22 BROJ 17/ 1075 • 1. septemBaR 2016 Preporod

Bajram

Osnovni princip isla-ma: U vjeru ne-ma prisile!, u teme-lju određuje odnos

muslimanā, onih koji drago-voljno prihvataju islam, pre-ma Uzvišenom allahu, dž.š., Bogu koji je preko svog po-slanika, a.s., objavio islam. taj odnos sličan je ugovoru prema kojem se dvije strane obavežu da će ispuniti ugo-vorene obaveze. svako je slo-bodan da prije istinskog pri-hvatanja islama (prihvata-nja ugovora) pročita šta islam od njega traži i šta mu zauz-vrat nudi. Kada osoba s izgo-varanjem kelimei-šehadeta posvjedoči islam ona ustva-ri prihvata da će, kao jedna od ugovornih strana, pošto-vati i, koliko je u mogućno-sti, ispunjavati ono što se od nje traži. s druge strane Uzvi-šeni allah, dž.š., se obave-zuje da će takvu osobu, ako se bude pridržavala ugovo-ra, neizmjerno nagraditi. U tom smislu treba razumijeva-ti riječi allahovog poslanika, a.s.: „Uzvišeni Allah je propi-sao pet namaza. Ko ih, lije-po uzevši abdest, bude skruše-no i propisno na vrijeme kla-njao, ima kod Allaha garan-ciju da će mu oprostiti. Ko to ne bude radio, neće imati ni-kakve garancije; ukoliko bu-de htio, oprostit će mu, a ako bude htio, kaznit će ga.“ (ebu Davud, sahih)

Žrtvovanje kurbana je obred koji poput ostalih obreda u islamu ima svoju ja-sno određenu funkciju o če-mu je ulema dovoljno pisa-la. U ovom tekstu namjera nam je da ukažemo na jednu funkciju obreda žrtvovanja kurbana o kojoj se rijetko go-vori iako je izuzetno važna i poticajna. Radi se o zaštitnič-koj funkciji kurbana.

Zaštita djeteta nakon rođenja

Dva osnovna tipa žrtvova-nja kurbana: akika – kurban za novorođenče i kurban ko-ji se žrtvuje u danima Kur-ban-bajrama u prvi plan isti-ču baš tu funkciju kurbana. U vezi s akikom allahov po-slanik, a.s., kaže: „Svako di-

jete je zalog (talac) svoje aki-ke, pa žrtvujete za njega (aki-ku) sedmi dan nakon rođe-nja, obrijte mu glavu i nadje-nite mu ime.“ (ebu Davud) Različita su mišljenja učenja-ka o tome šta znače poslani-kove, a.s., riječi: „Svako di-jete je zalog (talac) svoje aki-ke“? Imam ahmed smatra da djetetu neće biti dozvoljeno da čini šefaat za svoje rodite-lje ako oni ne žrtvuju akiku za njega. Drugi islamski uče-njaci tvrde da tumačnje ter-mina „zalog“ ima veze sa sa-mim razlogom zbog koje je akika propisana, a to je pre-ma njima zaštitnička funkci-ja žrtve. sjetimo se na trenu-tak hadisa allahovog posla-nika, a.s.: „Svako dijete prili-kom rođenja dodirne šejtan.“ (Buhari) poput primalje šej-tan dočekuje pri porodu sva-ko dijete i dodiruje ga u na-stojanju da ga stavi u okove i pod svoju kontrolu. taj okov se raskida i dijete se iz kan-dži šejtana oslobađa između ostalog i žrtvovanjem akike. Imam ali el-Kari navodi da je dijete zatočenik (šejtana, ne-volja, nedaća i belaja) i da ga se iz toga može izbaviti žr-tvovanjem akike. Zaštitnič-ku funkciji akike u prvi plan stavio je i poznati islamski učenjak Ibn Kajjim. U knjizi Ukrasi novorođenčeta on pi-še: „akika je sunnet i propi-sana žrtva u znak zahvale za allahovu milost prema rodi-teljima. to je čin koji na di-van način predstavlja tradici-ju koja se vezuje za iskuplje-nje Ismaila, a.s., putem ovna koji je žrtvovan umjesto nje-ga. akika je postala sunnet u generacijama poslije Ismai-la, a.s., tako što se prilikom rođenja zakolje kurban, i ne-upitno je da to postaje zašti-ta od šejtana nakon rođenja djeteta, kao što je učenje Bi-smille prije začeća zaštita od šejtana. Zato se kaže: ‘Za ko-ga roditelji ne žrtvuju kur-ban, on je podložan napadi-ma šejtana’. akika, također, može biti razlog normalnog rasta i zdravlja i dugog živo-ta čovjeka i njegovog čuvanja od šejtanskog zla. svaki dio akike iskupljuje taj dio tijela novorođenčeta. allah je uči-nio da akika bude sebeb da se

