1.1. Opći ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.dokumenti.ncvvo.hr/Ispitni_katalozi_08-09/Komentari/povijest.pdf · udžbenicima Etrurci. Od brojnih pravopisnih pogrješaka

1.1. Opći ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.

Frekvencija Postotak

Uglavnom se ne slažemo 1 4,2

Uglavnom se slažemo 14 58,3

U potpunosti se slažemo 9 37,5

Ukupno 24 100,0

1.2. Općim ciljevima definirana je ključna ideja („misija”) ovoga predmeta.


U potpunosti se ne slažemo 1 4,2




Ukupno 24 100,0

1.3. Slažemo se s ovako određenim općim očekivanjima o tome što učenik mora

ostvariti u području predmeta.


DA 21 87,5

NE 3 12,5

Ukupno 24 100,0

2. Komentar općih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati)

Slažem se s općim ciljevima, no još bi svakako trebalo dodati i uoĉavanje

multikulturalnosti koja se ne spominje, a jako je važna.

(Ženska opća gimnazija Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti, Zagreb)

Nije definirano tko će ispravljati i vrjednovati ispite. Iako je u ciljevima naglašeno da

ispit procjenjuje i sposobnost „zauzimanja povijesnoga mišljenja” i kritiĉke evulacije,

smatramo da sam primjerak testa ne sadrži dovoljno prostora za procjenu navedenih

uĉeniĉkih sposobnosti. (Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci)

Opći ciljevi koji su ovdje postavljeni u dobroj namjeri, pomalo su preširoki i

preambiciozni. Uistinu je diskutabilno može li se jednim pismenim ispitom, pa imao on i

90 pitanja i ma koliko bio sveobuhvatan, postići sve te ciljeve. Osobito „zauzimanje

vlastitoga mišljenja o povijesnim procesima”. Nije nam jasno kako se mišljenje o

povijesnim procesima može ispitivati u kategorijama toĉno ili netoĉno. Zatim

„ razvijanje usmenih i pisanih komunikacijskih kompetencija”. Kako usmenih, kad je test

pismeni oblik ispitivanja? Osim toga, u testu se ne može razvijati „ kreativni potencijal,

radna navika i samopouzdanje” jer je to uĉenik na kraju svojega srednjoškolskoga

obrazovanja stekao ili nije i to ovaj ispit može smo konstatirati. Isto tako i „osjećaj

nacionalnoga identiteta te kritiĉkoga vrjednovanja dogaĊaja procesa i osoba”.

(XV. gimnazija, Zagreb)

Opći ciljevi su dobro postavljeni, no pitanje je koliko naš nastavni program, a posebno

pitanja iz ovoga prijedloga državne mature ispunjavaju ove ciljeve (posebno vještine,

kreativnost i sliĉne kompetencije uĉenika.(V. gimnazija, Zagreb)

- PITANJE – Polažu li isti ispit uĉenici gimnazija i strukovnih škola?

1. Komentar – potrebno znanje ne samo najvažnijih dosega, nego i nebitnih

dosega u ljudskoj povijesti

2. Što je temeljna povijesna terminologija???

3. Nije vidljivo iz kojih pitanja uĉenici izražavaju vlastito mišljenje o povijesnim

procesima i sposobnost samostalnoga argumentiranoga interpretiranja razliĉitih

izvora.

4. Traži se sve, i zbog toga uĉenici ne će moći izvesti sintezu.

(Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb)

Smatram da je odreĊene pojmove potrebno terminološki urediti.

– To dokazuje pojam specifiĉnoga misaonoga postupka.

– primjer: Kako će dokazati „sposobnost vrjednovanja dogaĊaja iz perspektive

kada su se dogodili”; „razvijanje osjećaja nacionalnoga identiteta te kritiĉkoga

vrjednovanja dogaĊaja, procesa i osoba”?

– Kako će kritiĉki vrjednovati osobu? Pretpostavljam djelovanje ili posljedice

djelovanja neke osobe u povijesnome kontekstu.

– Razumije li ĉimbenike koji oblikuju razdoblje ili dokazuje razumijevanje?

– Odnos razumijevanja i dokazivanja razumijevanja u preostalim općim ciljevima

smatram problematiĉnim. Ukoliko uĉenik dokazuje razumijevanje (na općoj

razini), mora li to sam razumjeti?

– Može li uĉenik vrjednovati povijesni dogaĊaj iz perspektive vremena u kojem se

dogaĊaj odigrao? U kojem se stupnju odreĊuje vremenska perspektiva, što sve

mora obuhvatiti ta vremenska perspektiva i tko odreĊuje taj stupanj ili razinu

vremenske perspektive?

– To dokazuje sposobnost sinteze nastavnih sadržaja, povezivanja ili

reorganiziranja radi lakšega obrazloženja kompleksnosti povijesnih dogaĊaja.

– Ako je samo radi toga, onda je to znanje o vlastitoj prednosti

obrazlaganja, odnosno objašnjavanja, dakle „znanje o znanju”!?

