Crna Gora Vlada Crne Gore
MINISTARSTVO PROSVJETE I NAUKE
ZAVOD ZA KOLSTVO
Katalog znanja predmetni program
FIZIKAI i II razred srednje strune kole
Podgorica 2009.
Zavod za kolstvo
FIZIKA
1. NAZIV NASTAVNOG PREDMETA FIZIKA NAZIV PREDMETNOG PROGRAMA
FIZIKA 2. ODREENJE PREDMETNOG PROGRAMAa) Poloaj, priroda i namjena
predmetnog programa Nastava fizike kao fundamentalne prirodne nauke
razvija uenike sposobnosti za prouavanje prirodnih pojava iz
podruja fizike, tako da se kroz nastavu fizike upoznaje i usvaja
jezik, kao i metode koje se koriste pri prouavanju fizikih pojava,
upoznaju se glavni koncepti i teorije koje uokviruju naa saznanja o
materijalnom svijetu. Uenik/ca se upoznaje sa uticajem koji otkria
u fizici imaju na razvoj tehnologije i opte slike o materijalnom
svijetu, saznaje fizike zakonitosti rada i djelovanja aparata i
ureaja na koje svakodnevno nailazi. Nastava fizike zauzima
istaknuto mjesto u viim misaonim procesima, naroito u razumijevanju
i procjeni stvarnosti, podstie uenika/cu na istraivanje i
objanjavanje pojava u okolini i daje mu/joj priliku da stekne
znanje, razumijevanje, vrijednosti, gledita, zainteresovanost i
spretnost, potrebu za ouvanje i poboljanje okoline. b) Broj asova
po godinama obrazovanja i oblici nastave OBLICI NASTAVE RAZRED 1.
2. UKUPNO Teorijski i drugi oblici nastave za sve uenike/ce u
odjeljenju 55 55 110 Vjebe i drugi oblici nastave kod kojih se
odjeljenje dijeli na manje grupe 15 15 30
S obzirom na prirodu predmeta, njegove sadraje i naine izvoenja
nastave, koji se zasnivaju na vjebama, posmatranju i zakljuivanju,
to se u ovoj oblasti ne moe potpuno precizno odrediti odnos broja
asova.
2
Zavod za kolstvo
FIZIKA
3. OPTI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMAU nastavi fizike uenik/ca
treba da: sistematski sazna glavne fizike koncepte i teorije koje
uobliavaju nae poglede o prirodi; sistematski sazna znaaj
eksperimenta pri saznavanju i provjeravanju fizikih zakonitosti;
spozna egzaktnost i primjenljivost fizikih znanja pri ovladavanju
prirodom i funkcionisanju cjelokupne ljudske aktivnosti, kao i
njihovu fundamentalnu ulogu u razliitim strukama; sazna prirodu
fizikog miljenja i njegov uticaj na razvitak opte kulture; utvrdi
pozitivan odnos prema prirodi i zavisnost od prirode, kao i
odgovornost za opstanak ivota na Zemlji; se tokom ukupnog rada
uenika/ca u grupama ui povjerenju u rad drugoga, podjeli zaduenja,
ui se zdravom takmiarskom duhu, poreenju zajednikih rezultata sa
rezultatima drugih grupa i pravilnom sagledavanju greki, kao i
odgovornosti za rad sa drugim uenicima/ama.
Zato treba da: planira i izvodi najjednostavnije eksperimente i
mjeri fizike veliine; koristi strunu literaturu i elektronske
medije za prikupljanje podataka, naui da radi sa podacima,
objanjava i vrednuje dobijene rezultate; povezuje fizika znanja i
objanjenja u svakodnevnim prilikama, se upozna sa raznovrsnim
tehnolokim primjenama fizikih zakona, zna (pozitivni i negativni)
uticaj tog znanja na kvalitet ivota i okoline; zna razliita
povezivanja eksperimentalnog znanja sa teorijskim analitikim i
sintetikim razmiljanjem, se navikne na izraavanje fizikih
zakonitosti matematikim jezikom, sazna istorijske i socijalne
efekte razvitka prirodnih nauka i fizike posebno.
3
Zavod za kolstvo
FIZIKA
4. SADRAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMAPRVI RAZRED
Tema 1.1. FIZIKA I NJENE METODE Operativni ciljevi Uenik/ca treba
da: - zna da je fizika fundamentalna prirodna nauka; - razumije da
se pomou fizikih veliina i fizikih zakona opisuju i objajavaju
pojave u prirodi; - razumije ta je materija (supstancija i fiziko
polje); - razlikuje osnovne i izvedene fizike veliine; - razlikuje
skalarne i vektorske veliine; - zna da je vrijednost fizike veliine
odeena brojnom vrijednou i jedinicom; - zna koje su osnovne
jedinice SI sistema; - razumije proces mjerenja; - zna da odredi
srednju vrijednost rezultata mjerenja, apsolutnu i relativnu greku
mjerenja. Didaktike preporuke Potrebno je paljivo odabrati raunske
i druge zadatke koji bi po mogunosti trebalo da imaju jaku vezu sa
realnim situacijama. Njihovom izradom neophodno je usmjeriti
uenike/ce u pravilno korienje usvojenih znanja i vjetina. Takoe je
neophodno da uenici/e pravilno vrednuju dobijeni rezultat, kao i
njegov pravilan zapis. Ova preporuka vai za svaku temu pri izradi
zadataka. Posebno obratiti panju da se zadaci biraju i rjeavaju od
najjednostavnijih ka onim koji zahtjevaju sintezu i analizu
usvojenih znanja. Tema 1.2. PROSTOR, VRIJEME I KRETANJE4
Aktivnosti Uenici/e: - na razliitim primjerima ukazuju na veze
fizike i ostalih nauka; - utvruju pojam materije, supstancije i
fizikog polja; - na konkretnim primjerima pokazuju osnovne i
izvedene fizike veliine i njihove jedinice; - izvode jednostavnija
mjerenja i raunaju srednje vrijednosti rezultata mjerenja,
apsolutne i relativne greke mjerenja i zapisuju rezultat
mjerenja.
