Broj 144 studeni 2020. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 2-3

U LABORATORIJU U RAKITJU POČELO PCR TESTIRANJE NA KORONAVIRUS

Zaštitne maske za osobe koje žive u riziku od siromaštva

Poduzetnicima isplaćeno 4 milijuna kuna COVID potpora

GOSPODARSTVO CRVENI KRIŽ Str. 14-15 Str. 4-5

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

#OSTANIMO ODGOVORNI

32 Ž KŽ K BROJ 144, STUDENI 2020.BROJ 144, STUDENI 2020.

nažalost, umrlo. Prvoga dana prosinca u župa-niji je aktivno bilo preko 4000 slučajeva zaraze koronavirusom.

- S obzirom na epidemiološku situaciju, Sto-žer civilne zaštite Zagrebačke županije u neko-liko je navrata tražio od Nacionalnog stožera donošenje oštrijih mjera za naše područje. Že-lim istaknuti da su svi naši prijedlozi uvaženi. Pohvaljujem odluku Nacionalnog stožera da se županijskim stožerima da veća uloga. Zadnja odluka koju smo donijeli jest da sve srednje škole kojima je Županija osnivač imaju, od 30. studenoga pa do Božića, nastavu na daljinu. Broj novooboljelih je izrazito visok, stoga po-novno apeliram na naše stanovnike, osobito mlade, da se pridržavaju propisanih mjera. Je-dino odgovornim ponašanjem svakoga od nas možemo pobijediti ovaj virus - kaže župan Stje-pan Kožić. Posebno zahvaljuje epidemiolozima županijskoga Zavoda za javno zdravstvo.

- Njih sedmero na više od 300.000 stanovni-ka županije! Ovi vrijedni liječnici već devet mje-seci gotovo da ne znaju što je slobodan dan. U cijelosti su predani općem dobru. Zahvaljujem i svim djelatnicima u zdravstvu i svim pripadni-cima operativnih snaga civilne zaštite na huma-nosti, predanom i nesebičnom radu. Izdržimo! Iskreno se nadam da će ovaj virus nakon što krene cijepljenje otići u povijest - kaže župan.

ZDRAVSTVOZDRAVSTVO

JESTE LI ZNALI?

Od 27. veljače, kada je u županiji evidentiran prvi slučaj oboljenja od koronavirusa, pa do 1. prosinca ove godine oboljele su 9554 osobe koje imaju prebivalište u gradovima i općinama Zagrebačke županije. Ozdravilo je 5470 osoba, a 35, nažalost, umrlo.

NABAVLJENA GOTOVO MILIJUN KUNA VRIJEDNA OPREMA ZA MIKROBIOLOŠKI LABORATORIJ U RAKITJU

Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije počeo s PCR testiranjem briseva na koronavirus

Nabavom gotovo milijun kuna vrijedne opreme, Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije počeo je krajem studenoga u

mikrobiološkom laboratoriju u Rakitju s PCR testiranjem na vi-rus SARS-CoV-2 (koronavirus). U laboratoriju se radi u dvije smjene, početni kapacitet je obrada 400 briseva dnevno, no moguće ga je povećati za još 200.

- Kako bismo počeli s obavlja-njem ovoga odgovornog i zahtjevnog posla, postojeći PCR uređaj pre-

selili smo iz naših prostorija u Ivanić-Gradu u Rakitje. Od ranije smo imali i jedan ekstraktor

(automatizirani uređaj za ekstrakci-ju nukleinskih kiselina; op.a.), još

jedan smo kupili, a jedan uzeli u jednogodišnji najam. Nabavili smo i zaštitni mikrobiološki ka-binet, kao i cijeli niz opreme, a kupljena je i potrebna količina testova - kaže Leo Šunjić, ravna-

telj Zavoda. U laboratoriju se obrađuju bri-

sevi osoba koji se uzimaju na jednoj od pet lokacija u Zagrebačkoj županiji. U

Zaprešiću, Samoboru i Velikoj Gorici briseve uzimaju zaposlenici Doma zdravlja, a u Ivanić-Gradu i Dugom Selu Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije (vidi str. 8).

- Sve ćemo učiniti da rezultati testiranja budu gotovi u roku 24 sata, po mogućnosti i prije. I ono što je također važno, da dobivene nalaze što prije iskomuniciramo s liječnicima obitelj-ske medicine i samim pacijentima - kaže Šunjić, dodajući da u mikrobiološkom laboratoriju u

Rakitju, zajedno s logistikom, sada radi 12 osoba.

- Poslali smo zahtjev Ministarstvu zdravstva za dodatna zapošljavanja sukladno našoj siste-matizaciji radnih mjesta. Do sada za dodatnim zaposlenicima u službi mikrobiologije nije bilo potrebe, no sada je situacija eskalirala. S ob-zirom da imamo jako dobru suradnju s našim dobavljačima, bude li potrebe zatražit ćemo da nam isporuče i ekstraktor većeg kapaciteta

❛Broj novooboljelih je izrazito visok, stoga ponovno apeliram na naše stanovnike, osobito mlade, da se pridržavaju propi-sanih mjera. Jedino odgovornim ponašanjem svakoga od nas možemo pobijediti ovaj virus - kaže župan mr. sc. Stjepan Kožić

U DVIJE SMJENE, ZAJEDNO S LOGISTIKOM,

U MIKROBIOLOŠKOM LABORATORIJU TRENUTNO

RADI 12 OSOBA

❱ U mikrobiološkom laboratoriju obrađuju se brisevi osoba koji se uzimaju na jednoj od pet lokacija u županiji - u Zapreši-ću, Samoboru, Velikoj Gorici, Ivanić-Gradu i Dugom Selu

U selu Negovec pored Vrbovca rođena je Marija

Jurić Zagorka, spisateljica popularnih romana i prva

hrvatska profesionalna novinarka

- govori Šunjić. Kaže da je PCR testiranje u Zavodu za javno zdravstvo Zagrebačke županije rasteretilo mikrobiološki laboratorij Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), gdje su se dosad testirali, na prisutnost RNA SAR-CoV-a, brisevi pacijenata s područja Zagre-bačke županije.

- S Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, njegovom službom mikrobiologije, imamo od-ličnu suradnju. Zahvaljujem HZJZ na podršci koju smo imali od početka pandemije, ali i na brzom ishođenju validacije za provođenje testi-ranja u našem laboratoriju - kaže Šunjić. Osim nabave neophodne opreme, Zavod je prije po-četka PCR testiranja na koronavirus sredstva uložio i u prilagodbu prostora mikrobiološkog laboratorija u Rakitju.

Od 27. veljače, kada je u županiji evidentiran prvi slučaj oboljenja od koronavirusa, pa do 1. prosinca oboljele su 9554 osobe koje imaju prebivalište u gradovima i općinama Zagre-bačke županije. Ozdravilo je 5470 osoba, a 35,

RIJEČ UREDNIKAPoštovani čitatelji,kako se bliži kraj godine tako dolaze i sve hladniji dani te nam zima 'kuca na vrata'. Također, s navedenim promjenama dolaze i nove epidemiološke mjere zbog pandemije koronavirusa. S obzirom da je epidemio-loška situacija na području županije ozbiljna, župa-nijski Zavod za javno zdravstvo nabavio je opremu vrijednu gotovo milijun kuna za testiranje briseva na koronavirus. Oprema je smještena u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda u Rakitju.Zagrebačka županija je rebalansom proračuna podigla iznos bespovratnih sredstava za poduzetnike za 85%, a sve s ciljem kako bi isplatila bespovratne potpore za očuvanje i poticanje poslovne aktivnosti onih čiji je rad bio obustavljen zbog korona krize. Tako je isplaćeno 4 milijuna kuna u vidu COVID potpora, a uskoro slijedi i isplata 9 milijuna kuna za konkuren-tnost proizvodnih i neproizvodnih djelatnosti. Zimska služba je spremna za održavanja županijskih i lokalnih cesta u zimskim uvjetima, za što je osigurano 14,2 milijuna kuna. U ovome broju Kronike čitajte i o završnim konferen-cijama projekata "Nova prilika - Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Zagrebačke županije" i "In cultura veritas". Dvije zlatne medalje i prestižni juniorski WIPO grand prix na međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2020., koja je u listopadu održana u Zagrebu, pripale su mladim samoborskim inovatorima, te im na tom uspjehu čestitamo! Koliko je u današnje vrijeme korona krize odgovornost i zajedništo bitno govori i program "Čuvajmo ih", u sklopu kojega zaposlenici i volonteri osam gradskih društava Crvenog križa s prostora Zagrebačke županije dijele zaštitne maske i sredstva za dezinfekciju osoba-ma koje žive u siromaštvu, a starije su od 65 godina.Općina Pisarovina obilježila je svoj dan u novosagra-đenoj polivalentnoj dvorani u sklopu dječjeg vrtića "Potočić" čime je nastavljena tradicija kojom se svake godine na Dan općine otvara neki od novosagrađenih gospodarskih ili infrastrukturnih objekata. U Velikoj Gorici je ministrica poljoprivrede Marija Vučković prisustvovala puštanju u rad još jednog mljekomata obitelji Pandek. Za kraj, u ovome broju Kronike pročitajte i slatku priču o čokoladama i pralinama "Nautilus".Sve čitatelje pozivam da budu odgovorni, strpljivi i oprezni te poštuju epidemiološke mjere kako bi zašti-tili sebe i svoje najmilije, posebno one najstarije koji su brinuli o nama kada smo mi bili mali. Odgovornim i opreznim ponašanjem mislimo na sve nas kako bi zajedništvom što uspješnije prevladali pandemiju korona krize.

S poštovanjem,vaš urednik

Mario Majhen, MBA, dr.med.vet.

4 Ž KBROJ 144, STUDENI 2020. 5Ž K BROJ 144, STUDENI 2020. GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

NOVA PRILIKA - LOKALNO PARTNERSTVO ZA ZAPOŠLJAVANJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE'

Bespovratnih 35.000 kuna za pokretanje vlastitoga posla Kroz projekt je educirano osamdesetak nezaposlenih osoba zainteresiranih za samozapošljavanje, a 17 njih, nakon izrade poslovnoga plana, ostvarilo je pravo na bespovratna sredstva

Promocija razvoja poduzet-ništva i obrtništva u Zagrebačkoj žu-

paniji kako bi se što više nezaposlenih osoba uključilo na tržište rada kroz model sa-mozapošljavanja bio je osnovni cilj uspješno provedena EU projekta "Nova pri-lika - Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Zagrebačke župa-nije". Projekt je provela Razvoj-na agencija Zagrebačke župani-je, u partnerstvu s Obrtničkom komorom Zagreb i Područnim uredom HZZ-a Zagreb. Kroz projekt je educirano osamdese-tak nezaposlenih osoba zainte-resiranih za samozapošljavanje, a 17 njih, nakon izrade poslov-noga plana, ostvarilo je pravo na bespovratnih 35.000 kuna za pokretanje vlastitoga posla. Radi se o osobama mlađima od

29, odnosno starijima od 50 godina. - Svi oni pokrenuli su vla-

stiti posao i uspješno poslu-ju - za završne konferencije projekta, održane početkom studenoga, rekao je Tomi-

slav Biškupec iz Razvojne agencije Zagrebačke žu-panije.

Također, u sklopu pro-jekta izrađena je evaluaci-ja i revizija provedbe Stra-tegije razvoja ljudskih potencijala Zagrebačke županije od 2014. do

2020., a razvijena je i platfor-ma za praćenje tržišta rada na području županije. U Lokalno partnerstvo za zapošljavanje uključeno je dodatnih 15 po-slodavaca. Organiziran je i rad-ni posjet Europskoj komisiji u Bruxellesu, kao i posjet Lokal-

nom partnerstvu za zapošljava-nje Šibensko-kninske županije.

Projekt "Nova prilika - Lokal-no partnerstvo za zapošljavanje Zagrebačke županije" u stopo-stotnom iznosu financiran je sredstvima Europskoga socijal-nog fonda. Vrijednost projekta je 1,99 milijuna kuna.

POTPORE ZA OČUVANJE I POTICANJE POSLOVNE AKTIVNOSTI MIKROSUBJEKATA MALOGA GOSPODARSTVA

Jednokratna COVID-19 potpora za 597 županijskih poduzetnika Županija je isplatila gotovo 4 milijuna kuna potpora, odnosno 3000 kuna po zaposlenom

❛Veliko hvala! Prvo, lijepo 'se vidi' kada netko brine o nama, a drugo svaka kuna u ovo vrijeme dobro dođe - kaže Saša Majetić, direktor tvrtke 'Zeleni svijet'

❛Nikoga nismo otpustili, stoga su nam jedno-kratna županijska i državna potpora za očuva-nje radnih mjesta itekako dobro došle - govori Renata Sedlar Poljak, vlasnica 'Videomixa'

Gotovo 4 milijuna kuna, odnosno 3000 kuna po zaposlenom, isplatila je Zagrebačka županija po-

duzetnicima (mikro subjektima maloga gospodarstva) čije je po-slovanje, odlukom Stožera civil-ne zaštite RH, bilo obustavljeno početkom ove godine zbog pan-demije koronavirusa. Novac je, u razdoblju od kraja srpnja do po-četka studenoga, dobilo 597 po-duzetnika.

- Veliko hvala! Prvo, lijepo 'se vidi' kada netko brine o nama, a drugo svaka kuna u ovo vrijeme dobro dođe - kaže Saša Majetić, direktor tvrtke "Zeleni svijet" koja se bavi organizacijom vjenčanja u vlastitom Wedding resortu "Cor-beron" u Prigorju Brdovečkom. Potporu županije (tzv. COVID-19

potporu) dobio je za sedmero za-poslenih.

