekonomi~nost pri odr`avawu javne rasvete
• tipizaciju javne rasvete
Postoje}e javno osvetqewe ostaje i daqe u funkciji. U delu
naseqa gde se planira niskonaponska mre`a kao nadzemna na
istim stubovima NN mre`e postaviti odgovaraju}e svetiqke.
javnu rasvetu koja }e se napajati podzemno polagawem kabla
u zemqu. Napajawe izvesti kablom PP00 ASJ 4h25mm2. Izbor stubova kao i tipa svetiqke za javno osvetqewe planiranog
prostora kao i wihov ta~an polo`aj bi}e definisan glavnim
projektima javnog osvetqewa i u skladu sa Pravilnikom grada
o osvetqewu javnih povr{ina.
Pri izradi glavnih projekata osvetqewa sobra}ajnica ulice
}e biti svetlotehni~ki klasifikovane, a na raskrsnicama
svih saobra}ajnica posti}i svetlotehni~ku klasu za jedan
stepen ve}u od samih ulica koje ~ine rasakrsnicu.
Kod pe{a~kih staza i parkinga, unutar podru~ja plana,
obezbediti sredwu osvetqenost od 20lx, uz minimalnu
osvetqenost od 7.5lh..
Rasveta saobra}ajnica definisana je u zavisnosti od
kategorije saobra}ajnica na slede}i na~in:
Glavne saobra}ajnice su osvetqewe postavqawem metalnih
stubova visine 10-12m sa svetiqkama ~iji izvor svetlosti
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
je natrijum visokog pritiska(NaVT) snage prema fotometrijskom prora~unu.
Osvetqewe svih internih saobra}ajnica kao i parkinga,
pe{a~kih staza i {etali{ta je planirano sa kandelaberskim i
metalnim stubovima visine 5m sa svetiqkom ~iji je izvor
svetlosti `iva visokog pritiska(VTFE) ili metalhalogenih izvora svetlosti snage prema fotometrijskom prora~unu. Broj
svetiqki bi}e odre|en glavnim projektima kao i ta~an tip.
Pri izboru stubova i svetiqki potrebno je voditi ra~una da
se deonice ovih sobra}ajnica uz podru~je plana ne mogu
posmatrati nezavisno od ostalog dela tih saobra}ajnih
pravaca. Napajawe svetiqki je po trasi koja je nazna~ena za
1kV-ne kablove iz niskonaponskog poqa u trafostanicama, a upravqawe(ukqu~ewe-iskqu~ewe) rasvete je predvi|eno foto
}elijom. Presek kabla za javnu rasvetu bi}e odre|en glavnim
projektom na osnovu pada napona i drugih parametara.
ZA[TITNE MERE
Za{tita niskog napona
Mre`u niskog napona treba {tititi od struja kratkog spoja
sa NN visokou~inskim osigura~ima, ugra|enim u NN poqu
pripadaju}e TS 10/0.4kV. U prikqu~nim kablovskim ormari}ima za{tititi ogranke za objekte odgovaraju}im osigura~ima.
Za{tita TS 10/0.4kV
U TS10/0.4kV za za{titu transformatora predvi|en je Buholcov
relej. Za za{titu od kvarova izme|u 10kV i 0.4kV slu`e primarni prekostrujni releji, kao i NN prekida~i sa
termi~kom i prekostrujnom za{titom.
Za{tita od visokog napona dodira
Kao za{tita od visokog napona dodira predvi|aju se uzemqewa
svih objekata elektroenergetskog kompleksa, tako da se
dobije sisitem zajedni~kog uzemqiva~a. Prilikom izrade
uzemqewa voditi ra~una da napon dodira na mestu ne bude
ve}i od 50V.