Pojmovi/sadraji
ORIJENTACIONO: 6 asova Korelacije
Fizika; fizika veliina; fiziki zakon; skalarna i vektorska
fizika veliina; jedinica fizike veliine; mjerenje; srednja
vrijednost rezultata mjerenja; apsolutna greka; relativna
greka.
Matematika: predmet i metode prouavanja; vektori. Hemija:
predmet i metode prouavanja. Biologija: predmet i metode
prouavanja.
Zavod za kolstvo Operativni ciljevi Uenik/ca treba da: -
razumije pojam vektorska veliina; - zna osnovne operacije sa
vektorima; - zna pojmove: referentno tijelo i referentni sistem; -
zna pojam vektor poloaja; - razumije pojam mehaniko kretanje; -
razlikuje translatorno i rotaciono kretanje; - opisuje
pravolinijsko i krivolinijsko kretanje; - zna pojam vektor
pomjeraja; - definie pojam vektor brzine; - definie pojam vektor
ubrzanja; - analizira ravnomjerno pravolinijsko kretanje; -
analizira ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje; - analizira
ravnomjerno kruno kretanje; - zna fizike veliine kojima se opisuje
rotaciono kretanje. Aktivnosti Uenici/e: - nalaze primjere
vektorskih veliina; - uvjebavaju osnovne operacije sa vektorima na
razliitim primjerima; - usvajaju pojam vektor poloaja; - usvajaju
pojam vektora pomjeraja; - analiziraju pravac, smjer i intenzitet
vektora brzine; - analiziraju pravac, smjer i intenzitet vektora
ubrzanja; - uz pomo nastavnika/ce izvode formule za ravnomjerno
pravolinijsko kretanje; - uz pomo nastavnika/ce izvode formule za
ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanje; - rade
jednostavnije raunske zadatke iz ravnomjerno pravolinijskog
kretanja; - rade jednostavnije raunske zadatke iz ravnomjerno
promjenljivog pravolinijskog kretanja; - usvajaju veliine koje
opisuju ravnomjerno kruno kretanje (period, frekvencija i normalno
ubrzanje); - rade raunske zadatke iz ravnomjernog krunog kretanja;
- usvajaju veliine koje opisuju rotaciono kretanje (ugaoni
pomjeraj, ugaona brzina i ugaono ubrzanje). Pojmovi/sadraji
FIZIKA ORIJENTACIONO: 16 asova Korelacije
Vektorska veliina; sabiranje i oduzimanje vektora; mnoenje
vektora brojem; razlaganje vektora; projekcija vektora; referentni
sistem; vektor poloaja i vektor pomjeraja; translatorno i rotaciono
kretanje; ravnomjerno pravolnijsko kretanje; ravnomjerno
promjenljivo pravolinijsko kretanje; ravnomjerno kruno kretanje;
period i frekvencija; centripetalno ubrzanje; ugaoni pomjeraj,
ugaona brzina i ugaono ubrzanje.
Matematika: algebra vektora. Fiziko vaspitanje: kretanje lopte,
kugle, diska, koplja...
Tema 1.3. SILA I ENERGIJA5
Zavod za kolstvo Operativni ciljevi Uenik/ca treba da: -
razumije uzajamno djelovanje tijela i silu kao mjeru tog
djelovanja; - razumije posjledice djelovanja sile; - razlikuje
inerciju i inertnost tijela; - razumije pojam mase kao mjere
inertnosti tijela; - zna I Njutnov zakon; - zna pojam impuls; -
razumije osnovni zakon dinamike translatornog kretanja; - zna III
Njutnov zakon; - zna osnovne veliine kojima se opisuje dinamika
rotacionog kretanja; - razumije osnovni zakon dinamike rotacionog
kretanja; - razumije pojam mehaniki rad; - zna kad tijelo ima
kinetiku energiju; - zna kada tijelo ima potencijalnu energiju; -
zna ta je ukupna mehanika energija; - razumije da je rad jednak
promjeni mehanike energije. Aktivnosti Uenici/e: - na razliitim
primjerima pokazuju da je posljedica djelovanja sile promjena
kretanja ili deformacija tijela (istegnuta opruga); - usvajaju
pojam inertnost i masu kao mjeru inertnosti tijela; - analiziraju I
Njutnov zakon; - usvajaju pojam impuls; - analiziraju II Njutnov
zakon; - rade raunske zadatke u kojima se primjenjuje osnovni zakon
dinamike translatornog kretanja; - usvajaju III Njutnov zakon; -
usvajaju pojmove: moment sile, moment inercije i moment impulsa; -
analiziraju osnovni zakon dinamike rotacionog kretanja; - usvajaju
pojam mehaniki rad; - rade laboratorijsku vjebu: Odreivanje
koeficijenta trenja izmeu strme ravni i tijela; - nalaze primjere
kad je rad pozitivan, kad je negativan a kad je jednak nuli; -
usvajaju pojmove: kinetika energija i potencijalna energija; -
analiziraju zavisnost vrijednosti potencijalne energije od izbora
referentnog nivoa; - analiziraju primjere i rade raunske zadatke u
kojima se rad odreuje kao promjena energije. Pojmovi/sadraji Masa;
sila; impuls; osnovni zakoni dinamike translatornog kretanja;
moment sile; moment inercije; moment impulsa; osnovni zakon
dinamike rotacionog kretanja; rad; kinetika energija; potencijalna
energija; ukupna mehanika energija.
FIZIKA ORIJENTACIONO: 15 asova Korelacije
Matematika: skalarni proizvod dva vektora. Fiziko vaspitanje:
promjene kretanja u razliitim sportovima.