- Zbog koronavirusa promet u ovoj godini nije dosegnuo ni 40% lanjskoga, no nikoga nismo otpu-štali. Bazično imamo sedmero za-poslenih, a u sezoni zapošljavamo još petnaestak ljudi. Po zimi i ina-če ne radimo, tako da nas najno-vije mjere o zabrani vjenčanja (na snazi od 28. studenoga; op.a.), nisu pogodile, ali znam kolege kojima je to veliki udarac. Nadam se da će se do Uskrsa iduće godine situ-acija smiriti i da ćemo nakon toga

❱ Novac je isplaćen poduzetnicima čije je poslovanje bilo obustavljeno odlu-kom Stožera civilne zaštite RH

❱ U sklopu projekta izrađena je evaluacija i revizija provedbe Strategije razvoja ljudskih potencijala Zagrebačke županije od 2014. do 2020., a razvijena je i platforma za praćenje tržišta rada na području županije

❱ U partnerstvu s OK Zagreb i Područnim uredom HZZ-a Zagreb, projekt je provela Razvojna agencija Zagrebačke županije

ÎNakon što je Županija isplatila COVID-19 potpore, ovih dana kreće i isplata bespovratnih potpo-ra sa svrhom poticanja konku-rentnosti poduzetnika. Ukupno će biti isplaćeno 9 milijuna kuna potpora. - U rujnu smo raspisali natječaj za dodjelu potpora za razvoj poduzetništva, kroz ulaganja u proizvodne i neproizvodne djelatnosti. Odluka za proizvod-ne djelatnosti je donesena i 73 poduzetnika dobit će potporu u ukupnom iznosu od oko 5 milijuna kuna - kaže Damir Fašaić, ovlašten za obavljanje poslova pročelnika za gospodarstvo i fondove EU Zagrebačke županije. Novac će poduzetnicima biti isplaćen nakon potpisivanja ugovora, a planira-ne investicije (kupnja ili izrada strojeva, alata i opreme, odno-sno preuređenje i nadogradnja strojeva i opreme za obavljanje registrirane proizvodne djelatno-sti) poduzetnici trebaju realizirati u roku šest mjeseci. Početkom prosinca bit će donesena i odluka o dodjeli potpora za neproizvodne djelatnosti, u ukupnom iznosu od oko 4 milijuna kuna. Potpore će biti dodijeljene za kupnju ili izradu strojeva, alata i opreme za obavljanje neproizvodne djelatnosti, unutrašnje uređenje poslovnoga prostora, nabavu informatičke opreme i poslovnog softvera, izradu internet stranice i web shopa, nabavu vozila koja služe za obavljanje neproizvodne djelatnosti, kao i nabavu radnih strojeva.- Usporedimo li prvobitni proračun za 2020. i izmjene donesene kroz njegov rebalans, vidljivo je da smo bespovratne potpore za poduzet-nike podigli za 85%, odnosno na ukupno 13 milijuna kuna - kaže župan Stjepan Kožić.

Potpore za poticanje konkurentnosti

moći normalno raditi - kaže Ma-jetić. U njegovu Wedding resortu "Corberon" moguće je organizirati svadbenu svečanost za 400 osoba.

Potporu Županije, za osmero zaposlenih, primio je i Foto-video-studio "Videomix" iz Vrbovca.

- U proljeće smo bili doma, 'za-tvoreni', bez događaja i dnevnog prometa. No, nikoga nismo otpu-stili, stoga su nam jednokratna županijska i državna potpora za očuvanje radnih mjesta itekako dobro došle. Jer, plaće je trebalo isplatiti, režije platiti... - govori Re-nata Sedlar Poljak, vlasnica "Vide-omixa". Ovu će poslovnu godinu, u usporedbi s lanjskom, završiti s pedesetpostotnim smanjenjem prihoda.

- Nadam se samo da ne bude i gore! - kaže Renata, dodajući da su dobivene potpore veliko olak-šanje poduzetnicima.

PROJEKT JE U STOPOSTOTNOM IZNOSU

FINANCIRAN SREDSTVIMA EUROPSKOGA SOCIJALNOG

FONDA

6 Ž KBROJ 144, STUDENI 2020. 7Ž K BROJ 144, STUDENI 2020. EUROPSKI FONDOVI FINANCIJE

SREDSTVIMA ŽUPANIJE I EUROPSKOG FONDA ZA REGIONALNI RAZVOJ OBNAVLJAJU SE ŠKOLSKI OBJEKTI

Građevinski radovi: izvedba toplinske fasade zamjena vanjske stolarije rekonstrukcija krova Strojarski radovi: priprema sustava grijanja za izvedbu nove toplinske podstanice rekonstrukcija toplinske podstanice (do razdjelnika sustava grijanja) uvođenje dizalice topline zrak-voda za grijanje i hlađenje ventilacijskog sustava u sportskim dvoranama rekonstrukcija i regulacija razvoda sustava grijanja ugradnja termostatskih setova, uključujući ogrjevna tijela i cijevi izvedba sustava prisilne ventilacije s povratom topline

Elektrotehnički radovi: rekonstrukcija unutarnje rasvjete obnova dotrajalih instalacija uvođenje sustava daljinskog mjerenja potrošnje energenata i vode

Građevinski radovi: izvedba toplinske fasade rekonstrukcija krova sa zamjenom pokrova zamjena vanjske stolarije gradnja spremišta peleta Strojarski radovi: izvedba sustava prisilne ventilacije s povratom topline povezivanje novosagrađenog spremišta peleta s postojećom kotlovnicom čišćenje ogrjevnih tijela od nečistoća i kamenca rekonstrukcija i regulacija sustava grijanja ugradnja termostatskih ventila

Elektrotehnički radovi: uvođenje sustava daljinskog očitanja potrošnje energije i vode kabliranje svih mjernih mjesta

Vrijednost radova

30,8 milijuna kuna

ENERGETSKA OBNOVA ZGRADE VELIKOGORIČKIH SREDNJIH ŠKOLA

ENERGETSKA OBNOVA OŠ STJEPANA BASARIČEKA, IVANIĆ-GRAD

Vrijednost radova

15,2 milijuna kuna

POREZNI SAVJETNIK

Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske povukla se iz Europske unije 31. siječnja 2020. temeljem Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (dalje u tekstu: Sporazum o povlačenju). Sporazumom o povlačenju predviđeno je prijelazno razdoblje koje završava 31. prosinca 2020. te do toga datuma nema promjena kod oporezivanja PDV-om. Nakon isteka prijelaznog razdoblja, točnije od 1. siječnja 2021. više se neće na jednak način primjenjivati odredbe o oporezivanju PDV-om isporuka "u" i "iz" Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske.

1. Hoće li nakon 1. siječnja 2021. postojati posebnosti glede tran-

sakcija s Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske?Da, Protokolom o Irskoj/Sjevernoj Irskoj, koji je sastavni dio Sporazuma o povlačenju, predviđeno je da se i nakon 1. siječnja 2021. isporuke dobara u Sjevernu Irsku odnosno iz Sjeverne Irske oporezuju PDV-om u skladu s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu PDV-a. S tim u vezi porezni obveznici iz Sjeverne Irske dobit će poseban PDV identifikacijski broj.

2. Znači li to da će hrvatski podu-zetnici i od 1. siječnja 2021. ispo-

ruke dobara koje će obaviti poreznim obveznicima iz Sjeverne Irske tretira-ti kao oslobođenu isporuku dobara unutar EU?Da, od 1. siječnja 2021. hrvatski porezni obveznici će isporuke dobara koje će obaviti poreznim obveznicima iz Sjeverne Irske tretirati kao oslobođenu isporuku dobara unutar EU, što znači da će tu isporuku iskazati kao oslobođenu isporuku unutar EU u prijavi PDV-a (Obrazac PDV) te zbirnoj prijavi (Obra-zac ZP).

3. Hoće li od 1. siječnja 2021. hrvat-ski poduzetnici nabavu dobara

od poreznih obveznika iz Sjeverne Irske smatrati stjecanjem dobara unutar EU?Da, hrvatski porezni obveznici dobra nabavljena od poreznih obveznika iz Sjeverne Irske tretirati će kao stjecanje dobara unutar EU te će ih iskazati u prijavi PDV-a (Obrazac PDV) i prijavi za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (Obrazac PDV-S).

4. Kako će se od 1. siječnja 2021. tretirati transakcije između hr-

vatskih poduzetnika i poduzetnika iz Velike Britanije?Od 1. siječnja 2021. isporuke dobara iz Velike Britanije tretirat će se kao uvoz odnosno izvoz.

5. Hoće li se prilikom uvoza doba-ra iz Velike Britanije u Hrvatsku

PDV obračunavati kao i sada?Unos dobara kupljenih u Velikoj Britaniji od 1. siječnja 2021. morat će proći postupak uvoznog carinjenja. To znači da će hrvatski poduzetnici PDV pri uvozu iskazati u prijavi PDV-a (Obrazac PDV), iz čega proizlazi da se on više neće iskazivati u Prijavi za stjecanje dobara i primljene usluge iz država članica EU (Obrazac PDV-S).

6. Koja pravila će se primjenjivati prilikom prodaje dobara iz RH

u Veliku Britaniju?Prilikom prodaje primjenjivat će se oslo-bođenje od PDV-a propisano za izvoz te će biti potrebno provesti izvozni carinski postupak, a hrvatski poduzetnici izvoz će dokazivati carinskom deklaracijom. Obavljenu izvoznu isporuku porezni ob-veznik iskazat će u prijavi PDV-a (Obrazac PDV), međutim ona se više neće iskaziva-ti u Zbirnoj prijavi (Obrazac ZP).

7. Kakav će biti porezni tretman isporuke u slučaju da prijevoz

dobara iz Velike Britanije započne do 31. prosinca 2020., a dobra na granicu EU, stignu nakon 1. siječnja 2021.?U slučaju ako prijevoz dobara iz Velike Britanije započne do 31. prosinca 2020., a dobra stignu na granicu Europske uni-je 1. siječnja 2021. ili nakon tog datuma to će se smatrati stjecanjem dobara unutar EU.

8. Kakav će biti porezni tretman isporuke u slučaju da prijevoz

dobara iz EU, primjerice iz Republi-ke Hrvatske započne do 31. prosinca 2020., a dobra stignu u Veliku Brita-niju nakon 1. siječnja 2021.?U slučaju ako prijevoz dobara iz EU, primjerice Republike Hrvatske započne do 31. prosinca 2020., a dobra stignu u Veliku Britaniju 1. siječnja 2021. ili nakon tog datuma na isporuku će se primjenjivati oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuku dobara unutar EU s tim da poduzetnik koji isporučuje dobra mora osigurati dokaze da su dobra otpremljena, primjerice prijevoznu dokumentaciju ili carinske dokumente iz Velike Britanije.

9. Kako će se od 1. siječnja 2021. određivati mjesto obavljanja

usluga u slučaju kada će hrvatski po-duzetnici obavljati usluge poduzetni-cima iz Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske?Mjesto obavljanja usluga određivat će se prema općem načelu prema kojemu se mjesto obavljanja usluga između poreznih obveznika određuje prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge, stoga je mjesto obavljanja usluge, koju će hrvatski porezni obveznik obaviti britanskom u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske, jer je tamo sjedište pore-znog obveznika primatelja. Navedena usluga iskazuje se samo u prijavi PDV-a (Obrazac PDV), a ne i u Zbirnoj prijavi (Obrazac ZP). U obrnutom slučaju kada će britanski poduzetnik obavljati uslugu hrvatskom poduzetniku ona će biti oporeziva hrvatskim PDV-om jer je sjedište poreznog obveznika primatelja usluge u Republici Hrvatskoj. Tu uslugu hrvatski poduzetnik iskazat će u prijavi PDV-a (Obrazac PDV) i ona se više neće iskazivati u Prijavi za stjecanje dobara i primljene usluge iz država članica Europske unije (Obrazac PDV-S).

10. Hoće li hrvatski poduzetnici ostvarivati pravo na povrat

PDV-a koji su im tijekom 2020. godi-ne zaračunali britanski poduzetnici?Hrvatski poduzetnici zahtjev za povrat PDV-a koji je plaćen do 31. prosin-ca 2020. u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske mogu podnijeti putem elektroničkog portala Porezne uprave, odnosno sustava za povrat PDV-a (eng. VAT Refund) do zaključno 31. ožujka 2021., pri čemu treba imati na umu da je poželjno zahtjev podnijeti što prije kako bi ga i hrvatska Porezna uprava mogla proslijediti putem sustava za povrat do navedenog datuma.

11. Hoće li hrvatski poduzetnici ostvarivati pravo na povrat

PDV-a koji će im zaračunavati britan-ski poduzetnici od 1. siječnja 2021.?Da, za razdoblje od 1. siječnja 2021. pravo na povrat PDV-a koji će platiti u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske hrvatski poduzetnici će ostvariti uz ispunjenje uvjeta uzaja-mnosti, pri čemu je za očekivati da će dvije države do 1. siječnja 2021. među-sobno jedna drugoj potvrditi nastavak povrata PDV-a.

Promjene nakon povlačenja Ujedinjenog Kraljevstva iz članstva Europske unije

98 Ž K Ž K BROJ 144, STUDENI 2020.BROJ 144, STUDENI 2020. PROMET

OD 15. STUDENOGA U PRIMJENI IZVEDBENI PROGRAM ODRŽAVANJA CESTA U ZIMSKIM UVJETIMA

Za čišćenje snijega angažirano 29 ekipa s ralicama i posipačima S 15. studenoga s radom je po-

čela zimska služba Župa-nijske uprave za ceste Za-grebačke županije (ŽUC).

Kroz sedam mjesta pripravnosti, za održavanje županijskih i lo-kalnih cesta u zimskim uvjetima angažirano je 29 mobilnih ekipa. Posao je povjeren Županijskim cestama Zagrebačke županije (ŽC).

- Na bazi troška iz prethod-ne sezone, za rad zimske službe osigurano je 14,2 milijuna kuna. Nabavljeno je 5000 tona soli i 5000 kubnih metara sipine. Si-guran sam da će dobra koordina-cija ŽUC-a, koji upravlja cestama, i Županijskih cesta, koje brinu o njihovoj prohodnosti tijekom zime, osigurati neometano odvi-

janje prometa - kaže Tomislav Landeka, ravnatelj ŽUC-a.

Županijske i lo-kalne ceste, njih uku-pno 1230 kilometara, podijeljene su u dvije ra-zine prednosti - III. i IV.

Ceste III. razine prednosti su županijske i lokalne ceste većeg prometno-ekonomskog znača-ja kojima prometuju autobusne linije te prilazne ceste željeznič-kim postajama i važnijim indu-strijskim i turističkim centrima. Njihova prohodnost mora biti osigurana od 5 do 20 sati. Kod prosječnoga sniježenja na ovim su cestama mogući zastoji do dva sata u vremenu od 20 do 5 sati, dok je kod iznadprosječnog sni-ježenja potrebno osigurati pro-hodnost jednoga kolničkog tra-ka, također s mogućim zastojima do dva sata između 20 i 5 sati.

