12. Državno natjecanje sjekačacasopis.hrsume.hr/pdf/273.pdfstroja ceste izvela MGP Delnice. Gornji stroj ceste radit će privatni poduzetnik, a radovi počinju krajem ljeta kada

BROJ 273 | RUJAN 2019. HRVATSKE ŠUME 1

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 273 | Godina XXIII. | Zagreb, rujan 2019. | ISSN 1330-6480

Aktualno

12. Državno natjecanje sjekača

Izdvajamo...

Zlatna žuticaVjetrolom u SpačviRasadnik Fračeskija

Slavonske šume kroz povijest RJ Prerada drveta Okrugli stol jasen

Mjesečnik "Hrvatske šume" | Izdavač: "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: Helena Jakobović, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Goran Dorić - Oko | Zadnja stranica: Goran Dorić - Šumarski stanar

Grafički urednik: Gordana Hren | Grafičko oblikovanje i tisak: | Lektura: Dijana Držaić | Naklada: 6200 komCJENIK OGLASNOG PROSTORA: Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

sadržaj 3 Izgradnjom protupožarnih prometnica

do bolje zaštite od požara

4 Sanacija vjetroloma u Spačvi 6 Hrvatske šume angažirane u ratu protiv zlatne žutice 8 Cjepačima do novih, vrlo konkurentnih proizvoda 10 Suradnja, pomoć i razmjena iskustava među

podružnicama Hrvatskih šuma d.o.o.

12 Dinara back to LIFE!14 Francuski kupac zadovoljan kupnjom

HITTNER skiddera EcoTrac 140 V

16 Dani hrvatskog šumarstva na izvorištu šumarske struke

18 Nikad napetije finale pripalo Anti Zadri20 Okrugli stol na temu propadanja jasenovih šuma21 Raznodobno gospodarenje na tromeđi Kapele,

Senjskog bila i Velebita

25 William Dampier, profesija gusar – hobi botanika

27 Počeo novi međunarodni projekt koji se bavi poticanjem istraživanja požara

28 Nove investicije za poboljšanje proizvodnje

30 Šume kroz oči povjesničara

32 Izbačena s liste jestivih gljiva

33 Lijek protiv krvarenja, proljeva, za krv i kožu

34 Ljekovite biljke samo za stručno osposobljene

36 Utočište za korisne insekte

38 U nas, najstarije su tisa i masline, u svijetu bor

40 Krovovi zgrada metropolitskih gradova kao biljne oaze

42 Svjetski dan bez automobila


Aktualno

Hrvatske šume nastavljaju s ulaganjem u protupožarnu zaštitu. Ove godine probijen je protupožarni put od velike važnosti za istočni dio istarskog poluotoka i za područje Labinštine.

Kada govorimo o protupožarnoj zaštiti, nekako nam je UŠP Buzet posljednjih godina ispala iz foku-sa. Vjerojatno je razlog tomu što unazad tri do četiri godine na području Istre nije bilo većih požara, stoga su i oči javnosti bile okrenute u druga područja, pogotovo kada su požari bili učestali.

No bilo bi nepravedno reći kako se tamo u pogledu protupožarne zaštite ništa ne događa. Standardno održava-nje protupožarnih vlaka, motrionice i kamere ovoga puta nećemo spominjati jer svi jako dobro znaju koliko Hrvatske šume ulažu u održavanje već postojeće infrastrukture. No kada se izgradi nova protupožarna cesta koja će pri tome imati i gospodarsko značenje, onda to zavređuje članak u našem časopisu.

Naime, na području Šumarije Labin u gospodarskoj jedinici Ubaš završena

je nova PP prometnica Sveta Marina – Ravni ukupne dužine 3629,25 metara. Prometnica se proteže uz istočnu obalu istarskog poluotoka i paralelna je s ce-stom Crni – Drenje – Ravni – Skvaranska, a između njih nalaze se veliki kompleksi borovih šuma, stoga je ova protupožar-na prometnica važna za zaštitu šuma na području GJ Ubaš.

Prometnicu su projektirali inženjeri iz UŠP Delnice, dok je izgradnju donjeg stroja ceste izvela MGP Delnice. Gornji stroj ceste radit će privatni poduzetnik, a radovi počinju krajem ljeta kada pro-đe turistička sezona kako teška meha-nizacija ne bi ometala turističku djelat-nost i stvarala nepotrebne gužve.

Vrijednost novoizgrađene protu-požarne prometnice iznosi 848.359,12 kuna, odnosno 233.756 kuna po kilo-metru. Prvenstvena namjera ove pro-

Tekst/foto: Goran VincencProtupožarna preventiva

Izgradnjom protupožarnih prometnica do bolje zaštite od požara

metnice jest protupožarna zaštita i pre-ventiva, no kako cesta cijelom svojom dužinom prolazi kroz šumu u vlasniš-tvu Republike Hrvatske, većim dijelom i kroz starije borove sastojine koje do sada zbog slabe otvorenosti nisu bile prorjeđivane, poslužit će i za kamionski prijevoz robe.

Proredama se uvelike smanjuje opa-snost od požara, stoga možemo reći kako je ova investicija od velike važnosti za cijelo područje Labinštine.

Prometnica u neposrednoj blizini mora

Nova protupožarna prometnica

Cesta prolazi kroz područje guste borove šume

4 HRVATSKE ŠUME BROJ 273 | RUJAN 2019.

Aktualno

Olujno nevrijeme

Klimatske promjene igraju sve značajniju ulogu u šumarstvu, a ciklone koje nanose štete bit će sve češća pojava. Posljednja u nizu zahvatila je južno područje spačvanskog bazena, a prema najavama djelatnika Hrvatskih šuma s terena, šteta bi mogla doseći 100 tisuća kubika.

Tekst/foto: Goran Vincenc

Olujno nevrijeme koje je zahvatilo područje Cvelferije u noći s nedjelje na ponedjeljak 8. srpnja napravilo je značajnu štetu na šumskim sastojinama na juž-nom području spačvanskog bazena. Jak vjetar trgao je stabla na poprilično velikoj površini zahvativši pri tome pet šumarija: Gunju, Vrbanju, Strošince te manjim dijelom Žu-panju i Vinkovce. Olujni vjetar uzrokovao je vjetroizvale, ali i vjetrolome zbog čega su prizori na pojedinim dijelovima spa-čvanske šume izgledali poprilično jezovito. Drveće polomlje-no poput čačkalica, razbacano granje po cijeloj šumi, zaostale grane od stabala koje je vjetar polomio predstavljaju opasnost kako za radnike Hrvatskih šuma, tako i za druge korisnike pro-stora. Da bi se shvatila snaga vjetra, dovoljno je pogledati lipu s područja Šumarije Vrbanja koju je zahvatio vihor i ogulio joj koru poput banane.

Stoga su djelatnici Hrvatskih šuma, UŠP Vinkovci odmah započeli s doznakom radi utvrđivanja šumske štete. Treba ista-knuti kako je riječ o vrlo zahtjevnom te fizički teškom i neza-hvalnom poslu jer postoji velika opasnost od ozljeda, a realna se situacija može utvrditi tek dolaskom na samo mjesto i pre-gledom terena. Iz tog su razloga UŠP Vinkovci svo slobodno ljudstvo prebacili u doznačivanje šteta od srpanjskog vjetro-loma kako bi spasili barem dio uništene drvne mase.

Do kraja srpnja doznačeno je oko 50 tisuća kubika slučaj-nog prihoda, a kako je doznaka još uvijek u tijeku, za pret-postaviti je kako će biti još otprilike isto toliko doznačeno po završetku posla. Kako stvari stoje, najgore je na području šumarija Gunja i Vrbanja i to u gospodarskim jedinicama De-sićevo (Gunja) i Vrbanjske šume (Vrbanja). Znakovito je da su u oluji stradale sastojine svih dobnih razreda (i mlade i stare sastojine), a najviše je stradalo drvne mase u pripremnome i dovršnome sijeku. Iako je vjetar zahvatio sve vrste drveća, naj-više su stradali hrast i jasen što je i očekivano jer ih u omjeru ima najviše.

U zahvaćenim šumarijama omjer vjetroloma i vjetroizvala iznosi 70 : 30 u korist vjetroloma.

I dok će se kod vjetroizvala veći dio mase iskoristiti za tehničko drvo, kod vjetroloma je drvna masa uništena i jedino što je moguće s tim drvetom jest prodati ga u biomasu čija je cijena znatno niža od cijene tehničkog drveta. Kod sasto-jina u glavnome prihodu (pripremni, naplodni i dovršni sijek)

Sanacija vjetroloma u Spačvi

Doznačena stabla nakon vjetroloma

Potencijalni furnirski trupac pretvoren u biomasu


Aktualno

financijska će šteta biti velika i sigurno se neće moći postići planirana proizvodnja furnirskih trupaca što će posljedično doni-jeti i manje prihode.

Ono što je zanimljivo jest da je sada već primjetno kako se ovakve oluje javljaju svakih 10-ak godina. Mnogi šumari pamte oluju iz 1998. koja je na identičan način prohujala ovim krajem, a svima je još u sjećanju oluja iz 2008. godine koja je po-godila Šumariju Otok uzrokujući vjetrolom 100 tisuća kubika drv-ne mase uglavnom u dovršnom sijeku. I tada su mediji izvješta-vali o golemoj financijskoj šteti, a vidljivo je da će slično biti i sada, jedanaest godina poslije.

Da stvar bude gora, ove godine žir je dobro urodio i na-kon četiri iznimno loše godine kada ga ili nije bilo ili je urodio preslabo, bit će moguće napraviti naplodni sijek toliko bitan za regularno gospodarenje šumama. Kod stradalih šuma u glavnome prihodu prirodno pomlađivanje neće biti moguće, već će se morati ići s unosom žira što je svakako skuplje od prirodne obnove.

Kako stvari stoje, napad hrastove mrežaste stjenice je osla-bio i prvi puta otkako se pojavila 2013. godine imamo zele-

nu šumu u srpnju. Za sada se ne zna što je tomu uzrok, ali za pretpostaviti je kako je iznimno kišni svibanj podigao razine podzemnih voda koje su posljednjih godina u opadanju, što je sigurno podiglo i vitalitet hrastovih sastojina. Nadajmo se da do konca rujna neće biti značajnijih stresova za šume i da će uspjeti iznijeti žir do zrelosti te da ćemo na zimu konačno moći vidjeti i naplodni sijek. Na području UŠP Vinkovci na na-plodni sijek čeka 1.600 ha lužnjakovih šuma, stoga je od velike važnosti realizirati navedeno kako bi se nastavio kontinuitet regularnog gospodarenja šumskim sastojinama spačvanskog bazena.

Šteta u trećem dobnom razredu

Žir s polomljenih stabala

stablo lipe s oguljenom korom

Krš i lom

Aktualno

Vinogradarstvo i vinarstvo jed-na su od strateških odrednica Republike Hrvatske. No vinovu lozu napadaju i oštećuju brojni štetni organizmi koji uzrokuju smanje-nje uroda i kakvoće grožđa, a poneki i propadanje cijelih trsova pa i vinograda. Jedan od takvih štetnih organizama jest fitoplazma Candidatus Phytoplasma vitis koja uzrokuje bolest zlatne žutice vino-ve loze. U vinogradima u kojima se po-javi, bolest se brzo širi vektorom ame-ričkim cvrčkom Scaphoideus titanus te ako se ne poduzmu odgovarajuće mje-re, bolest poprima razmjere epidemije uzrokujući velike gospodarske štete.

Prvi nalaz zlatne žutice vinove loze u Hrvatskoj zabilježen je 2009. godine u Vivodini, u Karlovačkoj županiji. Od

Suzbijanje zlatne žutice

Hrvatske šume angažirane u ratu protiv zlatne žutice

U ožujku ove godine potpisan je akcijski plan za suzbijanje zlatne žutice, fitoplazmatskog štetnika kojeg prenosi američki cvrčak, a koji je stvorio velike nevolje vinogradarima na cijelom području RH. Kako država posjeduje znatni broj površina pod vinogradima, bilo je potrebno naći partnera koji je dovoljno pouzdan da provede fitosanitetske mjere na zaraženim državnim vinogradima. Hrvatske su šume postale taj partner.

tada pa do 2017. godine pronađena je u većem dijelu naše zemlje, no značaj-nije je proširena u Istarskoj, Zagrebač-koj, Varaždinskoj, Krapinsko–zagorskoj i Koprivničko–križevačkoj županiji. Kako je vektor prisutan u svim vinogradima na području RH, postoji opasnost da se ugrozi strateška poljoprivredna grana države.