Tema 1.4. SILA I BEZVRTLONO POLJE6
Zavod za kolstvo Operativni ciljevi Uenik/ca treba da: - zna
pojam fiziko polje; - razumije postojanje gravitacionog polja; -
usvaja Njutnov zakon gravitacije; - razumije osobine gravitacione
sile; - razumije postojanje elektrostatikog polja; - usvaja Kulonov
zakon; - razumije osobine elektrostatike sile; - razumije pojam
jaina (gravitacionog i elektrostatikog) polja; - razumije pojam
potencijal (gravitacionog i elektrostatikog) polja. Aktivnosti
Uenici/e: - usvajaju pojam fiziko polje; - nalaze primjere koji
potvruju postojanje gravitacionog polja Zemlje; - analiziraju izraz
za gravitacionu silu; - pronalaze primjere koji potvruju postojanje
elektrostatikog polja; - analiziraju izraz za elektrostatiku silu,
njenu zavisnist od rastojanja (izmeu naelektrisanja) i sredine u
kojoj se nalaze; - usvajaju pojam jaina (gravitacionog i
elektrostatikog) polja; - analiziraju izraze za jainu
(gravitacionog i elektrostatikog) polja; - usvajaju pojam
potencijal (gravitacionog i elektrostatikog) polja.
Pojmovi/sadraji
FIZIKA ORIJENTACIONO: 8 asova Korelacije
Fiziko polje; gravitaciono polje; gravitaciona sila;
elektrostatiko polje; elektrostatika sila; jaina gravitacionog
polja; jaina elektrostatikog polja; potencijal gravitacionog polja;
potencijal elektrostatikog polja.
Matematika: osobine funkcija
f ( x) =
a a i f ( x) = ). 2 x x2
Hemija: struktura atoma. Osnovi elektrotehnike: elektrostatiko
polje.
Tema 1.5. ZAKONI ODRANJA7
Zavod za kolstvo Operativni ciljevi Uenik/ca treba da: -
razumije ta je fiziki sisitem; - razumije pojam izolovani fiziki
sistem; - razumije opti oblik zakona odranja; - zna zakon odranja
impulsa; - zna zakon odranja ukupne mehanike energije; - razumije
zakon odranja momenta impulsa. Aktivnosti Uenici/e: - usvajaju
pojam fiziki sistem; - nalaze primjere izolovanog fizikog sistema;
- analiziraju opti oblik zakona odranja; - analiziraju zakon
odranja impulsa i primjenjuju ga rjeavajui jednostavnije raunske
zadatke; - rade laboratorijsku vjebu: Provjera zakona odranja
impulsa pomou 2 kolica i opruge; - analiziraju zakon odranja ukupne
mehanike energije i primjenjuju ga rjeavajui jednostavnije raunske
zadatke; - rade laboratorijsku vjebu: Provjera zakona odranja
mehanike energije; - analiziraju zakon odranja momenta impulsa.
Pojmovi/sadraji
FIZIKA ORIJENTACIONO: 7 asova Korelacije
Fiziki sistem Opti oblik zakona odranja Zakon odranja impulsa
Zakon odranja mehanike energije Zakon odranja momenta impulsa
Matematika: (rjeavanje sistema jednaina) Hemija: (elementi
strukture atoma)
8
Zavod za kolstvo Tema 1.6. FIZIKA VELIKOG BROJA MOLEKULA
Operativni ciljevi Uenik/ca treba da: - razumije zavisnost fizikih
svojstava tijela od njihove strukture i uzajamnog djelovanja
estica; - zna osobine vrstih tijela; - razumije elastinost vrstih
tijela; - analizira Hukov zakon; - zna osobine tenosti; - razumije
pojavu povrinskog napona; - zna osnovne osobine gasova. Aktivnosti
Uenici/e: - analiziraju grafik zavisnosti meumolekulskih sila od
rastojanja izmeu molekula; - tumae izraz za Hukov zakon; - rade
jednostavnije raunske zadatke iz Hukovog zakona; - objanjavaju
pojavu povrinskog napona; - rade jednostavnije raunske zadatke iz
povrinskog napona. Pojmovi/sadraji
FIZIKA ORIJENTACIONO: 5 asova Korelacije
Meumolekulske sile; kristali; elastine deformacije; Hukov zakon;
povrinski napon.
Matematika: linearna funkcija. Hemija: uzajamno djelovanje
molekula; agregatna stanja. Biologija: kapilarne pojave u
biljkama.
9
Zavod za kolstvo DRUGI RAZRED Tema 2.1. MAGNETNO POLJE I
ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA Operativni ciljevi Uenik/CA treba da: -
razumije postojanje magnetnog polja; - zna kako se grafiki
predstavlja magnetno polje; - zna ta je magnetna sila, magnetna
indukcija i fluks magnetnog polja; - razumije pojam Lorencova sila;
- analizira kretanje naelektrisanih estica u homogenom magnetnom
polju; - razumiju postojanje Amperove sile; - razumije pojavu
elektromagnetne indukcije; - zna Faradejev zakon elektromagnetne
indukcije; - razumije Lencovo pravilo; - zna ta je samoindukcija; -
razumije pojam energija magnetnog polja; - razumije pojam
elektromagnetno polje. Aktivnosti Uenici/E: - usvajaju pojam
magnetno polje i grafiko prikazivanje polja; - ue veliine kojim se
opisuje magnetno polje (magnetna sila, magnetna indukcija i fluks
magnetnog polja); - tumae pojam Lorencova sila; - tumae kretanje
naelektrisanih estica u homogenom magnetnom polju; - tumae Amperovu
silu; - tumae kretanje naelektrisanih estica u homogenom magnetnom
polju; - tumae pojavu elektromagnetne indukcije; - analiziraju
Faradejev zakon elektromagnetne indukcije; - tumae Lencovo pravilo;
- usvajaju pojam samoindukcija; - usvajaju pojam energija magnetnog
i elektromagnetnog polja. Pojmovi/sadraji
FIZIKA
ORIJENTACIONO: 11 asova Korelacije
Magnetno polje; magnetna sila; magnetna indukcija; fluks
magnetnog polja; Lorencova sila; Amperova sila; elektromagnetna
indukcija; Faradejev zakon elektromagnetne indukcije; Lencovo
pravilo; samoindukcija; energija magnetnog polja.
