OBITELJTrinaesto predavanje, 27. XI. 2013.

*Obitelj danasto je obitelj danas, koliko se ona promijenila, koje oblike obuhvaa?Koliko se pristupi obitelji razlikuju, koliko je funkcionalistiki pristup danas relevantan, a koliko je to marksistiki ili feministiki pristup?Koji su temeljni problemi moderne obitelji?Koje su funkcije moderne obitelji, koliko su se one promijenile, koje su prenesene na druge institucije, a koje su ostale?to se dogaa s obitelji u Hrvatskoj? Koje promjene prolazi?

*Nuklearna obiteljGeorge Murdock, amer. antropolog, usporedio 250 poznatih drutava u kojima se pojavljuje obitelj (Drutvena struktura, 1949). Definicija: Obitelj je drutvena grupa koju karakterizira zajedniko stanovanje, ekonomska suradnja i reprodukcija. Ona obuhvaa odrasle osobe oba spola od kojih bar dvije odravaju drutveno prihvaene spolne odnose, imaju jedno ili vie djece, vlastite ili usvojene. Nuklearna obitelj je prvi i univerzalni oblik obitelji, a sastoji se od mua, ene i njihovih potomaka. to ukljuuje, a to iskljuuje? Ukljuuje postojanje braka kao skupa obiaja koji se usmjeravaju na seksualno povezani par osoba unutar obitelji. Monogamiju zabranu da mukarac ili ena budu vjenani s vie od jednog suprunika u isto vrijeme. Iskljuuje razliite suvremene oblike: obitelji s jednim roditeljem, obitelji bez djece, istospolne brakove. Giddens navodi da manje od etvrtine kuanstava u UK pripada modelu tradicionalne nuklearne obitelji. Razlike meu etnikim manjinskim skupinama: azijska se kuanstva esto sastoje od vie od jedne obitelji s djecom, a crnake zajednice su veinom obitelji s jednim roditeljem

*Proirena obiteljProirena obitelj kad osim para i njihove djece s njima u istom kuanstvu ili u bliskom i trajnom odnosu ive druge osobe, bliski roaci. Poetni oblik slaganja u iru zajednicu Murdock prepoznaje u poligamnoj obitelji.Poligamija se sastoji od dviju ili vie nuklearnih obitelji povezanih viekratnom enidbom, tj. jedan od roditelja simultano je u vie brakova. Mu ili ena imaju vie od jednog suprunika; po Murdocku postoji u vie od 80% prouavanih drutava (od 250): 1) poliginija mukarac je oenjen s vie ena, u 193 drutva dopustiva; prema Kuranu do 4 ene a mu ih treba tretirati jednako; mormoni; 2) poliandrija ena ima vie mueva istodobno; samo u 2 drutva (Markizi u Polineziji i Toda u Indiji); prividna poliandrija vie mukaraca uzdrava enuKonkubinat pravo mua dovesti u obitelj jo jednu enu i njezine potomke; neravnopravnostGrupni brak uzajamna i viestruka brana veza vie mukaraca i ena; vrlo rijedak

Raunanje srodstva2 srodnika sustava: 1) bilateralno srodstvo svi majini i oevi srodnici europski krug; 1/3 drutava; 2) unilateralno srodstvo po majci ili po ocu; 2 tipa: a) patrilinearni srodniki sustav 1/2 svih drutava, samo oevi srodnici njegova braa i potomci, no ne i njihove ene; mogunost poligamije: levirat nalae udovici da se uda za brata pokojnog mua; sororat nalae udovcu da se oeni sestrom pokojne ene; b) matrilinearni sustav oko 15% drutava, samo majini srodnici, njezine sestre i njihova djeca. Avunkulat ujak obiteljski autoritet, B. Malinowski - Trobriandski otoci*