– samopouzdanje, radne navike, kreativni potencijali – Kako će se ispitati

uĉenikovo samopouzdanje, radne navike i kreativni potencijali kao opći ciljevi iz

Povijesti? (Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva, Đurđevac)

2.1. Specifični ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.






Ukupno 24 100,0

2.2. Specifični ciljevi realni su i ostvarivi (s obzirom na satnicu predmeta, uvjete

rada u školama i sl.).





Ukupno 24 100,0

2.3. Znanja, vještine i sposobnosti učenika određene specifičnim ciljevima moguće

je ispitivati standardiziranim testom.






Ukupno 24 100,0

2.4. Slažemo se s ovako određenim znanjima, vještinama i sposobnostima koje

učenik mora razvijati na kraju gimnazijskoga obrazovanja.






Ukupno 24 100,0

2.5. Slažemo se s ovako određenim znanjima, vještinama i sposobnostima koje

učenik mora razvijati na kraju gimnazijskoga obrazovanja.


DA 17 70,8

NE 7 29,2

Ukupno 24 100,0

3. Komentar specifičnih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati)

Imamo dosta primjedaba, a neke od njih odnose se na jezik koji je dosta neujednaĉen,

primjerice, stalno se spominje rijeĉ „vrjednovanje” i „podatci”, a kad smo već kod toga,

zašto onda treba „navesti najznaĉajnije historiĉare”, a ne „najvažnije povjesniĉare”, zatim

zašto nisu „ustanove” umjesto „institucija”, na nekim se mjestima navodi „objasniti”, na

drugim „protumaĉiti”, kao što je i sluĉaj sa „svakodnevnicom” i „svakodnevicom”.

U temi „Antiĉki Rim” spominju se Etrurci, a hrvatska rijeĉ je Etrušĉani, iako su u nekim

udžbenicima Etrurci. Od brojnih pravopisnih pogrješaka izdvajam „prosvjećena”, a

trebalo bi biti prosvijećena monarhija, zatim ocjeniti, a trebalo bi biti ocijeniti.

Kod navoĊenja specifiĉnih ciljeva ispita, kod teme vezane uz visoke civilizacije i kulture

Staroga istoka, u djelu 4., „Državni razvoji i institucije vlasti“, traži se previše. Trebalo bi

veći naglasak staviti na važnost helenizma i povezivanje dviju kultura – istoka i

zapada. Kod dijela III. – Doba revolucija, trebalo bi istaknuti i Jakobinsku diktaturu i

njezine posljedice te važnost revolucije u rušenju „staroga poretka”.

Kod dijela IV. – Hrvatske zemlje u 19. st., nigdje se ne spominje Rakoviĉka buna, ali

zato se traži Mažuranićev odnos prema ustanku u BiH – uopće su traženja priliĉno

neujednaĉena.

Pod temom: „Svijet od poĉetka 20. st. do kraja I. svjetskoga rata, ne traži se uoĉavanje

uloge žene te promjena njezina položaja. Kod temeVI. – Hrvatska u vrijeme II.

svjetskoga rata, u dijelu NDH, trebalo bi istaknuti ustašku diktaturu i ustaške žrtve.

Nasuprot tomu, ima previše traženja u vezi teme vezane uz Antifašistiĉku borbu u

Hrvatskoj.Uopće, prezastupljena je nacionalna povijest, a posebno najnovija hrvatska

povijest od 1990. god.

(Ženska opća gimnazija sestara milosrdnica s pravom javnosti, Zagreb)

Gradivo 2. razreda je previše opsežno s obzirom na satnicu. (Sandra Zohil)

Specifiĉni ciljevi teško su ostvarivi s obzirom na satnicu, osobito u 2.razredu.

(Daniel Bogešić)

Standardni test ne može zadovoljiti sve navedene stavke.

(Srednja škola Bartola Kašića, Grubišno Polje)

Upitno je na koji naĉin ispit mjeri uĉeniĉke sposobnosti i vještine koje su neraskidivi dio

tijeka izvoĊenja nastavnoga procesa.

(Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci)

U obrazovnim ishodima trebalo bi se ponajprije postići suglasje o terminologiji koja se

koristi, tj. je li potrebno sve termine kroatizirati ili ih ostaviti u internacionalnoj verziji.

Potom, je li termin „rani feudalizam” primjeren za opis društvenih odnosa u

starovjekovnoj Kini i ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj. Termin feudalizam za

starovjekovna društva i inaĉe je diskutabilan jer su tu ĉesto društveni odnosi bili

postavljeni na više razina i jedino se za gospodarstvo rimske države u razdoblju od

Drugoga punskoga rata do kraja II. st. može govoriti kako je poĉivalo na robovskom

radu. U katalog su uvršteni i novi nastavni sadržaji. Oni su dobro osvježenje, meĊutim

postavlja se pitanje – što ako se većina nastavnika povijesti pridržavala iskljuĉivo

propisanoga plana i programa? Onda će nužno njihovi uĉenici doći u neravnopravan

položaj s onima koji su te nove sadržaje usvajali kroz svoje školovanje. Što nedostaje?