Matematika: vektorski proizvod dva vektora. Elektrotehnika:
magnetno polje, elektromagnetna indukcija. Biologija: djelovanje
magnetnog polja na iva bia.
10
Zavod za kolstvo Tema 2.2. OSCILACIJE I TALASI Operativni
ciljevi Uenik/ca treba da: - razumije postojanje periodinog
kretanja; - analizira oscilatorno kretanje kao specijalan sluaj
periodinog kretanja; - razumije veliine kojima se opisuje
oscilatorno kretanje (amplituda, elongacija, period, frekvencija)
na primjeru oprunog klatna i matematikog klatna; - razumije proces
nastajanja i prostiranja talasa; - razlikuje longitudinalne i
transvezalne talase; - zna karakteristike talasa; - anlizira izraze
za brzinu talasa kroz razliite sredine; - razumije princip
superpozicije talasa; - razumije pojam stojei talas; - razumije da
je zvuk mehaniki talas; - zna karakteristike zvuka; - zna ta su
ultrazvuk i infrazvuk - navodi primjere primjene ultrazvuka i
infrazvuka; - razumije nastanak, vrste i svojstva elektromagnetnih
talasa. Aktivnosti Uenici/e: - nabrajaju razliite primjere
periodinog kretanja; - izvode izraz za period oscilovanja oprunog
klatna; - izvode izraz za period oscilovanja matematikog klatna; -
rade jednostavne zadatke u kojima se izraunava brzina talasa kroz
razliite sredine; - tumai nastajanje i karakteristike stojeeg
talasa; - usvajaju pojam zvuka; - navode karakteristike zvuka; -
usvajaju pojam ultrazvuk i infrazvuk; - koristei dostupnu
literaturu pronalaze informacije o primjeni ultrazvuka i
infrazvuka; - koristei dostupnu literaturu pronalaze informacije o
nastajanju, vrstama i svojstvima elektromagnetnih talasa; - rade
laboratorijsku vjebu: Odreivanje ubrzanja slobodnog pada pomou
matematikog klatna; - rade laboratorijsku vjebu: Odreivanje talasne
duine zvuka u vazduhu pomou rezonantne cijevi. Pojmovi/sadraji
FIZIKA ORIJENTACIONO: 11 asova Korelacije
Periodino kretanje; harmonijsko oscilovanje; opruno klatno;
amplituda, elongacija, period, frekvencija i faza oscilovanja;
matematiko klatno; talas; transvezalni i longitudinalni talas;
talasna duina; talasni front; brzina talasa; superpozicija talasa;
stojei talas; zvuni talas; ultrazvuk; infrazvuk; elektromagnetni
talas.
Matematika: trigonometrijske funkcije. Biologija: uho.
11
Zavod za kolstvo Tema 2.3. GEOMETRIJSKA OPTIKA Operativni
ciljevi Uenik/ca treba da: - zna ta je geometrijska optika; -
razumije pojam svjetlosni zrak; - zna ta je indeks prelamanja; -
zna zakon odbijanja svjetlosti; - zna zakon prelamanja svjetlosti;
- razumije formiranje lika kod ravnih ogledala; - razumije
formiranje lika kod sfernih ogledala; - analizira jednainu ogledala
Aktivnosti Uenici/e: - usvajaju pojam svjetlosni zrak; - usvajaju
pojam indeks prelamanja; - tumae zakon odbijanja i prelamanja
svjetlosti; - na optikoj klupi pokazuju i tumae karakteristine
sluajeve formiranja lika kod ravnih i sfernih ogledala; - tumae
karakteristine sluajeve formiranja lika kod sabirnih i rasipnih
soiva; - upoznaju se sa nedostacima soiva; - usvajaju princip rada
lupe, mikroskopa i durbina; - rade karakteristine zadatke iz teme
GEOMETRIJSKA OPTIKA; - rade laboratorijsku vjebu: Odreivanje
indeksa prelamanja staklene planparalelne ploe ili Odreivanje
indeksa prelamanja vode pomou staklene posude. Pojmovi/sadraji
FIZIKA ORIJENTACIONO: 11 asova Korelacije
Zrak; indeks prelamanja; odbijanje i prelamanje svjetlosti;
ravna i sferna ogledala; sabirno i rasipno soivo; dioptrija; lupa;
mikroskop; durbin.
Matematika: geometrija. Biologija: oko i proces vienja.
- razumije formiranje lika kod sabirnih soiva; - razumije
formiranje lika kod rasipnih soiva; - analizira jednainu soiva
1 1 1 = + ; f p l
- razumije nedostatke soiva; - analizira rad optikih
instrumenata (lupa, mikroskop i durbin).