Za{tita mre`e visokog napona
Za{tita mre`e visokog napona re{ava se u sklopu ~itave
mre`e 10kV, na podru~ju Gorweg Milanovca
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
ZAKQU^AK
U ovom kompleksu radi wegovog kvalitetnog snabdevawa
elektri~nom energijom , potrebno je uraditi slede}e:
1. Uraditi novu trafo stanicu 10/0.4kV snage 2h630kVA. Polo`aj trafo stanice bi”e odre}en ni`im planskim
aktom ili projektnom dokumentacijom i tehni~kim
uslovima nadle`ne elektrodistributivne organizacije
2. Kablovsku 10kV-nu mre`u uraditi prema planu, a postoje}u zadr`ati
3. Niskonaponsku mre`u uraditi kablovski sa unificiranim presecima kablova, a polagawe je u zemqu na na~in
predvi|en tehni~kim propisima
4. Spoqnu rasvetu uraditi za saobra}ajnice prema kategorizaciji saobra}ajnica.
3.2.3. TELEKOMUNIKACIONA MRE@A
Na osnovu uvida u ovaj plan kojim se predvi|a izgradwa nove
saobra}ajnice ovim planom se zadr`ava postoje}a
infrastruktura telekomunikacione mre`e. Du` nove
saobra}ajnice-dela ulice Vuka Karaxi}a od ulice V.Milana do
ulice H.Dra`evi}a planira se izgradwa nove
telekomunikacione kanalizacije sa 4 nova TK okna. Novu
telekomunikacionu kanalizaciju povezati na postoje}u TK
kanalizaciju. Nova kanalizacija treba da bude izgra|ena od
najmawe 4 PVC cevi pre~nika 110mm.
Na osnovu dobijenih podataka kapacitet distributivne TK
mre`e bi}e dovoqan bez obzira na pove}awe broja
pretplatnika na ovom podru~ju, pa se ne planira weno
pro{irewe, ve} se planira izgradwa telekomunikacione
infrastrukture du` novih saobra}ajnica.
Postoje}a podzemna telekomunikaciona kablovska mre`a se
zadr`ava a za prikqu~ewe novih korisnika predvi|a se
pro{irewe kapaciteta postavqawem novih podzemnih puwenih
kablova sa polietilenskom izolacijom `ila i slojevitim
omota~em od polietilena sa oznakom TK59GM sa brojem
parica(~etvorki) u zavisnosti od potrebnog broja prikqu~aka
kao i postavqawe novih samostoje}ih ormana. Pre~nik
distributivnog kabla bi}e odre|en glavnim projektima
distributivne mre`e i uslovima "Telekoma Srbija" u
zavisnosti od udaqenosti od ATC, a predlog u ovom planu je
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
0.4mm. Kapacitet telekomunikacionih kablova koji se pola`u
kroz telekomunikacionu kablovsku kanalizaciju bi}e odre|en
glavnim projektima objekata koji se prikqu~uju na
telekomunikacionu podzemnu mre`u odnosno prema stvarnim
potrebama i nameni svakog objekta ponaosob, kao i na osnovu
potreba za telekomunikacionim prikqu~cima i uslugama u
odnosu na broj stanovnika i dru{tvenih subjekata ovog dela
grada.
Izbor trase kablova u ovom planu je predvi|en sa jedne
strane saobra}ajnice suprotno od strane saobra}ajnica gde
se pola`u elektroenergetske instalacije. Pri izboru trase
kablova voditi ra~una o slede}em: da su trase {to kra}e i
pristupa~ne, da se kabal ne nalazi u zoni lutaju}ih struja
ili induktivnih napona EE i EB postrojewa, da je zemqi{te ,
gde se kabal pola`e neagresivno i stabilno, itd.
Ovi kablovi se pola`u u cevima telekomunikacione kablovske
kanalizacije ili mawim delom direktno u zemqu, ispod
slobodnih zelenih ili trotoarskih povr{ina du`
saobra}ajnice sa jedne wene strane. Minimalno rastojawe od
ivice saobra}ajnice je 0.5m. Dubina rova za polagawe kabla
gde god je mogu}e iznosi 0.8m a {irina rova 0.4m. Pri
polagawu kablova obavezna je za{tita u skladu sa va`e}im
propisima ZJPTT-a. Pri prelasku preko saobra}ajnica
izvr{iti raskopavawe uz polagawe za{titne PVC cevi pre~nika
110mm i to najmawe dve na najmawoj dubini 1.2m. Ukr{tawa sa
saobra}ajnicama izvesti pod uglom od 90o.
