7/31/2019 11. Platon

1/5

7/31/2019 11. Platon

2/5

filozofije. Platon je prvi grki filozof koji je u svojim djelima nastojao obuhvatiti gotovo sve filozofske probleme,ostavljajui nam iza sebe sauvan skoro cijeli opus svojih djela.

Platonovo uenje poznajemo izvorno jer su njegova djela sauvana u cjelini. Veinom su to dijalozi. U oblikurazgovora prenio je Platon ive misli svoga vremena, stvarne polemike Sokrata sa sofistima. Tasuprotstavljanja, u kojima Platon svjedoi, ali i domilja antiteze razliitih ivotnih nazora, izraena su udotjeranu obliku zavidne literarne vrijednosti.

Sokrat se javlja kao nosilac Platonovih shvaanja. Pojedine filozofske probleme koji ga zaokupljaju nije Platonizlagao sustavno, nego ih ispreplie i ponavlja u razliitim dijalozima.Tako, npr. u najpoznatijem dijalogu uDravi ispreplie ontoloka, etika, estetika, spoznajna, psiholoka, politika i druga razmatranja. Usto onparalelno razvija probleme, teze i prigovore, tako da njegov sustav sazrijeva pola stoljea. Povjesniarifilozofije razlikuju nekoliko etapa Platonova razvoja: sokratsko, prijelazno, zrelo i kasno doba.

Najpoznatiji su dijalozi: Drava (O pravednosti) Simpozij (O ljubavi)Fedon (O dui) i Fedar - spisi zreloga doba

Parmenid (Dijalog o idejama)

Protagora (O vrlini)Teetet i Sofist (O znanju) Zakoni

i drugi. Sauvano je ukupno 35 dijaloga i 13 pisama.

IDEALIZAM

Za domiljanje i oblikovanje Platonove koncepcije, bilo je presudno Sokratovorazlikovanje: opeg - (univerzalnog - univerzalija) pojedinanog - (partikularnog - partikularija)

Sokrat je naime traio ono ope, znanje koje e vrijediti za sve i tako prevladati relativizam, a naao je tou opim pojmovima . I dok su pojmovna odreenja idealna, kakvi su primjerice pojmovipravednosti ,hrabrosti , umjerenosti , pojavni oblici uvijek zaostaju za tim uzorima.Nijedan odreen pravednik nije potpuno i savreno ostvarenje ideala pravednika. I

Filozofi, koji djeluju prije Platona (Heraklit, pitagorejci, elejci i drugi), naglaavaju razliku izmeu: razumske spoznaje do koje dolazimo miljenjem, i osjetilne spoznaje koja poiva na opaanju.

Miljenje vodi pravojistini , znanju , a opaanje mranoj spoznaji, mnijenju,prividu .

Ali Platon ide dublje. Razlikuje ne samo vrste spoznaje nego i same predmete tih spoznaja:

razumska spoznaja (umovanje) ima za svoj predmet pravu zbilju (istinsku realnost, svijet ideja , umniprostor, misaonu zbilju) opaanju odgovara prolazna zbilja, svijet pojava (postajanja - promjena - prolaznosti - mnotva -

raznolikosti pojedinanih predmeta)

Objanjenje:

Svijet koji vidimo oko nas pun je pojedinanih primjeraka stvari -"partikularija": irafa, olovaka, demokracija,prijatelja, crvenih vrata, stolova... Kad u rjeniku traimo rijei kao to su "irafa" ili "olovka", nalazimo definicijutih univerzalija ili vrsta. Rjenik nam daje definiciju zasnovanu na onome to je zajedniko, openito svimirafama. A to se ne odnosi na odreenu, pojedinanu irafu.

Svijet je pun odreenih, pojedinanih stvari koje "pripadaju" openitosti ili vrsti. to su tono openitosti(univerzalije), jedna je od onih zagonetki koju veina ljudi razumno zanemaruje, ali to je oduvijek zabrinjavalofilozofe. Platon bi objasnio da su pojedinane stvari inferiorni odrazi neke savrene i trajne ideje stvari. I tako jedoao do sustava "dvaju svijetova" - savrenih ideja i nesavrenih odraza .

2

7/31/2019 11. Platon

3/5

Ideje su vjene i nepromjenljive, savreni uzori za znatno skromnije pojedinosti u naem obinom svijetu. Idejepostoje odvojeno od ljudskih bia i pojedinanih objekata, a samo malobrojni daroviti i dobro uvjebani umovimogu ih se "prisjetiti". Kad jednom otkriju i spoznaju ideje, ti strunjaci postaju nepogrjeivi autoriteti za sve.

Zato su Platonu trebale ideje?