dijete sačuva od šejtana, ko-ji utječe na njega još od ro-đenja. tako akika predstavlja spašavanje djeteta od šejtan-skih oklopa koji ga sprječa-vaju u činjenju dobra. to se može promatrati kao da je di-jete zarobljeno i pripremljeno da bude žrtvovano šejtanu. allah, dž.š., propisao je ro-diteljima da oslobode dijete iz tih okova klanjem kurba-na koji će biti žrtva, a ako se ne zakolje za njega, dijete ta-da ostaje u zalogu (šejtanu).“

Često smo u prilici, čak i u porodicama u kojima se to ne bi moglo očekivati vidjeti kod djece sklonost ka zlu i šejtan-skom utjecaju. Roditelji ne-moćni krše ruke govoreći ka-ko šejtan s njihovom djecom čini što hoće i na sve strane traže izlaza iz te nemile situ-acije. Jedan od razloga što se to dešava može biti i to što smo lošim odgojem i izbjega-vanjem žrtvovanja akike dije-te „prepustili“ šejtanu.

Iako je žrtvovanje akike u hanefijskom mezhebu na ni-vou mustehaba (poželjnog) naši preci vrlo dobro su znali za zaštitničku funkciju ovog obreda, kao što Ibn Kajjim kaže, svakim dijelom akike iskupljuje se i štiti taj dio no-vorođenčeta.

Zaštita porodice

Obavezno (vadžib) žrtvo-vanje kurbana u danima Kur-ban-bajrama, također, ima svoju zaštitničku funkciju. svima je poznata pripovijest o tome kako Uzvišeni allah, dž.š., bijaše naredio Ibrahi-mu, a.s., da žrtvuje svoga si-na Ismaila, a.s., Nakon što se uvjerio u Ibrahimovu iskre-nost allah, dž.š., je Ismai-la, a.s., otkupio velikim ov-nom, odnosno oslobodio je Ibrahima, a.s., od obaveze da žrtvuje sina Ismaila, a.s., a umjesto njega propisao mu je da žrtvuje kurban. Jasno je prema tome zašto je obred žrtvovanja kurbana allahov poslanik, a.s., pripisao Ibra-himu, a.s., i zašto je žrtvuju-ći svog kurbana muhammed, a.s., govorio: „Okrećem lice svoje Onome koji je stvorio ne-besa i Zemlju, u čistoj Ibrahi-movoj vjeri i ja nisam idolo-

poklo-nik.“ (ebu Davud) Izvorno je, dakle, Ibrahim, a.s., žrtvovanjem ov-na otkupio život svoga sina Isma-ila, a.s. Na isti način i mi žrtvovanjem svojih kurbana otkupljujemo i od nedaća, belaja i šejtanskog utjecaja štitimo živote svo-je djece i ne samo djece ne-go čitave porodice, jer je Vje-rovjesnik, a.s., žrtvovao jed-nog ovna za sebe i za cije-lu svoju porodicu i Ummet. (muslim) Interesantan je po ovom pitanju dijalog izme-đu ebu Hurejre, r.a., i člano-va njegove porodice. Naime, ebu Hurejre, r.a., je jedanput za Bajram žrtvovao jednu ov-cu pa su ga njegovi ukućani zabrinuto upitali: „Da li je to i za nas?“ Odgovorio je: „Da, i za vas.“ (abdurrezak) pre-ma tome, ko želi da Uzviše-ni allah, dž .š., zaštiti njega i njegovu porodicu od pro-kletog šejtana i da se Božiji bereket ugnijezdi u njegovoj kući neka u danima Bajrama žrtvuje kurban. Bez kurbana sebe i svoje porodice ostav-ljamo izvan Božije zaštite i nikoga drugog osim samog sebe za svaku nevolju i svako zlo koje nas zadesi ne smije-mo kriviti.