Pri polagawu kablova voditi ra~una o me|usobnom rastojawu
istih od drugih vrsta instalacija, i to:
horizontalna
udaqenost(m)
vertikalna
udaqenost(m)
od vododvodne
cevi
0.6 0.5
od cevovoda
kanalizacije
0.5 0.5
regulaciona
linija objekta
0.5 /
Pri paralelnom vo|ewu i ukr{tawu sa drugim instalacijama-
energetskim kablovima minimalna rastojawa su:
paralelno
vo|ewe,(m)
ukr{tawe(m)
EE kabal do 10kV 0.5 0.5
EE kabal preko 1.0 0.5
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
10kV upori{te voda do
110kV
10.0 /
upori{te voda do
220kV
15.0 /
upori{te voda do
380kV
25.0 /
Ukoliko se u toku radova ne mogu ispo{tovati ova predvi|ena
rastojawa primewuje se za{titna mera shodno va`e}im
Uputstvima ZJPTT-a- Uputstvo o gra|ewu TT kablovske mre`e.
Planom se predvi|a odre|en broj novih ulica za koje je
predvi|ena delom izgradwa telekomunikacione kablovske
kanalizacije od najmawe 4 PVC cevi pre~nika 110mm da bi se
omogu}ilo uvo|ewe digitalnih prenosnih sistema(provla~ewe
opti~kih kablova do krajweg korisnika) kao i odre|en broj
novih telekomunikacionih okna. Pri izgradwi nove
telekomunikacione kablovske kanalizacije izvr{iti
povezivawe sa postoje}om kablovskom kanalizacijom koje
zajedno ~ine jednu celinu.
Telekomunikacionu mre`u sa ovog plana povezati sa
telekomunikacionim instalacijama kontaktnih zona odnosno
planovima okolnih zona tako da ~ine jednu celinu. Na
raskrsnicama postoje}ih ulica gde prolazi postoje}a
telekomunikaciona kablovska kanalizacija od postoje}ih okna
polo`iti najmawe dve PVC cevi pre~nika 110mm za povezivawe
i prikqu~ewe sa kontaktnim zonama.
Distributivne kablove zavr{iti u spoqnim samostoje}im
izvodnim razvodnim ormanima kapaciteta 10x2 i 20x2, na
izvodnim stubovima za vazdu{ne izvode kapaciteta 10x2 ili u izvodnim ITO ormanima za unutra{we izvode, a u skladu sa
propisima ZJPTT-a. Postavqawe spoqa{wih izvoda je
predvi|eno u slobodnoj zelenoj povr{ini, odnosno na
trotoarima ako zelena povr{ina ne postoji. Izbegavati
postavqawe ovih izvoda u privatnim imawima, sem ako se
budu}im projektima to pravno obezbedi.
Jednu PVC cev u telekomunikacionoj kanalizaciji treba
predvideti za potrebe kablovske televizije i u skladu sa
propisima uraditi ku}nu instalaciju. Za nove stambene
objekte planirane su providne PVC cevi pre~nika 40mm za
uvod kablovske televizije, dok se za individualne ku}e mo`e
prikqu~ewe vr{iti nadzemnim-vazdu{nim prikqu~kom.
U objektima funkcionalne namene predvideti mogu}nost
monta`e javnih telefonskih govornica.
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
Ku}nu telefonsku instalaciju treba izvoditi u tipskom
ormari}u koje }e propisati nadle`no preduze}e za
telekomunikaciju.
Ku}nu instalaciju izvesti telefonskim kablovima u
odgovaraju}im PVC cevima, a broj telefonskih prikqu~nica
bi}e odre}en od strane nadle`ne organizacije za
telekomunikacije, a predlog projektanta ovog plana je
najmawe dve telefonske prikqu~nice u stambenim jedinicama a
najmawe 4 u poslovnim prostorima.
Kapacitet telekomunikacionih kablova koji se pola`u kroz
telekomunikacionu kablovsku kanalizaciju bi}e odre|en
glavnim projektima objekata koji se prikqu~uju na
telekomunikacionu podzemnu mre`u odnosno prema stvarnim
potrebama i nameni svakog objekta ponaosob, kao i na osnovu
potreba za telekomunikacionim prikqu~cima i uslugama u
odnosu na broj stanovnika i dru{tvenih subjekata ovog dela
grada.