Ceste IV. razine prednosti su županijske ceste manjega pro-metno-ekonomskog značaja kao

i sve lokalne ceste koje nisu u III. razini prednosti. Njihova prohodnost mora biti

osigurana između 7 i 20 sati. Kod prosječnoga

sniježenja mogući su kraći zastoji, a kod iznadpro-sječnoga i do jednoga dana. Kod obje razine prednosti smatra se da su ceste prohodne ako visina

snijega ne prelazi 15 centimeta-ra, a vozila koja njima prometuju koriste zimsku opremu.

Na području županije je i 430 kilometara državnih cesta, podi-jeljenih u I. i II. razinu prednosti. Za njihovo održavanje nadležne su Hrvatske ceste.

- Apeliram na vozače da kori-ste zimsku opremu, a brzinu vo-žnje prilagode uvjetima na kolni-ku - kaže Landeka.

❱ Na bazi troška iz prethodne sezone, za rad zimske službe osigurano je 14,2 milijuna kuna

❱ Županijske i lokalne ceste, njih ukupno 1230 kilometara, podijeljene su u dvije razine predno-sti - III. i IV.

ÎÎ U Goričici (grad Sveti Ivan Zelina) organizirano je stalno dežurstvo, gdje se zaprimaju izvješća o stanju kolnika i prohodnosti cesta. Broj telefona stalnoga dežurstva je 231-7517, a adresa elektroničke pošte dezurna-sluzba1@zczz.hr.

Mjesto stalnog dežurstva

Tomislav Landeka, ravnatelj ŽUC-a

Smatra se da su ceste prohodne ako visina snijega ne prelazi 15 centimetara, a vozila koja njima prometuju koriste zimsku opremu

NABAVLJENO JE 5000 TONA SOLI I

5000 KUBNIH METARA SIPINE

ZDRAVSTVO

LOKACIJE ZA PREGLED OSOBA KOJE SUMNJAJU NA INFEKCIJU COVID-19 Na području Zagrebačke županije uspostavljeno je pet lokacija za uzimanje briseva osoba sa sumnjom na infekciju koronavirusom. Testiranje je moguće uz liječničku uputnicu i prethodno dogovoreni termin.

VELIKA GORICA ISPOSTAVA DOMA ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Matice hrvatske 5 Brisevi se uzimaju od ponedjeljka do petka od 8 do 12 satiPrije dolaska potrebno je dogovoriti termin na broju telefona 6379 717

SAMOBOR STRAŽNJE PARKIRALIŠTE AUTOBUSNOG KOLODVORA Ulica 151. Samoborske brigade HV 1 Brisevi se uzimaju od ponedjeljka do petka od 8 do 12 satiPrije dolaska potrebno je dogovoriti termin na broju telefona 3330 751

ZAPREŠIĆ PARKIRALIŠTE UZ GRADSKO GROBLJE Zelengaj bb Brisevi se uzimaju od ponedjeljka do petka od 8 do 11 satiPrije dolaska potrebno je dogovoriti termin na broju telefona 3315 906

IVANIĆ-GRAD STRAŽNJE PARKIRALIŠTE SB NAFTALAN križanje Vukovarske i Naftalanske ulice Brisevi se uzimaju od ponedjeljka do petka od 8 do 11,30 satiPrije dolaska potrebno je dogovoriti termin putem online platforme https://prijava.zzjz-zz.hr ili putem broja telefona 2883 137

DUGO SELO PARKIRALIŠTE KOD SPORTSKE DVORANE Đure Dubenika 2 Brisevi se uzimaju od ponedjeljka do petka od 8 do 11,30 satiPrije dolaska potrebno je dogovoriti termin putem online platforme https://prijava.zzjz-zz.hr ili putem broja telefona 2883 137

Testiranje na osobni zahtjev, uz plaćanje, moguće je obaviti u Ivanić-Gradu (stražnje parkiralište SB Naftalan) i u Dugom Selu (parkiralište kod sportske dvorane). Prethodno je potrebno dogovoriti termin putem online platforme https://prijava.zzjz-zz.hr ili putem broja telefona 2883 137Svakodnevno ažurirane informacije o bolesti COVID-19 na području Zagrebačke županije nalaze se na www.zagrebacka-zupanija.hr

1110 Ž K Ž K BROJ 144, STUDENI 2020.BROJ 144, STUDENI 2020. GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

Č okoladne dražeje s bade-mom i cimetom. Strast za nepca! No treba biti umje-ren, jer valja probati i liofi-

liziranu malinu 'omotanu' čokola-dom... Divota! A onda, nude vas i pralinom s cvjetnom soli, pa pra-linom s medom hrasta sladuna, pa još jednom s bučinim sjemen-kama, pa s gorkom narančom, pa lavandom... Tek potom, a nakon, 'onako usput', i kokos kiflica, do-lazi 'zvijezda' priče. Čokoladni kraljevski namaz! A njega ne bi bilo da nije bilo kredita HAMAG-BICRO-a i povoljne kamate, od svega 0,5%. I Regionalne razvoj-ne agencije Zagrebačke županije koja je za tvrtku Labores Solis izradila projekt, pripremila prija-

USLUGE KOJE GOSPODARSTVENICIMA PRUŽA REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Novonabavljenim strojevima postojeću paletu proizvoda upotpunili čokoladnim namazima Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije izradila je projekt, pripremila prijavu za potporu Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije i, naposlijetku, uspješno projekt privela kraju

vu za potporu Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije i, naposlijetku, uspješ-no projekt privela kraju. Pojedno-stavljeno, Labores Solis, tvrtka iz Zaprešića koja proizvodi personalizirane čokola-de i praline prema želji naručitelja, odobrenim je kreditom nabavila dro-bilicu za orašaste plo-dove, vibrirajući stroj za

❱ O suradnji s Regional-nom razvojnom agencijom Mihaela Bartolin i Damir Romek kažu: "Stroje-vi su stigli! Treba li još nešto reći..."

❱ Labores Solis je sredstvima kredita nabavio drobilicu za orašaste plodove, vibrirajući stroj za uklanjanje mjehurića iz čokolade, vibro-sito, pržilicu za orašaste plodove i stroj za punjenje čokoladnih namaza

uklanjanje mjehurića iz čokolade, vibro-sito, pržilicu za orašaste plodove i stroj za punjenje čoko-ladnih namaza, zasad s četiri oku-sa. Kraljevskog namaza od lješ-njaka, badema, bučinih sjemenka i pistacija. Prve isporuke namaza kreću za božićne blagdane.

- Iskreno, očekujemo bum! - kaže Mihaela Bartolin, vlasnica Labores Solisa, čiji su proizvodi brendirani pod imenom "Čokola-de Nautilus".

- U našim kraljevskim namazi-ma orašasti su plodovi zastupljeni s 50%. To nas razlikuje od drugih - pripovijeda Mihaela, dodajući da

su lješnjak, badem i bučine sjemenike s hrvatskih OPG-ova. Njezin partner Da-mir Romek govori

da nisu izmislili ni-šta novoga, ali da kroz svoj pro-izvod žele

promovira-ti maloga proizvođa-

ORAŠASTI PLODOVI ČINE 50%

KRALJEVSKOGA NAMAZA

ča i s čokoladom spojiti hrvatske okuse.

- Kada smo krenuli s proizvod-njom čokolade smijali su nam se. "Pa kome ćete prodati čokoladu", govorili su. No, naš asortiman stalno širimo... - govori Damir. I on i Mihaela ključnim ističu stal-nu edukaciju, ali i prijateljstvo s talijanskim majstorom-slastiča-rom Martinom Gregorijem, više-strukim svjetskim prvakom u pri-premi i prezentaciji slastica, koji ih, govore, stalno potiče, 'gura' naprijed. Stoga su već u pripremi i novi čokoladni namazi - sa žirom, bukvicom, kokosom i pinjolima.

Proizvoda Labores Solisa nema u maloprodajnim trgovinama. Mogu se nabaviti tek u Duty Free Shopovima u hrvatskim zračnim lukama ili kao personalizirani korporativni pokloni.

O suradnji s Regionalnom ra-zvojnom agencijom Zagrebačke županije, koja posluje na slobod-nome tržištu, Mihaela i Damir kažu: "Strojevi su stigli! Treba li još nešto reći...".

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA PROVODI PROGRAM 'HBOR - SUBVENCIJA KREDITA'

S ciljem poticanja razvoja poduzetništva na svome području, Zagrebačka županija provodi program "HBOR - subven-cija kredita". Program se provodi u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), ali i drugim poslovnim bankama, na način da poduzetnicima koji planiraju koristiti kredite kroz kreditne linije Poduzetništvo mladih, žena i početnika, Investicije privatnog sektora i Obrtna sredstva, Zagrebačka županija subvencionira kamatnu stopu u visini od jednog postotnog poena godišnje.

Za prihvatljive korisnike, kreditna sredstva osigurava HBOR, izravno ili posredstvom poslovnih banaka, a sredstva za subvenciju kamate u visini od jednog postotnog poena osigurava Županija.

Korisnici kredita mogu biti mikro, mali i srednji poslovni subjekti (trgovačka društva, obrti, fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost, OPG-ovi, zadruge i profitne ustanove) koji ulažu na području županije, neovisno o sjedištu odnosno prebivalištu, a za projekte kojima se ne ulaže u djelatnosti primarne poljoprivredne proizvodnje i sektor ribarstva.

Krediti se odobravaju za financiranje ulaganja u osnovna sredstva i za financira-nje obrtnih sredstava (uključujući trajna obrtna sredstva), uz uvjete definirane sljedećim kreditnim programima HBOR-a važećima u trenutku odobravanja pojedinoga poduzetničkog kredita:► Poduzetništvo mladih, žena i početnika► Investicije privatnog sektora► Obrtna sredstva

Sukladno navedenim programima HBOR-a i odluci o provođenju programa "HBOR - subvencija kredita" definirani su najviši i najniži iznosi kredita, kao i rokovi otplate:PODUZETNIŠTVO MLADIH, ŽENA I POČETNIKA * najniži iznos 200.000 kuna* najviši iznos 2.000.000 kuna* rok otplate do 12 godina (iznimno do 14 godina)INVESTICIJE PRIVATNOG SEKTORA * najniži iznos 200.000 kuna* najviši iznos 5.000.000 kuna* rok otplate do 14 godina (iznimno do 15, odnosno 17 godina)OBRTNA SREDSTVA * najniži iznos 100.000 kuna* najviši iznos 1.000.000 kuna* rok otplate do 12 mjeseci za kratkoročne kredite, odnosno do šest godina za dugoročne kredite

U okviru kredita moguće je financirati refundaciju vlastitih ulaganja korisnika kredita u šest mjeseci koji prethode pod-nošenju zahtjeva za kredit, no refinanciranje postojećih kredita nije dozvoljeno.Kamata banaka iznosi od 1,5% do 3,5%, ovisno o tržišnoj konkurentnosti subjekta, djelatnostima od posebnog interesa i posebnim područjima RH, što je definirano općim kriterijima prihvatljivosti koji čine sastavni dio svakoga pojedinog programa kreditiranja HBOR-a. Uz subvenciju Zagrebačke županije od jednoga postotnog poena krajnja kamata za poduzetnika iznosi od 0,5% do 2,5%.Kako bi se dodatno snizila kamata poduzetnicima, gradovi i općine s područja Zagrebačke županije mogu se uključiti u program "HBOR - subvencija kredita" na način da potpišu ugovor s HBOR-om, odnosno poslovnom bankom koja sudjelu-je u programu te dodatno subvencioniraju kamatu poduzetnicima sa svoga područja s postotkom koji sami odrede.

Zagrebačka županija poziva poduzetnike koji ulažu na području Zagrebačke županije, a realiziraju kredit u okviru programa HBOR-a (Poduzetništvo mladih, žena i početnika, Investicije privatnog sektora i Obrtna sredstva) i žele ostvariti subvenciju Županije da se jave HBOR-u ili poslovnoj banci koja je uključena u program "HBOR - subvencija kredita".

Svi podaci o programu "HBOR - subvencija kredita", popis banaka s kontaktima te popis jedinica lokalne samouprave koje su se uključile u program nalaze se na službenim mrežnim stranicama Zagrebačke županije - poveznica www.zagrebacka-zupanija.hr/natjecaji/317/javni-poziv-za-prijavu-projekata-poduzetnika-u-okv.

Odgovore na sva dodatna pitanja, kao i pojašnjenja moguće je dobiti putem e-maila uog@zagrebacka-zupanija.hr ili putem broja telefona 01/6009 415.

Do poduzetničkog kredita uz subvencioniranu kamatu

❱ Za prihvatljive korisnike, kreditna sredstva osigurava HBOR, izravno ili posredstvom poslov-nih banaka, a sredstva za subvenciju kamate u visini od jednog postotnog poena osigurava Županija

❱ Krediti se odobravaju za financiranje ulaganja u osnovna sredstva i za financira-nje obrtnih sredstava

❱ Uz subvenciju Županije, kamata za poduzetnika iznosi od 0,5% do 2,5%

1312 Ž K Ž K BROJ 144, STUDENI 2020.BROJ 144, STUDENI 2020. ZDRAVSTVO VIJESTI

PCR uređaj iz prostorija Zavoda u Ivanić-Gradu preseljen je u prostorije Zavoda u Rakitju

REORGANIZACIJA RADA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Ivanić-Grad neće ostati bez mikrobiološkog laboratorija

Reorganizacijom rada Za-voda za javno zdravstvo Zagrebačke županije (ZJZ) i preseljenjem PCR ure-

đaja iz prostorija Zavoda u Iva-nić-Gradu u prostorije Zavoda u Rakitju, za stanovnike Iva-nić-Grada ništa se ne mijenja, niti taj grad ostaje bez mikro-biološkog laboratorija - rečeno je za sastanka župana Stjepana Kožića s gradonačelnikom Iva-nić-Grada Javorom Bojanom Lešom i ravnateljem ZJZ Za-grebačke županije Leom Šu-njićem. Dapače, preseljenjem dosad nedovoljno iskorištenog PCR uređaja u Rakitje stanov-nici Zagrebačke županije koji se testiraju na koronavirus od sada će brže dobiti nalaz. Nai-me, brisevi koji se uzimaju na pet lokacija u županiji (Velikoj

❛Građani Ivanić-Grada neće ostati zakinuti ni za jednu razinu zaštite koja je u domeni Zavoda - poručio je njegov ravnatelj Leo Šunjić

❱ Brisevi na koronavirus koji se uzimaju na pet lokacija u županiji od sada se obrađuju u labora-toriju Zavoda za javno zdravstvo u Rakitju

Î Financijskom potporom Zagrebačke županije otvorene su prve jaslice na hrvatskom jeziku u Srbiji, u subotičkom naselju Aleksan-drovo. Polazi ih 18 mališana. Prostor za jaslice osigurala je rimokatolička župa Marija Majka Crkve, a otvorene su u sklopu vrtića "Marija Petković - Biser". - Iako smo znali da ćemo naići na brojne poteškoće, vjerovali smo da zajedničkim snagama možemo uspjeti. Put nije bio lagan, ali smo još jednim projektom dokazali da interesi više strana i zajedničko djelovanje rezultiraju uspjehom. Hrvatsko nacionalno vijeće je imalo cilj napraviti cjeloviti i na zadovoljstvo roditelja i djece kvalitetan sustav obrazovanja - od jaslica do lektorata, kao i bazu za buduće obrazovanje. Crkva je prepoznala mogućnost okupljanja mladih i njihova odgoja u duhu vjere, roditelji su imali veliku želju da se njihova djeca odgajaju na kvalitetan način, a sve to prepoznao je i Grad Subotica, koji je dao svoju podršku, kao i Zagrebačka županija koja je u adaptaciju prostora za jaslice osigurala 25.000 eura. Zajedničkim djelovanjem i ovoga smo puta dokazali da možemo činiti velike stvari - po otvorenju jaslica izjavi-la je Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Republici Srbiji.