*Suvremena definicija obiteljiVelika rasprava to je obitelj. 2 smjera:1. zadrava se tradicionalna definicija obitelji: drutvena institucija koja ujedinjuje pojedince u grupe koje su vezane za raanje i podizanje djece. Veina je zasnovana na srodstvu drutvenoj vezi, zasnovanoj na krvi, braku ili usvajanju, koji sjedinjuje lanove u obitelji. Obitelji se oblikuju brakom, pravno zasnovanim odnosom, koji podrazumijeva ekonomsku suradnju, seksualnu aktivnost i djecu.2. proiruje se tradicionalna definicija tako da se srodstvo razmatra u terminima obitelji privlanosti ili izbora, u kojoj su ljudi sa ili bez pravnih ili krvnih veza koji osjeaju da pripadaju zajedno i ele da se definiraju kao obitelj (Kath Weston). U istom duhu, ali neto drukije, obitelj odreuje Cristopher Carrington: Razumijem obitelj kao sastavljenu od ljudi koji se vole i brinu se jedno za drugo. Ljudi ine obitelj. To moe ukljuivati razne oblike obitelji.

*Pristupi obiteljiFunkcionalistiki pristup: funkcije obitelji: 1. reguliranje spolnih odnosa, izbjegavaju se potencijalni sukobi i napetosti oko te osnovne aktivnosti, 2. zadovoljenje biolokih potreba svakog lana zajednice, osobito novoroenih koji su njezina budunost, 3. socijalizacija lanova drutva, mladi stjeu znanja o kulturi i drutvenim ulogama nunih za zrelu dob, 4. stvaranje atmosfere emotivne i drutvene potpore i za mlade i odrasle materijalna i emocionalna sigurnost, 5. uspostavljanje sustava smjetanja mladih na kljune produktivne (ekonomske) i reproduktivne (raanje i podizanje djece) drutvene poloaje Parsons predmoderna i moderna drutva; u predmodernim dominira klasina proirena obitelj interes obitelji dominira, nesigurnost minimalna, povjerenje u autoritet oca obitelji, stalna i intenzivna interakcija lanova; u modernim drutvima prevladava inokosna nuklearna obitelj potie samostalnost i uspjeh lanova, autoritet glave obitelji ovisi o uspjenosti, ohrabrivanje mladih da naputaju kuu

*Marksistiki pristupF. Engels, Porijeklo porodice, privatnog vlasnitva i drave. Monogamna obitelj je sustav ugnjetavanja ena (ekonomski privezuje enu), ali i osiguranja reprodukcije kapitalizma (raanje i podizanje djece kao podizanje generacije radne snage i jamenje budue proizvodnje, socijalizacija i discipliniranje djece za njihove uloge poslunih radnika). Patrijarhat, privatno vlasnitvo i monogamija usko su povezani, jer patrijarhalna monogamna obitelj titi vlasnitvo u posjedu mukarca. Takva se obitelj temelji na prevlasti mukarca i njezin je cilj stvarati djecu ije je oinstvo neupitno. Takvo oinstvo se zahtijeva zato jer e djeca poslije naslijediti oevu imovinu, kao njegovi prirodni bioloki nasljednici. I za Engelsa obitelj uvruje patrijarhat, transformaciju ene u seksualno i ekonomsko vlasnitvo mukaraca. Donedavno su u Europi imovina i prihodi ena uglavnom pripadali mukarcima. Ekonomska neovisnost ene (platite kuni rad), zapoljavanje, sustav vrtia. Socijalistiki feminizam transformacija buroaske obitelji kako bi se ukinulo kuno ropstvo u korist nekih kolektivnih naina izvoenja kunog rada i brige o djeci. Revolucija.

*Feministiki pristupLiberalni feminizam B. Friedan, enska mistika: problem bez imena - izolacija i dosada amerikih kuanica iz predgraa; kritika kune podjele rada Radikalni feminizam patrijarhat. ene i mukarci su dva svijeta, taj odnos je politiki, odnos moi, dominacije i podreenosti; podreeni postoji radi zadovoljstva nadreenog; mukarci dominiraju u svim sferama, od obitelji do politike i ekonomije, od religije do znanosti. Dominacija se provodi na razne naine fiziko nasilje, ekonomski sustav, zakoni, suptilni oblici manipulacije i kontrole. Obitelj temeljna institucija patrijarhata, socijalizacija, stereotipi; neravnopravni odnosi moi nasilje u obitelji (premlaivanje, silovanje, incest, seksualno zlostavljanje djece) Obitelj je ekonomski sustav u kojem mukarci iskoritavaju rad ena, i rad na tritu rada ali i rad u kuanstvu. lanovi obitelji rade za gazdu kuanstva. Upotreba tijela ene je razlog njezina ugnjetavanja. Istraivanja pokazuju da zaposlena ena obavlja veinu kunog rada te brine za djecu.