Uz telekomunikacione kablove odnosno telekomunikacionu
kablovsku kanalizaciju polo`iti i providne PVC cevi
pre~nika 40mm za eventualne budu}e nove vidove
telekomunikacionih usluga.
Po zavr{etku svih radova izvr{iti ispitivawe izolacije
kablova, proveriti otpore uzemqewa i pribaviti atest o
tome.
3.2.4. TERMOTEHNI^KA INFRASTRUKTURA
Prostor u granicama predmetnog Plana detaljne regulacije
snabdeva}e se prirodnim gasom sa postoje}eg gasnog sistema
prema uslovima peduze}a za transport i promet prirodnog i
te~nog gasa ,,SRBIJAGAS,,.
Od planirane distributivne mre`e du` ulice Vojvode Milana
grana se prstenasta mre`a du` ulica ovog podru~ja.
Merno-regulacina stanica je ulaznog pritiska 6-12 bara,a
izlaznog pritiska do 4 bara. Od MPC do merno regulacionog
seta potro{a~a distributivna gasovodna mre`a je od
polietilenskih cevi radnog pritiska do 4 bara, kvaliteta S-
5.
Dubina ukopavawa distributivnog gasovoda iznosi od 60 do 80
cm u zavisnosti od uslova terena. Minimalna dubina
ukopavawa pri ukr{tawu gasovoda sa putevima i ulicama
iznosi 1 m, ra~unaju}i od gorwe ivice za{titne cevi do
gorwe ivice saobra}ajnice. Ku}ni gasni prikqu~ci su ra|eni
i na dubini 40cm.
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
Pri paralelnom vo|ewu distibutivnog gasovoda sa podzemnim
vodovima, minimalno svetlo rastojawe iznosi 40 cm. Pri
ukr{tawu gasovoda sa podzemnim vodovima, minimalno svetlo
rastojawe iznosi 20 cm, a pri vo|ewu gasovoda pored temeqa
1.0 m.
Ukr{tawe distributivnog gasovoda sa saobra}ajnicama vr{i se
polagawem gasovoda u za{titnu cev odnosno kanal.
Objekat MRS lociran je tako da je udaqewe od zgrada i
drugih objekata minimalno 15 m, a od nadzemnih elektri~nih
vodova minimalno 1.5 puta visine stuba. Analizom postoje}eg
stawa i procene potreba organizacije prostora u pogledu
novih sadr`aja, a na osnovu ste~enih obaveza i uslova
distributera toplotne energije-„Srbijagas“-a do{lo se do
re{ewa nu`nog izme{tawa podzemnog dela distributivnog
gasovoda. Izmeweni deo distributivnog gasovoda bi pratio
trasu korita Glibskog potoka. Predmetnu trasu gasovoda
voditi van koridora potoka paralelno sa ostalom
infrastrukturom. Gasovod polo`iti u rov {irine 30cm ve}e od
pre~nika gasovoda i zasuti peskom u sloju od 10cm sa obe
strane. Iskop rova vr{iti ru~no ili ma{inski bez razupirawa
u zavisnosi od drugih instalacija na trasi. Zatrpavawe rova
vr{iti ru~no. Na 30cm od gorwe ivice rova postaviti `utu
upozoravaju}u traku sa oznakom “GAS“ du` cele trase.
Zatrpavawe rova vr{iti u {to kra}em vremenu posle polagawa
gasovoda i geodetskog snimawa.
Niveleta gasovoda treba da prati niveletu terena, {to
omogu}ava osobina savitqivosti polietilenskih cevi.
Kapaciteti merno regulacionih stanica i dimenzije gasovoda
treba da obezbede dovoqnu koli~inu prirodnog gasa za sve
potro{a~e.
Pri izradi tehni~ke dokumentacije u svemu se pridr`avati
pravilnika o tehni~kim uslovima i normativima za
projektovawe i izgradwu distributivnog gasovoda od
polietilenskih cevi za radni pritisak do 4 bara i
Pravilnika o tehi~kim uslovima i normativima za
projektovawe i polagawe ku}nih gasnih prikqu~aka za radni
pritisak do 4 bara.