1 1 1 = + ; f p l
12
Zavod za kolstvo Tema 2.4. ATOMSKA FIZIKA Operativni ciljevi
Uenik/ca treba da: - zna ta je atom; - razumije Radefordov model
atoma; - zna koja i kakva naelektrisanja se nalaze u atomu; -
razumije pojam foton; - zna Plankov zakon zraenja; - je usvojio/la
pojam fotoelektrini efekat; - analizira jednainu fotoelektrinog
efekta; - zna Borove postulate; - analizira izraze za energiju i
poluprenik orbite; - analizira spektar atoma vodonika na osnovu
Borovih postulata. Aktivnosti Uenici/e: - obnavljaju znanja o
atomu; - usvajaju pojam foton; - tumae izraz za Plankov zakon
zraenja; - analiziraju pojavu fotoelektrinog efekta; - rade
jednostavnije zadatke koristei Antajnovu jednainu za fotoefekat; -
usvajaju Borove postulate; - izvode izraz za energiju i poluprenik
orbite elektrona; - raunaju poluprenik, brzinu i energiju elektrona
za razliite orbite u atomu vodonika; - ematski prikazuju serije u
spektru atoma vodonika; - raunaju maksimalne i minimalne
frekvencije za date serije. Pojmovi/sadraji Atom; jezgro; foton;
fotoelektrini efekat; granina frekvencija; zakoni napon; Borovi
postulati; energija elektrona; spektar atoma; spektralne
serije.
FIZIKA ORIJENTACIONO: 9 asova Korelacije
Matematika: rjeavanje sistema jednaina. Hemija: elementi
struktura atoma. Elektronika: fotoefekat.
13
Zavod za kolstvo Tema 2.5. NUKLEARNA FIZIKA Operativni ciljevi
Uenik/ca treba da: - zna osnovne karakteristike jezgra (masa,
naelektrisanje i dimenzije), - zna da definie atomsku jedinicu
mase; - zna ta su izotopi, izobari i izotoni; - razumije defekt
mase i energiju veze; - zna ta je prirodna radioaktivnost; - zna ta
je vjetaka radioaktivnost; - razumije raspad; - razumije raspad; -
usvaja pojam zraenje; - zna zakon radioaktivnog raspada; - zna da
definie konstantu raspada i period poluraspada; - zna ta je
aktivnost radioaktivnog izvora; - razumije pojam nuklearna
reakcija; - razumije fisiju i fuziju; - opisuju principe rada
detektora radioaktivnog zraenja; - zna osnovne pojmove dozimetrije.
Aktivnosti Uenici/e: - odreuju koliko ima protona, neutrona u
razliitim jezgrima; - nalaze primjere za izotope, izobare i
izotone; - raunaju defekt mase i energiju veze u jednostavnim
primjerima; - usvajaju pojam prirodna radioaktivnost i vjetaka
radioaktivnost; - ematski prikazuju i raspad; - tumae zakon
radioaktivnog raspada; - rade jednostavnije zadatke koristei zakon
radioaktivnog raspada; - ematski prikazuju proces fisije; -
analiziraju emu fuzije za laka jezgra; - koristei dostupnu
literaturu piu referate na teme iz zatite od jonizujueg zraenja.
Pojmovi/sadraji
FIZIKA
ORIJENTACIONO: 15 asova Korelacije
Nukleoni; redni broj; maseni broj; atomska jedinica mase;
izotopi, izobari i izotoni; defekt mase; energija veze; prirodna i
vjetaka radioaktivnost; raspad; raspad; zraenje; konstanta raspada
i period poluraspada; nuklearne reakcije; fisija i fuzija;
detektori; dozimetrija.
Matematika: eksponencijalna funkcija. Biologija: uticaj zraenja
na iva bia. Elektronika: poluprovodnici.
14
Zavod za kolstvo
FIZIKA
5. DIDAKTIKE PREPORUKERedoslijed prouavanja pojedinih tema nije
obavezujui za nastavnika/cu koji/a prema svojoj procjeni rasporeuje
propisane nastavne sadraje u okviru asova kojima raspolae. Nastava
treba da bude zasnovana na eksperimentima koje izvode sami/e
uenici/e i posmatranju demonstracionih ogleda koje izvode
nastavnici/e. Raspodjela asova po pojedinim dijelovima sadraja i
temama moe da zavisi od interesovanja uenika/ca i oblika projektnog
rada. Prilikom podjele asova potrebno je voditi rauna da pojedini
dio ne bude zastupljen sa previe asova, odnosno da se neki dio ne
zanemari previe. Orijentacioni prijedlog za raspodjelu asova po
temama je predstavljen u tabeli koja slijedi. RAZRED 1.1. 1.2. 1.3.
1.4. 1.5. 1.6. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. TEMA FIZIKA I NJENE METODE
PROSTOR, VRIJEME I KRETANJE SILA I ENERGIJA SILA I BEZVRTLONO POLJE
ZAKONI ODRANJA FIZIKA VELIKOG BROJA MOLEKULA MAGNETNO POLJE I
ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA OSCILACIJE I TALASI GEOMETRIJSKA OPTIKA
ATOMSKA FIZIKA NUKLEARNA FIZIKA ORIJENTACIONI BROJ ASOVA 6 16 15 8
7 5 11 11 11 9 15
1.
2.
Od raspoloivih 70 asova u jednom razredu u tabeli je dat
orijentacioni broj asova po temama za 57 asova, to zajedno sa dva
pismena zadatka ini 61 as ili 87% asova. kolski struni aktiv za
fiziku, prilikom planiranja rada za nastavnu godinu, treba da
predvidi i preostalih 9 ili 13% asova na osnovu: ciljeva i sadraja
predmetnog programa, profila struke u kojoj se uenici/e obrazuju i
iskustava u realizaciji predmetnog programa.
15
Zavod za kolstvo
FIZIKA
Za zadovoljavajue i kontrolisano izvoenje eksperimenta jedno
odjeljenje treba da bude podijeljeno u grupe od po najvie 5
uenika/ca, to samim tim znai da je za svako odjeljenje neophodno
nabaviti od pet do est mjernih aparatura. Upotreba kompjutera u
nastavi fizike je, zavisno od raspoloivih programa i pristupa
Internetu, skoro obavezujua kako bi se doprinijelo boljem kvalitetu
nastave (simulacija eksperimenta, obrada rezultata mjerenja,
modeliranje...). Da bi uspjeno ostvario/la mnogobrojne ciljeve
uenja fizike, nastavnik/ca fizike treba da primjenjuje razliite
forme, metode i oblike rada. Nastava fizike, po prirodi svojih
sadraja, za realizaciju predvienih ciljeva i zadataka omoguava i
zahtijeva problemski oblik nastave. Optimizacija problemske
nastave, kao i ukupnog nastavnog procesa, moe se postii:
promjenljivou problemskog usvajanja sadraja (zavisno od
konkretnih uslova u odjeljenju); uzimanjem u obzir individualnih
karakteristika uenika/ca.