Razvoj Mletaĉke republike, isto tako i MaĊarske s kojom smo bili povezani sedam

stoljeća te prikazivanje povijesnih procesa u srednjoj Europi, Sredozemlju i Balkanu

onoliko i onda kada su utjecali na razvoj Hrvatske. Osim toga, u

obrazovnim ishodima – posebnim ciljevima predimenzionirana je opća povijest u odnosu

na nacionalnu na koju otpada 35% sadržaja, a ispituje se u 50% pitanja u testu znanja. Tu

se primjećuje oĉito prevladavanje opće povijesti. Prvi razred svojim obimom (9. str.)

dobro premašuje treći (7. str.) u kojem ima podjednako opće i nacionalne povijesti.

Mislimo kako je prapovijesti dano previše prostora, a isto tako i nekim dijelovima opće

povijesti koji s nacionalnom poviješću nemaju previše kulturoloških, politiĉkih i

gospodarskih korelacija. (XV. gimnazija, Zagreb)

Da, ali kada bi bilo više sati povijesti tjedno. (Gimnazija Lucijana Vranjanina)

Nerealno je oĉekivati da će uĉenici usvojiti ovaj stupanj znanja odreĊen specifiĉnim

ciljevima ako uzmemo u obzir broj sati nastave Povijesti, materijalne uvjete rada te

općenitu preopterećenost uĉenika materijalnim sadržajem pojedinoga predmeta u školi.

Ovako definirani specifiĉni ciljevi ispita lijepo su sroĉeni, ali su prezahtjevni za

srednjoškolce i stoga više primjereni studentima Povijesti. (Druga gimnazija, Varaždin)

– Specifiĉni ciljevi (str. 8.) – opisati svakodnevnicu – Koja je razina ili kriterij prema

kojem uĉenik opisuje svakodnevnicu? Što sve obuhvaća „svakodnevnica”?

(Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva, Đurđevac)

1. Od gradiva 1. razreda u ispitu uopće nije zastupljena nacionalna povijest. Smatramo da

bi ipak nacionalna povijest trebala biti zastupljena s barem 5% u odnosu na opću

povijest.

2. U 2. razredu trebalo bi veći naglasak staviti na specifiĉne ciljeve (razumijevanje).

Naime, ako uĉenici ne razumiju društveno-povijesna zbivanja 18. i 19. st. (stoljeća

modernizacije, modernoga društva, nacija, nacionalnih država, razvoja politiĉkih

stranki… ), ne će biti sposobni razumjeti suvremena društveno-povijesna zbivanja.

3. U gradivu 4. razreda veći bi naglasak trebao biti na razumijevanju

uzroĉno-posljediĉnih veza, nego na suhoparnome reproduciranju faktografskih

podataka.(XI. gimnazija, Zagreb)

U svim školama ne postoje jednake mogućnosti za rad i jednaki uvjeti (nedostatak

nastavnih pomagala, zidnih karata...)

Problem predstavljaju uĉenici iz strukovnih škola koji žele polagati Povijest kao izborni

predmet na državnoj maturi – nesrazmjer u satnici i obimu gradiva u odnosu na

gimnazijski program. (Valerija Turk-Presečki, Gimnazija Daruvar)

3.1. Struktura ispita jasno je i razumljivo određena.





Ukupno 24 100,0

3.2. Iz određene strukture ispita nam je posve jasno koji će se sadržaji ispitivati.





Ukupno 24 100,0

3.3. Iz određene strukture ispita nam je posve jasno na koji će se način pojedini

obrazovni ishodi ispitivati.






Ukupno 24 100,0

3.4. Iz određene strukture ispita nam je posve jasno koliko će zahtjevna biti razina

na kojoj će se pojedini obrazovni ishodi ispitivati.


Nema odgovora 1 4,2





Ukupno 24 100,0

3.5. Slažemo se s određenim trajanjem cjelokupnoga ispita.


DA 22 91,7

NE 2 8,3

Ukupno 24 100,0

3.6. Slažemo se s trajanjem pojedinih dijelova ispita.


Nema odgovora 2 8,3

DA 19 79,2

NE 3 12,5

Ukupno 24 100,0

3.7. Slažemo se s udjelima pojedinih dijelova ispita u cjelokupnome ispitu.


Nema odgovora 1 4,2

DA 19 79,2

NE 4 16,7

Ukupno 24 100,0

4. Komentar strukture ispita (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati,

treba li dodatno razraditi tablicu strukture testa)

U dijelu 4.2. tipovi pitanja gdje su „zadatci povezivanja i sreĊivanja” spominju se ĉestice

pitanja i ĉestice odgovora. Je li ikome jasno zašto je ovdje potrebna rijeĉ „ĉestica” koja

najblaže reĉeno zbunjuje, a ako je moguće mogu li za nju dobiti objašnjenje?


Odnos opće i nacionalne povijesti u 2, 3 i 4. razredu je neprihvatljiv.

(Prva gimnazija Varaždin)

Neke kolege izrazile su mišljenje kako bi 2. dio ispita trebao biti skraćen s 15 na 12.

pitanja, dok bi se istovremeno 5. dio mogao povećati s 2 na 5 pitanja.

(Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci)

Postoji niz nedostataka u pitanjima, iznose se netoĉni podatci, a neka pitanja ne ispituju

specifiĉne ishode. Neke pogrješke u katalogu su: izvedba prve opere „Ljubav i zloba”

(to je prva hrvatska opera); smrt biskupa Stepinca – on je u vrijeme smrti bio kardinal;

u nekim pitanjima kao, primjerice, Enciklika Rerum Novarum traži se jedan toĉan

odgovor, a moguća su dva (c i d); u ponuĊenome odgovoru piše da je Franjo Raĉki

osnivaĉ HAZU umjesto JAZU; karta koja predstavlja kartu Hrvatske u vrijeme

Tomislava ne valja; nema Dvojne Habsburške Monarhije, nego Austro-Ugarske

Monarhije. (Srednja škola Ivana Trnskoga, Hrvatska Kostajnica)

Smatramo da je 60 min za 90 pitanja premalo. Trebalo bi biti barem 100 do 120 minuta.

(V. gimnazija, Zagreb)

Nije navedeno vrijeme trajanja pojedinih dijelova ispita.

Ne slažemo se s udjelima pojedinih dijelova gradiva u ispitu.

Zašto takva podjela pitanja? (Gimnazija Lucijana Vranjanina)

Potrebno je naglasiti da postoje zadatci kratkih odgovora s potpitanjima. U popisu i opisu

zadataka to nije navedeno, a prema primjerku oglednoga ispita vidljivo je da su

posljednji zadatci takvoga tipa.

– str. 41./ 42. i zadatci 59. i 60. (Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva, Đurđevac)

Trebalo bi jasnije definirati što se konkretnije unutar pojedine teme i podteme traži,

primjerice, unutar teme UVOD U POVIJEST kao obrazovni ishod navedeno je da treba

poznavati najznaĉajnije historiĉare i usporediti metode historiografskih pristupa. To

konkretno u praksi znaĉi da uĉenik treba znati sve povjesniĉare koji su u udžbeniku

navedeni (pitanje rasterećenja programa)

Teme i podteme su dobro izdvojene – posebno mi se sviĊa naĉin na koji su se

civilizacije Staroga Istoka rašĉlanile problematski, a ne regionalno.

Smatram da je trebalo dublje i detaljnije rašĉlaniti pojedine obrazovne ishode ĉime bi se

postigla jasnoća o potrebnoj razini znanja (nije dovoljno samo navesti ,,povijesno bitno”,

jer se prema strukturi ispita ĉini da je bitno SVE).

Neki su zadatci nejasni, primjerice, razvrstati civilizacije Staroga Istoka u kronološke

tablice – što to konkretno znaĉi? (Valerija Turk-Presečki, Gimnazija Daruvar)

4.1. Bodovanje je jasno i razumljivo određeno.


Nema odgovora 1 4,2




Ukupno 24 100,0

4.2. Jasan nam je kriterij dodjeljivanja bodova svakomu zadatku (vrsti zadataka).


Nema odgovora 1 4,2



Ukupno 24 100,0

4.3. Način ocjenjivanja jasno je i razumljivo određen.


Nema odgovora 2 8,3



Ukupno 24 100,0

.

4.4. Jasan nam je kriterij dodjeljivanja ocjene određenomu rezultatu.


Nema odgovora 2 8,3





Ukupno 24 100,0

4.5. Slažemo se s određenim kriterijem bodovanja učenikovih odgovora.


Nema odgovora 1 4,2

DA 19 79,2

NE 4 16,7

Ukupno 24 100,0

4.6. Slažemo se s određenim kriterijem ocjenjivanja rezultata.


Nema odgovora 4 16,7

DA 18 75,0

NE 2 8,3

Ukupno 24 100,0

5. Komentar bodovanja i načina ocjenjivanja (primjedbe, prijedlozi)

Treba razmotriti naĉin bodovanja potpitanja. (Sandra Zohil)

Doprinos bodova 4. i ostalih razreda je neprihvatljiv. (Prva gimnazija Varaždin)

Nije odreĊen toĉan kriterij bodovanja, nije toĉno odreĊeno kako se prenose bodovi u

ocjene – uglavnom se slažemo, ali zadatci povezivanja i sreĊivanja donose previše

bodova. (Gimnazija Lucijana Vranjanina)

Komentar i neslaganje s bodovanjem i naĉinom ocjenjivanja proizlazi iz pogrješke u

tablici 4.2. Broj bodova nije toĉan. (Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva, Đurđevac)

5.1. Struktura oglednoga primjerka ispita odgovara strukturi ispita naznačenoj u

ispitnome katalogu.






Ukupno 24 100,0

5.2. Zadatci su pisani jasnim i razumljivim jezikom, primjerenim učenikovoj dobi.





Ukupno 24 100,0

5.3. Upute za rješavanje zadataka su jasne (kako, gdje i na koji način učenik upisuje

ili označava točan odgovor).






Ukupno 24 100,0

5.4. U svakome je zadatku jasno što se od učenika očekuje (kriterij iznalaženja

točnoga odgovora).






Ukupno 24 100,0

5.5. Razina zahtjevnosti zadataka primjerena je učenikovoj dobi i stupnju

obrazovanja.