Zbog skeptika njegovoga vremena koji su sumnjali da je ikakvo znanje mogue. (Heraklitov stalnopromjenljiv svijet.) Platonovo je rjeenje kako postoji alternativni svijet nepromjenljivih ideja u kojem senalazi istinsko znanje. Na njega utjee Pitagora koji je pokazao da se iza ovog, materijalnog svijetanalazi matematiko znanje. Matematiko znanje je bezvremensko, vjeno i trajno a do njega se moedoi ljudskim umovanjem. Geometrijski likovi i brojevi su isti, trajni, neunitivi i nikad vas neeiznevjeriti. Dva i dva su, etiri, bezvremeno... Platon je bio opinjen matematikom, pa je mislio kako bisve znanje moralo biti slino, da bi bilo trajno.

IDEJE su vjene i nepromjenjive biti svega. One su bitak i bit, po njima tek neto uope jest i jest to to jest.Ideje su izvor, uzrok i uzor svega, praslike paradigme (uzor, primjer) stvari. One su savrenije i realnije odpojedinanih materijalnih stvari, koje su tek kopije , derivat, odraz, odbljesak ideja.

Stoga Platon podvaja zbilju na:

istinsku zbilju - ideje i vidljivi materijalni svijet pojava , koje su tek sjene ideja.

Npr. ljepota je tako jedna, savrena, nepromjenjiva ideja, a lijepih je predmeta mnogo. Oni su lijepiupravo po ljepoti koja sudjeluje u njima. Ljepota ih ini lijepim stvarima.

Alegorija pilje (Drava, knj. VII ) ini drugo sredstvo objanjavanja ideja. Ljudi su opisani kao okovani roboviu podzemnom svijetu gdje mogu vidjeti samo sjene predmeta na zidu. U ovakvom stanju oni misle kako susjene jedina stvarnost koja moe biti spoznata i koja postoji.

Kada bi samo jedan od okovanih ljudi bio osloboen, mogao bi vidjeti predmete koji su uzrok sjena i mislitikako se stvarnost sastoji od tih tijela.Nadalje, ako mu je doputeno izai iz spilje u vii svijet sunevih zraka, mogao bi biti zaslijepljen svjetlou imisliti kako je bolje gledati u odsjaj ili sjene vidljivih predmeta.Na kraju, on se moe prilagoditi viem svijetu kratkim pogledima prema suncu.Ovaj vii svijet simbolizira carstvo inteligibilnosti, jer sunce je temeljni primjer boanstvenosti.

Ideja dobra

Ideje su sloene hijerarhijski. U hijerarhiji ideja najvia jeideja dobra (moe se izjednaiti s boanstvom). Onaobuhvaa sve druge ideje, ona je svrhovit sadraj sve zbilje, izvor bitka i biti.Dobro je ono po emu neto jest i po emu jest to to jest. Po Dobru jest sve to jest.

Npr. stolar je stolar ako je dobar stolar: po tom dobru on uope jest stolar; ako nije dobar stolar, onda onzapravo uope nije stolar.

To Platonovo uenje o idejama izrazit je primjer objektivnog idealizma . Platon je opim pojmovima pridaovrijednost samostalnih, izvornih opstojnosti , uinio ih je biima (entitetima), tj.hipo stazirao ih je . Pojmovisu sada ideje. Ideje su bitak. Konkretna ostvarenja tih pojmova uvijekodstupaju od svojih idealnih definicija: pojmovno je jedno, savreno i vjeno, pojavno je mnotvo, nesavreno i prolazno

Spoznaja kako spoznajemo

misaonom, inteligibilnom svijetu primjerena je jedinoumna spoznaja (noesis). Umna spoznaja upravljena jebitku, onom bitnom, opem, nepromjenjivom, jednom. Vrste su umne spoznaje:znanje o idejama i

predoivanje matematike razumske spoznaje, gdje je pojmovno jo u vezi s pojedinanim.

pojavama vidljivog svijeta opaanja odgovaramnijenje (doksa). Ono je upravljeno pojedinanom bivanju,dogaanju, mnotvu. Vrste su mnijenja: vjerovanje o konkretnim stvarima, pojavama, i nagaanje osjenama tih stvari.

3

7/31/2019 11. Platon

4/5

npr. ideja trokuta je prava stvarnost dostupna samo umnoj spoznajimatematiki trokut predodba trokutapredmet u obliku trokuta -vjerovanjeslika, odraz ili sjena trokuta -nagaanje

Proces spoznavanja nije postupan , nekakav uspon od nii oblika k viima.

Opaanje pomou osjetila koja vide, osjeaju, uju... pojedinane predmete,ne vodi misaonoj pojmovnojspoznaji . Nema kontinuiteta koji bi pojedine oblike spoznaje povezivao kao dijelove jedinstvene cjeline.

Teorija sjeanja anamneza

Zato je Platon uvodi "teoriju sjeanja": besmrtna je dua boravila je prije roenja u carstvu ideja, gdje jeneposredno "motrila" istinu (bitak). Vidljivi opaajni svijet pojavnih stvaripodsjea duu na ideje, na uzroke iuzore onoga to sada gleda. Spoznaja nije drugo do sjeanje (anamneza).