U vinogradima u kojima su provede-ne mjere suzbijanja vektora, u kolovozu i rujnu bilježi se povećani broj ulova američkog cvrčka u klopkama iz razlo-ga što iz netretiranih vinograda cvrčci prelijeću u tretirane u kojima je prestalo djelovanje insekticida pripremljenih u srpnju, a dodatna zaštita nije moguća zbog blizine berbe i propisanih karenci, a upravo su u to vrijeme vektori u naj-

većem postotku zarazni i šire bolest na tretirane vinograde.

Zaključak je kako zapušteni vino-gradi predstavljaju veliku opasnost za daljnje širenje zlatne žutice, stoga je Ministarstvo poljoprivrede donijelo Na-redbu o poduzimanju mjera za sprječa-vanje širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze (NN 55/18), a posljedično, zbog velike gospodarske štete u spo-menutim županijama te opasnosti od daljnjeg širenja u nezaražena područja, ministar poljoprivrede donosi Akcijski plan za razdoblje od 2018. do 2021. go-dine.

Akcijskim planom određuju se sve aktivnosti koje je potrebno poduze-ti radi provedbe fitosanitarnih mjera te zadatci i odgovornosti sudionika u provedbi aktivnosti, a radi brzog i učin-kovitog provođenja svih predviđenih mjera. U sigurnosnom području zapu-štene vinograde potrebno je iskrčiti, a kako u vlasništvu države postoje velike površine vinograda, taj zadatak mora obaviti i Republika Hrvatska. Kako stvari stoje, situacija sa zapuštenim državnim vinogradima najosjetljivija je u Istarskoj županiji i to na području gradova Uma-ga, Rovinja, Pazina i Novigrada te opći-


Zapušteni vinograd s drvenim stupovima i žicom


na Motovun, Kaštelir – Labinci, Višnjan, Žminj, Gračišće, Svetvinčenat, Marčana i Vrsar-Orsera. Riječ je o 114 ha držav-noga zemljišta pod vinogradima koji su u različitim stadijima zapuštenosti, a koje je potrebno iskrčiti. Zato što je po-trebno iskopati i korijenski sustav te ga samljeti, za iskrčivanje će biti potrebno iskopati čak 600 km kanala.

Tamo gdje je RH vlasnik zapuštenih i zaraženih vinograda potrebno je pri-stupiti provođenju propisanih mjera krčenja. U skladu s ugovorom potpisa-nim između Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskih šuma i lokalne samouprave, vrijednosti 5.644.320, poslove krčenja zapuštenih vinograda u vlasništvu RH na navedenom području na sebe će preuzeti Hrvatske šume, UŠP Buzet.

Kako je riječ o iznimno opsežnom poslu, vinogradi su prema stupnju za-puštenosti svrstani u šest kategorija. Prva kategorija podrazumijeva vinograd na kojem je izrasla šuma gdje su stabla 30 cm u promjeru, a druga vinograd u kojem se pojavljuju žica i betonski stu-povi te armatura, ali nema drvenastog raslinja. Treća kategorija podrazumijeva vinograd s armaturom od drveta i žice te s niskim raslinjem, a četvrta vinograd u kojem nema armature, ali ima niskog raslinja i hrastova debljine 10 - 15 cm. Peta kategorija podrazumijeva vino-grad u kojemu ima žice i betonskih stu-pova, ali nema raslinja, a šesta vinograd u kojem nema armature niti stabala, već su na površini mladice loze.

Sve te vinograde potrebno je iskrči-ti na način da se prvo maknu betonski

stupovi i armature te žica, zatim same-lje nadzemni dio vinograda te na kraju izvadi i samelje podzemni dio frezama koje melju korijenski sustav. Na taj na-čin automatski će se zemlja pripremiti za sadnju novih nasada vinograda što je od velike važnosti jer prema ugovo-ru potpisanom između triju dionika, nakon što se poduzmu sve mjere za sprječavanje širenja zlatne žutice te vi-

nogradi u vlasništvu RH budu iskrčeni, gradovi i općine raspolagat će vino-gradima na temelju važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Nadalje, gradovi i općine dužni su najkasnije u roku od šest mjeseci od davanja sugla-snosti Ministarstva za Program raspo-laganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH, a u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu raspisati natječaj u cilju davanja u zakup iskrče-nog poljoprivrednog zemljišta zainte-resiranim fizičkim i pravnim osobama.

Drugim riječima, kako sav posao ne bi bio uzaludan, zemljište će se nakon provedenih mjera suzbijanja zlatne žutice dati u zakup kako se ne bi ponovila situacija da kroz nekoliko godina vinogradi opet budu u zapu-štenom stanju.

U nevezanom razgovoru s predstav-nicima lokalne samouprave saznali smo da za spomenuto zemljište vlada veliki interes, stoga neće biti problem prove-sti cijeli postupak do kraja.

Uprava šuma Podružnice Buzet već je prionula na posao i počela s krčenjem spomenutih vinograda.

Zapušteni vinograd s drvenim stupovima i žicom

Na pojedinim dijelovima postoje betonski stupovi i armatura

Na određenim parcelama počela je prirodna sukcesija vegetacije

Pojedini dijelovi su gusti tako da se unutra može naći svašta



Aktualno

Vjetrolom na Medvednici

Cjepači koje su prije 10-ak godina kupile Hrvatske šume, UŠP Zagreb, dobili su novu funkciju na drugom kraju države. Naime, velika je potražnja za cijepanim drvetom u Istri, stoga je pogon montiran u RJ Prerada drveta gdje je za potrebe tog stroja podignuta nova hala. Tržište je osigurano, a ako se situacija na našem tržištu promijeni, inozemni su kupci spremni otkupiti sve proizvedene količine.


Cjepači koji su pristigli iz UŠP Zagreb montirani su i spremni za proizvodnju. - zadovoljno je rekao Predrag Trope, voditelj UŠP Buzet, prilikom obilaska pogona RJ Prerada drveta Lanišće gdje su početkom kolovoza krenuli s postavljanjem opreme i prilagođavanjem infrastruk-ture spomenutim strojevima. Dva stroja imaju kapacitet 20 i 25 metara kubnih dnevno što je sasvim dovoljno za proizvod-nju potreba za ogrjevom za cijelo područje Istarske županije. Kako bi se omogućilo da pogon radi u dvije smjene, u prosto-ru nekadašnje tvornice Ambalaža, a danas RJ Prerada drveta u UŠP Buzet podignuta je nova hala veličine 154 m² ukupne

RJ Prerada drveta, UŠP Buzet

Cjepačima do novih, vrlo konkurentnih proizvoda

vrijednosti 350 tisuća kuna. Treba istaknuti kako je ova investi-cija itekako važna za sjeveroistočni dio Istre i općinu Lanišće u kojoj je spomenuti pogon jedini gospodarski subjekt te je većina zaposlenika s tog područja.

- Strojeve je vrlo jednostavno za koristiti. - ističe Čedomir Križmanić, upravitelj RJ Prerada drveta, pojašnjavajući nam proceduru:

- Višemetarski se ogrjev pomoću samohodnog stroja stavi na pokretnu traku koja ga postavi u žlijeb i vuče do glave stro-ja gdje list pile prepili višemetricu na zadanu dužinu koju po-

Posljednja provjera prije puštanja u pogon

Cjepač će proizvoditi sitno cijepano drvo za lokalno stanovništvo

tom hidraulika gurne prema cjepaču napravivši pri tome već spremnu cjepanicu koja može direktno u peć. Cjepa-nicu pokretna traka vodi do kontejnera koji kupcu pred-stavlja jediničnu mjeru prili-kom otkupa.

U Istri vlada velika potreba za ovakvim oblikom ogrjeva jer se stanovništvo mahom preorijentiralo na turizam i tu-rizmu blisko povezane grane čiji je vrhunac od travnja do kraja listopada, stoga nema-ju vremena ići u šumu i pri-premiti svoj ogrjev. Ono što je najvažnije, ako dođe do nekakvih poremećaja na tržištu i padne zainteresiranost domaćeg stanovništva za ogrjevnim drvetom, kupci u obližnjoj Italiji spremni su otkupiti komplet-nu proizvodnju.

Osim cijepanog drveta, RJ Prerada drveta ima cijeli niz proizvoda koji imaju veliku potražnju i zainteresirane kupce. Proizvodni program podijeljen je u tri dijela: prvi je koncentri-ran na proizvode od bukve, a riječ je o proizvodnji neokrajča-nih samica i bukovih elemenata koji se spremaju za poznatog inozemnog kupca. Drugi je vezan na četinjače od kojih se pro-izvodi građevinska stolarija, a prodaja ide lokalnim trgovcima građevinskog materijala. Treći je orijentiran na ugostiteljstvo i ogrjev koji se koristi u ugostiteljskim objektima. Kako je turi-zam glavna grana na ovome području, broj je takvih objekata veliki, stoga kupaca ne nedostaje niti u tome segmentu.

Nova montirana linija proširuje ponudu RJ Prerada drveta proizvodnjom sitnog cjepanog drveta koje se prodaje rinfu-zno, ali i planira prodavati i paketirano u pletene vreće.

Osim toga, RJ Prerada drveta opskrbljuje i Hrvatske šume kolcima za Thulijeve cijevi koje naručuju UŠP Buzet, UŠP Del-nice, UŠP Senj, UŠP Ogulin i UŠP Karlovac. Kolci se mogu kori-stiti i za druge djelatnosti, stoga niti za njih neće biti problem naći kupca.

RJ Prerada drveta proizvodi i palete koje se koriste kao am-balaža vlastitih proizvoda.

Nekadašnja Ambalaža Lanišće polako, ali sigurno izlazi iz problematičnog razdoblja kada je kao tvrtka kćer gomila-la gubitke. Sa zadnjim danom 2018. godine tvrtka je prestala poslovati, a pripojile su je Hrvatske šume, UŠP Buzet preuzevši imovinu i radnike te joj udahnuvši novi život ovoga puta pod nazivom RJ Prerada drveta.

Trenutno je u RJ Prerada drveta zaposleno 15 radnika od kojih je troje administrativno osoblje, a 12 je djelatnika u pro-izvodnji. Od početka godine i preuzimanja Ambalaže došla su četiri nova proizvodna radnika s kojima su kompletirane trenutne potrebe za radnicima, a ako proizvodnja bude rasla,, u pomoć će priteći radnici iz drugih organizacijskih jedinica kojima će biti određena preraspodjela radnog vremena.

Kada govorimo o budućim investicijama, u planu je izgrad-nja silosa za piljevinu i sječku koji se mogu koristiti u proizvod-nji energije. Od velikog interesa je i investicija u kotlovnicu koja će potrošiti drvni ostatak u proizvodnji za grijanje pro-stora čime bi se ostvarile velike uštede.

Kako bi modernizirali prodaju, planira se vrlo skoro i izrada web stranice na kojoj će se proizvode moći kupiti online što će mnogim kupcima olakšati kupnju, a i RJ Preradi drveta omo-gućiti organizacijsko pojednostavljenje proizvodnje.

Dobra je to vijest za sjeveroistočnu Istru jer se održavanjem proizvodnje daje kakva takva nada da će se stanovništvo ipak zadržati i da Ćićarija neće ostati bez stanovništva.