Ukupno 24 100,0

5.6. Grafičko je oblikovanje testa odgovarajuće.






Ukupno 24 100,0

5.7. Slažemo se s primjenom ispita istovrijednoga ovomu na državnoj maturi.


Nema odgovora 2 8,3

DA 13 54,2

NE 9 37,5

Ukupno 24 100,0

6. Komentar oglednoga primjerka ispita (primjedbe, prijedlozi)

Dio zadataka je previše težak, a najviše oni koji se odnose na hrvatsku povijest.

Ako neke od tih pitanja nismo znali riješiti mi profesori, kako će tek biti uĉenicima?


Grafiĉko oblikovanje mora održavati dostupnost slikovnih materijala uĉeniku.

Primjerice, u 2. pitanju hipotetski je moguće da uĉenik po prvi put vidi sliku ukoliko nije

koristio udžbenik u kojem se nalazi baš taj slikovni materijal.

(Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci).

Test je onaj dio na kojem treba još najviše poraditi. Ponajprije trebaizbjegavati pitanja

oko kojih se znanstvena javnost još nije složila i koja su još uvijek prijeporna, primjerice,

vlaško pitanje koje se pojavljuje u testu. ( XV. gimnazija, Zagreb)

Struktura oglednoga primjerka ne odgovara ciljevima nastave Povijesti. Gdje se i kojim

pitanjima mjeri i ispituje kreativnost, zakljuĉivanje i sliĉne kompetencije uĉenika..rad na

izvorima (u testu je samo prepoznavanje izvora).

Neka su pitanja prejednostavna, a neka su bezrazložno (s obzirom da ispituju faktografiju

o politiĉkoj povijesti) teška. (V. gimnazija, Zagreb)

1. Molim da se toĉno navedu primjeri slikovnih materijala koje moramo koristiti na

nastavi da bi uĉenici mogli riješiti zadatke.

2. Neki zadatci pisani su nerazumljivim jezikom (npr. 27. zadatak – zadatci

povezivanja i sreĊivanja.

3. Neke osobe i dogaĊaji navedeni u ispitnim pitanjima potpuno su nebitni (npr.

Herman Dalmatin, Manua).

4. Ogledni primjer ispita podsjeća na pitanja za natjecanje iz Povijesti – jesu li

nacionalni ispiti iz Povijesti raĊeni za prosjeĉnoga uĉenika ili za uĉenike koji se

obiĉno šalju na natjecanje?

5. Smatramo da je razina zahtjevnosti zadataka u potpunosti neprimjerena

uĉenikovoj dobi jer sadržava dosta informacija iz Likovne umjetnosti, Politike i

gospodarstva, Fizike, Kemije i Biologije.

Kronologija – ponekad je pitanje mjeseci, što znaĉi da uĉenik mora upamtiti totalne

detalje. (Gimnazija Lucijana Vranjanina)

Komentar, odnosno napomena odnosi se na zadatke s potpitanjima koji nisu objašnjeni i

uĉeniku , a i nastavniku, može biti nejasnoje li to jedan zadatak ili više njih i na koji se

naĉin boduju odgovori u takvome zadatku.

– 55. zadatak – „najjaĉa država Europe”

Što je „najjaĉe” iz povijesnoga aspekta? Prema kojem kriteriju? Smatram da je zadatak

neprecizan. (Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva, Đurđevac)

Molim malo bolje grafiĉki prilagoditi karte (ispitni katalog – povijesni zemljovid

pravaca protjerivanja MaĊara i Bugara za Tomislava).

Bilo bi potrebno pripaziti na detaljizam pojedinih pitanja, primjerice, pitanje vezano za

Laookonta konkretno traži prepoznavanje priĉe iz mitologije koja je u osnovi sporedna

informacija. Primjerenije bi bilo pitanje naziva skulpture ili umjetniĉkoga razdoblja

kojemu pripada. Isti komentar navodim za ulomak Trpimira iz Rižinica – traži se ime

crkve koju je ukrašavao kameni fragment, što je po mojem mišljenju nepotrebna

informacija koju uĉenik ne treba usvojiti. Puno primjerenija su preostala dva pitanja koja

Trpimira povezuju s benediktincima i kronološki stavljaju u 9. stoljeće.

(Valerija Turk-Presečki, Gimnazija Daruvar)

6.1. Navedena literatura dovoljna je za pripremu učenika za državnu maturu.


Nema odgovora 1 4,2





Ukupno 24 100,0

6.2. Slažemo se s predloženim popisom literature.


Nema odgovora 1 4,2

DA 14 58,3

NE 9 37,5

Ukupno 24 100,0

7. Komentar predloženoga popisa literature (primjedbe, prijedlozi)

Preširok je pojam „svi propisani udžbenici od Ministarstva” – trebalo bi se ograniĉiti

na najviše tri.


Treba zatražiti od autora odobrenih udžbenika usklaĊivanje podataka, osobito u pogledu

godina. (Sandra Zohil)

Neodrživa je ideja o uporabi svih udžbenika. (Prva gimnazija Varaždin)

Problem je što svi udžbenici ne sadrže jednake podatke.

(Srednja škola Bartola Kašića, Grubišno Polje)

Treba pripaziti prilikom odabira slikovnih materijala da se za provjeru znanja odaberu

oni koji su zastupljeni u svim ili barem većini udžbenika.