ÎOpćina Farkaše-vac dobila je svoju monografiju. Priča o ovome kraju, u sjeve-roistočnome dijelu Zagrebačke županije, nekada dijelu Vojne krajine, ispričana je na više od 160 stranica. Farkaševac se prvi puta spominje 1269. godine. - Ovdje se oduvijek teško živjelo i lako umiralo. No, sve nedaće naš je čovjek svladavao i pobjeđi-vao. Tako je i opstao. Ova monografija trag je koji kao naraštaj ostavljamo iza sebe. Prva je ovo knjiga o nama. Nove generacije imat će osnovu za pisanje novih knjiga, za produbljivanje sadržaja ili otkrivanje novih - piše u uvodu mono-grafije općinski načelnik Dražen Draganić. Recenzent monografije Antun Toni Šramek kaže da je "za narod farkaševačkog kraja od velikog značaja upoznavanje lokalne povijesti, a time i identiteta". - Bez takvih saznanja nema ni razvoja ljubavi prema vlastitom zavičaju - kaže Šramek. Autor monografije je novinar i publicist Dragan Vicković. - Monografijom je zabilježena ljepota življenja i mar žuljevitih ruku pučanstva ovoga kraja - piše Vicković u njezinu uvodu.

Pomoć Hrvatima izvan Republike Hrvatske

Tiskana monografija o općini Farkaševac

Gorici, Zaprešiću, Samobo-ru, Ivanić-Gradu i Dugom Selu) od 30. studenoga se obrađuju u laboratoriju ZJZ-a Zagrebačke županije u Rakitju.

- Time se naš Zavod svr-stava u mali broj zavoda u RH u kojima se obavlja analiza briseva na koro-navirus - za sastanka je rekao župan Kožić. Ravna-telj Zavoda Leo Šunjić istaknuo je da se internom reorganizaci-jom rada ove zdravstvene usta-nove stvaraju dodatni benefiti za stanovnike županije.

- Mikrobiološki laboratorij u Ivanić-Gradu i dalje nastavlja s

radom, kao i do sada. Građani neće ostati zakinuti ni za jednu razinu zaštite koja je u domeni Zavoda. U istom vremenu kao i do sada moći će se na analizu donijeti uzorci stolice i urina, kao i brisevi - rekao je Šunjić.

Na temelju Odluke o raspisivanju javnog poziva za dodjelu subvencija zdravstvenim radnicima zaposlenim u zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač Zagrebačka županija (KLASA: 022-01/20-01/40, URBROJ: 238/1-03-20-06) koju je donio župan Zagrebačke županije 7.

listopada 2020. godine, Zagrebačka županija objavljuje

J A V N I P O Z I VZA DODJELU SUBVENCIJA ZDRAVSTVENIM RADNICIMA ZAPOSLENIM U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA ČIJI JE OSNIVAČ ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Članak 1.Predmet javnog poziva je javno prikupljanje prijava zdravstvenih radnika zaposlenih u zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač Za-grebačka županija za dodjelu subvencija Za-grebačke županije u okviru Programa mjera za osiguranje potrebnih ljudskih resursa u zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač Za-grebačka županija za razdoblje 2020.-2025., Mjera 3.1. Zadržavanje zdravstvenih radnika u zdravstvenim ustanovama Zagrebačke žu-panije (dalje: Program mjera).

U okviru Mjere iz stavka 1. Zagrebačka župa-nija dodijeliti će ovim javnim pozivom zdrav-stvenim radnicima sljedeće subvencije:

a) 3.1.1. SUBVENCIJE KAMATE NA STAMBENE KREDITEb) 3.1.2. SUBVENCIJE TROŠKOVA STRUČNOG USAVRŠAVANJA I DOŠKOLOVANJA a) SUBVENCIJE KAMATE NA STAMBENE KREDITE (3.1.1.)

Članak 2.Pravo na subvenciju kamate na stambene kre-dite imaju doktori medicine, uz uvjet:- da su u radnom odnosu na neodređeno vri-jeme u zdravstvenoj ustanovi kojoj je osnivač Zagrebačka županija- da se nekretnina namijenjena stanovanju (stan/kuća) na koju se odnosi kredit nalazi na području Zagrebačke županije- da se radi o prvoj nekretnini za stanovanje podnositelja zahtjeva- da podnositelj zahtjeva nije ostvario pravo na korištenje neke druge subvencije Zagre-bačke županije iz Programa mjera

Stambeni kredit u smislu ovog javnog poziva smatra se kredit kojim se financira kupnja, gradnja, dogradnja ili uređenje nekretnine (stana ili kuće) namijenjene stanovanju.

Članak 3.Zagrebačka županija subvencionirat će kama-te na stambene kredite po korisniku u visini 50% iznosa ugovorene kamate na kredit, ali ne u iznosu većem od 1000 kuna mjesečno po korisniku subvencije.

Članak 4.Uz zahtjev za subvenciju kamate na stambene kredite, zdravstveni radnici dostavljaju: 1) presliku osobne iskaznice 2) uvjerenje o prebivalištu (ne starije od 60

dana)3) dokaz o stečenom stupnju obrazovanja

(doktor medicine) 4) presliku ugovora o radu u zdravstvenoj

ustanovi čiji je osnivač Zagrebačka župani-ja

5) ugovor o kreditu i otplatni plan 6) dokaz o vlasništvu nekretnine (preslika ze-

mljišnoknjižnog izvatka)7) potpisanu i javnobilježnički ovjerenu izja-

vu kojom podnositelj zahtjeva izjavljuje da se radi o prvoj nekretnini podnositelja zahtjeva te da podnositelj zahtjeva i nje-gov bračni ili izvanbračni drug nemaju u vlasništvu neku drugu nekretninu za sta-novanje

8) presliku kartice IBAN tekućeg računa

Sva dokumentacija, izuzev izjave pod 7) do-stavlja se u neovjerenoj preslici.

b) SUBVENCIJE TROŠKOVA STRUČNOG USAVRŠAVANJA I DOŠKOLOVANJA (3.1.2.)

Članak 5.Pravo na subvenciju troškova stručnog usavr-šavanja i doškolovanja imaju medicinske se-stre/medicinski tehničari, fizioterapeuti, labo-ratorijski tehničari (SSS) i prvostupnici (VŠS) u navedenim zanimanjima, uz uvjet:- da su u radnom odnosu na neodređeno vri-jeme u zdravstvenoj ustanovi kojoj je osnivač Zagrebačka županija- da je stručno usavršavanje ili doškolovanje vezano uz djelatnost zdravstvene ustanove u kojoj rade - da se stručno usavršavaju ili doškoluju o vla-stitom trošku Stručno usavršavanje i doškolovanje u smislu ovoga javnog poziva smatra se svako usavrša-vanje, osposobljavanje i doškolovanje nakon završenoga formalnog obrazovanja koje je usmjereno na obavljanje zanimanja iz stavka 1. ovog članka i vezano uz djelatnost zdrav-stvene ustanove u kojoj rade.

Članak 6.Zagrebačka županija subvencionirat će troš-kove stručnog usavršavanja i doškolovanja u visini 50% iznosa stručnog usavršavanja/godišnje školarine, a maksimalno 5000 kuna neto godišnje po korisniku subvencije.

Članak 7.Uz zahtjev za subvenciju troškova stručnog usavršavanja i doškolovanja, zdravstveni rad-nici dostavljaju: 1) presliku osobne iskaznice 2) dokaz o stečenom stupnju obrazovanja

(medicinska sestra/medicinski tehničar, fizioterapeut, laboratorijski tehničar ili pr-vostupnik u navedenim zanimanjima)

3) presliku ugovora o radu u zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Zagrebačka župani-ja

4) potvrdu o upisu na odgovarajući viši stu-panj obrazovanja uz potvrdu o cijeni školo-vanja za koje se traži subvencija ili program stručnog osposobljavanja ili usavršavanja uz potvrdu o cijeni programa

5) presliku kartice IBAN žiro računaSva dokumentacija dostavlja se u neovjerenoj preslici.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 8.Postupak za ostvarivanje prava na dodjelu subvencija iz ovoga javnog poziva ostvaruje se podnošenjem zahtjeva koji sadrži osobne po-datke o podnositelju zahtjeva za subvenciju te naznaku subvencije koja se traži. Zahtjevi se podnose na propisanim obrascima koji čine sastavni dio ovoga javnog poziva.Podnošenjem zahtjeva podnositelj zahtjeva daje izričitu privolu Zagrebačkoj županiji da može poduzimati radnje vezane uz obradu njegovih osobnih podataka, a Zagrebačka županija se obvezuje koristiti podatke samo u svrhu za koju su namijenjeni, uz poštivanje odredbi Uredbe (EU) 2016/679 Europskog par-lamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih poda-taka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka; SL EU L119) i drugim važećim propisima o zaštiti osobnih podataka.

Članak 9.Zahtjev mora biti vlastoručno potpisan. Za-htjev s navedenom dokumentacijom se do-stavlja u zatvorenoj omotnici Zagrebačkoj županiji u pisanom obliku, poštom, na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za zdrav-stvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, Po-vjerenstvo za dodjelu subvencija, Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, uz naznaku: "Zahtjev za dodjelu subvencije na stambe-ni kredit" ili "Zahtjev za dodjelu subvencije za stručno usavršavanje ili doškolovanje", ili osobnom dostavom na istu adresu u pisarnicu Zagrebačke županije (prizemlje zgrade).

Članak 10.Ovaj javni poziv ostaje otvoren od dana objave i traje do iskorištenja sredstava.Zahtjeve će razmatrati Povjerenstvo za do-djelu subvencija (dalje: Povjerenstvo) prema redoslijedu zaprimanja.Stručne i administrativne poslove za Povje-renstvo obavlja Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje.U slučaju nepotpunog zahtjeva podnositelju zahtjeva biti će određen primjeren rok za na-dopunu zahtjeva, u kojem slučaju će se datum primitka nadopune potpune dokumentacije smatrati datumom zaprimanja zahtjeva. U slučaju ne dostave tražene nadopune sma-trat će se da je podnositelj zahtjeva povukao zahtjev.Ukoliko podnositelj zahtjeva ne udovoljava uvjetima javnog poziva Povjerenstvo će ga o tome obavijestiti pisanim putem.

Članak 11.Župan Zagrebačke županije će, temeljem pri-jedloga Povjerenstva za dodjelu subvencija po pristiglim prijavama, donijeti odluku o dodjeli subvencija obuhvaćenih ovim javnim pozi-vom i s prijaviteljem sklopiti Ugovor o dodjeli subvencije u roku 30 dana od donošenja odlu-ke o dodjeli subvencije. Ugovorom o dodjeli subvencije biti će utvrđen iznos subvencije, način i rokovi plaćanja, način izvještavanja te ostala prava i obveze ugovornih strana.

Članak 12.Subvencije vrijede za vrijeme trajanja radnog odnosa prijavitelja na neodređeno vrijeme u zdravstvenim ustanovama Zagrebačke župa-nije.Pravo na korištenje subvencije iz ovoga javnog poziva vrijedi za vrijeme trajanja Programa mjera, a jedan korisnik može ostvariti pravo na jednu subvenciju iz Programa mjera.

Članak 13.Sve dodatne informacije vezane uz javni poziv zainteresirane osobe mogu dobiti u Upravnom odjelu za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Zagrebačke županije, na brojevima telefona 6009-405, 6009-477 ili 6009-447, radnim danom od 9 do 12 sati.

Članak 14.Riječi korištene u tekstu ovoga javnog poziva koje imaju rodno značenje bez obzira jesu li korištene u muškom ili ženskom rodu odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 15.Ovaj javni poziv objavljuje se na službenoj web stranici Zagrebačke županije i na službe-nim web stranicama zdravstvenih ustanova Zagrebačke županije.

1514 Ž K Ž K BROJ 144, STUDENI 2020.BROJ 144, STUDENI 2020. 1514 Ž KŽ K SOCIJALNA SKRB VIJESTI

U sklopu programa Hrvat-skoga crvenog križa "Ču-vajmo ih", zaposlenici i volonteri osam gradskih

društava Crvenoga križa s pro-stora naše županije podijelit će osobama koje žive u siromaštvu, a starije su od 65 godina, zaštitne maske i sredstva za dezinfekciju ruku. Ukupno će pakete osobne zaštitne opreme primiti 780 oso-ba u potrebi.

- Program se provodi sa svr-hom smanjenja rizika od zaraze koronavirusom. Također, prili-kom podjele maski naši će dje-latnici i volonteri educirati ko-risnike usluga kako ih pravilno koristiti. Naime, pokazalo se da dio osoba krivo koristi masku jer njome prekriva samo usta, a ne i nos - ispričala je Drinka Sopta, ravnateljica Društva Crvenoga križa Zagrebačke županije.

U Gradskom društvu Crvenoga križa Samobor s podjelom pake-ta osobne zaštitne opreme kre-nuli su sredinom studenoga.