Ovo se odnosi na sve oblike uenja iz fizike: usvajanje novih
sadraja, izvoenje eksperimentalnih radova, rjeavanje zadataka na
asu ili zadataka za domai rad itd. Na primjer, optimizacija
problemske nastave pri demonstraciji fizikih ogleda moe se
ostvariti na pet naina:
nastavnik/ca koristi demonstracioni ogled kao ilustraciju svojih
objanjenja; nastavnik/ca izvodi ogled, a uenici/e ili izvode
zakljuke iz njega, ili objanjavaju dobijene rezultate; uenici/e
predviaju rezultate ogleda; nastavnik/ca postavlja uenicima/ama
problem i predlae im da oni/e samostalno odrede nain
eksperimentalnog rjeavanja (ispitivanja) tog problema; uenici/e za
domai rad dobijaju zadatak da urade projektovani ogled.
Svaki od navedenih pet naina obezbjeuje visok nivo aktivizacije
uenika/ca. Rjeavanje zadataka iz fizike tretira se kao proces i
metoda primjene znanja. Njime se postie: konkretizacija i
osmiljavanje teorijskih znanja; ponavljanje, produbljivanje i
utvrivanje znanja; korigovanje uenikih znanja i umijea; poveano
interesovanje za izuavanje fizike; razvijanje logikog miljenja;
podsticanje uenika/ca na inicijativu; da uenik/ca stie samostalnost
u radu i upornost u savladavanju tekoa.16
Zavod za kolstvo Optimalni efekti rjeavanja zadataka u uenju
fizike ostvaruju se dobro osmiljenim kombinovanjem primjene:
FIZIKA
kvalitativnih zadataka (zadaci pitanja); kvantitativnih zadataka
(raunski zadaci); grafikih; i eksperimentalnih zadataka.
Vjebanje rjeavanja kvantitativnih zadataka iz fizike je izuzetno
vana komponenta uenja fizike. Kako ono za uenike/ce esto
predstavlja vid uenja sa najsloenijim zahtjevima, onda je
nastavnik/ca obavezan/na da im d odgovarajue instrukcije, napomene
i savjete u vezi sa rjeavanjem zadataka. Napomene treba da
obuhvate:
najee tipove zadataka u datoj temi; najee greke i slabosti u
znanjima uenika/ca pri rjeavanju zadataka u datoj temi; osnovne
zakone i formule koje se koriste za rjeavanje zadataka iz ove teme,
kao i granice njihove primjene; posebne napomene i sugestije;
primjere za demonstraciju metodike rjeavanja, tj. algoritam za
rjeavanje datog tipa zadatka.
Oigledno je da ove napomene treba paljivo osmisliti za svaku
temu posebno. Potrebno je paljivo odabrati raunske zadatke koji
ukoliko je mogue imaju jaku vezu sa realnim situacijama. Njihovom
izradom neophodno je usmjeriti uenike/ce u pravilno korienje do
sada usvojenih znanja i vjetina. Takoe je neophodno da uenici/e
pravilno vrednuju dobijeni rezultat, kao i njegov pravilan zapis.
Posebno obratiti panju da zadaci idu od najjednostavnijih ka onim
koji zahtjevaju sintezu i analizu steenih znanja.
17
Zavod za kolstvo
FIZIKA
6. STANDARDI ZNANJAPRVI RAZRED Tema 1.1. FIZIKA I NJENE METODE
Uenik/ca treba da zna da: je fizika fundamentalna prirodna nauka;
se pomou fizikih veliina opisuju pojave u prirodi; se fizike
veliine dijele na skalarne i vektorske; navede osnovne fizike
veliine i njihove jedinice; pored osnovnih postoje i izvedene
fizike veliine i jedinice; definie pojam mjerenja; izvede
jednostavnija mjerenja i rauna srednju vrijednost, apsolutnu i
relativnu greku. Tema 1.2. PROSTOR, VRIJEME I KRETANJE Uenik/ca
treba da zna da: navede primjer vektorske veliine; radi osnovne
operacije sa vektorima; definie referentno tijelo, referentni
sistem i vektor poloaja; definie pojmove: mehaniko kretanje,
putanja i put; razlikuje pravolinijsko i krivolinijsko kretanje;
razlikuje translatorno i rotaciono kretanje; definie pojam vektora
pomjeraja, vektora brzine i vektora ubrzanja; opie ravnomjerno
pravolinijsko kretanje; opie ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko
kretanje; napie formule za zavisnosti x(t), v(t) i a(t); opie
ravnomjerno kruno kretanje; definie pojam frekvencije, perioda i
centripetalnog ubrzanja; definie pojmove ugaoni pomjeraj, ugaona
brzina i ugaono ubrzanje. Tema 1.4. SILA I BEZVRTLONO POLJE
Uenik/ca treba da zna da: definie fiziko polje; navede primjere
koji potvruju postojanje gravitacionog polja Zemlje; definie
Njutnov zakon gravitacije; opie vektor gravitacione sile; objasni
ta je izvor elektrostatikog polja; definie Kulonov zakon; opie
vektor elektrostatike sile; definie jainu (gravitacionog i
elektrostatikog) polja; definie potencijal (gravitacionog i
elektrostatikog) polja.