(Druga gimnazija, Varaždin)

Ne postoji napomena o mogućnoj dodatnoj literaturi ili povijesnim izvorima. Prepušta li

se izbor nastavnicima i uĉenicima ili će postojati kriterij odabira opsežne dodatne

historiografske literature i povijesnih izvora?

Isto tako, ne postoji napomena o nastavnim sredstvima, dodatnim izvorima znanja.

Prepušta li se to osobnome izboru nastavnika i uĉenika? Postoji li odreĊen kriterij izbora?

(Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva, Đurđevac).

Mora se voditi posebna briga da se u ispitni materijal stavljaju prepoznatljivi slikovni

prikazi. Naime, sve škole ne koriste jednake udžbenike. Primjerice, za 1. razred stavljen

je prikaz iz udžbenika Školske knjige koji se ne nalazi u Meridijanovom udžbeniku.

(XI. gimnazija, Zagreb)

– ovdje se definitivno radi o pripremi uĉenika za državnu maturu po naĉelu pripreme za

natjecanje iz Povijesti

– udžbenici se po koliĉini podataka i informacija itekako razlikuju, što opet dovodi do

problema bolje i preciznije definiranosti pojedinih obrazovnih ciljeva i onoga što je

,,povijesno bitno”.

Što je s uĉenicima koji dolaze iz strukovnih škola, a koji Povijest slušaju dvije ili tri

godine i ĉiji su udžbenici znatno sažetiji od gimnazijskih?

(Valerija Turk-Presečki Gimnazija Daruvar)

7.1. Navedena poglavlja napisana su jasnim i razumljivim jezikom.






Ukupno 24 100,0

7.2. Ponuđeni dodatni sadržaji korisni su predmetnim nastavnicima.






Ukupno 24 100,0

7.3. Ponuđeni dodatni sadržaji korisni su učenicima koji se pripremaju za državnu

maturu.






Ukupno 24 100,0

8. Navedena poglavlja napisana su jasnim i razumljivim jezikom.







Ukupno 24 100,0

8.1. Navedena poglavlja pomogla su nam u razumijevanju ostalih dijelova kataloga.







Ukupno 24 100,0

8.2. Navedena poglavlja korisna su predmetnim nastavnicima.






Ukupno 24 100,0

8.3. Navedena poglavlja korisna su učenicima koji se pripremaju za državnu

maturu.






Ukupno 24 100,0

8.4. Svaki predmetni katalog trebao bi sadržavati takve sadržaje.






Ukupno 24 100,0

9. Komentari

Komentare sam uglavnom upisala kod tablica, no opći je zakljuĉak da bi trebalo puno

toga promijeniti i pojednostaviti jer će u protivnome rezultati biti jako loši, a to nije cilj

državne mature. Najljepše bih molila da mi na ovu mail adresu

([email protected]) odgovorite da ste primili i pregledali ove komentare u

kojima je sudjelovala i kolegica Dubravka Latinĉić.


Treba izraditi zbirku zadataka za polaganje državne mature. (Sandra Zohil)

Predlažemo izradbu zbirke zadataka za polaganje državne mature. (Daniel Bogešić)

Nastava Povijesti se još više pretvara u memoriranje ĉinjenica, ĉiji su opseg i znaĉenje

nerazumljivi i naravno gomilanje nepotrebnoga i suhoparnoga gradiva dugotrajno

pokopava ulogu, znaĉenje i vrijednost predmeta. (Prva gimnazija Varaždin)

Ovaj hvalevrijedan projekt potrebno je doraditi u nizu segmenata. Kao prvo trebaju se

uskladiti udžbenici u slikovnome, kartografskome i drugim dijelovima, kao što su

korišteni povijesni izvori. Time bi se na temelju istih polazišta za svakoga uĉenika moglo

objektivnije utvrditi znanje. Treba provesti savjetovanje i edukaciju nastavnika kako

pripremati uĉenika za ispit itd.Tako i ovu radnu verziju ispitnoga kataloga treba prihvatiti

kao valjanu osnovu za uspostavu otvornoga dijaloga struĉne javnosti koji bi u konaĉnici

trebao dovesti do suglasja, što to stvarno uĉenik treba nauĉiti tijekom svojega

srednjoškolskoga obrazovanja. Na tom tragu treba gledati i ovaj osvrt koji želi pomoći u

uspostavi otvorenoga i struĉnoga dijaloga. (XV. gimnazija, Zagreb)

Ĉlanovi aktiva predlažu da se na državnoj maturi iz Povijesti:

1. postavljaju pitanja iz politiĉke povijesti

2. pitanja iz religije,umjetnosti, ekonomije i gospodarstava, geografije… postavljaju u

matiĉnim predmetima

3. ne postavljaju eliminaciona pitanja na koja malo tko zna odgovor, što je primjerenije

kvalifikacijskim ispitima, a ne za državnoj maturi gdje kandidat mora dobiti pitanje koje

je većega opsega i gdje može pokazati svoje znanje

4. izbaci pretjerana faktografija (osim one elementarne)

5. pitanjima inzistira na uzrocima i posljedicama te razumijevanju povijesnih procesa.