*Brak i razvodTrend opadanje broja prvih brakova i poveanje broja razvoda. Smanjuje se broj odraslih osoba u braku (u UK 2001. oko polovice odraslih osoba), a poveavaju se godine stupanja u brak (mukarci oko 30,6 god., a ene oko 28,4 god.). U mnogim zemljama EU opada broj brakova, a najnii je u vedskoj. Ipak u mnogim zemljama broj brakova ne pada, jer raste broj ponovnih enidbi/udaja (npr. u UK preko jedne treine svih sklopljenih brakova u godini su drugi brakovi)Sluaj vedske. David Popenoe moderna drava blagostanja rjeava sve ljudske potrebe (razvijene slube i programi), rastua kultura individualizma i samoispunjenja, slabljenje utjecaja religije, velik udio ena u radnoj snazi (77%, a u Europi 59%). Manje se ene-udaju nego u bilo kojoj razvijenoj zemlji. Veliki broj parova ivi izvan braka (oko 25%), a polovica sve djece su roeni izvan braka (u usporedbi s treinom u Europi). Prosjeno kuanstvo je najmanje u Europi: 2,2 lana.

*Objanjenje vee stope razvodaU Europi stopa razvoda je najvea u Velikoj Britaniji i nordijskim zemljama, a najmanji u mediteranskim zemljama. SAD ima najviu stopu razvoda na svijetu: dvostruko veu od Kanade i Japana, a nekoliko puta veu od Italije.John Macionis i Ken Plummer: 7 faktora koji djeluju na veu stopu razvoda: 1) razvod je pravno olakan, 2) demografske promjene due se ivi, 3) porast individualizacije ljudi sve vie tee izboru i kontroli nad svojim ivotom, 4) romantina ljubav se smatra temeljem braka, 5) ene su sve manje ovisne o mukarcima i promijenile su oekivanja od braka, 6) suvremeni brakovi su uglavnom stresni oboje partnera radi izvan kue, posao uzima vrijeme i energiju, rastu napetosti i sukobi, 7) razvod je postao drutveno prihvatljiviji ne nosi negativnu stigmu Tko se vie razvodi: 1. dob: mladi parovi koji su se oenili nakon kratke veze i imaju vie financijskih izvora; 2. klasa: u najviim i u najniim klasama; 3. spol: ene koje imaju uspjenu karijeru nisu sklone ostati u loem braku; 4. prethodni brak: tko se prethodno razveo vjerojatnije e se razvesti ponovno

*Izvor: OECD, Pariz (stanovnitvo 1564 god.)

*Jednoroditeljske obiteljiU UK polovinom 1990-ih vie od 20% maloljetne djece ivi u kuanstvima s jednim roditeljem (1,6 mil. samohranih roditelja), a oko 90% tih roditelja su ene. Ta kategorija je raznovrsna: pola udovica majki ive u vlastitim stanovima, ali veina samohranih neudavanih majki ive u iznajmljenim stanovimaPostotak djece roene izvan braka u Europi znaajno raste. Najvei je u skandinavskim zemljama a najmanji u Grkoj.Neki sociolozi smatraju obitelji s jednim roditeljem, majkom, izvorom stvaranja novog drutvenog sloja potklase, te je povezuju sa slomom obitelji, rastom maloljetnikog kriminala. Drugi pak taj oblik smatraju alternativnim oblikom obitelji, povezanim sa sve veom ekonomskom neovisnou ena.