Bukovi elementi proizvedeni za poznatog kupca Palete ogrjeva za ugostiteljstvo

Posljednja provjera prije puštanja u pogon

Voditelj UŠP Buzet Predrag Trope i upravitelj RJ Prerada drveta Čedomir Križmanić ispred nove hale


Aktualno

Početkom srpnja posjetili smo Gračac na području gos-podarenja gospićke podružnice Hrvatskih šuma d.o.o. kako bismo obišli radove uređivanja šuma na izmjeri i izlučivanju sastojina u gospodarskim jedinicama Je-lovi tavani – Kučina kosa i Jaselsko Bilo – Crnopac, a kojima ističe važnost u prosincu ove godine. Radove izvode inženjeri Odjela za uređivanje šuma Uprave šuma Podružnice Zagreb, a pomoćni radnici dolaze s područja Šumarije Gračac i domi-cilne Uprave šuma Podružnice Gospić. Primjer je to ispomoći i međusobne suradnje dviju podružnica, a kao rezultat su na vrijeme i kvalitetno izvršeni radovi uz stjecanje novih znanja i razmjenu iskustava.

Šume u Republici Hrvatskoj preslika su njena šumarstva. Odlike šumarstva i naših šuma po kojima smo prepoznati u svijetu su njihova prirodnost, potrajnost, šumovitost, općeko-risne funkcije i kvaliteta. Više je od 250 godina duga povijest šumarstva u Hrvatskoj, a tri su događaja obilježila njegovo na-stajanje u našoj zemlji: inventura i kartiranje šuma, osnutak prvih šumarija i donošenje prvog zakonskog akta o šumama. Sva tri događaja zbila su se u izvanredno kratkom razdoblju od 1764. do 1769. godine. Prvo su obavljeni kartiranje, inven-tura i opis upravo ovih velebitskih i kapelskih šuma nekadaš-

Suradnja, pomoć i razmjena iskustava među podružnicama Hrvatskih šuma d.o.o. Dobra suradnja i radovi na ispomoći među podružnicama Hrvatskih šuma d.o.o. nisu rijetkost, a zbog promjene radne okoline i uvjeta pri izvođenju radova, doprinose optimalizaciji poslova, boljoj organiziranosti, osmišljavanju inovativnih ideja i novih načina izvođenja radova.

Tekst/foto: Helena Jakobović

Izmjera šuma

nje Ličke, Otočke i Ogulinske pukovnije Vojne krajine na više-bojnoj karti koja je jedinstveni primjer takve vrste. Uslijedila je prva zakonska uredba o šumama koju je objavila Marija Tere-zija 1769. godine. Bio je to prvi Zakon o šumama na hrvatskom jeziku koji uz to možemo držati našom prvom instrukcijom za uređivanje šuma, prvim udžbenikom šumarstva, a svakako i najznačajnijim spisom u povijesti šumarstva Hrvatske. Godine 1919. osnovan je Gospodarsko-šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Najvažnije obilježje gospodarenja šumama u tom razdoblju leži u različitim metodama uređivanja šuma, prema različitim instrukcijama i prema kategorijama vlasništva te po-štujući načelo potrajnosti.

Definicija uređivanja šuma spominje se dakle od najra-nije povijesti šumarstva. Može se reći kako je uređivanje šuma baza šumarstva jer urediti šumu znači prilagoditi i organizira-ti njezinu proizvodnju prema potrebama društva. To je skup operacija koje treba obaviti za izradu uređajnog elaborata, odnosno plana gospodarenja, po kojem će se gospodariti u narednom razdoblju. Zadatak uređivanja šuma jest urediti šumu u prostoru i vremenu propisujući način gospodarenja da se postigne postavljeni cilj. Uz znanje i ljubav prema šu-marstvu taksatori koji rade na poslovima izmjere i izlučivanja sastojina na terenu moraju biti spretni i vrlo se dobro snalaziti u prostoru s obzirom na to da obilaze neke od najzahtjevnijih i najtežih područja, a što zahtijeva i određenu fizičku spre-mnost. Rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma UŠP Gospić Ivica Serdar ne mora kriti zadovoljstvo jer rezultati ove po-družnice na polju uređivanja šuma govore sami za sebe.

Uspješno su i na vrijeme odrađeni završni radovi za osam Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarske jedinice koje imaju valja-

Damir Miškulin, Ivica Serdar i Nikola Pavičić pregledavaju terensku kartu


Aktualno

nost od 1. 1. 2019. godine. U tijeku su pripremni i terenski radovi za dvije Osnove gospodarenja i četiri Programa gos-podarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarske jedinice koje imaju valjanost od 1. 1. 2020. godine. Puno je to posla koji obavljaju četiri samostalna tak-satora i trenutno deset taksatora uz pomoć geodeta i struč-nih suradnika. Zbog obima posla u 2019. godini na ispomoć gospićkom uređivanju šuma priskočile su dvije podružnice - UŠP Koprivnica čiji djelatnici izvode završne radove za je-dan Program gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu koja ima valjanost od 1. 1. 2019. godine i UŠP Zagreb čiji djelatnici odrađuju pripremne i terenske radove za dva Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za u uvodu spomenute gospodarske jedinice, a koje imaju valjanost od 1. 1. 2020. godine. Radove na gospodarskoj jedinici Jelovi ta-vani – Kučina kosa obišao je voditelj zagrebačke podružnice Damir Miškulin u pratnji kolege voditelja gospićke uprave Maria Stilinovića i rukovoditelja Odjela za uređivanje šuma u Gospiću Ivice Serdara. Radovi napreduju prema planu te bi radovi za gospodarsku jedinicu Jelovi tavani – Kućina Kosa trebali biti gotovi do sredine rujna, a za gospodarsku jedini-cu Jaselsko Bilo – Crnopac do sredine studenog. Zadovoljni tempom radova zaključili su kako će i ovoga puta sve biti odrađeno na vrijeme za predaju dokumentacije internim i vanjskim komisijama.

Podatci koje Odjeli za uređivanje šuma pribave i obrade tijekom izmjere na terenu rezultat su velikih ulaganja i u ljudske resurse i opremu, a temelj su gospodarenja našim šumama. Te podatke često uzimamo „zdravo za gotovo“ ne razmišljajući ko-liki su napori potrebni za izmjeru sastojina na terenu ili izradu karata. Potreba za tim informacijama veća je iz dana u dan što je mjerljivo iz količine Zahtjeva za pristupom podatcima ure-

đivanja šuma prema Zakonu o pravu na pristupu informacija-ma (Narodne novine 25/13, 85/15). Ipak, to su javni podatci te su Služba za uređivanje šuma i Informatička služba Hrvatskih šuma razvile aplikaciju koja sadrži vektorske podatke za svih 17 uprava šuma podružnica Hrvatskih šuma (državne šume) i to do razine odjela, dok su za one privatne šume za koje po-stoji odobreni program gospodarenja prikazani odsjeci. Vek-torski podatci o granicama područja gospodarenja (uprave šuma, šumarije, gospodarske jedinice itd.) za državne i privat-ne šume prikazani su na Google Maps kartografskoj podlozi. Osim osnovnih informacija o upravama šuma podružnicama i šumarijama, na razini gospodarskih jedinica omogućen je pregled skraćenog komisijskog zapisnika te rješenja MRRŠVG o odobrenju osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu, kao i rekapitulacije O-4 i O-5 obrazaca koji daju prikaz drvne mase i prirasta po vrstama drveća. Za pristup aplikaciji za pre-gled javnih podataka o šumama moguće je koristiti poveznicu Javni podatci o šumama koja se nalazi u lijevoj koloni na porta-lu Hrvatskih šuma (http://portal.hrsume.hr/) ili direktno preko adrese: http://javni-podaci.hrsume.hr/.

Izmjera sastojina na terenu

Djelatnici UŠP Zagreb i Gospić na terenu



Aktualno

Projekt zaštite prirode i bioraznolikosti Dinare

Dinara se „vraća u život“ kroz projekt zaštite prirode i bioraznolikosti travnjaka koji je odobren za financiranje iz EU fondova. Agronomi, šumari i biolozi iz nekoliko institucija će kroz projekt vrijedan 1.296.509 € raditi na njihovom očuvanju, a priliku za uključivanje i rad uz stručni tim dobit će i mladi iz cetinskog kraja.

Tekst/foto: Udruga Biom

Nekadašnji travnjaci s područja Dinare koji su se od davnih vre-mena koristili za ispašu stoke danas su u najvećoj mjeri za-pušteni. Zbog napuštanja stočarstva i tradicionalnog načina života, travnjaci svakim danom sve više zarastaju u ne-prohodno raslinje, a Dinara gubi speci-fičnosti prirodnih vrijednosti i biorazno-likosti. Unatoč ogromnom prirodnom bogatstvu dinarskog prostora, ovaj je kraj pogođen nepovoljnim društvenim i ekonomskim okolnostima, valovima iseljavanja i odlaska mladih, a od sta-novnika koji se bave primarnom proi-zvodnjom ostaje tek nekolicina.

Želja za očuvanjem dinarskih travnja-ka i poticanjem njihovog održivog kori-štenja pretočena je u projektnu ideju koja je nastala u suradnji Udruge Biom i Lokalne akcijske grupe Cetinska kraji-

Dinara back to LIFE!

na, a projektnom partnerstvu pridružili su se i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatske šume d.o.o. Par-tnerstvo je okupljeno zato jer je prirodu nemoguće zaštititi bez da se uključe svi sektori koji ju koriste, zbog nje postoje ili jednostavno s njom žive.

Da bi Dinaru uistinu i očuvali, na ovom projektu radit će stručnjaci za restauraciju travnjaka i održavanje nji-hove biološke raznolikosti, suradnici za promicanje gospodarskih koristi trav-njaka i mogućnosti korištenja EU fon-dova u poljoprivredi, znanstvenici za stručnu podršku u analizi trenutačnih i najboljih praksi u stočarstvu i pčelarstvu te ključne osobe za planiranje dugoroč-nog upravljanja dinarskim travnjacima u budućnosti.

Projekt se sastoji od osnovnih kon-zervacijskih aktivnosti za restauriranje

zaraslih travnjaka što uključuje ručno uklanjanje šikara te održavanje travnjaka planiranom ispašom i kontroliranim pa-ljenjem. Kako bi se obnovljeni travnjaci i dugoročno očuvali, predviđene su i pot-porne aktivnosti kojima se stvaraju insti-tucionalni preduvjeti očuvanja travnjaka i pruža podrška lokalnom stanovništvu za razvoj poljoprivrednih i turističkih dje-latnosti koje svoju dodatnu vrijednost temelje na suživotu s prirodom.

Posebni naglasak u zaštiti prirode ima uključenost lokalne zajednice i održivo korištenje resursa koje očuvana priroda donosi za sve nas. Dio zaraslih travnjaka vratit će se u povoljno stanje očuvano-sti, obnovit će se dio zapuštenih suho-zida i bunara, a stočarima s projektnog područja otvorit će se mogućnost za najam stada za ispašu kupljenog kroz projekt, kao i izrada poslovnih planova

Aktualno

za one koji svoj posao žele temeljiti na konceptu održivosti. Projektom će za-početi maleni, ali bitni korak u poticanju održivog korištenja prirodnih dobara i njegovanju dobrobiti koje Dinara pruža i koje je pružala u prošlosti.

Projekt „Dinara back to LIFE“ uspješ-no je prijavljen na natječaj programa LIFE Europske unije koji omogućava sufinanciranje projekata na području zaštite okoliša, prirode i klimatskih pro-mjena te je u dvije faze evaluacije oda-bran za sufinanciranje. Provedba poči-nje u siječnju 2020. godine s ukupnim budžetom od 1.296.509 €, od čega EU sufinancira 777.903 €. Ukupno trajanje projekta jest tri godine i sedam mjeseci, a aktivnosti će se provoditi na područji-ma Sinja, Vrlike, Trilja i Knina te općina Otok, Hrvace, Kijevo i Civljane.

Obnovom dinarskih travnjaka čuvaju se sve dobrobiti koje priroda pruža lju-dima, a ujedno i bioraznolikost dinar-skog područja koja je kao dio ekološke mreže Natura 2000 značajna ne samo u nacionalnom, nego i u europskom kon-tekstu.

Republika Hrvatska odlučila je upravljanje područjima ekološke mreže Natura 2000, koja se nalaze unu-tar šuma i šumskih zemljišta kojima upravljaju HŠ, integrirati u proces gos-podarenja šumama kroz izradu šum-skogospodarskih planova kao planova upravljanja ekološkom mrežom.

Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta kojim gospodare Hrvatske šume, UŠP Split, čak 260.000 ha ili 48 % nalazi se unutar ekološke mreže Natura 2000. Projektno područje rasprostire se na području dvije šumarije u sastavu UŠP Split – Knin i Sinj.

Također treba istaknuti kako je ovo prvo sudjelovanje Hrvatskih šuma u projektu iz programa LIFE, koji je pro-gram Europske unije namijenjen finan-ciranju aktivnosti na području zaštite okoliša, prirode i klime, te će se samim time steći iskustvo i reference o ovom specifičnom programu, ali i o mogu-ćim budućim aktivnostima vezanima za upravljanje na područjima ekološke mreže Natura 2000.

Na kraju, sudjelovanjem u LIFE pro-jektu Hrvatske šume postaju prepo-znatljiv dionik iz područja zaštite okoli-ša i prirode.



Spon

zorir

ani t

ekst

Poduzeće Abies-bois iz Francuske u travnju 2018. kupi-lo je hrvatski model šumskog traktora-skiddera Hittner, uz posredovanje zastupnika tvrtke Hittner za Republiku Fran-cusku-Grupa Maurice.

U šumi u podnožju zaseoka Grandris općine Saint-Bonner-le-Courrear, u srcu gorja Forez, šumskim trakto-rom Hittner EcoTrac 140 V eksploatiraju se debla duglazije tijekom drugog razrjeđivanja šume. Taj lagani traktor teži oko osam tona, na 2,10 metara širine, a opremljen je dvo-bubanjskim vitlom snage 2x10 tona te vrlo uskim gumama Trayal Best 16,9-30.

Šumski traktor Hittner EcoTrac 140 V stabilan je pod težinom tereta

Šumski traktor Hittner EcoTrac 140 V posebno je prikla-dan za izvlačenje malih trupaca, naročito tijekom razrjeđi-vanja. U drugom razrjeđivanju duglazije prosječan obujam stabla je 0,750 m3 s korom za proizvodnju paleta: „Izvučena su stabla duljine 16 metara s gornjim dijelom debla od 4,20 metara“, objašnjava Oriol Jean-Michel. Minimalno upotre-bljava priveznice jer lako ispadaju sa zrele

Francuski kupac zadovoljan kupnjom HITTNER skiddera EcoTrac 140 V

duglazije koja se može oguliti. Iako je snaga vitla vrlo učin-kovita, stručnjak radije ograničava težinu na 4-5 m3 radi du-goročne održivosti stroja. Traktor Hittner EcoTrac 140 pona-ša se vrlo zadovoljavajuće tijekom privlačenja i stabilan je pod težinom tereta, dok bez tereta stražnja osovina oscilira na padini jer gume nisu punjene vodom kako bi se sma-

njila težina. Uz to, Jean-Michel tijekom vitlanja pažljivo usmjerava traktor i spu-šta platformu kako bi nadoknadio malu širinu stroja. Šumski traktor Hittner EcoTrac 140 V karakterizira vrlo dobar odnos težine i snage s motorom Cum-mins od 140 konjskih snaga. Vitlo, koje je također dizajnirala i proizvela tvrtka Hittner, dolazi s dvije 14-milimetarske sajle od 70 metara. Uz vitlo ide i mali daljinski radio-upravljač koji ne treba puniti: „Uz jamstvo na dvije godine, ovaj model upravljača nazvan Eco-controler može trajati četiri do pet godina“, zadovoljan je Jean-Michel Oriol. Na bočnoj strani upravljača na-lazi se potenciometar kojim se aktivi-ra namotavanje i odmotavanje sajle.

INTERVJU U FRANCUSKIM NOVINAMA „Le Bois International“


Potrošnja traktora Hittner EcoTrac 140 V smanjena na samo 30 litara/dan

Mala težina traktora Hittner EcotTrac 140 V omo-gućuje visok ekološki standard-očuvanje flore i faune te šumskih puteva i nisku potrošnju goriva.

U kabini, šumskim dvostrukim vitlom upravlja se s joystickom, uz jedan nedostatak: mora se pritisnuti dodatno dugme za izmjenu bubnja. Kabina je dobro zaštićena obručima i bočnim mrežama, udobna je, opre-mljena je klima uređajem i kamerom za pregled područja iza traktora.

„Vidljivost je dobra, posebno kod slaganja trupaca snaž-nom prednjom daskom koja je nešto šira od samog traktora“, smatra Jean-Michel Oriol te naglašava i dugoročnu pouzda-nost: „Bez elektronike i s tek nešto malo hidraulike, traktor Hittner znatno smanjuje troškove održavanja, kao i troškove goriva, uz potrošnju smanjenu na samo 30 litara/dan.“

Na temelju provedenog testiranja zaključeno je da Hittner skidder posjeduje sve potrebne funkcionalnosti za privlače-nje trupaca, a u isto vrijeme konkurira povoljnijom cijenom i jeftinijim održavanjem te je ekološki prihvatljiviji.

Prema tome, početno ulaganje u Hittner skidder poka-zalo se višestruko jeftinijim od ulaganja u ostale šumarske strojeve drugih proizvođača, pošto isti posjeduje i eko-nomske i ekološke prednosti, a posebno pri radu u šuma-ma u planinskim područjima.


Događaji

Ovogodišnji Dani hrvatskog šumarstva održani su 23. i 24. kolovoza u Šumariji Lipovljani, UŠP Zagreb. Riječ je o šumariji koja je u hrvatskim okvirima odigrala itekako važnu ulogu u povijesti šumarstva, stoga je odabir za ovu manifestaciju bio logičan. Uz to je manifestacija Dani hrvatskog šumarstva rađena u suradnji s manifestacijom Lipovljanski susreti koju organizira općina Lipovljani još od 1974. godine što je ovogodišnje Dane hrvatskog šumarstva učinilo zanimljivijim i raznolikijim.

Ako postoje izvorišta šumarske struke, onda je jedno svakako u Lipovljanima. Brojni su profesori Šumarskog fa-

12. Državno natjecanje šumarskih radnika sjekača Lipovljani

Dani hrvatskog šumarstva na izvorištu šumarske strukeDomaćin ovogodišnjih Dana hrvatskog šumarstva bila je Šumarija Lipovljani i UŠP Zagreb. Šumarija je to iz koje su potekli najpoznatiji hrvatski sjekači Siniša Varga, osvajač zlatne medalje u disciplini preciznog prereza u Bjelorusiji 2012., te dugogodišnji reprezentativci Davor Ivanković i Predrag Šolaja, ali i najpoznatiji hrvatski šumarski inženjer i pisac Josip Kozarac.

kulteta ovdje radili i istraživali zakonitosti šume, a studen-ti obavljali svoju terensku nastavu. Jedan od prvih bio je Josip Kozarac koji je diplomirao na Visokoj školi za kultu-ru tla u Beču 1879. godine, a radio je u Lipovljanima kao upravitelj šumarije u razdoblju od 1885. do 1895. godine. Najljepši spomenik koji nam je ovdje ostavio su žive šume u kojima je radio te njegova stručna i književna djela u ko-jima ih je opisao.

Šumarija Lipovljani posluje u sastavu UŠP Zagreb, a osno-vana je još davne 1871. godine. Gospodari sa šumama i šum-skim zemljištem ukupne površine 7.231 ha podijeljene na dvije gospodarske jedinice: Josip Kozarac i Jamaričko brdo. Trenutno je zaposleno 56 radnika od kojih su petero diplomi-rani inženjeri šumarstva. Na ove dvije gospodarske jedinice formirana su četiri revira.

Općina Lipovljani najzapadnija je slavonska općina ili prva općina u Slavoniji kada putujete iz Zagreba prema Vin-kovcima pa Lipovljane nazivaju i vratima Slavonije. Prvi po-datci uz samo mjesto datiraju iz 13. stoljeća.

Zanimljivost je da je oko četvrtine površine općine Lipov-ljani unutar Parka prirode Lonjsko Polje, a gotovo trećina po-vršine pod šumom i šumskim zemljištem. Lako je zaključiti da je između ostalih vrijednosti općina Lipovljani poznata po tra-diciji šumarstva, šumarskoj struci i znanosti.

Tekst/foto: Goran Vincenc, Tanja Đuričić Kuric

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić na otvaranju natjecanja

Aktualno


Događaji

Lipovljanski susreti najveća su kulturna i gospodarska ma-nifestacija nacionalnih manjina Republike Hrvatske koja se održava svake godine zadnjega vikenda u mjesecu kolovozu. Lipovljanski susreti održavali su se kontinuirano od 1974. sve do 1990. kada se prestaju održavati zbog Domovinskog rata, a obnovljeni su 2010. godine. Upravo je spomenuta speci-fičnost lipovljanskog područja, sklad ljudi i bogatstvo multi-kulturalnosti sa spojem šumarske tradicije, rezultirala osniva-njem takve manifestacije u Lipovljanima. Centralni je događaj tradicionalni kulturno-umjetnički program, međutim Lipov-ljanski susreti nisu samo smotra folklora. Oni danas nude i ra-zne sportske, zabavne i gospodarske sadržaje.

Kao za svake Dane hrvatskog šumarstva i ovoga je puta upriličen bogati program. Već je u petak u prostoru općine Li-povljani Hrvatsko šumarsko društvo organiziralo okrugli stol na temu jasena gdje su stručnjaci iznijeli problematiku propa-danja jasena koja itekako okupira šumare u cijeloj Europi. Na-kon okruglog stola za sve prisutne organiziran je odlazak u ja-senove sastojine kako bi se na licu mjesta što zornije dočarala katastrofalna situacija u jasenovim sastojinama kojima, prema svim dosadašnjim predviđanjima, prijeti potpuni nestanak i to u vrlo kratkom vremenskom roku od svega pet godina.

Svečano otvorenje upriličeno je u petak navečer kada je održano i izvlačenje startnih brojeva za natjecanje šumarskih radnika sjekača. Na svečanosti koju je vodio poznati voditelj Branko Uvodić pred veliku pozornicu u Lipovljanima prodefi-lirale su sve ekipe, ukupno njih 19 (17 podružnica i reprezen-tacija Slovenije i Mađarske) sa svih 66 natjecatelja, koliko ih je ukupno bilo prijavljeno.

Natjecateljima se u pozdrav-nom govoru obratio predsjed-nik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić kojima je poželio svu sreću u natjeca-nju te je prisutnima pojasnio kako je sjekački posao među najopasnijim zanimanjima u Hrvatskoj, stoga vještine koje prezentiraju natjecatelji treba itekako cijeniti. Također je još jednom javnost upoznao s pro-blemom jasenovih šuma kojih

ima i u lipovljanskim šumama i koje se suše uslijed klimatskih promjena i napada gljivice chalare.

Prisutne je pozdravio i načelnik općine Lipovljani Nikola Horvat izrazivši zadovoljstvo što se natjecanje održava baš u Lipovljanima koji su posljednjih 10 godina dali najviše hrvat-skih sjekačkih reprezentativaca.

Naposljetku, župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Ži-nić svečano je otvorio natjecanje šumarskih sjekača poželivši svim natjecateljima sreću i uspjeh kako na državnom natjeca-nju, tako i na svjetskom prvenstvu iduće godine. On je ujedno i zatvorio natjecanje uručivši pehare najboljim ekipama.

Natjecanje je odlično organizirala UŠP Zagreb uz pomoć Direkcije, a organizacijski tim na čelu s predsjednikom orga-nizacijskog odbora Krešimirom Žagarom odradio je lavovski posao. Sve pohvale idu i na adresu voditelja UŠP Zagreb Da-mira Miškulina i njegovog tima koji su se trudili organizacijski sve posložiti, a pohvale moramo uputiti i domaćinima, Šuma-riji Lipovljani na čelu s upraviteljem Dinkom Haceom čiji su ljudi cijeli dan pomagali na borilištu i dali sve od sebe kako bi natjecatelji što bolje odradili svoj posao.

Posebna pohvala ide i Lovačkom domu Muljava na čelu s Dijanom Benko koji je pripremao obroke za sve sudionike, ali i za uzvanike te sponzore te su uložili veliki trud i napor kako bi svi gosti bili siti i zadovoljni. Treba naglasiti kako je riječ o jednom od 100 najboljih restorana u Hrvatskoj te je njihova prisutnost na natjecanju bila dodatni mamac za posjet Dani-ma hrvatskog šumarstva.