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
3.3. REGULACIJA OZELEWENIH POVR[INA
U okviru predmetnog prostora uo~eno je kvalitetno zelenilo
javnog karaktera u uli~nom profilu i ono se kao takvo
zadr`ava. Novoformirana zelena povr{ina predvi|ena je du`
novoplanirane saobra}ajnice koja prolazi kroz sredi{wi deo
plana. Ova kategorija zelenila pripada istoj kategoriji
(zelenilo u uli~nom profilu) s tim {to je povr{ina koja se
ure|uje na ovaj na~in konfornija , tako da pru`a mogu}nost
stvarawa prijatnog ambijenta svim potencijalnim
korisnicima. U~e{}e zelenila u uli~nom profilu iznosi
1634,26m2 ili 3.6% u odnosu na ukupan zahvat plana.
Kod ure|ivawa ovakvih povr{ina preporuka je da to budu
autohtone vrste ili one koje su se dobro pokazale na datom
podru~ju, da budu pogodne za drvorednu sadwu ili kvalitetne
`bunaste vrste ukoliko je u pitawu denivelisana povr{ina,
koja na ovaj na~in ozelewavawa postaje vrlo atraktivna.
Od kategorije javnog zelenila ali sa ne{to ograni~enim
na~inom kori{}ewa je zelenilo u okviru Gimnazije, gde je
planiran {kolski vrt (ure|en po tipu male botani~ke ba{te).
Kvalitetnim odabirom zelenila ostvaruje se jedinstvena
zelena karta centra grada ukomponovana u {ire okru`ewe,
~ime je obezbe|en prijatan ambijent naseqa u celini.
Povr{ina predvi|ena za zelenilo {kolskog vrta zavisi}e od
organizacije prostora u celini.
Preostali deo zelenila prati dominantnu urbanisti~ku namenu
i u skladu sa tim te povr{ine treba afirmisati.
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
4. EKONOMSKA ANALIZA I PROCENA ULAGAWA IZ JAVNOG SEKTORA
Procena potrebnih sredstava za realizaciju PDR-a, struktura
investicionih ulagawa na ure|ewu i izgradwji javnih povr{ina i
objekata
1. SAOBRA]AJ
namena m2 din/m2 ukupno Saobra}ajnica u celom
koridoru; 8m +2×2.5m+2×3m2830 5150 14.572.405,00
ukupno: 14.572.405,00
2. VODOVODNA MRE@A
• Cevi pre~nika φ100mm 410mx6000= 2 460 000,00
• Cevi pre~nika φ200mm 390mx8000= 3 120 000,00
3. FEKALNA KANALIZACIJA
• Cevi pre~nika φ200mm 100mx10000= 100 000,00
• Cevi pre~nika φ2000mm 210mx30 000=6 300 000,00
ukupno hidrotehni~ka infrastruktura 11 980 000,00
4. GASOVOD
ulica Du`ina (m) cena po du`nom metru (din/m)
Ukupno
(din.) sekundarni
gasovod
obostrano
330 1200 396000
MRS Pau{alno 4 000 000
Ukupno: 4 396 000
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
5. EE MRE@A I POSTROJEWA
izgradwa nove trafostanice 10/0.4kV, snage 2h630kVA
kom. 1 h 800 000 = 800 000
polagawe 10kV-nog kabla NP013A 3h150mm2, za
povezivawe TS-a
i prikqu~ewe u prsten(dvostrano napajawe)
km. 0.1 h 3300000 = 330
000
1kV-ni napojni kabal km. 1.4h 1950000
= 2 730 000
spoqno osvetqewe: km. 1.0h 1550000 = 1
550 000
__________________________
Ukupno: 5 410 000
6. TT MRE@A
Izrada Telekomunikacione kablovske kanalizacije sa
polaganjem odgovaraju}ih kablova i izradom 4 TT okna:
km. 0.2 h 1850000 = 370
000
________________________
Ukupno: 370 000
7. JAVNE ZELENE POVR[INE
Ure|ewe javnih zelenih povr{ina obuhvata grubo i fino
planirawe zemqi{ta (iskqu~uju}i tro{kove nasipawa kod
pojedinih delova podru~ja, koje u ovoj fazi nisu
razmatrane), zatim zasa|ivawe, ankerovawe sadnica i
podizawe travwaka, iskqu~uju}i tro{kove odr`avawa ovih
povr{ina, u okviru zelenila u uli~nom profilu.