(VII. gimnazija, Zagreb)

Definitivno smo razoĉarani što se znanje iz Povijesti svodi na iskljuĉivo politiĉku

povijest. Zabrinuti smo kakav će to utjecaj imati na nastavu Povijesti – zašto bi uĉenici

uopće vježbali rad na izvorima, samostalno zakljuĉivanje, multiperspektivnost, stjecali

znanja iz povijesti svakodnevice, ekonomije itd. kad će ispit na državnoj maturi ispitivati

samo faktografiju politiĉke povijesti. Ovakav ispit zanemaruje razvoj historiografije

nakon 2. svjetskoga rata. O metodici suvremene nastave Povijesti da i ne govorimo.

Ako se može ocijeniti i izmjeriti esej iz Hrvatskoga jezika i Engleskoga jezika, ako je to

moguće već desetljećima u Europi – kako to nije moguće za uĉenike u Hrvatskoj? Ako se

za Hrvatski jezik može postaviti 14 pitanja na temelju teksta Bašĉanske ploĉe, zašto

uĉenici ne bi mogli na sliĉan naĉin analizirati povijesni izvor?

(V. gimnazija, Zagreb)

Neke stvari koje smo naveli u gornjem dijelu upitnika treba razraditi – detaljno!!!!

Radna vezija državne mature iz Povijesti je oĉito sklepana na brzinu i potrebno je još

puno rada na ispitu. (Gimnazija Lucijana Vranjanina)

Obvezni su seminari i predavanja na kojima će SRS predstaviti projekt i odgovarati na

konkretna pitanja. (Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva, Đurđevac)

Cilj nastave Povijesti trebao bi biti razvoj povijesnoga mišljenja, stoga smatramo da nije

potrebno davati prednost usvajanju povijesnih ĉinjenica s ciljem reproduciranja, nego

stvaranju vlastitoga kritiĉkoga stava prema društveno-povijesnim zbivanjima.

(XI. gimnazija, Zagreb)

Problem su udžbenici iz Povijesti u kojima je previše razliĉitih podataka.

(III. gimnazija, Zagreb)

PRIJEDLOZI NA RADNU VERZIJU ISPITNOGA KATALOGA IZ POVIJESTI

NA DRŽAVNOJ MATURI

Dajući prijedloge, primjedbe i sugestije koristim ovu prigodu iznijeti vlastito

mišljenje ne tvrdeći da sam apsolutno u pravu i da tako treba biti .

Općenita primjedba – razmisliti o promjenama postojećega plana i programa

– ponajprije rasteretiti uĉenike nepotrebnoga, primjerice, humanizam i renesansu

uĉenici obraĊuju iz nekoliko predmeta, gotovo na identiĉan naĉin, sliĉno je i s hrvatskim

narodnmi preporodom i nekim drugim temama da ih ovdje ne nabrajam.

Isto tako, potrebno je prilagoditi plan i program novijim znanstvenim

dostignućima, ugraditi te dokaze i spoznaje u udžbenike i drugu obveznu literaturu i s

obzirom da su za pripremu državne mature odreĊeni svi odobreni udžbenici u njima je

potrebno uskladiti kljuĉne podatke – pogotovo kronološke, a sada ih ima razliĉitih.

Pri obradbi pojedinih tema i cjelina treba uvesti nove tehnologije obradbe –

uĉenja i rada s uĉenicima kako bi im pomogli i pripremili ih za državnu maturu iz

Povijesti.

Već sada se mogu više koristiti audio i vizualna pomagala, a jednako tako i graĊa

– povijesni izvori.

Mislim da bi bilo dobro obaviti odabir najvažnijih povijesnih izvora za

nacionalnu, a jednako tako i opću povijest – to se može obraditi i u digitalnome obliku.

Konkretne primjedbe: na str. 3. u uvodu kod treće toĉke ….Svrha ispita iz

povijesti je provjeravanje znanja – dodati i razumijevanja, vještina i dostignutih …. rijeĉ

kompetencija zamijeniti s hrvatskom rijeĉju…ili pojmom.

U istome tome dijelu kod pete toĉke …. Procesi mišljenja ili procese promjena ili

dogaĊaja ili i jedno i drugo, a ponovno rijeĉ kompetenciju zamijeniti nekom drugom.

Na str. 4. iza rijeĉi prepoznavanja, kompariranja… ponovno treba zamijeniti rijeĉ

kompariranja s hrvatskom rijeĉju usporedbe ili sliĉno.

Na str. 6. za moguću provjeru znanja putem zemljovida i izvora trebalo bi

preciznije odrediti kojih izvora i kako – napraviti popis ili sliĉno.

Na istoj str.6. zamijeniti kognitivan s rijeĉju spoznajni ili nekom drugom

hrvatskom rijeĉju.

Rijeĉi evaluiranje zamijeniti s hrvatskim pojmom vrjednovanje ili sliĉno.

Tako bismo redom mogli doći do velikoga broja rijeĉi koje se ne razumiju dobro,

a i tuĊice su u našem lijepom hrvatskom jeziku i mi za njih imamo dobru zamjenu. Za

mnoge pojmove u katalogu potrebno je koristiti rjeĉnik i to ne samo latinski …možda

malo pretjerujem, ali razmislite….