- Ljudi se boje za sebe, ali i za nas kada dođemo do njih. Hoće

DRUŠTVA CRVENOGA KRIŽA S PROSTORA ŽUPANIJE UKLJUČENA U PROGRAM HRVATSKOGA CRVENOG KRIŽA 'ČUVAJMO IH'

Donacija zaštitnih maski i dezinfekcijskih sredstava osobama koje žive u siromaštvu

najbolje potvrđuju riječi osam-desetpetogodišnje Rezike Rado-vanić iz naselja Podvrh.

- Jako su dobre! Svaki dan mi donesu ručak, presvuku me, operu... Subotom i nedjeljom ih nema, i tad sam žalosna... Ma, kao da su moje, rođene. Ko' sestre su mi - pripovijeda Rezika. Živi u kućanstvu s dva sina, pedeseto-godišnjaka, oba nezaposlena.

- Teško mi je i zato Crvenom križu i 'mojim curama' puno hva-la - kaže Rezika.

Pakete osobne zaštitne opreme primit će 780 osoba u potrebi

ÎDruštvo Crvenoga križa Zagrebačke županije doniralo je gradskim društvima razna me-dicinska i ortopedska pomagala, vrijednosti preko 180.000 kuna. U sklopu projekta "Posudionica orto-pedskih i medicinskih pomagala" nakana je omogućiti besplatno korištenje pomagala osobama s trajnim invaliditetom, oboljelima od kroničnih bolesti, palijativ-nim bolesnicima, nepokretnim i gerijatrijskim bolesnicima, kao i bolesnicima koji su privremeno nepokretni zbog, primjerice, oporavka od operativnog zahvata ili lomova ekstremiteta.- Ovo je zajednički projekt grad-skih društava Crvenoga križa, a mi smo ga prepoznali s obzirom da na terenu postoji velika potreba ljudi za pomagalima - kaže Drinka Sop-ta, ravnateljica Društva Crvenoga križa Zagrebačke županije, koja je zajedno s predsjednikom Društva, liječnikom Ivicom Cvetkovićem i uručila donaciju predstavnicima gradskih društava. Donirani su medicinski kreveti, medicinski i antidekubitalni madraci, PVC plahte, invalidska kolica, hodalice, štake za hodanje i toaletne stolice.- Osobe koje imaju potrebu za pomagalima trebaju kontakti-rati društvo Crvenoga križa koje pokriva mjesto njihova stanovanja - kaže D. Sopta.

Ortopedska i medicinska pomagala

❱ Zaštitnu opremu korisnicima će podijeliti zaposlenici i volonteri osam gradskih društava Crvenoga križa

❱Maska nas štiti samo ako se pravilno nosi. Ona mora prekriti nos, usta i bradu.

nositi maske - go-vori Paula Majcen, njegovateljica s dvadesetpetogodiš-njim stažom u GD Crvenoga križa Sa-mobor. Osobe u potrebi obilazi pet puta tjedno, od po-nedjeljka do petka. Dostavlja im topli obrok i pruža pomoć u kući - posprema, plaća račune, brine o osobnoj higijeni korisnika, do-

stavlja lijekove, odlazi u trgo-vinu... Radi to i Suzana Markić,

u Crvenome kri-žu zaposlena godi-

nu dana. - Zadovoljna sam s po-

slom kojega obavljam, a ve-seli i što su korisnici zado-voljni s onim što za njih radimo - kaže Suzana. A da su zadovoljni

PROGRAM SE PROVODI SA SVRHOM SMANJENJA

RIZIKA OD ZARAZE KORONAVIRUSOM

Tijekom epidemije koronavirusa zaštitna oprema postala je dio svakodnev-nice za ljude diljem svijeta.

Zaštitna oprema podrazumijeva različite vrste zaštitnih maski za lice, gume-ne rukavice i dezinfekcijska sredstva. Zaštitnu opremu po uporabi potrebno je pravilno odložiti u odgovarajuće spremnike za otpad.

Zaštitne maske za lice

Iskorištene zaštitne maske, bilo da je riječ o medicinskim maskama, maska-ma s filterom ili pamučnim maskama koje se više ne mogu koristiti treba prije odlaganja spremiti u plastičnu vrećicu, zatvoriti odnosno zavezati vre-ćicu, a potom odložiti u spremnik za miješani otpad.

Iskorištene zaštitne maske ne smiju se odlagati bez odgovarajuće plastične zaštite, a ne smiju se odlagati ni u spremnike za korisni otpad poput bio ili papirnog otpada.

Zaštita za rukeZaštitne gumene ili lateks rukavice namijenjene su jednokratnoj uporabi. Jednom korištene zaštitne rukavice odlažu se u plastičnu vrećicu koju treba zatvoriti i tako odložiti u spremnik za miješani komunalni otpad.

Dezinfekcijska sredstvaDezinfekcijska sredstva za prostor i ruke djeluju kao zaštita od bakterija, virusa i gljivica prema uputama proizvođača. Praznu plastičnu ambalažu po-trebno je isprati vodom i tek potom odložiti u vrećice za plastičnu ambalažu i metal ili u žute spremnike.

Ako je ambalaža dezinfekcijskog sredstva za prostor označena nekom od oznaka štetnosti, potrebno ju je odložiti u reciklažnom dvorištu.

1716 Ž K Ž K BROJ 144, STUDENI 2020.BROJ 144, STUDENI 2020. EUROPSKI FONDOVI EUROPSKI FONDOVI

Završen je prekogranični projekt "In cultura veritas", kojim je osmišljena nova, inovativna turistička de-

stinacija koja povezuje Zagre-bačku županiju sa slo-venskim subregijama Obsotelje i Kozjan-sko. Ideja za projekt

ZAVRŠEN JE PROJEKT PREKOGRANIČNE SURADNJE 'IN CULTURA VERITAS' U KOJEMU JE ZAGREBAČKA ŽUPANIJA U OKVIRU PROGRAMA SURADNJE 'INTERREG V-A SLOVENIJA-HRVATSKA 2014.-2020.' BILA VODEĆI PARTNER

Nova turistička destinacija povezuje 200 kilometara vinskih cesta i osamdesetak objekata kulturne baštine

projekta Zagrebačka županija je organizirala nekoliko radionica i tematskih edukacija, studijsku turu na ruti nove destinacije, predstavila je projekt na među-narodnome turističkom sajmu Ferien Messe Wien 2020 u Beču, a provela je i sveobuhvatnu pro-motivnu kampanju. Nadalje, za muzeje uključene u projekt - Muzej Sveti Ivan Zelina, Gradski muzej Jastrebarsko, Samoborski muzej i Muzej baroka u Šmarju pri Jelšah, nabavljeni su ekrani osjetljivi na dodir za prikaz digi-taliziranih muzejskih predmeta, kao i brojači posjetitelja. Tako-đer, obnovljena je Vinska klet u

Šmarju pri Jelšah te je tiskana monografija vinskih sorti preko-graničnoga područja na kojemu se provodio projekt.

Ukupna vrijednost projekta je nešto viša od milijun eura, od čega je 85% sufinancirano sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Kao vodećem partneru, koji je proveo i neke od najznačajnijih aktivnosti, najveći iznos sredstava odobren je Za-grebačkoj županiji - nešto više od 400.000 eura. Provedba projekta počela je u kolovozu 2018., a za-vršila u studenome ove godine.

❱ Ukupna vrijednost projekta je nešto viša od milijun eura, od čega je 85% sufinan-cirano sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj

❱ U Jastrebarskom, Svetom Ivanu Zelini i Samoboru postav-ljeni su turistomati i pametne klupe - s integriranom aplikacijom digital-nog kataloga koji nudi pregled cjelovite ponude vinskog i kulturnog turizma

❱ Digitalni katalog s ponudom vinskog i kulturnog turizma dostupan je na mrežnoj stranici www.inculturaveritas.eu

Zahvaljujući suradnji s četrdesetak vinara Plešivičke, Zelinske i Samoborske vinske ceste, gradovima Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina i Samobor, kao i njihovim gradskim muzejima, projektom je povećana atraktivnost ponude kulturnog i vinskog turizma na dijelu područja Zagrebačke županije

Hrvatska 2014.-2020., a sufinan-ciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.

Zahvaljujući suradnji s četrde-setak vinara Plešivičke, Zelinske i Samoborske vinske ceste, gra-dovima Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina i Samobor, kao i njihovim gradskim muzejima, projektom je povećana atraktivnost ponu-de kulturnog i vinskog turizma

vina uobičajeno su dio postava lokalnih muzeja. Novom turistič-kom destinacijom povezano je oko 200 kilometara vinskih cesta i osamdesetak objekata kulturne baštine.

Vodeći partner projekta "In cultura veritas" bila je Zagrebač-ka županija. S hrvatske strane, projektni partneri su bili Mu-zejski dokumentacijski centar i Udruga hrvatskih putničkih agencija, a sa slovenske strane Razvojna agencija Sotla, Opći-na Šmarje pri Jelšah i Kmetijsko gozdarski zavod Maribor. Projekt je proveden u okviru Programa suradnje Interreg V-A Slovenija-

na dijelu područja Zagrebačke županije. U Jastrebarskom, Sve-tom Ivanu Zelini i Samoboru postavljeni su turistomati i pa-metne klupe - s integriranom aplikacijom digitalnog kataloga koji sadrži niz zanimljivosti: in-formacije o objektima kulturne i vinske baštine, priče i legende, virtualne šetnje po muzejima i promotivne spotove. U sklopu

nastala je kao rezultat prepozna-vanja zajedničke potrebe oživlja-vanja kulturnog turizma na pre-kograničnom području između

Hrvatske i Slovenije. Vinska tradicija je važan dio kul-

ture ovoga područja, a predmeti i običaji ve-zani uz proizvodnju

PROVEDBA PROJEKTA POČELA

JE U KOLOVOZU 2018., A ZAVRŠILA U STUDENOME

OVE GODINE

1918 Ž K Ž K BROJ 144, STUDENI 2020.BROJ 144, STUDENI 2020. EUROPSKI FONDOVI GRADOVI I OPĆINE

U sklopu Dječjeg vrtića "Po-točić" u Pisarovini sagra-đena je i u prigodi Dana općine - 11. studenoga

otvorena polivalentna dvorana. Time je, rekao je općinski načel-nik Tomo Kovačić, nastavljena tradicija kojom se svake godine na Dan općine otvara neki od novosagrađenih gospodarskih ili infrastrukturnih objekata.

- Punih 25 godina obnavljamo, gradimo i razvijamo općinu po mjeri naših žitelja, stvarajući im što povoljnije uvjete za život i rad u vlastitoj sredini. Gradnja ove dvo-rane većim dijelom je financirana sredstvima Općine, a manjim biv-šega Ministarstva demografije. Dio novca osigurala je i Županija - re-kao je načelnik.

Vesnica Mađer, ravnateljica vrti-ća, koji ove godine proslavlja dese-togodišnjicu rada, rekla je da se iz godine u godinu kreiraju i stvaraju

OPĆINA PISAROVINA NA BLAGDAN SVETOG MARTINA BISKUPA PROSLAVILA SVOJ DAN

U sklopu Dječjeg vrtića 'Potočić' otvorena polivalentna dvorana

Za svečane sjednice Općinskoga vijeća načelnik Tomo Kovačić za-hvalio je svima koji pomažu razvoj ove općine, posebno Županiji koja je, rekao je, sufinancirala gradnju niza infrastrukturnih objekata, a poseban doprinos dala je u grad-nji infrastrukture u poduzetničkoj zoni što je znatno ubrzalo gradnju proizvodnih pogona i omogućilo nova zapošljavanja. Zemljište je u poduzetničkoj zoni kupilo 66 po-duzetnika, a u 14 dosad otvorenih poslovnih objekata zaposleno je 450 radnika. U infrastrukturno opremanje zone uloženo je dosad oko 35 milijuna kuna. Ove je go-dine za dovršetak gradnje infra-strukture u zoni odobreno Općini 9,5 milijuna kuna europskoga nov-ca, a sama Općina osigurat će pre-ostalih 6,5 milijuna.

Najznačajnijom investi-cijom u narednome

razdoblju Kovačić je istaknuo konačni po-četak gradnje nove državne ceste od čvora Zdenčina, na

autocesti Zagreb-Ri-jeka, do poduzetničke

zone. - Natječaj je u završnoj

fazi, očekujemo da će projekt u re-alizaciju krenuti u proljeće iduće godine - rekao je.

❛ Izgradnjom ove dvorane riješili smo dugogodišnju potrebu unapređenja rada u području tjelesnog razvoja djece. No, dvorana će služiti i kao višena-mjenski prostor za razne priredbe i kulturna doga-đanja - rekla je ravnateljica vrtića Vesnica Mađer

Gradnja 1,5 milijuna kuna vrijedne dvorane većim dijelom je financirana sredstvima Općine, a manjim bivšega Ministarstva demografije. Dio novca osigurala je i Županija.

DJEČJI VRTIĆ 'POTOČIĆ' POLAZI

STOTINJAK MALIŠANA IZ PISAROVINE, ALI I

SUSJEDNE OPĆINE LASINJA

ÎU ime Županije sjednici je prisustvovao, i polivalentnu dvoranu proglasio otvorenom, predsjednik Županijske skupštine i saborski zastupnik Mato Čičak. - Ove smo godine jedinicama lokalne samouprave dodijelili kroz proračun 27 milijuna kuna. Treba reći da je to rijetkost u RH, da jedna županija toliko novca direktno daje svojim općinama i gradovima. Tako zajedno stvaramo dobre vrijednosti i ostvarujemo projekte na dobrobit naših žitelja,

pogotovo onih u ruralnim dijelovima županije. U pripremi je prijedlog proračuna za 2021., u kojemu ćemo također predvidjeti sredstva za općine i gradove - rekao je Čičak. Prisutne je pozdravio i državni tajnik Ministarstva po-ljoprivrede Tugomir Majdak, a zaslužnim stanovnicima Općine uručena su javna priznanja. Primili su ih Lucija Topolko, David Pavletić, David Šajnović, Danijela Kordić i Jan Rajšel.

Projekte općina i gradova Županija sufinancirala s 27 milijuna kuna

uvjeti za što kvalitetniji rad s dje-com.

- Izgradnjom ove dvo-rane riješili smo du-gogodišnju potrebu unapređenja rada u području tjelesnog razvoja djece. No, dvorana će služiti i kao višenamjenski pro-stor za razne priredbe i kulturna događanja - rekla je ravnateljica. Dječji vrtić "Potočić" polazi stotinjak mališana iz Pisaro-vine, ali i susjedne općine Lasinja.