Tema 1.3. SILA I ENERGIJA Uenik/ca treba da zna da: razumije
pojam inertnosti tijela; je masa mjera inertnosti tijela; definie I
Njutnov zakon; definie pojam vektora impulsa; je sila mjera
uzajamnog djelovanja dva tijela; definie II Njutnov zakon; definie
III Njutnov zakon; definie moment sile, moment inercije i moment
impulsa; definie mehaniki rad; definie kinetiku energiju; definie
potencijalnu energiju; ta ini mehaniku energiju.
18
Zavod za kolstvo Tema 1.5. ZAKONI ODRANJA Uenik/ca treba da zna
da: definie fiziki sisitem; nalazi primjere izolovanog sistema;
tumai opti oblik zakona odranja; definie zakon odranja impulsa;
definie zakon odranja mehanike energije; definie zakon odranja
momenta impulsa. Tema 1.6. FIZIKA VELIKOG BROJA MOLEKULA Uenik/ca
treba da zna da: meumolekulske sile zavise od rastojanja izmeu
molekula; navede osobine vrstog, tenog i gasovitog tijela; navede
osobine kristala; tumai izraz za Hukov zakon; objasni pojavu
povrinskog napona.
FIZIKA
DRUGI RAZREDTema 2.1. MAGNETNO POLJE I ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA
Uenik/ca treba da zna da: grafiki prikae mognetno polje; definie
magnetnu silu, magnetnu indukciju i fluks magnetnog polja; definie
Lorencovu i Amperovu silu; navodi osnovne primjere pojave
elektromagnetne indukcije; formulie Faradejev zakon elektromagnetne
indukcije; razumije pojam elektromagnetnog polja. Tema 2.3.
GEOMETRIJSKA OPTIKA Uenik/ca treba da zna da: da se svjetlost
prostire pravolinijski; da grafiki predstavi odbijanje i prelamanje
svjetlosti; definie zakone odbijanja i prelamanja svjetlosti;
razlikuje ravna i sferna ogledala, odredi inu daljinu, daljinu
predmeta i daljinu lika kod ogledala; napie jednainu ogledala;
grafiki odreuje lik predmeta kod sfernih ogledala; razlikuje
sabirna i rasipna soiva; grafiki odreuje lik predmeta kod soiva;
napie jednainu soiva. Tema 2.2. OSCILACIJE I TALASI Uenik/ca treba
da zna da: navede primjere periodinog kretanja; definie veliine
oscilatornog kretanja (period, frekvencija, elongacija, amplituda);
tumai formulu za period oscilovanja oprunog klatna; tumai formulu
za period oscilovanja matematikog klatna; definie talasnu duinu;
objasni nastanak i vrste talasa; objasni nastanak i prostiranje
zvuka kao mehanikog talasa; postoji ultrazvuk i infrazvuk. Tema
2.4. ATOMSKA FIZIKA Uenik/ca treba da zna: strukturu atoma; da
definie Plankov zakon zraenja; da opie pojavu fotoefekta; da napie
Ajntajnovu jednainu za fotoefekat; da definie Borove postulate.
Tema 2.5. NUKLEARNA FIZIKA Uenik/ca treba da zna: strukturu jezgra;
da tumai oznake jezgara hemijskih elemenata; da definie defekt mase
i energiju veze; da navede vrste radioaktivnog zraenja; da definie
zakon radioaktivnog raspada, da razlikuje fisiju i fuziju, da
navede detektore radiaktivnog zraenja.19
Zavod za kolstvo
FIZIKA
7. NAINI PROVJERAVANJA ZNANJA I OCJENJIVANJAZnanja iz fizike u
svim razredima srednje kole nastavnik/ca kontinuirano provjerava i
ocjenjuje pomou usmenih ispitivanja, testova, pismenih zadataka i
provjera eksperimentalnih vjetina. Pri kraju svake teme (od
navedenih 11) korisno je korienjem testa provjeriti znanja
uenika/ca. U svakom polugoditu radi se po jedan (jednoasovni)
pismeni zadatak.
8. RESURSI ZA REALIZACIJU NASTAVEa) Materijalni uslovi,
standardi i normativi Za izvoenje nastave fizike kola treba da ima
specijalizovani kabinet sa odgovarajuom opremom, kao i odgovarajuu
kompjutersku uionicu za odreeni fond asova. Za nastavu fizike
potreban je laborant/kinja koji/a odrava opremu i nastavna
sredstva, nabavlja materijal, priprema eksperimente i sarauje u
eksperimentalnom radu uenika/ca. Potrebno je u svakoj koli oformiti
strunu biblioteku za svaki razred u okviru koje bi se nalazila
literatura za obaveznu nastavu, za nastavu u okviru izbornog
predmeta, kao i zbirke zadataka za takmienja. b) Okvirni spisak
literature i drugih izvora 1. Arabadi V.I.: Zvuk u prirodi, "Klub
NT", Beograd, 1999. 2. Cindro N., Coli P.: Fizika (1. i 2. dio),
"kolska knjiga", Zagreb, 1987. 3. ajkovski D., ajkovski T., Vrcelj
A.: Praktikum iz fizike za 1. i 2. razred srednjeg usmjerenog
obrazovanja, "Svjetlost", Sarajevo, 1989. 4. E-kola FIZIKA "moe i
kod kue" (kuni eksperiment) - http://eskola.hfd.hr 5. Fejnman R.:
Karakter fizikog zakona, "Klub NT", Beograd, 1999. 6. Giancoli
D.C.:Physics Principles with Applications,University of California,
Berkeley - http://cw.prenhall.com 7. Gordon T.: Kako biti uspean
nastavnik, "Kreativni centar", Beograd, 1998. 8. Hoking S.: Kratka
povest vremena, "Polaris", Beograd, 1988. 9. Hribar M., Kocjani S.,
Likar A., Oblak S., Pajk B., Petruna V., Razpet N., Roblek B.,
Tomai F., Trampu M.: Fizika za 1. in 2. letnik srednjih ol,
"Modrijan", Ljubljana, 2002.20
Zavod za kolstvo
FIZIKA
10. Hribar M., Kocjani S., Likar A., Oblak S., Pajk B., Petruna
V., Razpet N., Roblek B., Tomai F., Trampu M.: Fizika za 3. in 4.