Iz prvoga razreda gimnazije treba uvrstiti u provjeru barem neko pitanje iz

povijesti s našeg teritorija, a ima ih, primjerice, .nalazišta starih kultura na tlu Hrvatske iz

paleolitika, mezolitika, neolitika, metalnoga doba i sl. - ilirska plemena, grĉko

naseljavanje jadranskih otoka i obale, rimsko osvajanje hrvatskoga prostora, prožimanje

kultura i dr.

Bodovanje bi trebalo biti jedan od najvažnijih sastavnih dijelova ovoga kataloga

znanja jer iz toga bodovanja proizilazi sustav uspjeha ili neuspjeha na državnoj maturi, a

ovdje je ostavljeno za kasnije – naknadno isto tako minimalan prolazni uĉinak na testu

jer se mora znati što je to što uĉenik treba znati za prolaz, odnosno uspjeh na maturi.

Sam odabir pitanja i sastavljanje istih možemo promatrati s više razliĉitih pristupa,

pa o svakome konkretnome pitanju ne bih posebno davao svoje mišljenje, osim što bi se

trebala više vrjednovati pitanja s više podataka, a treba, na neki naĉin ,odrediti i težinu

postavljenih pitanja, što mislim da je i u ovome katalogu jednim dijelom uĉinjeno.

Ako već treba rješavati slike vladara, crteže ili zemljovide ne smije se dogoditi

da su isti loše kvalitete i zbog toga ih nije moguće prepoznati, primjerice, zvonik neke

katedrale sa zadatkom prepoznati katedralu i odrediti stil gradnje.

Kod pitanja redanja s lijeve strane je navedeno slovo ispred, sugeriram da s desne

strane u tim sluĉajevima bude broj ispred 1, 2, 3, 4, 5, 6…, što bi uvelike otklonilo

nejasnoće i pomoglo samim uĉenicima lakše snalaženje i rješavanje istih pitanja. Slova i

brojevi mogu i zamijeniti mjesta, odnosno strane.

Mislim da je broj pitanja i vrijeme rješavanja istih primjeren za ovakav naĉin

ispitivanja znanja. UraĊen je veliki posao i svatko tko to radi znat će to cijeniti, ali

mislim da su moguće i još neke dorade. Vjerujem da će ovakvih prijedloga biti još –

stoga predlažem da ih se sve sakupii razmotri prije usvajanja konaĉne verzije državne

mature iz Povijesti.

Petar Tadić, prof.

(I. gimnazija, Osijek)

OSVRT NA KATALOG

KATALOG

1. razred

Ne može se zahtijevati od uĉenika da znaju toliku gomilu godina i pojmova, a da ih onda

znaju još usporediti i povezati s neĉim drugim ili ako bi se to baš htjelo, Povijest bi

trebala biti 4 sata tjedno.

2. razred

Pojedini podatci koji se traže u katalogu ne postoje u svim udžbenicima, npr.

– specifiĉnost razvoja Bizanta pod pojedinim dinastijama

– arapska akademija graditeljstva, književnosti i trgovine

– kroatizacija hrvatske obale i otoka

– nije objašnjen pojam komuna

– redovi i njihovo djelovanje - vrlo šturo

– nisu spomenuti skolastici

– Hrvati izvan domovine u srednjem vijeku

– štur anglikanizam i kalvinizam

– ništa o „ rasutoj bašĉini”

– protestantizam i katoliĉka obnova u Hrvatskoj

3. razred

PREOPĆENITO

–„ karakteristike i sukobi apsolutistiĉkih država”( o tome se može napisati enciklopedija)

Znaĉi: 1. polugodište – sve je bitno, a toga svega već ima previše

– „usporediti prosvijećene reforme vladara” – o tome se isto može napisati knjiga, a ne

iskljuĉuje ništa što se radi, znaĉi što će nam onda katalog

– „ razvitak graĊanskoga društva od Bacha do Mažuranića” – isto su tako mogli napisati

od Bacha do Mažuranića – sve!!!

4. razred

– razuman odnos kataloga, udžbenika i nastave, ali u udžbenicima ima vrlo malo ili

ništa o stradavanju Hrvata u Prvome svjetskome ratu i ratnoj svakodnevnici

Primjerci testova:

– nisu sve slike u svim udžbenicima

– nisu sve karte u svim udžbenicima

– postoji grješka u 13. pitanju (Marija Terezija uvela je i urbare i Hrvatsko

kraljevsko vijeće kao prvu modernu vladu)

– nekih odgovora nema u udžbenicima.

Sve u svemu:

– katalog je uopćen tako da nije previše informativan

– ili smanjiti opseg gradiva ili konkretnije naznaĉiti što treba, a što ne kako bi se

dobilo na kvaliteti

– forsira se usporeĊivanje, snalaženje na zemljovidu, povezivanje položaja i

kulture, što je dobro, ali za to treba puno više vremena, nego što nam pruža

satnica i obim gradiva.

Documents

1.1. Opći ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.dokumenti.ncvvo.hr/Ispitni_katalozi_08-09/Komentari/povijest.pdf · udžbenicima Etrurci. Od brojnih pravopisnih pogrješaka