*Rekonstituirane obiteljiObitelj u kojoj barem jedan od partnera ima djecu iz prethodnog braka ili veze (pooimi i pomajke); porast proirenih obitelji; binuklearne obiteljiPrednosti i tekoe: bioloki roditelj zadrava snaan utjecaj na djecu; kooperativni odnos izmeu razvedenih ljudi se najee pogorava kad jedan jedno od njih ili oboje stupe u novi brak (npr. posjeti djece); spajaju se djeca razliitog drutvenog podrijetla i sredini koja mogu imati razliita oekivanja o primjerenom ponaanju u obitelji

*ene bez djece i samciNekad su gotovo sve ene eljele djecu; istraivanja u 1970-ima pokazala da tek 1 posto ena nije eljelo djecuU suvremenom drutvu raste broj ena koje po vlastitom izboru nemaju djecu. Takva ena vie nije tuna usidjelica (Giddens)Italija ima najniu stopu fertiliteta na svijetu (1,2 djeteta po eni) pa se oekuje smanjenje stanovnitva (trebalo bi biti 2,1 da se odri sadanji broj)Samaki ivot postao je sve popularniji. Prema popisu stanovnitva iz 2003. u SAD je bilo 26 milijuna kuanstava s jednim lanom. To je ponajprije izraz promjene u poloaju ena (vee sudjelovanje na tritu rada i ekonomska sigurnost, pa je brak stvar izbora a ne ekonomske nunosti): u 1960. god. samo 28% amerikih ena izmeu 20 i 24 god. ivota bilo je samo, a 1994. takvih je bilo ak dvije treine.

*Alternative brakuKohabitacija situacija kad par ivi zajedno u spolnoj vezi, ali nije vjenan (izvanbrana zajednica). Broj takvih zajednica se stalno poveava, pa se postotak neudanih ena izmeu 18 i 49 god. koje su kohabitirale od 1981. udvostruio te iznosi vie od etvrtinu svih veza (oko 28%). Razvedene ene i mlae ene u svojim dvadesetim najsklonije su kohabitaciji. Kohabitacije rijetko traju vie od dvije godine i esto vode do braka. Najuestalije su u skandinavskim zemljama, a mnogo rjee u tradicionalnim (katolikim) drutvima (npr. Italija)

*Homoseksualna partnerstva i brakoviOd 1980-ih raste interes za homoseksualne brakove i partnerstva. Danska je 1989. prva formalno priznala homoseksualne brakove, proirila drutvenu legitimnost homoseksualnih veza te im dala pravne pogodnosti u nasljeivanju, oporezivanju i suvlasnitvu. Nakon toga i druge skandinavske zemlje, a ta praksa se iri, pa ju je u Europi uvela i tradicionalna katolika panjolska, a u svijetu Junoafrika Republika.

*

*Nasilje i zlostavljanjeU 1970-ima otkriven problem nasilja mukaraca nad enama. Dotad zakoni tretirali ene kao vlasnitvo mueva, pa i nije moglo biti optubi za silovanje i nasilje. Amerika statistika pokazuje da skoro 30% ena koje su ubijene (u odnosu na 3% mukaraca), poginule su od ruke partnera ili bivih partnera. U SAD godinje pogine 1300 ena u obiteljskom nasilju. I djeca su izloena nasiljuSluaj Natasche Kampusch

*Funkcije obiteljiMurdock 4 osnovne funkcije nuklearne obitelji: seksualna, reproduktivna, ekonomska i odgojna; reprodukcija i regulacija seksualnog ponaanja, briga i zatita mladih, socijalizacija i ekonomska funkcija. Te su funkcije kljune za odranje drutva: bez seksualne i reproduktivne ne bi bilo lanova drutva, bez ekonomske ivot bi se ugasio, a bez odgojne (socijalizacije) ne bi bilo kulture, bez koje drutvo ne moe funkcioniratiParsons nuklearna obitelj moe rjeavati zahtjeve industrijskog drutva, jedan moe raditi, a drugi se brinuti za djecu i kuu kuna podjela rada (izvor kritike); dvije funkcije: zatita i socijalizacija djece, te emocionalno uporite odraslih. Osnovna i nezamjenjiva funkcija je primarna socijalizacija proces u kojem djeca ue i internaliziraju kulturu drutva u kojem su roena; obitelji su tvornice koje proizvode ljudske linosti. Druga funkcija sastoji se u stabilizaciji linosti odraslih osoba uloga obitelji u pomaganju odraslim pripadnicima obitelji