letnik srednjih ol, "Modrijan", Ljubljana, 2002. 11. orevi M.,
Dananovi R., Tahirovi H.: Fizika za 1. razred srednjeg usmjerenog
obrazovanja, "Svjetlost", Sarajevo, 1987. 12. orevi M., Misita R.,
Tahirovi H.: Fizika za 2. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja,
"Svjetlost", Sarajevo, 1987. 13. I.U.P.A.P.-25 (SUNAMCO 87-1),
Oznake, jedinice, nazivi i fundamentalne konstante u fizici,
Institut za teorijsku fiziku, "Nauna knjiga", Beograd, 1990. 14.
Ivanovi D.M.: Istorijsko-filozofska pitanja fizike, Zavod za
udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1985. 15. Janji J., Bikit
I., Cindro N.: Opti kurs fizike (I i II), "Nauna knjiga", Beograd,
1987. 16. Kladnik R.: Gibanje, sila, snov, fizika za srednjokolce
(1), DZS, Ljubljana, 1996. 17. Kladnik R.: Energija, toplota, zvok,
svetloba, fizika za srednjokolce (2), DZS, Ljubljana, 1997. 18.
Kladnik R.: Svet elektronov in atomov, fizika za srednjokolce (3),
DZS, Ljubljana, 997. 19. Kladnik R.: Pot k maturi iz fizike, fizika
za srednjokolce (+1), DZS, Ljubljana, 1996. 20. Krsnik R.: Fizika
1-4, "kolska knjiga", Zagreb, (1994-2000). 21. Kuntari A.: TV
seminar (Demonstracioni pokusi)-Prirunik za nastavnike, "kolska
knjiga", Zagreb,1975. 22. Kurepa M., Puri J.: Osnovi fizike (I i
II), "Nauna knjiga", Beograd, 1994. 23. Lajo R., Backovi S.,
Marinkovi N.: Fizika tehnikog eksperimenta za III razred srednjeg
obrazovanja i vaspitanja, "Nauna knjiga", Beograd, 1979. 24.
Lindner H.: Das Bild der modernen Physik, Urania-Verlag, Leipzig,
Jena, Berlin, 1973. 25. ..: , "", , 1993. 26. Martinis M., Vujnovi
V., Paar V.: Valovi i estice, prirunik za uenike, "kolska knjiga",
Zagreb, 1987. 27. : , , "", , 2000. 28. Mlaenovi M., Jaki M.:
Istorija klasine fizike za uenike srednjih kola, Zavod za udbenike
i nastavna sredstva, Beograd, Zavod za udbenike, Novi Sad, 2001.
29. Paar V., ips V.: Gibanje i energija, udbenik fizike za 1.
razred, "kolska knjiga", Zagreb, 1986. 30. Paar V.: to se zbiva u
atomskoj jezgri, "kolska knjiga", Zagreb, 1980. 31. Pai M.:
Gibanja, sile, valovi, "kolska knjiga", Zagreb, 1997. 32. Petrovi
T.: Nastavna sredstva fizike (1. i 2.dio), Fiziki fakultet,
Beograd, 1996. 33. Petrovi T.: Problemsko-razvojna nastava fizike,
"Prosveta", Beograd, 1988. 34. Petrovi T.: Didaktika fizike
(Teorija nastave fizike), Fiziki fakultet, Beograd, 1994. 35.
PHYSICS CLASSROOM online udbenik - http://www.physicsclassroom.com
36. PSSCFizika (1.Svemir; 2.Optika i valovi; 3.Mehanika;
4.Elektricitet i atomska struktura), "Savremena kola", Beograd,
1963. 37. ..: , "", , 1973. 38. Radvanji P., Bordri M.: Istorija
atoma, "Klub NT", Beograd, 1997. 39. Raspopovi M.: Metodika nastave
fizike, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1992. 40.
Sliko J., Trapari O.: Fizika za 1. razred srednjeg usmjerenog
obrazovanja, "Svjetlost", Sarajevo, 1990. 41. Sliko J., Trapari O.:
Fizika za 2. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, "Svjetlost",
Sarajevo, 1990.21
Zavod za kolstvo
FIZIKA
42. Strnad J.: Vozi me, avto v daljave (Fizika in avtomobil),
Drutvo matematikov, fizikov in astronomov Slovenije, Ljubljana,
1991. 43. Swartz C.E.: Phenomenal Physics, J.Wiley & Sons Inc.,
Toronto, New York, 1981. 44. KOLSKA ENCIKLOPEDIJA Matematika,
fizika, astronomija, raunarstvo, "Prosveta", Beograd, 1992. 45. ..:
, "", , 2000. 46. Vukevi L., Burzan D.: Laboratorijske vjebe iz
fizike za III i IV razred usmjerenog srednjeg obrazovanja,
Republiki zavod za unapreivanje kolstva, Titograd, 1981.
9. PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA/CA I STRUNIH
SARADNIKA/CANastavnik/ca je osposobljen/a da predaje fiziku u
srednjoj strunoj koli ako je zavrio/la studije fizike.
Laborant/kinja treba da ima zavrenu srednju strunu kolu tehnikog
smjera.
Katalog znanja predmetni program FIZIKA za I i II razred srednje
strune kole prilagodila je Komisija u sljedeem sastavu: Radovan
Ognjanovi, predsjednik Tatijana arapi, lan Branko Pavievi, lan
22
Zavod za kolstvo
FIZIKA
23