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
TRO[KOVI URE\EWA ZELENIH POVR[INA -PAU[ALNO 277 500.00
ZBIRNA REKAPITULACIJA:
INFRASTRUKTURA 25 025
905,00din.
OBEZBE\EWE JAVNIH POVR[INA 6 006850.00din.
UKUPNO:
31 032 755.00din.
Napomena: Urboekonomska analiza ra~unata je za urbanisti~ki
maksimum.
Procena o~ekivanih prihoda:
Tab. 1 NAKNADA ZA URE\EWE GRA\. ZEMQI[TA
namena: m2 din./m2 ukupno Stanovawe(SD1, SD2) 53 776.80 40.00 2 151
072.00 Posl.komerc.funkcije 1774.62 50.00 88
731.00
ukupno: 2 239 803.00
Napomena: Cene naknade za ure|ewe gradskog zemqi{ta date su na
osnovu Sl.glasnika op{tine Gorwi Milanovac br. 30/08.
Tab. 2 NAKNADA ZA KORI[]EWE GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA
namena: m2 din./m2 ukupno Stanovawe 53776.80 10.00 5 337 768.00
Posl.komerc.funkcije 1774.62 15.00 26619.30
ukupno: 5 364 387.30
(mese~no)
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
5. PRAVILA GRA\EWA
5.1 STANOVAWE
Dozvoqena namena je stanovawe i to vi{eporodi~no i
vi{eporodi~no sa delatnostima. Zabrawena je izgradwa
objekata ~ija bi namena negativno uticala na prete`nu
namenu - stanovawe (stvarawe buke, zaga|ewe vazduha, vode,
zemqi{ta i sl.)
Te`iti zameni postoje}eg porodi~nog stanovawa objektima u
funkciji vi{eporodi~nog stanovanwa s tim {to se postoje}i
objekti porodi~nog stanovawa mogu zadr`ati i na wima vr{iti
intervencije u skladu sa uslovima plana
Uslovi za objekte stanovawa u okviru celine SD1 - stanovawe
sa delatnostima
- u okviru ove namene dozvoqena je izgradwa stambenih i stambeno - poslovnih objekata pre svega u funkciji
vi{eporodi~nog stanovawa.
- objekti se mogu organizovati kao slobodnostije}i, dvojni ili kao objekti u nizu.
- najmawa povr{ina parcele za izgradwu objekta vi{eporodi~nog stanovawa sa delatnostima je 600m2.
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
- polo`aj objekta odre|en je gra|evinskom linijom koja je definisana u odnosu na regulacionu liniju. Prema
ulicama Vojvode Milana i Heroja Dra`evi}a gra|evinska
i regulaciona linija se poklapaju i objekti se moraju
postavqati na zadatu gra|evinsku liniju dok se prema
novoplaniranoj ulici objekti mogu postavqati na ili
iza gra|evinske linije. Polo`aj gra|evinske linije sa
elementima za weno obele`avawe prikazan je na
grafi~kim prilozima plana.
- maksimalni indeks izgra|enosti 3.6
- maksimalni indeks zauzetosti parcele 60%
- maksimalna spratnost objekta P+4+Pk uz mogu}nost izgradwe podrumske ili suterenske eta`e u zavisnosti
od polo`aja objekta i nagiba terena.
- te`iti formirawu niza, ukoliko se objekti postavqaju kao slobodno stoje}i rastojawe izme|u dva objekta
treba da bude min. pola visine objekta ve}e visine.
Rastojawe mo`e biti i mawe ali bez postavqawa otvora
na toj fasadi.
- pristup parceli ostvariti sa javnog puta, ukoliko se objekat gradi uz novoplaniranu saobra}ajnicu pristup
je preko javnog zemqi{ta u funkciji saobra}ajnice keje
se nivelacijski mo`e prilagoditi terenu na kome se
objekat gradi.