Spoznajni proces tek je prisjeanje due na sadraje koje je ona znala prije spajanja s tijelom i ivota uovozemaljskom svijetu sjena. Dua tako nalazi znanje sama u sebi.

Dijalektika "prava vatra Prometejeva" prava filozofija. To je "nauka o pojmovima" gdje se pojmovi tonoodrede i pravilno povezuju. Ona jeprava metoda spoznaje kojom se u razgovoru dobro postavljenim,

usmjerenim i promiljenim pitanjima izaziva u dui sjeanje na ideje. U dijalokom obliku Platonovih spisanajbolje je izraena bit filozofije kao traenja istine. Filozofija je istraivanje!

Idealna drava

Platon je bio trajno obuzet problemom udoredno savrenog drutvenog ureenja. Kako prevladati izrazitenedostatke svih postojeih oblika drutva? Kako zasnovati poredak u kojemu bi priroda pojedinca i njegovesposobnosti bile u slubi ideala opeg dobra zajednice?

U Dravi razrauje Platon podrobno nacrt, strukturu i oblike ivota u idealnoj dravi: Drava nastaje iz potrebe ljudi za suradnjom u podjeli rada. Cilj je drave srea svih graana, srea zajednice.

Na osnovi sposobnosti razvrstao je Platon graane idealne drave u tri stalea:

proizvoditelji , tj. zemljoradnici, zanatlije i drugi ostvaruju proizvodna dobra za sve pripadnike drutva.Proizvoditelji kao poudni dio drave skloni su u svojojtenji ra ugodom i zaradom - poroku gramzljivosti,a primjerena je vrlina razboritost umjerenosti, samosvladavanje, skromnost.

uvari (vojnici) brane dravu od vanjskih i unutranjih neprijatelja. Mana uvara-vojnog dijela drave jesttenja za vlau i astoljublje , a vrlina koja odlikuje vojnika i njegov stale jesthrabrost .

vladari upravljaju. Vrlina je vladaramudrost , mudrost prosuivanja. Zato su vladarifilozofi.

Pravednost se sastoji u tome da svatko radi svoj posao odnosno onaj za koji je sposoban , i da ne ometadruge u obavljanju njihova zadatka. Pravednost je dakle sklad, harmonija svih dijelova drutvene cjeline.

Ideja drave jest ideja pravednosti. Ako drava ne ostvaruje ideju pravednosti, onda je ona drava samo poimenu, a takve su, na alost, sve postojee drave .

Svoju zamisao idealnog drutva gradi Platon na analogiji s prirodom ovjeka: to je ovjek u malom, to jedrava u velikom. Razlikujetri dijela due : poudni, (osjetilni) voljni i umni

ovjek je pravi ovjek tek onda kadaumni dio vodi druga dva. I drava e prema tome biti prava drava kad

je bude vodio umni dio. Najbolja je drava u kojoj vladaju najbolji, tj. najmudriji. Platon zagovara aristokraciju-vladavinu onih koji su najbolji (aristoi), a to znai najmudriji.

4

7/31/2019 11. Platon

5/5

Glavna je funkcija draveodgoj graana :

Platon je podrobno razradio sustav odgoja, jer upravo odgoj treba da ono to se nalazi u svaijoj dui kaodispozicija za odreene sposobnosti razvije i oblikuje u potrebna socijalna svojstva; da razvije smisao zazajednicu, za pravednost. Dobar odgoj jamstvo je odranja zakonitosti.

U nacrtu idealne drave mogue je nai i elemente totalitarnog poretka u kojem se pojedinac, pa ak i itav

stale, gubi pred zajednicom drave. U korist sree drutva u cjelini zapostavljena su pitanja osobne slobode,sudbine i sree pojedinca. Drava je sve, a pojedinac nita !

Platonova zamisao voena je nesumnjivo idealnim pobudama. Tisuljea koja slijede nalazila su u PlatonovojDravi uzorak prveutopije . Mnoga njegova rjeenja nadilaze okvire i mogunosti onoga vremena tepredstavljaju zadatke od kojih mnogi ni do danas nisu ostvareni, nego su jo uvijek idealni zahtjevi:

stroga zakonitost kao obrana od zlouporabe vlasti, ostvarenje pravednosti, obavljanje funkcija na temelju sposobnosti, jednaki uvjeti i zajedniki odgoj djece (podjela ljudi, dakle, nije u Platona kastinska), potpuna ravnopravnost ena, ograniavanje krajnosti bogatstva i siromatva.

Platon je izvan svake sumnje jedan od najveih, najprivlanijih i najutjecajnijih mislilaca svih vremena. lako nijesustavno izloio, on je sustavno domislio ontoloke, spoznajne, etike, politike, pedagoke estetike i drugeprobleme i dao prvi filozofski sustav, koji je za sva vremena arhetip filozofskoga miljenja. Kao jedan od samonekoliko moguih velikih uzora Platon tisuljeima inspirira generacije mislilaca.

5