*Ogburn o devoluciji funkcija obiteljiWilliam Ogburn (Drutvena promjena, 1922) uvodi pojam kulturno zaostajanje (cultural lag) promjene u kulturnim obrascima kasne u odnosu na materijalne promjene (uvoenje novih tehnologija, promjena u proizvodnji, komunikacijama itd), i nemaju istu brzinu u svim kulturnim podrujima. To se izraava u obitelji. Od 7 vanih funkcija, neke postupno preuzimaju druge drutvene institucije:1) Ekonomska funkcija. Kapitalizam, trite, moderna drava 2) Prenoenje znanja, obrazovanje. kola3) Izvor sigurnosti, zabave,olakanja i rekreacije. Sve izvan obitelji 4) Izvor drutvenog statusa. Nije nestala, ali se bitno promijenila5) Orijentacija u ivotu (Ogburn - religijska funkcija); zajednica vrijednosti i vjerovanja, solidarnost. Nije vie zajednica 6) Jamstvo za bolest i starost. Domovi, policija, bolnice7) Emocionalna zatita. Jedina koja je rasla.

*Budunost obiteljiA. Giddens, Transformacija intimnosti (1992), promjene u intimnim odnosima meu ljudima. Tri razdoblja: 1. U predmoderno doba u brak se ulazilo iz ekonomskih razloga ekonomske sigurnosti, reprodukcije i stvaranja ekonomskih veza meu obiteljima; rijetko se razvijala seksualna strast, a brani partneri rijetko su se ljubili ili mazili. 2. U 18. st. ideja romantine ljubavi, prvo u aristokraciji idealiziranje predmeta ljubavi, ideja snane privlanosti izmeu ljudi to osigurava snanu vezu i zajednitvo partnera. Povezana sa smanjenjem veliine obitelji i odvajanjem seksa od trudnoe i poroda. Dominacija mukaraca.3. U visokoj modernosti nova seksualnost: seksualno odnosi osloboeni veze s raanjem djece. Razvoj naina kontracepcije. Umjesto romantine ljubavi sjedinjujua ljubav (aktivna ljubav), temelji se na emocionalnoj intimnosti i razvija se do mjere do koje je partner spreman otkriti svoje elje i potrebe drugom partneru, i biti osjetljiv na njegove potrebe. Brak je odraz postojanja takvih odnosa, a ne nain da se oni postignu. Potencijal stvaranja ravnopravnijih odnosa mukaraca i ena.

*Morgan kuanstvo majke i djetetaPatricia Morgan, Zbogom, obitelji (1995) tradicionalna obitelj mukarac-ena-djeca zamijenjena je stanjem majka-dijete. Politika socijalne drave stvorila je ovisnost za mnoge od tih obitelji, a oblikovale su je feministike savjetnice u vladi. Porezni teret je premjeten na oenjene (udane) roditelje radi koristi neoenjenih i onih bez djece, pa su neoenjeni dobivali vei neto dohodak. Npr. Child Care Allowance iz 1994. omoguio je neoenjenom roditelju s dvoje male djece da radi 20 sati tjedno i zaradi 164 funte, dok bi oenjeni otac s dvoje male djece radei 40 sati donio doma 131 funtu.

MorganUkidanjem pogodnosti za tradicionalne obitelji, drava je izravno pomogla razaranje obitelji. To je proizilo iz modernog dravnog mentaliteta koji vidi drutvo kao skup izoliranih pojedinaca a ne obiteljskih jedinica. Sve vie i vie majki je natjerano na trite rada, a sve vie djece stavljeno je na cjelodnevnu brigu. Taj trend treba zaustaviti: Drava treba tretirati oenjene roditelje kao to tretira razvedene i neoenjene. To zahtijeva uklanjanje svih plaanja i usluga razorenim obiteljima koje pogaaju obitelji, s istim mjerilom koristi za svu djecu, bila ona unutar ili izvan sustava provjere imovinskog stanja, te osobnim i uvjetovanim poreznim osloboenjima. To e poveati sigurnost obitelji i smanjiti ovisnost o socijalnoj skrbi.*