Na kraju, velika zahvala ide i sponzorima bez čije bi pomoći bilo teško organizirati ovako zahtjevan i složen događaj.

Natjecateljske ekipe na službenom postrojavanju

Službeno zatvaranje natjecanja s pobjedničkim ekipama na postolju


Janica i Ivica Kostelić, koji su u svijetu skijanja osvojili sve što se osvojiti može, nikada nisu pobije-dili na Sljemenu gdje su napravili prve „snježne korake“. Veliki pritisak domaćeg terena koji je vjerojatno je bio presudan da Lipovljanci, koji su bili dio reprezentacije prethodnih godina i osvajali medalje za Hrvat-sku, „kiksaju“ na svome terenu. No treba istaknuti i sjajnu predstavu po-bjednika Ante Zadre iz UŠP Vinkovci koji je i više nego zasluženo osvojio prvo mjesto i nagradu od 10 000 kuna.

Natjecanje održano u lipovljan-skom parku privuklo je veliki broj gledatelja, ali i natjecatelja koji su se borili za ulaznu kartu za reprezentaci-ju i svjetsko prvenstvo koje će se idu-će godine održati u Beogradu, Srbija.

Prve četiri discipline: okretanje vodilice, kombinirani prerez, točni prerez na podlozi te zasjek protekle su u međusobnom nadmudrivanju četiriju aktera: Ante Zadre iz UŠP Vin-kovci te domaćih dečkiju iz UŠP Za-greb Siniše Varge, Davora Ivankovića te Predraga Šolaje koji su na prethod-nim natjecanjima bili okosnica repre-zentacije.

Ante Zadro u akciji

Junior Domagoj Brtović također je odnio pobjedu uz veliku dramu

Na kraju su odlučile nijanse: završna disciplina Varga - Zadro

Događaji

Nikad napetije finale pripalo Anti Zadri



Vodstvo je nakon četiri discipline pripalo Anti Zadri ispred Siniše Varge (zlatnog u disciplini kombinirani pre-rez u Bjelorusiji 2012. godine), Davora Ivankovića te Predraga Šolaje s malim bodovnim razmakom. Završna i ujedno najatraktivnija disciplina ponudila je ne-viđeno uzbuđenje jer se vodila mrtva trka između četiri natjecatelja za tri mjesta u reprezentaciji.

Uz veliko navijanje natjecatelji su dali sve od sebe, a na kraju su u ukupnom redosli-jedu presudile nijanse te je kao ukupni po-bjednik izašao Ante Zadro s 1633 boda ispred Davora Ivankovića s 1629 bodova te Siniše Varge s 1628 ukupno osvojenih bodova. Ne sjećamo se kada se zadnji puta dogodilo da su prva tri natjecatelja na svega pet bodova razlike. To govori o kvaliteti i spremnosti naših reprezentativaca koji će svjetsko prvenstvo si-gurno dočekati spremni.

Napeto je bilo i u konkurenciji juniora gdje su mrtvu trku do samoga kraja vodili Domagoj Brtović iz UŠP Zagreb te Mihael Dobenko iz UŠP Nova Gradiška, a na kraju je pobjedu odnio Do-magoj Brtović završivši natjecanje bez kaznenih bodova što mu je u konačnici donijelo ukupno 7. mjesto te pozivnicu da kao junior predstavlja našu državu.

Sveukupno je bila najbolja UŠP Zagreb ispred UŠP Nova Gradiška te UŠP Vinkovci. Natjecatelji su se svojski trudili osvojiti ulaznicu za reprezentaciju

Reprezentativci koji će nas predstavljati u Beogradu: Ivanković, Zadro i Varga


Događaji

Okrugli stol na temu propadanja jasenovih šuma

U sklopu Dana hrvatskog šumarstva Hrvatsko šumarsko društvo u suradnji s UŠP Zagreb organiziralo je okrugli stol na temu propadanja jasenovih šuma uzrokovanih gljivicom Hymenoscyphus fraxineus, u nas poznatijom kao chalara. Bo-lest pod nazivom antraknoza i rak jasena uzrok je naglom propadanju jasenovih sastojina kojima prijeti potpuni ne-stanak i to u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. Veliki je to ekološki, gospodarski i socijalni problem s kojim se jav-nost treba što bolje upoznati. Predavanje o samoj bolesti održao je prof. dr. sc. Danko Diminić sa Šumarskog fakulteta pojasnivši kako su hrvatski znanstvenici otišli korak dalje od svojih europskih kolega te otkrili kako se problem nalazi u tlu, točnije u korijenskom sustavu, dok se do sada vjerovalo kako kreće od krošnje. Pored chalare pronađeni su i drugi patogeni koji nakon što chalara ubije žive stanice sudjeluju u konačnom ubrzanom odumiranju jasena. Kako navodi dr. sc. Diminić, otkriveno je i da je temperatura ograničavajući

čimbenik te da zbog toga gljivica ne uspijeva u južnim kra-jevima.

O mogućim oblicima sanacije govorio je doc. dr. sc. Stjepan Mikac sa Šumarskog fakulteta naglasivši kako su klimatske promjene posljedica svega što se događa u jasenovim sasto-jinama pojasnivši kako jasenov prirast najviše ovisi o klimi i nekakvom obliku vlage (50 %). Kako je zorno predočio, stabla se ne mogu maknuti sa sunca niti upaliti klima uređaj te su samim time pod velikim klimatskim pritiscima. Također je na-glasio kako su jasenove sastojine prezrele, a nije pomoglo niti to što se 60-tih i 70-tih godina nisu provodili zahvati njege.

No, nada ipak postoji. Češki znanstvenici tretirali su sadnice u rasadniku s toplom vodom imitirajući na taj način prirodne inhibitore razvoja patogena i bili su u tome uspješni. Naravno da je tu metodu nemoguće primijeniti u šumi, ali svakako je važna spoznaja s ciljem očuvanja jasena kao vrste. Otkriveno je i da pojedini fosfati djeluju kao blokeri širenja zaraze. Ipak,

prof. Mikac najviše se uzdaje u genetiku našeg jasena i vjeruje da će zbog velike genetske raznolikosti preži-vjeti 20-ak % jedinki. Taj optimizam temelji na činjenici da je jasen na ovome području bio od ledenog doba te se iz naših krajeva počeo širiti dalje po Europi. Kako je za kraj istaknuo, sanaciji svake sastojine morat će se pristupati individualno te provesti sva moguća istraži-vanja kako bi uspješnost sanacije bila što veća.

Direktor sektora za šumarstvo Krešimir Žagar za kraj je prisutne upoznao s ostalim problemima ovakvoga tipa u Hrvatskoj.

Sudionici su nakon predavanja otišli na teren u GJ Josip Kozarac te su se na licu mjesta mogli uvjeriti o oz-biljnosti ovoga problema.

Okrugli stol

Terenski obilazak



Šumska razglednica

Šumarija Brinje nalazi se na krajnjem sjeverozapadu UŠP Gospić smjestivši se na sjeveroistočnim obroncima Veli-ke Kapele, jugozapadnim obroncima Male Kapele s jed-ne strane te jugoistočne strane Senjskog bila dodirujući sjeveroistočne dijelove Velebita. Kroz šumariju prolazi poznata Jozefinska cesta prema Senju koja je nekoć bila žila kucavica ci-jeloga kraja, dok danas gotovo istom trasom prolazi autocesta prema Dalmaciji koja je ujedno povezala, ali i izolirala cijeli kraj od ostatka svijeta. Naime, Jozefina je dovodila putnike namjer-nike koji su stali, osvježili se i okrijepili prije nastavka puta. Da-nas svi samo prođu autocestom bez zaustavljanja. Ipak, danas je Zagreb na svega sat i 15 minuta vožnje…

Šumarija Brinje, UŠP Gospić

Raznodobno gospodarenje na tromeđi Kapele, Senjskog bila i Velebita

Područje Šumarije Brinje pokriva više od 97 % obraslih šumskih površina pa nije ni čudo što je to šumarija s najvećim bilanciranim etatom u Hrvatskoj. Prostor je to na kojem se lome jadranski i crnomorski sliv te koji je zbog specifičnog terena siromašan nadzemnom vodom, ali zato krški reljef dolazi do izražaja i obiluje krškim fenomenima. Šumarima će možda najzanimljivije biti raznodobno gospodarenje bukvom koje bi u budućnosti moglo biti smjernica gospodarenja u svim brdskim i planinskim područjima.

Od šumarija iz sastava gospićke podružnice graniči samo s Otočcem na jugu, dok su joj sa zapadne strane šumarije iz sastava senjske podružnice: Senj i Novi Vinodolski. Sa sjeverne i istočne strane Brinje graniči s UŠP Ogulin i šumarijama Drež-nica, Josipdol i Plaški – Saborsko. Zgrada šumarije izgrađena je 1978. godine i pogled iz ureda puca na stari frankopanski grad Sokolac iz 14. st. koji je i simbol cijelog brinjskog kraja.

Gledajući površinu i etat, Šumarija Brinje spada među veli-ke šumarije. Sastoji se od sedam gospodarskih jedinica: Staj-nička Kapela (2696 ha), Pišćetak (2256 ha), Bitoraj – Ivakuša (2992 ha), Miškovica – Škalić (2468 ha), Škamnica (1880 ha), Golosmreke - Jelavje (2746 ha) te Javorov vrh - Stubica (3793


Raznodobne bukove šume


Šumska razglednica

ha) čineći pri tome respektabilnu površinu od 18.831 ha koja je više od 97 % obrasla šumom. Tako velika površina zahtijeva i veliki etat koji u propisanom obliku iznosi 92.947 kubika, dok je bilancirani čak 112.000 i može se reći kako je prema tim po-kazateljima Šumarija Brinje najveća u Hrvatskoj.

I uzgojnih je radova mnogo. Uz redovnu doznaku obavljaju se i radovi doznake za privatne šumoposjednike, a godišnje se još odradi i uklanjanje podrasta i prizemnog rašća na 36 ha, njega pomladka na 55 ha, njega mladika na 55 ha te čišće-nje kolika na 111 ha. Puno posla u svakom slučaju! Stoga nije ni čudo kako nam upravitelj Boško Uzelac ističe da je manjak radne snage najveći problem šumarije.

U šumariji je zaposleno 52 djelatnika, no ta brojka nije do-voljna za obavljanje cjelokupnog posla, stoga veliki dio posla ostaje za privatne poduzetnike i agencijske radnike, no i njih je sve manje. Kako nam objašnjava upravitelj Uzelac, ljudi, po-gotovo mladi, odlaze trbuhom za kruhom i sve ih je u ovome kraju manje, a s postojećom radnom snagom nije moguće iz-vršiti bilancirani etat.

Glavne su vrste u šumariji bukva i jela (gotovo u omjeru 70 : 30 %), no javljaju se i druge vrste, ponajprije gorski javor, nekoć elitno drvo kojemu je potražnja drastično pala i danas gotovo uopće ne postoji interes za njega. Ipak, šumari se naj-više ponose tisom koja se na području šumarije može naći u većem obimu i to u obliku stabla što je znak da su ekosustavi na području Šumarije Brinje zdravi. Vidljivo je to i u činjenici kako nema većih kalamiteta na području šumarije.

Na ulazu u Rokinu jamu čuje se glasan žubor vode na dubini od 100 metara

Tisa kao drvo

Revirnici Ivan Gomerčić i Milan Kolak u smreci zanimljiva korijena

Šumska razglednica

No podatak s kojim se šumari najviše ponose jest kako se na gotovo cijelom području gdje nalazimo bukvu gospodari na raznodoban način što je u brdsko planinskim uvjetima ite-kako važan podatak. Obnova pomlađivanjem radi se na ma-njim površinama zbog čega nema vidljivih dovršnih sijekova koji toliko zbunjuju javnost ostavljajući dojam da se radi o de-vastaciji iako je riječ o regularnom načinu obnove šuma. Kod raznodobnog gospodarenja pomlađuje se ukupno ista povr-šina, no na manjim dijelovima gdje je pomladak već dovoljno ojačao. Time je izvučena drvna masa gotovo identična onoj pri regularnom pomlađivanju, no vizualni se identitet šume ne mijenja što je oku svakako prihvatljivije. U Šumariji Brinje raznodobni način gospodarenja prihvatili su s važećom osno-vom od prije pet godina.