USLUGE RAZVOJNE AGENCIJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE U PRIPREMI I PROVEDBI EUROPSKIH PROJEKATA

U Farkaševcu sagrađen Dječji vrtić 'Crvenkapica'

Kroz Program ruralnog ra-zvoja RH, Mjeru 7.4.1., sufinanciranjem Europ-skoga poljoprivrednog

fonda za ruralni razvoj, sagrađen je dječji vrtić "Crvenkapica" u Farkaševcu. U gradnju i oprema-nje vrtića uloženo je 6,5 milijuna kuna, od čega na bespovratna eu-ropska sredstva otpada 5,3 mili-juna, a sredstva Općine Farkaše-vac 1,2 milijuna kuna. Pripremu i provedbu projekta za Općinu je odradila Razvojna agencija Za-grebačke županije.

- Primjer je ovo uspješne su-radnje Razvojne agencije i jedne od naših jedinica lokalne samo-uprave. Sretan sam kad bilo koja općina ili grad traže naše usluge, jer mi smo i osnovani kao servis jedinicama lokalne samouprave za pripremu i provedbu europ-skih projekata. Naša je zadaća ra-diti projekte bez naknade - kaže Stipo Velić, ravnatelj Agencije.

Novosagrađeni vrtić može pri-

a neki i u Čazmu i Rovišće. No, uskoro će naša djeca biti zbrinu-ta u našoj općini. Način života se promijenio, sve je manje 'baka servisa', a i početak života djete-ta odražava se na njegov daljnji razvoj. Stoga je važna što ranija socijalizacija djece - kaže Draga-nić. Gradnja vrtića počela je po-četkom ove godine, a završena je u studenome.

- Ništa bez Razvojne agenci-je. Sve što je trebalo odradili su kvalitetno i na vrijeme. Hvala im! - kaže Draganić, dodajući da se u međuvremenu ukazala mo-gućnost kupnje vrtiću susjedne parcele, što je Općina i učinila. Otkupila je oko 1400 četvornih metara zemljišta na kojemu se planira sagraditi vanjsko igra-lište i parkiralište za korisnike vrtića.

U gradnju i opremanje vrtića uloženo je 6,5 milijuna kuna, od čega na bespovratna europska sredstva otpada 5,3 milijuna, a sredstva Općine Farkaševac 1,2 milijuna kuna

NOVOSAGRAÐENI VRTIĆ MOŽE PRIMITI 42 MALIŠANA, A S RADOM ĆE POČETI POČETKOM

IDUĆE GODINE

❛Osnovani smo kao servis jedinicama lokalne samouprave za pripremu i pro-vedbu europskih projekata i naša je zadaća raditi projekte bez naknade - kaže Stipo Velić, ravnatelj Razvojne agencije Zagrebačke županije

❱ Općina je od Ministar-stva znanosti i obrazovanja dobila suglasnost za osniva-nje ustanove predš-kolskog odgoja te je postupak osnivanja u tijeku

miti 42-je mališana, a s radom će početi, kaže načelnik Farkašev-ca Dražen Draganić, s početkom iduće godine. Općina je od Mini-starstva znanosti i obrazovanja dobila suglasnost za osnivanje ustanove predškolskog odgoja, pa je u tijeku postupak osnivanja ustanove, koja bi imala osam za-poslenih.

- Sada roditelji djecu vode u vrtić u susjednu općinu Dubrava,

2120 Ž K Ž K BROJ 144, STUDENI 2020.BROJ 144, STUDENI 2020. DOGAĐAJI DOGAĐAJI

ÎÎ Srebrnu medalju u seniorskoj konkurenciji na ARCA-i je osvojila inovacija mobilni vez. Autori su Samoborka Iva Vlai-nić, studentica treće godine Tekstilno-tehnološkog fakulteta, i Tomislav Pokrajčić, direktor samoborske tvrtke Jel-Tom, a koautori njihovi očevi - Ivan Vlainić i Frano Pokrajčić. - Mobilni vez je inovacija koja omogućuje vezivanje i sidrenje manjih brodova tamo gdje nije moguća izgradnja betonskih vezova. Inovacija omogućuje nesmetan izlazak

s broda na obalu ili prelazak s jednog plovila na drugo. Vez je prilagođen i invalidima u kolicima, ima solarne panele, čime je omogućen dodatni izvor energije za brodove, a ima i ugrađeno 'crijevo' koje se spaja na izvor pitke vode - pojašnjava Iva Vlainić. Mobilni vez može izdržati velike težine, a montira se kao lako sastavljiv ponton. Tvrtka Jel-Tom, kaže njezin direktor, planira ga patentirati i zaštititi u 159 zemalja svijeta.

Mobilni vez - novi način vezivanja i sidrenja plovila

SAMOBORSKI INOVATORI PONOVNO OSTVARILI USPJEH NA MEĐUNARODNOJ IZLOŽBI INOVACIJA ARCA ODRŽANOJ SREDINOM LISTOPADA U NACIONALNOJ I SVEUČILIŠNOJ KNJIŽNICI U ZAGREBU

Zlatna priznanja pametnoj utičnici Lovre Stipanovića i Josipa Oroza i pametnoj pčelarskoj vagi Matije Hržića

Na izložbi su predstavljene inovacije i nove tehnologije iz gotovo svih područja ljudskoga rada, a značajno mjesto zauzele su inovacije mladih autora, učenika srednjih tehničkih škola i studenata hrvatskih sveučilišta

move dolazi i dosta poten-cijalnih investitora, pa

su oni za inovatore i 'odskočna daska', ne samo za izradu pro-totipa, nego, moguće, i za pokretanje prob-

ne, a kasnije i serijske proizvodnje - kaže Vlai-

nić. Matiju Hržića, na ovogodiš-

njoj ARCA-i, najuspješnijeg u konkurenciji učenika i stude-nata, na izradu pametne pče-larske vage potaknuo je njegov otac, pčelar.

- Rekao mi je da se danas u pčelarstvu koriste razne ino-vacije, poput pčelarske vage, no da je taj proizvod za naše pčelare preskup. Kako studi-ram elektrotehniku (završio je preddiplomski studij na Teh-ničkom veleučilištu u Zagrebu; op.a.) i kako svojim rukama vo-lim 'prčkati' od malih nogu, re-kao sam ocu da ću 'složiti' vagu za svega 200-300 kuna. I kre-nuo sam... No, u odnosu na po-stojeće verzije vage unosio sam sve više i više inovacija. Nakon

S INOVACIJAMA SE PREDSTAVILO

VIŠE OD 200 IZLAGAČA

njihova gladovanja ili pomora.

Lovro Stipanović, student Fakulteta elektrotehnike i računarstva, i Jo-

sip Oroz, student Fakulteta prometnih

znanosti, smjer inteli-gentni transportni sustavi,

govore da im je za izvedbu pa-metne utičnice itekako pomo-glo obrazovanje u SSŠ Samobor.

- Naša generacija je imala sreće što se u školu uveo ku-rikulum 'pametnih kuća'. To nas je zainteresiralo, pa smo stečeno znanje u elektronici i programiranju sada i usmjerili u povezivanje uređaja u kućnoj automatizaciji - govori Josip. PRO S sustav (pametna utični-ca) zamjenjuje nekoliko ure-đaja za pametno upravljanje, a ugrađuje se u već postojeće instalacije.

- Benefit naše inovacije je višestruka mogućnost kon-trole kućnih uređaja, s bilo kojeg mjesta na Zemlji, i s bilo kojeg uređaja koji ima moguć-nost povezivanja na internet - pojašnjava Lovro. Pametna utičnica ima i čip za mjerenje potrošnje električne energije, kao i sustav za sinkronizaci-ju s vremenskom prognozom, čime se kućnim uređajima može upravljati ovisno o vre-menskim prilikama (sustav ih automatski isključuje u slučaju nevremena). Posebnost susta-va je njegova kompatibilnost s virtualnim asistentima, od-nosno prepoznavanje glasa za kontrolu kućnih uređaja. Osim što se sustavom može upravlja-ti na daljinu putem interneta, postoji i mogućnost upravlja-nja putem touch tipki. Također, pametna utičnica ima i poza-dinsko, ambijentalno osvjetlje-nje, što joj daje dodatnu estet-sku vrijednost.

Samoborski inovatori po-novno nižu uspjehe! Na 18. međuna-rodnoj izložbi

inovacija ARCA 2020, održanoj sredinom listopada u Zagrebu, osvojili su dvije zlatne medalje, jednu srebrnu i juniorsku WIPO nagradu, koju dodjeljuje Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo.

Najbolja juniorska inovaci-ja - pametna pčelarska vaga djelo je Matije Hržića, dok su autori 'zlatnog' PRO-S sustava za pametno upravljanje insta-lacijama - pametne utičnice već nagrađivani Lovro Stipanović i Josip Oroz. Uspješnim inova-torima mentor je Ivan Vlainić, profesor u Srednjoj strukovnoj školi Samobor.

- Raduje što se naši učenici, nakon upisa na fakultet, vraća-ju u prostore Srednje strukovne

škole i nastavljaju su-radnju s Društvom

pedagoga tehnič-ke kulture i in-formatike Samo-bor. Zajedničkim snagama i veli-

kom sinergijom razvijamo nove

inovacije - govori Vlainić. Naglašava i važ-

nost sudjelovanja na domaćim i međunarodnim sajmovima inovacija.

- Naši inovatori su samoza-tajni, pa na ovakvim sajmovima imaju prilike prezentirati svo-je proizvode, svoje inovativno razmišljanje. Također, na saj-

❛Raduje što se naši učenici, nakon upisa na fa-kultet, vraćaju u prostore Srednje strukovne škole i nastavljaju suradnju s Društvom peda-goga tehničke kulture i informatike Samobor. Zajedničkim snagama razvijamo nove inovacije - govori Ivan Vlainić

USPJEŠNIM INOVATORIMA

MENTOR JE IVAN VLAINIĆ, PROFESOR U SREDNJOJ

STRUKOVNOJ ŠKOLI SAMOBOR

PAMETNA PČELARSKA VAGA

SENZORIMA MJERI MASU KOŠNICE TE TEMPERATURU

I VLAGU UNUTAR KOŠNICE

❱ Pametna utičnica pruža mogućnost kontrole kućnih uređaja s bilo kojeg mjesta na Zemlji i s bilo kojeg uređaja koji ima mogućnost povezivanja na internet

dvije godine rada osmislio sam proizvod koji senzorima mjeri razne parametre, poput mase košnice te temperature i vlage unutar košnice. Ukratko, po-moću tih parametara može se pratiti prirast meda i pravil-no očuvati pčelinju zajednicu. Kako pčelari sve više sele pčeli-njake, i više stotina kilometara od mjesta svoga prebivališta, pametna vaga im daje moguć-nost daljinskog praćenja para-metara košnice. Oni sa skro-mnijim tehničkim znanjem mogu samo 'nazvati' vagu i ona

im putem SMS poruke dostavlja tražene parametre, dok je oni-ma koji su vještiji u korištenju modernih tehnologija omogu-ćeno korištenje web aplikaci-je koja detaljnije pruža infor-

macije o onome što se događa unutar košnice - pripovijeda Matija. Na taj način, nastavlja, pčelar može pravovremeno pri-mijeniti rješenja za eventualne probleme, poput rojenja pčela,

Josip Oroz i Lovro Stipanović

Iva i Ivan Vlainić i Tomislav Pokrajčić

Matija Hržić

23Ž K BROJ 144, STUDENI 2020.22 Ž KBROJ 144, STUDENI 2020. ŠKOLSTVO

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA VEĆ GODINAMA NAGRAĐUJE NAJUSPJEŠNIJE ŠKOLE U PROJEKTU PRIKUPLJANJA STAROGA PAPIRA

U prošloj školskoj godini od sječe spašeno 3257 stabalaNajviše papira - 425,5 kilograma po učeniku prikupljeno je u PŠ Rakitovec, potom u PŠ Dubranec - 265,4 kilograma i PŠ Buševec - 220,5 kilograma po učeniku

Učenici Područne škole Rakitovec ponov-no su, i u školskoj 2019./2020., bili najuspješniji u prikupljanju staroga papira. Unatoč činjenici da su dobar

dio nastave pratili online, prikupili su po učeniku 425,5 kilograma papira, ukupno 24 tone.

- Već deset godina imamo status eko-ško-le, a još 2003. smo krenuli s prikupljanjem staroga papira. Ne prikupljaju ga samo naši učenici, nego i njihovi roditelji, djedovi, bake, njihovi susjedi... i svi ga donose u školski kontejner. Svi se trudimo oko toga. Mjesečno se iz naše škole, u prosjeku, papir odvozi dva do tri puta - pripovijeda Tatjana Mikulin, ko-ordinatorica eko-škole. S ponosom ističe da

su učenici ove područne škole dosad od sječe spasili više od 8000 stabala.

- Naše najveće postignuće je što smo osvi-jestili stanovnike Rakitovca i Turopolja, pa i šire, o važnosti prikupljanja staroga papira - kaže T. Mikulin.

Osim papira, učenici prikupljaju i stare baterije te, u humanitarne svrhe, i plastične čepove. Kao na-gradu, dosad su dobili pametne ploče i prijenosna računala, od dobivena novca nabavili su nove školske ormare, opremili knjižnicu, organizirali su izlete, odlazak u kino...

- Turopolje je uvijek bilo poznato po šu-mama. Na ovaj način čuvamo ih od sječe. Evo iza naše škole raste hrast lužnjak. Star je preko stotinu godina i zaštićen kao spome-nik prirode. Ponosni smo na njega, jer nas podsjeća na važnost brige o prirodi - kaže T. Mikulin.

Zagrebačka županija već godinama nagra-đuje najuspješnije škole u projektu priku-pljanja staroga papira, kojega provodi u su-

radnji s tvrtkom DS Smith Unijapapir Croatia. U školskoj 2019./2020. godini u akciju je

bilo uključeno šezdesetak matičnih i područnih škola čiji su učenici

ukupno prikupili 162.860 kilo-grama staroga papira i od sječe sačuvali 3257 stabala. Naju-

spješnije škole Županija je dosad nagrađivala informatičkom opremom, a sada je, za sedam najuspješnijih škola, osigurala novčane na-grade - po 15.000 kuna za nabavu opreme po vlastitu izboru. Nakon PŠ Rakitovec, najviše papira prikupljeno je u PŠ Dubranec, (265,4 kilograma po učeniku), potom PŠ Buševec

(220,5 kg), PŠ Donja Kupčina (204,1 kg), PŠ Pojatno (142,8 kg), PŠ Donja Lomnica (120,2 kg) i PŠ Mraclin (117,4 kilograma papira po učeniku). Papir je sirovina koja se odlično reciklira i na taj način vraća u svakodnevnu uporabu, čime se štedi energija, čuvaju šume i značajno sma-njuje onečišćenje vode i zraka. Jednom tonom staroga papira od sječe se spasi 20 stabala. Učenici matičnih i područnih škola s prostora Županije prikupili su u proteklih osam godina gotovo 1200 tona papira i tako od sječe spasili oko 24.000 stabala. Doista veliku šumu!

