Mezolitik

Mezolitik

termin koji je uveo H. M. Westropp 1872 g.

Vremenski okvirrazdoblje nakon kraja pleistocena do pojave zemljoradničkih zajednica nema jasno definirane granice kojom određujemo početak i kraj mezolitikapočetak se obično stavlja oko 10 000 g. BP

tradicionalno se uz mezolitik vežu mikrolitizacija i iskorištavanje morskih izvoramogu se pratiti i tijekom kasnog paleolitika

Kraj mezolitikanema jasne granicekeramika, sjedilački način života, kompleksna socijalna organizacija nekad su se isključivo vezali uz neolitičke zajednicerašireno i u mezolitikuekonomija mnogih ranih neolitičkih zajednica bazirana na divljim, a ne domesticiranimživotinjama

TerminologijaEuropa:

mezolitikepipaleolitik

jugozapadna Azija. epipaleolitik

Sjeverna Amerika: paleoindijansko razdobljearhajsko razdoblje

Kasni glacijal

Dryas IIIAllerødDryas IIBøllingDryas I

Klima i paleookolišmezolitik je čvrsto povezan sa slijedom klimatskih promjena nakon završetka pleistocenazatopljenje mijenja odnos kopna i mora, raširenost biljnog i životinjskog svijetapodizanje morske razine smanjuje ranija lovna područja

Globalne promjene uzrokovane podizanjem morske razine

japanski otoci odvojeni od azijskog kopnaTasmanija odvojena od AustralijeBritanija od kontinentalnog dijela Europesjeveroistočna Azija od Sjeverne Amerikeformiranje otoka jugoistočne Azije

Paleookolišpovlačenje tundriširenje šuma – peludne analizesjeverna Europa: znatne vegetacijske promjenerani postglacijal: širenje breze, vrbe, borovice, a s daljnjim porastom temperature šire se bor, hrast, lijeska, lipa, brijest

južna Europa: manje dramatične promjene; širenje već postojećih šuma na šira područjajužna Grčka: otvoreni okoliš

Postglacijalna faunaizumiranje određenih vrsta: vunasti nosorog, mamut, veliki jelensob i los potisnuti na sjeverkrda sobova i konja zamjenjuju papkari koji se kreću u manjim grupama i nemaju točno određene migracijske ruteraznolika fauna

holocenski morski biotopi bogatiji su vrstama i količinom od pleistocenskihpostglacijalni ekosistem puno je kompleksniji i manje stabilan od glacijalnogsezonski promjenjiv okolišvarijacije u prisutnosti određenih biljnih i životinjskih vrsta i njihovoj brojnosti

Izumiranje pleistocenskih životinjskih vrsta

glavni uzrok vjerojatno su klimatske promjeneljudski faktor treba također uzeti u obzir

Tehnologijalitički skup nalaza rožnjak, kvarc, kvarcitiskorištavanje različitih lokalnih sirovinskih materijalaalatke načinjene na malim sječivima proizvedenim odbijanjem od piramidalnih jezgri

Tehnologijačeste su male jezgre – svjedoče o vrhunskoj vještini cijepanjamikroliti (mala retuširana sječiva ili segmenti sječiva)standardni dio različitih kompozitnih oruđavrh lovačkog oružjastrijele, karakterističan lom, ostaci u kostima životinja

Tehnologija

rog, kost, drvo (močvare sjeverne Europe)pletene klopke

Skandinavija

Maglemose c. 9500 - 7600 g. BPKongemose c. 7600 – 6500 g. BPErtebølle c. 6500 – 5200 g. BP

Strategije preživljavanjaekonomska baza mezolitičkih populacija varira ovisno od okoliša u kojem boravearheološki nalazi svjedoče o fleksibilnosti mezolitičkih lovaca i sakupljača u iskorištavanju različitih okolišasvladavanje poteškoća izazvanih kratkoročnim i dugoročnim oscilacijama u dostupnosti izvora prehrane

Strategije preživljavanjaveliki kopneni sisavcimali kopneni sisavci: zec, jazavac, vidra, kunapticeveliki morski sisavci: tuljani, kitovi, delfinislatkovodne i morske ribeškoljke: kamenice, priljepci, ogrci, dagnje

Mezolitčki lovci i sakupljači

dobro poznavanje okoliša u kojem žive, navika lovine i različitih sezona

Strategije preživljavanja

hrana biljnog porijeklarijetko se pronalazi

Tipovi nalazištakratkotrajni tabor, kamp; obično na strateški dobrim pozicijama (mala koncentracija litičkih artefakata)dugotrajnija, cjelogodišnja naselja (Ertebølle, Lepenski vir)

Sustav naseljavanjapojedinačna nalazišta treba promatrati kao dio šireg sustavanajjednostavniji sustav u mezolitiku je kretanje između zona na nižim nadmorskim visinama i gorskih predjelarazlike u litičkom skupu nalaza između ova dva tipa naselja

Ertebøllesezonske baze sa specifičnim strategijama preživljavanjaAggersund – lov na labude tijekom zimeVængo So – kitoviDyrholm – jegulje (jesen, zima)Ringkloster – divlje svinje, kune (zima)centralna naselja su obalni shell middens

mezolitičke strategije preživljavanja ne treba promatrati i svesti isključivo na razinu sezonskog ciklusaprikladnije je promatrati kao cijeli niz izbora/odluka koju donosi pojedinac ili grupa a tiču se eksploatacije određenih izvora u određeno doba godine

odluke: izbor biotopa, izbor izvora unutar određenog biotopabalans između uloženog, dobivenog i rizika iskorištavanja određenih izvoraulog: energija i vrijeme utrošeno na lov ili sakupljanjedobitak: meso, sirovinski materijalrizik: više uloženog od dobivenog

Grobljakasnomezolitički fenomenOleneostrovski MogilnikCabeço da Arrudasocijalna kompleksnost izraženija nego u prethodnom razdoblju

Umjetnost

azilijenski farbani obluci (Mas d’Azil)Lepenski vir

Istarska nalazišta

ŠebrnPupićina pećKlanjčeva pećLokve

ŠebrnJZ dio Ćićarije750 mnm7610 – 8400 cal BCiskorištavanje novih okoliša

Pupićina pećvišeslojno nalazište s bogatim mezolitičkim slojevimaprijelaz pleistocen /holocen 10 000±270 prije sadašnjostimidden donji dio 9220 – 8740 BCgornji dio 8690 – 8240 BC, 8200 – 7550 BC

Pupićina pećpokretljivostMytilus sp.prisutne u gornjem paleolitiku, značajan porast u mezolitiku, a pad u neolitikukontakt s obalom

Vela spila

značajna promjena u strategijama preživljavanjapromjena u litičkoj industrijiapsolutni datumi: 7330 – 7080 g. BC

OdmutSZ Crna Goravišeslojno nalazištemezolitik – brončano dobamezolitik – Odmut IOdmut Ia – 8100-6700 pr. K.Odmut Ib – 6700-5200 pr. K.

Tehnika mikro dubila