Kako smo već napisali, teren je zanimljiv, kako nadzemni, tako i podzemni. Odmah podno Kapele nalaze se dva krška polja, Črnač polje i Stajničko polje, koja s GJ Stajnička kapela čine područje pod zaštitom NATURA 2000. Za vrijeme obilni-jih kiša koje se na ovom području jave i do nekoliko puta go-dišnje, polja se napune vodom, stoga tu obitava itekako zani-mljiva vegetacija poput livadnog procjepka, kožaste pukovice i velebitske djeteline.

Polja su međusobno povezana ponorima rječice Pećine u kojoj se još uvijek može naći riječni rak, a njihovi sifoni dje-

luju poput spojenih posuda tako da se voda zna prelijevati iz jednog polja u drugo. Zanimljivo je da vodotoci ta dva polja pripadaju jadranskome slivu, dok se svega par stotina metara zračne linije od samoga Črnač polja nalazi Rokina jama dubi-ne preko 100 metara koja obiluje vodom čiji se slapovi unatoč dubini čuju na ulazu u jamu. Vode Rokine jame prolaze podze-mnim sifonima ispod Kapele i dio su tzv. crnomorskog sliva. U prijevodu, voda iz Črnač polja završit će u Jadranskome moru, dok će voda iz obližnje Rokine jame završiti u našim velikim nizinskim rijekama i od tuda se Dunavom sliti u Crno more. E to je pravi krš!

Naravno, takav teren stvara i zanimljive biljne oblike, a nama se najviše svidjela jedna smreka koja raste na obronci-ma Velike Kapele, a koju su nam pokazali revirnici Ivan Gomer-čić i Milan Kolak. Naime, sjeme te smreke palo je na skoro dva metra visoki panj jele i isklijalo. Kako je panj s vremenom tru-lio i nestajao, tako se smreka borila za tlo puštajući korijenje koje je raslo oko panja stvorivši tako visoki korijen u koji bez problema stanu dva čovjeka.

Iako šumarija ne gospodari lovištima, suradnja s lovač-kim društvima kojih je na području šumarije devet jako je dobra. Na području GJ Pišćetak djelatnici su šumarije zajed-ničkim snagama s lokalnim lovačkim društvom Kapela na-pravili sjenice i roštiljarnik kako bi lokalno stanovništvo imalo

Šumarija Brinje Upravitelj Šumarije Brinje Boško Uzelac

Izletište Pišćetak


Šumska razglednica

prostor za razonodu, a da bi se ujedno i spriječile neželjene posljedice poput požara. Također je kvalitetna suradnja s lo-kalnom zajednicom koja ulaže napore kako bi brinjski kraj uči-nila privlačnim za turiste. U suradnji sa šumarijom održavaju se planinarske i biciklističke rute, ali i prilazi ostalim atrakcija-ma poput špilje Siničić koja svojim slapovima priziva ljubitelje prirode na obilazak. Ipak, šumarija surađuje i s policijom zbog problema koji postaje sve veći, a koji je započeo unazad par godina.

Naime, u posljednje se vrijeme javlja veliki problem s mi-grantima koji svakodnevno prolaze šumom. Za sada na po-dručju šumarije nisu stvarali probleme, no kako je riječ ma-hom o mladićima koji se kreću u skupinama, susret s njima u šumi izaziva nelagodu. To se pogotovo odnosi na šumske radnike sjekače koji moraju biti na oprezu prilikom obaranja stabala, stoga im nije drago kada se skupina ljudi u trenutku obaranja „stvori niotkuda“ jer tako ugrožavaju i njihove, ali i svoje živote.

Prve osnove gospodarenja na području brinjskoga kra-ja izgrađene su još 1885. godine u Budimpešti, dok su detalj-nije osnove rađene u Kraljevskoj direkciji u Zagrebu. Od 1885. pa sve do 1973. događale su se na ovom području razne imo-vinsko-pravne zavrzlame zbog kojih je upravljanje šumama često bilo prebacivano u ruke različitih institucija. U početku se šumama gospodarilo iz Budimpešte gdje je za upravljanje šumama bilo zaduženo Ministarstvo poljoprivrede, da bi in-gerenciju prebacili na Imovnu općinu u Otočcu. Godine 1907. nadzor nad šumama prebacuje se na Sušak u Rijeci, da bi brigu o njima preuzeli Narodni odbori netom poslije Drugog svjet-skog rata. Šumarija se osniva 1950. godine, a 1955./56. radi se totalna klupaža kada je popisana sva drvna masa ovog pod-ručja te joj je obračunat prirast prema Klepcu. Sve do 1984. godine Šumarija Brinje bila je u sastavu Šumskog gospodar-stva Ogulin, a 1985. godine prelazi u ŠG Lika Gospić. Sve do 1990. godine mijenjali su se nazivi i organizacijske cjeline tako da su različite djelatnosti bile pod različitim OOUR-ima pa je tako RJ za iskorištavanje Brinje bila u sastavu OOUR Vrhovine, a RJ za uzgoj u OOUR Korenica. Napokon, 1991. godine šuma-rija je stavljena u sastav UŠP Gospić Hrvatskih šuma.

Danas je Šumarija Brinje respektabilna šumarija s najve-ćim bilanciranim etatom u državi i imaju što pokazati, kako zaljubljenicima u prirodu, tako i kolegama šumarima pa nije rijetkost da studenti Šumarskog fakulteta ovdje dolaze na te-rensku nastavu. Nije li sama ta činjenica dokaz da se u šumariji obavlja i više nego dobar posao.

Sifoni koji spajaju krška polja

Nije poznato kada je točno rođen i umro gusar i znan-stvenik-amater William Dampier. Poznato je da je rođen u selu East Coker, u pokrajini Somerset na ju-gozapadu Engleske i da je kršten 5. rujna 1651. god. Također je poznato da je umro u Londonu u ulici Parish of St Stephen Coleman i da je za sobom ostavio oporuku ovjerenu 23. ožujka 1715. godine. Ostao je siroče u 14-oj godini, a brigu o njemu preuzeo je dobrostojeći pukovnik Heliar. Zahvaljujući Heliaru stekao je dobru osnovnu naobrazbu u susjednom gra-diću Burtonu. Školu je kratko pohađao te je ubrzo na trgovač-kim brodovima započeo svoju pomorsku karijeru.

Kasnije, 1673. godine priključio se Kraljevskoj mornarici, sudjelovao u dvije bitke pa se vratio u Englesku kako bi se oporavio od teške bolesti. Zatim se ponovno otisnuo pre-ko oceana pa je vodio plantažu na Jamajci i sjekao stabla u Meksiku da bi se vratio u Englesku i 1679. oženio Judithom.

Prvi australski herbarij izradio je gusar!

U vremenu u kojemu je živio Englez William Dampier na europske su se prekooceanske brodove ukrcavali vrtlari, prirodnjaci i umjetnici kako bi upoznali zemljake s florom i faunom još neistraženih svjetova. Engleska je u to vrijeme provodila politiku legaliziranog gusarstva sa svrhom podrivanja ekonomije drugih pomorskih velesila poput Španjolske. William Dampier koji je živio u drugoj polovici 17. st. i umro na početku 18. st. koristio je gusarska putovanja za proučavanje i opisivanje strane i egzotične flore i faune.

Tekst: Marija GlavašFoto: internet

William Dampier, profesija gusar – hobi botanika

Novo putovanje oko svijeta, izdanje iz 1729. godine


Prvi australski herbarij izradio je gusar!

Strast za putovanjima savladala ga je nakon svega nekoliko mjeseci braka i od tada počinje njegov život odmetnika. Iste se godine ukrcao na brod pod zapovjedništvom kapetana Bar-tholomewa Sharpa. Budući da je kapetan bio bukanir, odnosno prognanik nastanjen na Ka-ribima, krenuli su put Srednje Amerike, točnije prema meksičkoj obali.

Dolazak u Meksiko bio je početna točka njegove prve plovidbe oko svijeta i početak amaterskog bavljenja botanikom. Pridružio se gusarima (privatiri) i pljačkao brodove po Kari-bima i Srednjoj Americi da bi se kasnije preko Pacifičkog oceana otisnuo do Filipina, Indo-nezije (tadašnje Nizozemske istočne Indije) i Australije. Tijekom putovanja pažljivo je saku-pljao i prešao biljke. Zapisivao je svoja bogata zapažanja o vjetrovima, strujama, flori, fauni i ljudima te njihovoj kulturi. Zapisi su kasnije prerasli u putopisnu knjigu Novo putovanje oko svijeta (1697.).

U Englesku se vratio 1691. godine kao treći Englez koji je oplovio svijet i tamo 1697. obja-vio svoju knjigu koju je pažljivo čuvao tijekom putovanja, a koja je postala prava senzacija. Knjiga je privukla veliku pažnju Admiraliteta, toliku da je 1699. godine dobio naredbu kralja Williama III. ukrcati se na ratni brod HMS Roe-buck i istražiti Novu Holandiju, koju su Nizozemci nazvali Au-stralija.

Kapetan Dampier odlučio je slijediti rutu nizozemskih pomoraca oko Rta dobre nade kako bi pristao na zapadnoj obali Australije. Iskrcao se u Zaljevu morskih pasa (Shark Bay) kojega je on osobno tako nazvao te koji i danas nosi taj naziv. Oduševila ga je flora i fauna koju je tamo zatekao. Pažljivo je sakupljao biljni materijal i brojne školjke te pisao bilješke. Crteži biljaka i životinja s te ekspedicije pripisuju se članu posade Jamesu Brandu i to su prve poznate ilustraci-je australskih vrsta biljaka (Hewson 1999.). Osim Australije, Dampier je posjetio Timor, Novu Gvineju i Papu Novu Gvi-neju gdje je isto tako prikupljao uzorke od kojih su mu oso-bitu pažnju privukle goleme školjkače. Od tamo se iz nekog razloga otisnuo na daleko putovanje na zapad, ali brod nije izdržao pa se s posadom iskrcao na Ascensionu (Velika Brita-nija), otoku smještenom nasred Atlantskog oceana između Afrike i Južne Amerike. Tamo su proveli pet tjedana, a potom ih je preuzela posada broda East Indiaman i vratila u Engle-sku u kolovozu 1701. godine. Nažalost, mnogo je toga bilo izgubljeno. Očuvane su Dampierove karte obala te zapisi o vjetrovima i strujama oko Australije i Nove Gvineje. Uspio je sačuvati 24 vrste sprešanih biljaka koje su donirane Fielding-

Druce herbariju koji je sastavni dio univerziteta Oxford i koje se tamo čuvaju i danas.

Dampierova knjiga Putovanje u Novu Holandiju (Austra-lija) objavljena je 1703. godine. Ni nova knjiga ni herbarij ni školjke nisu ga spasili od izbacivanja iz Kraljevske mornarice i neisplaćivanja plaće. Na sudu se svim silama branio protiv op-tužbi za okrutnost koje su uključivale ubojstvo vođe palube Johna Norwooda te izbacivanje poručnika Georgea Fishera s broda i slanje u zatvor.

To ne znači da je Dampier mirovao. Dampier postaje kape-tan posade od 120 ljudi na brodu St. George. Njime je krenuv-ši od Irske krajem 1703. doplovio do čileanskih otoka počet-kom 1704. godine. Bio je to početak njegove druge plovidbe oko svijeta. Najzanimljivije se s tog putovanja odnosi na navi-gatora, Škota Alexsandra Selkirka koji je plovio pod njegovim zapovjedništvom, ali na pratećem brodu. Selkirk je zahtijevao od kapetana svoga broda da ga ostavi na čileanskom otoku koji se danas naziva Robinson Crusoe. Procijenio je kako brod više nije za plovidbu i to se pokazalo dobrom odlukom prem-da se brzo predomislio, ali ga kapetan Thomas Stradling više nije htio primiti natrag na brod. Kasnije su malobrojne preži-vjele u brodolomu zarobili Španjolci, a Selkirk se upisao u po-vijest kao umjetnik preživljavanja na pustom otoku. Smatra se

Povijest

William Dampier, profesija gusar – hobi botanika

William Dampier


Intervju

da je Selkirk bio inspiracija za fiktivni lik iz literature Robinsona Crusoea pa se oba imena redovito pojavljuju u biografskim opisima Dampiera. Brod St. George na kojemu je plovio Dam-pier bio je u dovoljno dobrom stanju za pljačkaške pohode, no kapetan nije imao sreće, a s time ni uspjeha. Godine 1707. vratio se u Englesku.