❱ Za sedam najuspješnijih škola Županija je osigurala novčane nagrade - po 15.000 kuna za nabavu opreme po vlastitu izboru

❱ U školskoj 2019./2020. u akciju je bilo uključeno šezdesetak matičnih i područnih škola s područja županije

JEDNOM TONOM STAROGA PAPIRA

OD SJEČE SE SPASI 20 STABALA

❛Naše najveće postignuće je što smo osvijestili stanovnike Rakitovca i Turopolja, pa i šire, o važnosti prikupljanja staroga papira - kaže Tatjana Mikulin, koordinatorica Eko-škole Rakitovec

PODUZETNIŠTVO&TURIZAM

BOŽIĆNA ČAROLIJA U VAŠEM DOMU

Svi vole darove! Posebno originalne, jedinstvene, au-tentične. Ručno izrađene. Pro-žete pričom... U predblagdan-skoj strci, koja nas nerijetko zadesi može se činiti da je ta-kve darove teško naći. No, nije nemoguće. I ne treba ih dale-ko tražiti. Predan rad obrtni-ka i umjetnika iz naše okolice u ovo vrijeme treba posebno istaknuti, jer upravo ovi pro-izvodi zaslužuju našu pozor-nost. Brojni su razlozi zašto bismo trebali podržati male, lokalne proizvođače. Biranjem izvornog i lokalnog proizvoda zapravo darujemo dvostru-ko. Svojim najmilijima dat će-mo zanimljiv i neponovljiv dar, a vrijednim rukama koje stoje iza njega darovati povjerenje i 'vjetar u leđa'.

U Zagrebačkoj županiji mno-go je takvih majstora od zana-ta, vrijednih ljudi koji prirod-ne resurse iz svoga zavičaja pretvaraju u unikatne, lokal-ne proizvode. Spajajući tradi-cionalno i moderno, svojom kreativnošću osvježavaju ba-štinu i obogaćuju cjelokupnu ponudu naše regije. Prirod-na kozmetika i zdrava hrana, ljekoviti pripravci, maštoviti ukrasi i svakodnevni predme-ti za dom, neodoljive poslasti-ce... Svaki proizvod nosi potpis

organizirati na društvenim mrežama, želi se pojačati svi-jest o tome koliko je važno ci-jeniti i kupovati lokalno.

- Zagrebačka županija je prepuna vrijednih ljudi ko-ji prirodne resurse svoga za-vičaja pretvaraju u unikatne, lokalne proizvode. Jedan od ciljeva Turističke zajednice je

podići svijet o važnosti ku-povine kod lokalnih pro-

izvođača i pomoći im u brendiranju i promo-ciji njihovih proizvo-da, na koje možemo biti ponosni - kaže Iva-na Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Više informacija o akciji "Božićna čarolija u vašem domu" potražite na službenom Instagram i Facebook profilu Turističke zajednice Zagrebačke županije - www.instagram.com/visitzagrebcounty/ i www.facebook.com/tzzzhr

svoga kraja i svoga autora. Proizvod-nja je najčešće mala i ograničena, ali visoke kvalitete i osobne po-svećenosti. Domaće koje je doista do-maće, ali i druk-čije.

Turistička za-jednica Zagre-bačke županije ovih će blagda-na kroz akciju "Božićna čaroli-ja u vašem do-mu" poduprijeti male proizvo-đače i pomoći da se glas o nji-

hovu radu proširi. Lokalni su proizvođači okupljeni kroz za-nimljivo osmišljene kategorije proizvoda koje će se mijenja-ti u tjednim ciklusima za vrije-

me trajanja akcije. Dodatnom promoci-

jom i nagradnim natje-čajem, koji će se tijekom

adventskoga razdoblja

2524 Ž K Ž K BROJ 144, STUDENI 2020.BROJ 144, STUDENI 2020. POLJOPRIVREDA TURIZAM

U zimsko doba okolica Za-greba ne nudi razmetljive atrakcije kao poznata alp-ska skijališta ili daleka eg-zotična odmarališta, ali to-ploga zimskog ugođaja i iskrene dobrodošlice nima-lo joj ne manjka. Dovoljna je tek kraća vožnja od blješta-vila i gužve glavnoga grada kako bi se zakoračilo u mir-nije i sigurnije okruženje, gdje vrijeme teče sporije, a dnevni je ritam usklađen s prirodom.

BAJKOVITI PEJZAŽI

Kojim smjerom krenuti, svaki posjetitelj izabrat će sam. Jedan put vodi pod vedro nebo, po označenim, manje ili više utabanim šumskim i planinarskim stazama. Netaknuta brda i doline sneno vabe šetače

na uživanje u zimskoj idili, a nalet svježeg zraka i zdrave studeni uklanja svaku po-misao na stres. Prirodne lje-pote, kao što su slapovi na Žumberku, jezera uz rijeku Savu ili hrastov lug u Turo-polju zimi pokazuju neko

Zimska idila na korak od Zagreba

sasvim drugo lice - okoliš se doima pomalo ogoljeno, tiše, svakako manje šaren..., ali u ovim skromnijim uvjetima te-rapija prirodom kao da udara brže i djeluje jače. A kada sve zabijeli snježni pokrivač, pozi-vu na uživanje u zimskim ra-dostima teško je odoljeti. Uz malo truda, svatko može pro-naći svoje tajno sanjkalište, poligon za igre na snijegu ili samo savršenu kulisu za div-ljenje bajkovitom zimskom pejzažu.

Drugi put vodi u smjeru sli-kovitih sela, samo treba pra-titi trag iz dimnjaka koji para zimsko nebo. Ognjišta u broj-nim ruralnim domaćinstvi-ma širom Zagrebačke žu-panije spremna su ugrijati i ugostiti putnike željne do-maćih okusa i ugodne, ne-formalne atmosfere. Oku-

pljanje oko stola u hladne i mračne zimske dane nekoć je bila nužnost, a danas go-tovo pa luksuz. Potpuno je prirodno da je zimska hrana obilnija, konkretnija, stvore-na za duge gozbe. Prirodni resursi možda su presušili, ali

sada je vrijeme za uživanje u plodovima mukotrpnog rada tijekom cijele godine. S peći te iz smočnica, pušnica i po-druma izlaze poslastice koje nas istodobno hrane, tješe i u najboljem izdanju pokazuju održivost i kreativnost iskon-ske seljačke kuhinje. Ovo je vrijeme od zdravica, ostavlja-nja prošlosti daleko iza sebe i polaganja nade u svijetlu bu-dućnost.

BLAGDANSKO OZRAČJE

Osim zagrljaja prirode i au-tohtonih gastronomskih do-življaja, postoji i treći put, koji vodi do pitomih gradića za-grebačke okolice, čvorišta ži-vota svojih mikroregija. La-ganiji zimski ritam ostavlja dovoljno vremena za obila-zak svega što nam je možda promaklo tijekom prijašnjih, užurbanijih mjeseci. Upozna-vanje mjesnih znamenitosti,

povijesnih spomenika i izvor-nih običaja spoj je ugodnog i korisnog, 'točka na i' svakog dobrog izleta, način da se do-stojno zaokruži još jedna go-dina. Blagdansko ozračje, a pogotovo adventsko slavlje u malim mjestima unutar za-grebačkoga zelenog prstena, naglasak stavljaju na izvorne

vrijednosti, koje se u većim sredinama katkad i zagube - na ljudsku toplinu, poveza-nost i njegovanje baštine. Za-jednice koje i dalje ponosno čuvaju lokalni karakter spre-mnije su srdačno dočekati svoje goste i ostaviti nezabo-ravan dojam u njihovim srci-ma.

foto

grafi

je: T

Z Za

greb

ačke

župa

nije

Supružnici Maja i Kristijan Pandek, vlasnici tvrtke "Pa-Vita", koja u Rugvici ima farmu muznih krava, otvo-

rili su u Velikoj Gorici još jedan mljekomat. Prvi je prije pet godi-na postavljen kod zgrade srednjih škola, a novootvoreni ispred ispo-stave županijskoga Doma zdrav-lja. Još jedan mljekomat imaju u zagrebačkom naselju Jelkovec.

- Moja se obitelj proizvodnjom mlijeka bavi desetak godina. Sada imamo 145 muznih krava, a go-dišnje proizvedemo preko mili-jun litara mlijeka. Ponosan sam na postignute rezultate - u prigo-di puštanja u rad novoga mljeko-mata rekao je Kristijan Pandek. Mlijeko koje se može kupiti na mljekomatu, dodao je, ima 4,4% mliječne masti.

- To je punomasno, svježe, si-rovo kravlje mlijeko. Ništa mu nismo ni dodali, ni oduzeli - do-dao je Pandek. Trenutno njegova obiteljska tvrtka, kroz Program ruralnog razvoja RH, moderni-zira proces mužnje i digitalizira farmu.

- Veselimo se završetku ovoga

projekta nakon čega će proizvod-nja mlijeka biti jednostavnija i lakša - rekao je Pandek.

Otvaranje još jednog mljeko-mata podržala je i ministrica po-ljoprivrede Marija Vučković.

- Važni su nam kratki lanci opskrbe, no ovakvi samouslužni uređaji u Hrvatskoj još nisu do-voljno prepoznati. Postoji znača-jan prostor kojega mi, kao admi-nistracija, možemo unaprijediti.

U ovim uređajima se nalazi naj-kvalitetnije mlijeko, koje prolazi najstrože laboratorijske analize. Poručila bih građanima da gdje god mogu iz ovakvih uređaja kupiti mlijeko, jaja ili druge pro-izvode da to i učine. Sudjelujući u kratkim lancima opskrbe podrža-vaju hrvatske proizvođače - rekla je ministrica, dodavši da mljeko-mati i slični samouslužni uređaji od Nove godine moraju imati ugrađen softver za fiskalizaciju.

- To iziskuje i ulaganja i prila-godbu i stoga ćemo poljoprivred-nicima koji posluju na ovakav način pružiti financijsku pomoć - rekla je ministrica.

MLJEKARSKO-STOČARSKA ZADRUGA 'PROIZVODI SELA'

U Velikoj Gorici postavljen još jedan mljekomat tvrtke 'Pa-Vita'

❛Na mljekomatu prodajemo punomasno, siro-vo kravlje mlijeko. Ništa mu nismo ni dodali ni oduzeli - govori Kristijan Pandek

Na farmi u Rugvici obitelj Pandek ima 145 muznih krava

ÎSupružnici Pandek članovi su Mljekarsko-stočarske zadruge "Proizvodi sela". Proizvođači mlije-ka udruženi u ovu zadrugu dosad su, u gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji postavili 16 samouslužnih aparata - 15 mljekomata i jedan siromat.- Na našim mljekomatima godiš-nje se proda preko 1,5 milijuna litara mlijeka, a cilj nam je doći do 2 milijuna. Borba s nelojalnom konkurencijom i uvoznim mlije-kom je velika, no idemo naprijed korak po korak - rekao je Darko Pavičević, upravitelj Zadruge.

'Proizvodi sela'

2726 Ž K Ž K BROJ 144, STUDENI 2020.BROJ 144, STUDENI 2020. POLJOPRIVREDA

U SURADNJI S VETERINARSKOM STANICOM VRBOVEC

Nakon pojave bolesti plavog jezika u Istri, za kraj ove izazovne godine, još je jedna virusna bolest odlučila pokazati svoju silinu. Na području Koprivnič-ko-križevačke županije pojavila se visoko patogena influenca ptica podtipa H5N8 na farmi tovnih purana. Odmah naglašavamo da ovaj podtip virusa nije opasan za ljude te nema opasnosti za ljudsko zdravlje. Zbog visoke patogenosti za perad, u prvom redu kokoši i purane, proglašene su mjere u svrhu suzbijanja i sprječavanja unosa bolesti u gospodarstva koja drže perad te sprječavanja daljnjeg širenja bolesti u slučaju pojave. Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane odredila je zaražena i ugrožena područja u dvije županije, Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj, na kojima se provode posebne mjere. Ovlašteni veterinari obilaze gospodarstva i provo-de preglede jata te uzimaju uzorke u slučaju sumnje na influencu.Divlje ptice koje žive uz vodu glavni su rezervoar širenja bolesti, stoga je vrlo važno spriječiti direktan kontakt domaće peradi i divljih ptica te zaštiti hranu od kontaminacije. U Zagrebačkoj županiji, kao i na cijelom području RH, na snazi su mjere koje su određene Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica (NN 127/20): obavezno je držanje peradi i pernate divljači u uzgoju u ograđenim prostorima na način da je onemogućen svaki kontakt s divljim pticama; obavezno je držanje pataka, gusaka i drugih ptica vodarica odvo-jeno od ostalih životinja; obavezno je držanje hranilica i pojilica za perad i pernatu divljač i ptice u zatvorenim ili natkrivenim prostorima u kojima je spriječeno slijetanje divljih ptica i kontakti divljih ptica s hranom i vodom; zabranjena je opskrba peradi, pernate divljači i ptica vodom iz spremnika po-vršinskih voda kojima imaju pristup divlje ptice; zabranjena

je uporaba vanjskih spremnika vode za perad, pernatu div-ljač i ptice osim ako su dovoljno zaštićeni od divljih ptica vodarica; obavezno je skladištenje hrane za perad, pernatu divljač i ptice na način da je zaštićena od divljih ptica i drugih životinja; obavezno je prijavljivanje svih promjena zdravstvenog stanja i ponašanja peradi, pernate divljači i ptica; obavezna je prijava uginuća te svakog kontakta peradi, pernate divljači i ptica s moguće zaraženima ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji; obavezno je držanje peradi i pernate divljači na sajmovima, tržnicama, izložbama, priredbama i kultur-nim događanjima u zatvorenim prostorima ili zatvorenim nastambama bez mogućnosti kontakta s drugim životinjama i divljim pticama; obavezno je osiguravanje i održavanje higijenskih uvjeta i biosigurnosnih mjera na svim objektima za uzgoj i držanje peradi, pernate divljači i ptica te na sajmovima, tržnicama, izložbama, priredbama i kulturnim događanjima, odnosno na svim lokacijama na kojima perad, pernata divljač i ptice privremeno borave.Neki od znakova bolesti koje vlasnik može zamijetiti jesu: perad je potištena, nakostriješeno perje, pad nesivosti, ljuska jajeta loše je kvalitete, perad kašlje, šmrca i diše na otvoreni kljun, oteknuće glave i vrata, kresta i pod-bradnjak poplave, pojava živčanih smetnji (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje), iznenadna uginuća bez kliničkih znakova bolesti.Sve promjene zdravstvenog stanja peradi prijavite svom veterinaru!