*Stacey postmoderna obiteljJudith Stacey, U ime obitelji (1996), istraivanje razvoja obitelji u Silicijskoj dolini u 1980-ima kao nagovjetaj budunosti. Teza: u postmoderno doba nastaje postmoderna obitelj, slabljenje heteroseksualne nuklearne obitelji, raznoliki i nestabilni oblici obitelji. Na primjeru ena iz radnike obitelji (Pam i Dotty) pokazala je da je mit o radnikoj obitelji kao uvaru tradicionalne obitelji pogrean, jer su obiteljski aranmani vrlo raznoliki i matoviti. ene iz radnikih obitelji suoavajui se s nesigurnou i promjenama bore se da odre svoje obitelji i pobjegnu od ugnjetavanja, one koriste tradicionalne rodbinske mree i stvaraju netradicionalne mree, time stvaraju postmoderne oblike obiteljiHomoseksualne obitelji - pionirska uloga u razvoju postmoderne obitelji. Zbog predrasuda kreativniji, stvaraju raznolike rodbinske i nerodbinske odnose i mree. Homoseksualne zajednice pokazuju veu fleksibilnost u integriranju pojedinca u svoj drutveni svijet od konvencionalne matice heteroseksualnog drutva, ime dokazuju socijalne vjetine i prilagodljivost u svijetu koji sve vie karakterizira razvod i samaki ivot.

*Obitelj u HrvatskojU Hrvatskoj u drugoj polovini 19. stoljea prevladavaju dva oblika: nuklearna obitelj i porodina zadruga (kuna zadruga) kao oblik proirene obitelji. Porodina zadruga sastavljena je od vie nuklearnih obitelji, postojala je u hrvatskim selima, osobito na podruju Vojne krajine. Sastojala se od vie oenjene brae s roditeljima i djecom, a obiljeavao ju je skupni rad i potivanje autoriteta. Zadrugom je upravljao i zastupao je starjeina (gospodar, gazda) izabran konsenzusom zadrugara, a kuanskim poslovima upravljala je izabrana gospodarica. Uz zajedniko vlasnitvo, moglo je postojati i privatno vlasnitvo pojedinih nuklearnih obitelji, najee steeno mirazom snaha. U sluaju diobe zadruge, zajedniko vlasnitvo nad zemljom, stokom i zgradama dijelilo su se na jednake dijelove po lozama (nuklearnim obiteljima), a urod (penica i dr.) po glavama (po lanovima, ukljuujui i djecu). Obino imale 10 do 20 lanova, ali bilo je i onih od 60 i vie lanova.

*Usponom kapitalizma u potkraj 19. stoljea postupno se raspadaju porodine zadruge, koje posve iezavaju do polovine 20. st. Na poetku 20. stoljea prevlast malih nuklearnih obitelji, uz postojanje manjeg broja proirenih obitelji zadruga. Najee su ih inile dva (roditelji i djeca) ili tri narataja (+baka i djed, tj. dva brana para)Tijekom 20. st. smanjuje se uloga obitelji kao ekonomske zajednice, a slabe i neke druge funkcije obitelji. Smanjuje se veliina obitelji: na poetku 20. st. 5-7 lanova, a danas 3,1 lana. Smanjuje se broj sklopljenih brakova. Na tisuu stanovnika 1960. sklopljeno 8,9 brakova, 1980. god. 7,2, 2000. god. 5 brakova, a 2010. god. 4,6 brakova. Raste i stopa razvedenih brakova u odnosu na sklopljene. U razdoblju 1970-74. od ukupnog broja sklopljenih brakova prosjeno se godinje razvelo 15,3%, u razdoblju 1980-84. god. 16,3%, u razdoblju 1990-94. god. 19,6%, 2000. god. 20,1%, 2010. god. 23,7%, a 2011. god. 28%. Prosjena je starost ena ispod 50 god. pri sklapanju prvog braka 1960. iznosila je 22,4 godine, 1990. god. 23,1 godinu, a 2000. god. 25,3 godine. Rastu drugi oblici obiteljskih zajednica i kuanstava. 2001. bilo je 15% jednoroditeljskih obitelji (od toga 12,5% majka i djeca)

*

**