Trećim putovanjem oko svijeta postao je prva osoba na svijetu koja je oplovila svijet tri puta. Uz to, napokon je imao uspjeha kao gusar. Vjerojatno zbog toga što ovoga puta nije otplovio u ulozi kapetana, već su ga zapale dužnosti navigaci-je. Na brodu Duchess otplovio je 1708. pod zapovjedništvom Woodsa Rogersa, a Alexandra Selkirka spasili su u veljači 1709. godine. Putovanje je uključivalo obilazak Rta Horn, krajnje točke Južne Amerike i Rta dobre nade od kuda su krenuli na završno putovanje prema Europi kao flota od 26 što engleskih, što nizozemskih brodova. Dampier se u London vratio 1711. godine. Bez obzira na uspjeh posljednjeg putovanja njegovo je životno putovanje završilo s dugom od 2.000 funti.

Umro je kao neuspješan gusar, odnosno privatir, ali se u po-vijest upisao kao slavni prirodoslovac i vrsni navigator. Jedan od njegovih brodskih dnevnika sadrži jedan od prvih opisa tajfuna. Njegova knjiga Putovanja i opisi objavljena je nakon Novog putovanja oko svijeta (1697.) i sadrži značajne tehničke podatke. Knjiga Diskurs pasata, povjetaraca, oluja, plima i ose-ka i struja sadrži najstarije karte vjetrova iznad svih svjetskih oceana, a koje je Dampier crtao na temelju iskustva. Njegove prve povijesne podatke o svjetskim strujama i vjetrovima kori-stili su kapetani James Cook i Horatio Nelson. Na australsko tlo stupio je pola stoljeća prije Cooka i botaničara Josepha Banksa koji su zajedno išli u ekspediciju te je imao značajan utjecaj

na njihov znanstveni rad. Možemo zaključiti da je jedan gusar utabao put jednoj osobi specijaliziranoj za navigaciju i drugoj specijaliziranoj za botaniku. Osim toga, Dampier je prvi Englez koji je kartirao dio australijske obale i prvi Europljanin koji je načinio znanstvenu studiju krajolika, mora, flore i faune.

Putem svojih opisa u engleski je jezik uveo riječi: ba-nana, avocado (avokado), barbeque (roštilj), cashew (indijski oraščić), chopsticks (štapići - kojima se jede), catamaran (kata-maran) i dr. U njegovim je knjigama opisana nutritivna vrijed-nost plodova kokosa (Cocos nucifera L.) i kruhovca (Artocarpus altilis (Parkinson) Fosberg). Kokos je opisao kao šupljinu punu slatke, ukusne, zdrave i osvježavajuće vode sa srži mekanom poput kreme. Pečeni kruhovac – napisao je - mora se pojesti svjež jer ako se ostavi više od 24 sata, postaje suh i grub te guši dok se jede.

Glavni knjižničar Kraljevskog društva u Engleskoj tvrdi da su Charlesu Darwinu bile dostupne Dampierove knjige. Darwi-novi opisi Galapagosa jako su slični Dampierovima. Osim toga, Darwin je slijedio prvu Dampierovu rutu oko svijeta. Po-stoje i tvrdnje da je njegovu teoriju evolucije inspirirao upra-vo William Dampier koji je živio 200 godina prije njega. Nije potvrđeno da je Dampiera na umu imao tvorac britanskog animiranog filma Aardman’s The Pirates!, no priča svakako vodi tom zaključku, pogotovo scena gdje Nagradu za znanstvenika godine umjesto prisutnog Darwina dobiva gusarski kapetan. Obojica su jako razočarani jer je Darwin žudio za Nagradom za znanost, a kapetan za Nagradom za gusara godine.

Meteorolozi, navigatori i osobe koje proučavaju povijest prirodoslovlja iskazuju poštovanje prema Dampierovom djelu i dan danas. Biljni rod Dampiera nazvan je njemu u čast.

Ovako je Dampier opisao avokado

„Avokado kruška velika je kao i druge kruške, a obič-no je prilično visoka. Kora je crna, prilično glatka, lišće je veliko, ovalnog oblika, a plod veličine povećeg limuna. Zelene je boje dok ne sazrije, a zatim žućkaste. Rijetko je pogodna za jelo ako ne odstoji dva ili tri dana, onda postane mekana, a kožica se lako ljušti. Unutrašnja je supstanca zelena ili malo žućkasta i meka poput putra. Unutar supstance jest kamen velik poput šljive. Ovo voće nema svoj okus te se obično miješa sa šećerom i sokom limete koji se zajedno gnječe na tanjuru i to je izvrsno jelo. Uobičajen način na koji se jede jest da se doda malo soli i zapečena banana pa čovjek koji je gladan može od toga načiniti dobar obrok. Vrlo je zdrava za jelo u svakom slučaju. Objavljeno je kako ovo voće izaziva žudnju kod Španjolaca te ga zato oni poštuju i zato sam susreo mno-go njih na mnogo mjesta na Sjevernom moru gdje su se Španjolci nastanili, kao i u zaljevu Campeche, na obali Kartagene i obali Caracasa, a ima ih ponešto i na Jamajci gdje su ih sadili Španjolci dok su posjedovali taj otok.“

Dio herbarija


Znanost

Vatra i požari dio su Zemljinog ekosustava posljednjih 400 milijuna godina. Ljudi su jedina vrsta koja kontro-lira i upravlja vatrom. Vatru koristimo preko milijun go-dina, još od vremena lovaca-sakupljača, u svrhu uprav-ljanja krajolikom, ali i kao poljoprivrednici u svrhu održavanja proizvodnosti tla. Vatra nedvojbeno predstavlja element koji je najviše doprinio razvoju ljudskog društva. Uz navedeno, vatra i požari također predstavljaju i prirodnu nepogodu koja utječe na socioekonomske promjene društva, a u novije vrijeme njihova se učestalost povezuje i s klimatskim promjenama.

Požari otvorenog prostora uobičajena su pojava svakog ljeta, a rizik od požara velikih razmjera ne odnosi se samo na južne države Europske unije. Požari pogađaju i ekosustave poput borealnih eko-sustava i tundri, kao i one umjerenog pojasa. Ovdje se mogu na-vesti posebno upečatljivi požari kao onaj iz 2010. u blizini Moskve koji je povezan s mnogim smrtnim slučajevima ljudi uzrokovanih dimom, kao i požari u Švedskoj 2014., do tada najveći zabilježeni u toj državi, ili požari koji neprekidno gore mjesecima u području Arktičkog kruga. U Republici Hrvatskoj požari otvorenog prostora naročito su opasni u priobalnom dijelu, međutim pojavljuju se i u kontinentalnim područjima Hrvatske. Ovisno o vremenskim pri-likama pojedine požarne sezone mogu biti izrazito teške poput 2017. kada je zabilježeno 6.230 požara u prvih devet mjeseci, a štete su zabilježene na zahvaćenih 100.767 hektara raslinja. Zbog očekivanog daljnjeg intenziviranja i geografskog širenja područja pojava požara otvorenog prostora povezanih s klimatskom pro-mjenama, postoji hitna društvena potreba za povezivanjem istra-živačkih inicijativa diljem Europe i poticanjem znanstvenih istra-živanja, karijera i inovacija u područjima povezanima s požarima.

U tom kontekstu, COST akcija FIRElinks poduprijet će ra-zvijanje mreže znanstvenika i svih ostalih sudionika povezanih sa šumskim požarima i požarima otvorenog prostora poput vla-snika zemljišta i lokalnih uprava te povezati zajednice različitih znanstvenih interesa, pozadina i geografskih područja omogu-ćujući raspravu o različitim iskustvima i stvaranje novih pristupa za proučavanje požara.

Glavna namjera FIRElinks-a jest stvoriti sinergističku suradnju između europskih istraživačkih skupina i ostalih zainteresiranih

FIRElinks!

Počeo novi međunarodni projekt koji se bavi poticanjem istraživanja požaraEuropska suradnja u znanosti i tehnologiji COST (eng. European Cooperation in Science and Technology) jest financijska agencija za istraživačke i inovacijske mreže. FIRElinks će trajati četiri godine, a rezultati će pridonijeti boljem razumijevanju pojave, dinamike i prevencije požara, kao i njegovih učinaka na ekosustav i društvo.

sudionika s ciljem sinteze postojećeg znanja i stručnosti te defini-rati zajednički i usklađeni program istraživanja koji promiče inte-grirani pristup stvaranja krajolika otpornijeg na požare uzimajući u obzir znanstvene spoznaje, ali i ograničenja proizašla iz politike i političkih odluka te trenutnih mogućnosti.

Europska suradnja u znanosti i tehnologiji COST (eng. Europe-an Cooperation in Science and Technology) jest financijska agenci-ja za istraživačke i inovacijske mreže. COST stvara prostore u koji-ma su znanstvenici u situaciji da su nadležni, odnosno promovira se pristup istraživanja odozdo prema gore (eng. bottom-up) gdje se ideje mogu razvijati i rasti kroz fleksibilan i otvoren pristup. Omogućujući istraživačima iz akademske zajednice, industrije te javnog i privatnog sektora da rade zajedno u otvorenim sustavi-ma koji prelaze državne granice, COST pomaže u unapređivanju znanosti, potiče razmjenu znanja te udruživanje i dijeljenje re-sursa.

Dr. sc. Hana Fajković s Geološkog zavoda PMF-a i dr. sc. Igor Bogunović s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu su-djeluju u navedenoj COST akciji FIRElinks kao nacionalni pred-stavnici i aktivni sudionici. Svojim znanstvenim doprinosom iz područja geokemije okoliša, degradacije zemljišta te prostorno-vremenskog monitoringa nakon požara dat će doprinos COST akciji i boljem shvaćanju događaja vezanih uz okoliš nakon po-žara. FIRElinks će održati svoju prvu Generalnu skupštinu i dru-gi sastanak nacionalnih predstavnika u Sofiji (Bugarska) 8. i 9. listopada 2019. gdje će predsjedatelj COST akcije Artemi Cerdà i potpredsjednik COST akcije Stefan Doerr upoznati ostale članove s misijom FIRElinks-a, kao i s trenutnim istraživanjima i razvo-jem na tom polju. Na sastanku će također sudjelovati nacionalni predstavnici Republike Hrvatske dr. sc. Hana Fajković i dr. sc. Igor Bogunović gdje će upoznati ostale članove sa svojim radom, ali i stvoriti poznanstva te omogućiti novu međunarodnu suradnju. FIRElinks će trajati četiri godine, a rezultati će pridonijeti boljem razumijevanju pojave, dinamike i prevencije požara, kao i njego-vih učinaka na ekosustav i društvo.

Tekst: FIRElinksFoto: Marinko Bošnjaković



Rasadničarstvo

Rasadnik Fračeskiju mnogi ističu kao najljepši rasadnik Hrvatskih šuma. Smješten na idealnoj lokaciji u blizini Savudrije, rasadnik je postao poznat po proizvodnji cvijeća i ukrasnog sadnog materijala koje kupuju veliki turistički sustavi za hortikulturno uređenje, ali i po velikoj proizvodnji šumarskog rasadničarskog materijala. Da bi zadržali svoju poziciju, u rasadniku su u proteklih godinu dana pokrenuli niz investicija s kojima će se lakše prilagoditi potrebama tržišta.