Zaštitnička uloga u tradiciji

Zaštitničku funkciju kur-bana naši preci nisu sužava-li samo na vjerskim propisi-ma uokvirene načine, već su pretpostavljenu moć kurba-na koristili za zaštitu od pri-rodnih nepogoda. Kurbanu – životinji žrtvovanoj radi alla-ha, dž.š., naši preci, pogoto-vo oni koji su živjeli dalje od obrazovnih centara, dodjelji-vali su određeni stepen sve-tosti. s kožom, mesom i ko-stima kurbana postupalo se s velikom pažnjom. Širom Bo-sne i Hercegovine prije sa-mo nekoliko desetljeća ko-sti i ostaci od kurbana koji se nisu mogli iskoristiti dubo-ko su zakopavani kako ih do-maće ili divlje životinje ne bi iskopale. Nikome od uleme nije ni na kraj pameti pada-lo da dozvoli da se kosti kur-bana daju psima. U nekim krajevima Bosne i Hercego-vine Bošnjaci su kosti kur-bana sušili i ostavljali na si-gurno mjesto. Kada bi nastu-pilo veliko nevrijeme dijelo-

vi kurbanskih kostiju bi se donosili i stavljali na vatru. Vjerovalo se da dim nastao od kosti-ju kurbana posjeduje moć da razbije oblake i utječe na po-boljšanje vremenskih prili-ka. Ranije se nije moglo proći kroz neko muslimansko selo, a da se u potkrovljima kuća ili štala ne primijete postav-ljeni rogovi kurbana. Obično su se rogovi kurbana stavljali na stranu kuće ili štale s koje je najčešće dolazilo nevrije-me. Naravno, i to se činilo jer se smatralo kako rogovi kur-bana posjeduju zaštitničku moć da sačuvaju domaćina i njegov mal (imetak) od ne-vremena. Kože kurbana nisu se prodavale već su se štavile i od njih su se pravile prediv-ne postekije, posebne kož-ne sedžade mekahne poput svile, na kojima je bilo izu-zetno udobno klanjati nama-ze. postekija se u kući držala na uzvišenom mjestu, obič-no obješena na jednom od zidova u sobi u kojoj se kla-njalo. Nije svako mogao kla-njati na postekiji. Ne one, su bile brižljivo čuvane za ima-me i ugledne goste. Nakon obavljenog namaza posteki-ja se ponovo podizala sa ze-mlje i vraćala na njeno mje-sto. eto tako su naši preci či-nili s kurbanom. Neki njiho-vi postupci bili su opravda-ni, neki nisu. No, u jednom sigurno nisu pogriješili: kur-ban jeste posebna, kao žrtva Bogu Dragom određena ži-votinja i takav status kurba-na trebao biti vidljiv i svima poznat. spomenut ćemo sa-mo da je Vjerovjesnik, a.s., na devu koju je namjeravao žrtvovati kao kurban za vri-jeme hadža stavljao ogrlicu koju je za tu namjenu isplela hazreti aiša, r.a. U tom smi-slu su postupali i naši preci. Kurban su tokom cijele go-dine brižljivo njegovali, po-sebno ga hranili i trudili se da Bogu Dragom žrtvuju naj-bolju životinju koju su ima-li. No, čini se da je to vrije-me nepovratno prošlo. U da-našnje vrijeme kurban je sve-den na nivo obične životinje, pravnici uporno govore kako se s kostima kurbana može činiti šta se hoće, rogovi kur-bana više nas ne „štite“ od nepogoda, a postekije gotovo da više niko i ne pravi.

ELvir duranović

Prema tome, ko želi da Uzvišeni Allah, dž.š., zaštiti njega i njegovu porodicu od prokletog šejtana i da se Božiji bereket ugnijezdi u njegovoj kući neka u danima Bajrama žrtvuje kurban. Bez kurbana sebe i svoje porodice ostavljamo izvan Božije zaštite i nikoga drugog osim samog sebe za svaku nevolju i svako zlo koje nas zadesi ne smijemo kriviti.

KURBANA poklo-nik.“ (ebu Davud) Izvorno je, dakle, Ibrahim, a.s., žrtvovanjem ov-na otkupio život svoga sina Isma-ila, a.s. Na isti način i mi žrtvovanjem svojih

vi kurbanskih kostiju bi se donosili i stavljali na vatru. Vjerovalo se da dim nastao od kosti-ju kurbana posjeduje moć da razbije oblake i utječe na po-Prema tome,

Zaštitnička funkcija