- u okviru objekta u kombinaciji sa stanovawem mogu se organizovati delatnosti, delatnosti organizovati u
prizemnim eta`ama
- parkirawe je planirano u okviru parcele a gara`irawe iskqu~ivo u okviru objekta uz uslov 1PM/stan, odnosno
1PM/70m2 poslovnog prostora. U skaldu sa propisima
obezbediti i parking mesta za hendikepirana lica.
- nove objekte oblikovno prilagoditi ambijentu okru`ewu i lokalitetu uz primenu savremenih materijala.
- postoje}i objekti porodi~nog stanovawa mogu se zadr`ati uz mogu}nost dogradwe do 40% zauzetosti
parcele i nadgradwe do maksimalne spratnosti P+1+Pk.
- Nivo prizemqa objekata pored ulica treba da bude u nivou trotoara+30cm.
Uslovi za objekte stanovawa u okviru celine SD2 - stanovawe
sa delatnostima
- u okviru ove namene dozvoqena je izgradwa stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih objekata. Stambeni
objekti su pre svega u funkciji vi{eporodi~nog
stanovawa.
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
- objekti se mogu organizovati kao slobodnostije}i, dvojni ili kao objekti u nizu.
- najmawa povr{ina parcele za izgradwu objekta vi{eporodi~nog stanovawa sa delatnostima je 600m2.
- polo`aj objekta odre|en je gra|evinskom linijom koja je definisana u odnosu na regulacionu liniju. Prema
ulici Heroja Dra`evi}a gra|evinska i regulaciona
linija se poklapaju i objekti se moraju postavqati na
zadatu gra|evinsku liniju dok se prema novoplaniranoj
ulici i parkingu u zale|u objekti mogu postavqati na
ili iza gra|evinske linije. Polo`aj gra|evinske linije
sa elementima za weno obele`avawe prikazan je na
grafi~kim prilozima plana.
- maksimalni indeks izgra|enosti 3.6 za objekte vi{eporodi~nog stanovanja sa delatnostima, ukoliko sa
na parceli organizuju samo delatnosti maksimalni
indeks izgra|enosti je
- maksimalni indeks zauzetosti parcele je 60% za objekte vi{eporodi~nog stanovawa sa delatnostima, ukoliko se
na parceli organizuju samo deltnosti maksimalni indeks
zauzetosti je 70%
- maksimalna spratnost objekta u funkciji vi{eporodi~nog stanovawa sa delatnostima je P+4+Pk uz mogu}nost
izgradwe podrumske ili suterenske eta`e u zavisnosti
od polo`aja objekta i nagiba terena ukoliko se u
objektu organizuju samo delatnosti maksimalna
spratnost objekta je P+1.
- te`iti formirawu niza, ukoliko se objekti postavqaju kao slobodno stoje}i rastojawe izme|u dva objekta u
funkciji stanovawa treba da bude min. pola visine
objekta ve}e visine. Rastojawe mo`e biti i mawe ali
bez postavqawa otvora na toj fasadi.
- pristup parceli ostvariti sa javnog puta,
- ukoliko se u okviru objekta u kombinaciji sa stanovawem organizuju delatnosti iste mogu se
organizovati u prizemnim eta`ama
- parkirawe je planirano u okviru parcele a gara`irawe iskqu~ivo u okviru objekta uz uslov 1PM/stan, odnosno
1PM/70m2 poslovnog prostora. U skaldu sa propisima
obezbediti i parking mesta za hendikepirana lica.
- nove objekte oblikovno prilagoditi ambijentu okru`ewu i lokalitetu uz primenu savremenih materijala.
- postoje}i objekti porodi~nog stanovawa mogu se zadr`ati uz mogu}nost dogradwe do 40% zauzetosti
parcele i nadgradwe do maksimalne spratnosti P+1+Pk.
Plan detaqne regulacije “Gimnazija” u Gorwem Milanovcu
- Nivo prizemqa objekata pored ulica treba da bude u nivou trotoara+30cm.
5.2 POSEBNI USLOVI I MERE ZA[TITE
5.2.1 MERE ZA ZA[TITU @IVOTNE SREDINE
U sprovo|ewu plana, neophodno je isp