Rasadnik Frančeskija koji se nalazi u sastavu UŠP Buzet Hrvatskih šuma već godinama slovi kao primjer dobro organiziranog ra-sadnika s uhodanim poslom i stabilnim tržištem. Rasadnik je nadaleko postao poznat po proizvodnji cvijeća kojim se opskrbljuju veliki sustavi u turizmu, a koji cvjetnice koriste za hortikulturno uređenje eksterijera na našoj obali. Tu je i sve priznatija proizvodnja maslinova ulja i smokava na ukupnoj površini od 5 ha, a koja sve više učestvuje u ukupnom prihodu Frančeskije. Uz to rasadnik pro-izvodi i veliku količinu šumskog rasad-ničarskog materijala s kojim opskrbljuje veći broj podružnica Hrvatskih šuma. Tu se prvenstveno misli na proizvodnju kvalitetnih bukovih, borovih i hrastovih sadnica koje nakon doškolovanja u ra-sadniku idu na teren te će jednoga dana krasiti naše šume kako u priobalju, tako i u brdsko-planinskom području.

No kako je tržište „dinamična živa tvar“, u rasadnik treba investirati te uvesti nove tehnologije kojima će se proizvod-

RJ „Rasadnik Frančeskija“

Nove investicije za poboljšanje proizvodnje

nja olakšati, ubrzati i poboljšati, stoga su u proteklih godinu dana uložena sred-stva kako bi se te investicije i ostvarile.

Vjerojatno najvažnija investicija jest hladnjača veličine 9 x 5 x 3,5 metra koja se sastoji od dvije komore od kojih će se prva koristiti za skladištenje maslina i smokava, dok će se druga koristiti za skladištenje žira hrasta medunca, cera i bukvice. Komora je izuzetno korisna upravo za skladištenje medunca jer se posljednjih godina događalo da žir zbog visokih jesenskih temperatura prokli-ja već u jedanaestom mjesecu. Ovako mu se klijavost odgađa što pospješuje i samu klijavost, ali i kasniji uspjeh školo-vanja u rasadniku.

Kako nam navodi upraviteljica ra-sadnika dipl. ing. šum. Ester Brajković Vladilo, ukupna investicija ove hladnja-če iznosila je 329 tisuća kuna i ona će za sada biti dostatna za trenutnu proi-zvodnju, ali i da je ostavljen prostor za proširenje ako se proizvodnja znatno

poveća. Trenutna proizvodnja šumskog reprodukcijskog materijala iznosi 560 tisuća sadnica i gotovo se sva nalazi u kontejnerima.

Posljedično je potrebno proširiti i proizvodnju, stoga su djelatnici rasad-nika pripremili novih 500 m² za prošire-nje kontejnerske proizvodnje sadnica. Investicija od 33 tisuće kuna odrađena je ove godine, a u sklopu ove investici-je ugrađen je i sustav za navodnjavanje novog kontejnerišta za koji su nabavlje-ni posebni kontejneri za rasadničarsku proizvodnju. To je novi tip kontejnera BCC Hiko-V-265 koji se koristi na nosa-čima, a riječ je o investiciji realiziranoj potkraj prošle godine u vrijednosti od 194 tisuće kuna.

No modernizacija rasadnika tu nije stala.

- Vrlo korisna investicija bila je ula-ganje u meteorološku stanicu. – ističe upraviteljica Brajković Vladilo: – Riječ je o u potpunosti digitaliziranom objektu


Nova hladnjača rasadnika Frančeskija

Pripremljen prostor za novu kontejnersku proizvodnju


Rasadničarstvo

koji sve statistički obrađene podatke ša-lje putem interneta mobilnom aplikaci-jom na mobitel čime se mogu pratiti svi pokazatelji bitni za rast biljaka u rasadni-ku, od temperatura, vlage lista, padalina i biljnih bolesti.

Kako nam je rekla upraviteljica, riječ je o investiciji od 25.000 kuna koja se već sada pokazala isplativom, dok će u bu-dućnosti biti nemoguće raditi bez nje.

U rasadniku tu ne namjeravaju stati, već osluškuju kako tržište diše te mu se

prilagođavaju s novim planiranim inve-sticijama.

- U planu nam je poduplati trenutnu proizvodnju smokava koje imamo zasa-đene u rasadniku na ukupno 3 ha. Na osam godina starom nasadu prošle smo godine ubrali ukupno 4 tone smokava koje su klasirane i sve do jedne prodane poznatom kupcu, a kako zbog velike po-tražnje smokva postaje veliki biznis, pla-niramo proširiti trajni nasad za dodatnih 3 ha. Smatramo da će taj nasad, uz po-

stojeću proizvodnju maslinovog ulja, u narednim godinama itekako imati zna-čaja u prihodima kako rasadnika, tako i cijele UŠP Buzet. - ističe za kraj upravite-ljica Ester Brajković Vladilo.

Sve u svemu obilazak rasadnika Frančeskija jako nas je obradovao jer je lijepo vidjeti radnu jedinicu u kojoj su svi poslovi posloženi „po špagi“ i gdje se razmišlja o budućnosti te se i investi-cije planiraju kao zalog za neka buduća vremena.

Meteorološka stanicaNasad smokvi


Šume predstavljaju jedno od najvećih prirodnih bogat-stava Hrvatske. Po očuvanosti i kvaliteti danas su na-ročito poznate slavonske šume hrasta lužnjaka. Kako je ophodnja hrasta lužnjaka 140 godina, zanimljivo je pročitati što se to točno događalo s tim hrasticima negdje između 1875. i 1885. jer su to sastojine kojima je vrijeme za obnovu. I ne samo njima. Tu su i bukove šume koje je netko sadio prije sto godina (koliko traje bukova ophodnja) i kojima je prema regularnom načinu gospodarenja vrijeme za pomla-đivanje. Kada malo bolje razmislimo, svaka vrsta drveta kojom se u Hrvatskoj gospodari, a njih je preko 70, ima ophodnju, stoga je netko morao obnavljati te šume prije „xy“ vremena koliko ta ophodnja traje.

Slavonski je hrast lužnjak svoju svjetsku slavu stekao polo-vicom 19. stoljeća kada je bio slavljen kao izvrstan materijal za bačvarske dužice u Francuskoj. Od tada drvna industrija po-staje važan element slavonskog gospodarstva, a njen utjecaj vidljiv je u svim segmentima društva. Počevši od Engleza koji su otvorivši tvornicu tanina donijeli prvu nogometnu loptu i teniski reket, preko dukata u slavonskoj nošnji kojima se pla-ćala kirija u šumi pa do najpoznatijih zgrada i građevina koje krase naše gradove između velikih rijeka, a svaka je na neki način povezana sa šumarstvom i drvnom industrijom.

Međutim, slavonske šume imaju mnogo dulju povijest. One su svojevrsne strukture dugog trajanja koje su na razne načine uvjetovale čovjekov život u Slavoniji. Jednako tako čo-vjek je kroz povijest neprekidno djelovao na slavonske šume brojnim intervencijama i svakodnevnom praksom vezanom uz šume.

Ipak, povijest šuma relativno je mlada subdisciplina po-vijesne znanosti koja je svoj nagli razvoj doživjela tek zadnjih desetljeća u okviru šireg interesa povjesničara za odnos čo-vjeka i prirode, danas obuhvaćenog u okviru povijesti okoliša. Radovi u zborniku donose niz primjera antropizacije šuma, odnosno primjere čovjekova utjecaja na slavonske šume u razdoblju od antike preko srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća. Ta je antropizacija svoj puni zamah zadobila u vrije-me industrijalizacije i urbanizacije u 19. stoljeću. S razvojem

Publicistika

Slavonske šume kroz povijest

Šume kroz oči povjesničara

Prošle godine se na našem tržištu pojavilo izuzetno zanimljivo i vrijedno znanstveno djelo pod nazivom Slavonske šume kroz povijest, a riječ je o zborniku radova koji tematiziraju šume u porječju naših velikih rijeka. Ovo djelo važno je iz nekoliko razloga: prvo je svakako pogled na šume očima povjesničara, a drugo, šumarima možda čak i važnije, jest povijesni pregled događaja koji su doveli do trenutnog stanja naših šuma. Ova knjiga važna je za razumijevanje današnjeg šumarstva, ali isto tako daje ključne odgovore na pitanja te prijepore šumara i zelenih udruga o kojima danas imamo prilike čitati u medijima.

drvne industrije dolazi do velikih intervencija u slavonskom šumskom prostoru koje su dovele do toga da je tijekom 19. stoljeća prekrivenost šumama u Slavoniji sa 70 % pala na 35 %. Prema riječima dr. sc. Žarka Španičeka u radu Selo i šuma: nastanak i nestanak sela u šumovitim predjelima središnje Sla-vonije, rast i razvoj države ili regije neraskidivo su povezani s veličinom šumskih površina prema formuli „više šume = ma-nje sela“ i obrnuto.

Ono što će današnje šumare sigurno jako razveseliti jest činjenica kako je veliki broj autora koji su objavili svoj rad u zborniku utvrdio da danas imamo više šuma naspram povi-jesnog razdoblja koje su proučavali, što se donekle i poklapa s nedavno objavljenim podatcima Eurostata koji kažu da je u posljednjih 30-ak godina Hrvatska druga u Europi po poveća-nju šumskih površina, odmah iza Italije.

Tako dr. sc. Stanko Andrić pozivajući se na mađarskog eko-historičara Petera Szabu koji je proučavao udjele vrsta zemlji-šta u svim županijama danas i onih iz popisa vlastelinstava u kasnom srednjem vijeku (vlastelinstva za koje postoje po-datci: varaždinske, požeške, baranjske, vukovarske i srijemske regije), utvrđuje: „Ukupni rezultat Szaboove analize značio bi da je udio šuma u srednjovjekovnoj Ugarskoj sa Slavonijom i Erdeljem bio čak nešto manji od današnjeg udjela šuma na teritoriju Republike Hrvatske.“

Dr. sc. Vladan Gavrilović s Univerziteta u Novom Sadu pro-učavajući šume sredinom 18. stoljeća u svome radu Opis sla-vonskih i sremskih šuma u delima Fridriha Vilhelma fon Taubea i Franca Štefana Engela (Opis Kraljevstva Slavonije i Srema), utvr-đuje: „Prema službenoj procjeni, na području Hrvatske i Sla-vonije nakon sjedinjenja s Vojnom krajinom bilo je 2.666.265 jutara šume ili 36 posto površina. Godine 1910. cijela Hrvatska je imala 2.480.881 jutro ili 33,56 posto teritorija pod šumama“. Njegove navode potvrđuje i dr. sc. Ante Grubišić u svome radu Šume vukovarskog vlastelinstva u 18. st. prema kartografskim izvorima.

Dr. sc. Branko Ostajmer u svome radu Tvornica tanina u Žu-panji od osnutka do 1912. godine utvrđuje kako je u Slavoniji ukupno 527.444,7355 ha, odnosno 29,79 % površine poziva-

Tekst: Goran Vincenc Foto: internet

Publicistika

jući se na elaborat Gos-podarstveno stanje u Slavoniji. V. iz 1885.

Naposljetku, u već spomenutom radu Selo i šuma: nestanak i nastanak sela u šumo-vitim predjelima sre-dišnje Hrvatske dr. sc. Španiček utvrđuje: „Iz navedenih je podata-ka jasno vidljivo da na znatnom dijelu Papuka i Krndije kontinuirano raste površina pod šu-mama u razdoblju od 1986. do 2016. godine pa nema sumnje da se šuma razvija i na neka-da nastanjenom i obra-đivanom zemljištu.“

Kako navode sami autori, važnost šuma za slavonsku povijest potaknula ih je da u Podružnici za povi-jest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest pokrenu znanstveno- istraživački projekt s ciljem organiziranog i sustavnog istraživa-nja povijesti šuma, šumarstva i drvno-teh-nološke proizvodnje. Na tragu dosadašnjih istraživanja, ali isto tako svjesni znatne ne-istraženosti povijesti šuma u Slavoniji, prij

Documents

12. Državno natjecanje sjekačacasopis.hrsume.hr/pdf/273.pdfstroja ceste izvela MGP Delnice. Gornji stroj ceste radit će privatni poduzetnik, a radovi počinju krajem ljeta kada