Influenca peradi

❱ Divlje ptice koje žive uz vodu glavni su rezervoar širenja bolesti, stoga je vrlo važno spriječiti njihov direktan kontakt s doma-ćom peradi

❱ U Zagrebačkoj županiji na snazi su mjere koje su određene Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica

POLJOPRIVREDA

Matija Gubec započeo bunu, simbol je borbe za bolje svih onih koji se bave proizvodnjom i žive u ruralnom prostoru. Sad-nica klona Gupčeve lipe simbo-lički označava naše usmjerenje prema dodatnom ozelenjivanju naše 'zelene' županije - rekao je Kraljičković.

Nakon što su lani zadrugari OŠ "Stjepan Radić" iz Božjakovi-ne sami posadili sedamdesetak sadnica lipe, sada se među nji-ma našao i klon Gupčeve lipe.

- Od ranije smo eko-škola, koja ima i vlastiti voćnjak. Ško-la 'koja voli zeleno', pa oko naše zgrade ima i dosta biljnoga ra-

Namjera projekta je potaknuti đake i njihove roditelje da više pozornosti obrate na okoliš i prirodu, da se više okrenu zelenom, ekološkom uzgoju hrane i zdravom životu

KRAJEM GODINE ZAVRŠAVA PROJEKT 'UVOĐENJE I RAZVOJ EKOLOŠKE PROIZVODNJE LJEKOVITOG I ZAČINSKOG BILJA'

Krajem godine završava projekt "Uvođenje i razvoj ekološke proizvodnje lje-kovitog i začinskog bilja",

koji Zagrebačka županija pro-vodi u suradnji s Agronomskim fakultetom. U projekt je uklju-čeno 17 osmogodišnjih škola. Namjera je potaknuti đake i njihove roditelje da više pozor-nosti obrate na okoliš i prirodu, da se više okrenu zelenom, eko-loškom uzgoju hrane i zdravom životu.

- Sve škole uključene u projekt dobile su mogućnost da same odluče žele li izradu idejnog projekta krajobraznog uređenja

školskog dvorišta sa školskim eko-vrtom ili novac za kup-nju pribora, alata i opreme za obradu školskoga vrta. Ogledni eko-vrt zasađen je u OŠ Rugvi-ca - pojašnjava Josip Kraljičko-vić, pročelnik za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije. Sve ško-le dobile su i po jednu sadnicu klona Gupčeve lipe, tehnikom cijepljenja plemke skinute s ma-tičnoga stabla uzgojene u Hrvat-skom šumarskom institutu u Ja-strebarskom. Sadnice su krajem studenoga posađene u školskim dvorištima svih 17 škola.

- Gupčeva lipa, ispod koje je

❛Gupčeva lipa, ispod koje je Matija Gubec započeo bunu, simbol je borbe za bolje svih onih koji se bave proizvodnjom i žive u ruralnom prostoru - poručio je mr. sc. Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije

ÎU hrvatskim okvirima Zagrebačka županija je poznata po najvećim i najstabilnijim potporama poljoprivredi i ruralnom prostoru. Godišnje u poljoprivredu i ruralni razvoj usmjeravamo oko 20 milijuna kuna. I tako već dvadesetak godina. Za razliku od drugih županija imamo i Distributivni centar za voće i povrće u kojemu se može skladištiti, sortirati i pakirati voće i povrće. Ove je godine jako dobro krenula distribucija jagodastog voća, prije svega borovnice - izjavio je pročelnik Kraljičković, dodavši da Županija radi i na projektu centra za razvoj stočarstva, a nedavno je predstavila i program razvoja ekološke poljoprivrede do 2030., kojemu je namjera da sve poljo-privredne površine u županiji do tada budu pod ekološkim uzgojem.

ÎProjekt očuvanja genofonda Gupčeve lipe, pokrenut inicijati-vom TZ Gornje i Donje Stubice, u osnovi je lijepa edukativna priča putem koje se 'približava' povi-jest. Svaka jedinka klona Gupčeve lipe predstavlja jedinstvenu poveznicu s matičnim stablom u Gornjoj Stubici - za sadnje lipe u Božjakovini rekao je Ivica Čehulić, voditelj Odjela rasadničke proi-zvodnje Hrvatskoga šumarskog instituta.

Potpore poljoprivredi i ruralnom prostoru

Očuvanje genofonda Gupčeve lipe

slinja. U sklopu ovoga projekta odlučili smo se za idejno rješe-nje uređenja školskoga dvorišta, kako bi imali što više 'učionica' na otvorenom' - ispričao je Jure Mišković, ravnatelj škole.

U sklopu projekta "Uvođenje i razvoj ekološke proizvodnje ljekovitog i začinskog bilja" izra-đen je i digitalni priručnik kao metodičko-didaktički materijal koji treba pomoći nastavnicima u uspostavi školskih eko-vrtova, uzgoju, doradi i preradi bilja.

Priručnik će na prijenosnom mediju biti dostavljen svim os-novnim školama na području županije.

SVE PROMJENE ZDRAVSTVENOG STANJA PERADI PRIJAVITE SVOM

VETERINARU!

U školskim dvorištima 17 osnovnih škola posađena sadnica klona Gupčeve lipe

SADNICE LIPE UZGOJENE

SU U HRVATSKOM ŠUMARSKOM INSTITUTU

U JASTREBARSKOM

2928 Ž K Ž K BROJ 144, STUDENI 2020.BROJ 144, STUDENI 2020.

❱ Novac je namijenjen za kupnju ili popra-vak glazbenih instrumenata, kupnju ili izradu narodne nošnje, kupnju ormara, polica ili komoda za pohranu glazbenih instrumenata, odnosno narodne nošnje, nabavu digitalne scenske opreme...

S autorskim skladbama "Kromat-ska fantazija" i "Vision - za klavir, udaraljke i harfu", Dario Cebić,

pedagog i skladatelj, ravnatelj Glaz-bene škole Dugo Selo, dobitnik je prve nagrade na međunarodnom festivalu umjetnosti Internatio-nal Competition and Festival of Arts Paris. Cebić, koji je 2012. doktorirao glazbene znano-sti, jedan je najproduktivnijih hrvatskih skladatelja mlađe ge-

neracije. Ovu godinu pamtit će i po nagradama osvojenim na glazbenim

natjecanjima u Barceloni, Pragu i Beču. Doktorski studij iz glazbenih znanosti

Cebić je završio u Grazu na Univer-sität für Musik und darstellende Kunst, a poslijediplomski studij kompozicije na Universität für Musik und dar-stellende Kunst u Beču. Kompoziciju je specijalizirao na Hochschule für Musik u Frankfurtu dok je glazbene

znanosti, analize i tehniku moderne kompo-zicije specijalizirao na Hochschule für Musik Hanns Eisler u Berlinu. Njegove skladbe izvo-de se diljem svijeta.

Novi uspjeh dugoselskog skladatelja Daria Cebića MEĐUNARODNI FESTIVAL UMJETNOSTI 'INTERNATIONAL COMPETITION AND FESTIVAL OF ARTS PARIS'

Zajednica kulturno-umjet-ničkih udruga Zagrebačke županije dodijelit će svo-jim članicama 400.000

kuna za nabavu opreme. Pro-teklih godina Zajednica je ras-pisivala javne pozive za sufi-nanciranje putnih troškova, no s obzirom da ove godine zbog epidemiološke situacije puto-vanja gotovo i nije bilo, novac je prenamijenjen za kupnju ili po-pravak glazbenih instrumenata, kupnju ili izradu narodne nošnje, odnosno odijela za nastupe, kup-nju ormara, polica ili komoda za pohranu glazbenih instrumena-ta, odnosno narodne nošnje, kao i nabavu digitalne scenske opre-

ZAJEDNICA KULTURNO-UMJETNIČKIH UDRUGA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Za nabavu opreme kulturno-umjetničkim udrugama raspodijelit će se 400.000 kuna Javni poziv je završio krajem studenoga. Prijavitelji maksimalno mogu dobiti 20.000 kuna.

Osim po prvoj nagradi u Parizu, Cebić će ovu godinu pamtiti i po nagradama osvojenim na glazbenim natjecanjima u Barceloni, Pragu i Beču

ZAJEDNICA OKUPLJA VIŠE

OD 180 UDRUGA - FOLKLORAŠA, TAMBURAŠA, KAZALIŠTARACA, ZBORSKIH

PJEVAČA, PLESAČA, PUHAČA...

❱ Cebić je jedan od najpro-duktivnijih hrvatskih skladatelja mlađe generacije. Glazbene znanosti doktorirao je 2012. godine.

KULTURA

me i ostale potrebne opreme za nastupe. Prijavitelji na javni po-ziv, koji je završio krajem stude-noga, maksimalno će moći dobiti

20.000 kuna. Zajednica kulturno-umjetničkih udruga

Zagrebačke župa-nije okuplja više od 180 udruga - folkloraša, tambu-raša, kazalištaraca,

zborskih pjevača, plesača, puhača...

ZANIMLJIVOSTI

ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Park oko dvorca Lužnica najmlađe je zaštićeno pod-ručje u Zagrebačkoj županiji (zaštićen je od prosinca 2019.). Oblikovan je u engleskom stilu - s jezerom, šu-marcima, šetnicama i mnoštvom travnjaka s cvjetnim gredicama, a prostire se na površini od 11,65 hektara.Posebnost parka je mnoštvo jedinki stabala koje su zasađene prilikom zasnivanja perivoja (skupine hrasta lužnjaka, platana, sekvoja...). Flora parka je raznolika i bogata te ima veliku botaničku, ekološku, hortikultur-nu i krajobraznu vrijednost.U parku se nalazi 147 biljnih vrsta - drveća, ukrasnoga grmlja i prizemnog raslinja. Posebnu pažnju privlači stara, impozantna platana ispred ulaza u dvorac na sjevernoj strani, koja više od 300 godina čuva dvorac i 'nadgleda' park.Brojne klupe, stolovi i sjenice razmješteni u parku omogućuju trenutke mira, opuštenosti i tišine.

Park oko dvorca Lužnica - spomenik parkovne arhitekture

Dvorac je 1576. sagradila obitelj Erdödy, kao nizinsku utvrdu s četiri ugaone kule, okruženu vodenim rukavcima. Pregrađivan je u 18. i 19. stoljeću, a temeljito uređen početkom 20. stoljeća. Radi se o renesansnom kaštelu s

fortifikacijskim elementima, danas spomenikom kulture 1. kategorije. Svojom poviješću, arhitektonskim obliko-vanjem te veličinom perivoja spada među najznačajnije građevine samoborske okolice, a jednako tako značajan je

i u pregledu dvoraca kontinentalne Hrvatske. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata u dvorcu je bio logor, kasnije je služio kao vojarna JNA, a devedesetih godina i kao vojar-na Hrvatske vojske. Sada čeka novu namjenu.

Dvorac Erdödy, Kerestinec

DVORCI ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / Godina: XIII / Broj: 144, studeni 2020.

IMPRESSUM info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;kronika@zacorda.hr Za izdavača: Mario MajhenGlavni urednik: Mario Majhen

Uređivački kolegij: Mario Majhen, Vlado Horina, Dražen Kopač, Tomislav Masten, mr. Mirjana Oštrec Bosak

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

foto

: Rom

eo Ib

rišev

ić

CEBIĆEVE SKLADBE IZVODE SE DILJEM

SVIJETA

3130 Ž K Ž K BROJ 144, STUDENI 2020.BROJ 144, STUDENI 2020. INFO INFO

ŽUPANmr. sc. Stjepan Kožić

� 6009 401 � 6154 008

ZAMJENICI ŽUPANA Nadica Žužak

� 6009 400 � 6009 487

Hrvoje Frankić � 6009 400 � 6009 487

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA Mato Čičak, predsjednik Skupštine

� 6009 452 � 6154 024

Zvonko Kunić, potpredsjednik Skupštine

� 6009 452 � 6154 024

Ljubica Ambrušec, potpredsjednica Skupštine

� 6009 452 � 6154 024

UPRAVNI ODJEL ZA POSLOVE ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE I OPĆU UPRAVU Ivana Lučića 2a/VI, Zagreb

� 6009 452 � 6154 024

@ z.skupstina-o.uprava@zagrebacka-zupanija.hr @ i.radanovic@zagrebacka-zupanija.hr

Ispostava Dugo Selo Josipa Zorića 1, Dugo Selo► za područje Grada Dugog Sela i opći-na Rugvica i Brckovljani f Matični ured Dugo Selo

� 2753 131; 2753 208Ispostava Ivanić-Grad

Trg Vladimira Nazora 1, Ivanić-Grad► za područje Grada Ivanić-Grada i općina Kloštar Ivanić i Križ f Matični ured Ivanić-Grad

� 2831 134; 2831 160f Matični ured Kloštar-Ivanić Školska 22, Kloštar Ivanić* poslovi se do daljnjega obavljaju u

matičnom uredu Ivanić-Grad

f Matični ured KrižZagrebačka 7, Križ

* poslovi se do daljnjega obavljaju u matičnom uredu Ivanić-Grad

Ispostava Jastrebarsko Ulica Vladka Mačeka 2, Jastrebarsko► za područje Grada Jastrebarskog i općina Krašić, Pisarovina, Klinča Sela i Žumberak f Matični ured Jastrebarsko

� 6281 128; 6284-464f Matično područje Klinča SelaKarlovačka 28 a, Klinča Sela

� 6289 350f Matični ured PisarovinaTrg hrvatskih velikana 1, Pisarovina

� 6291 196

Ispostava Samobor Trg kralja Tomislava 5, Samobor► za područje Grada Samobora, Grada Svete Nedelje i Općine Stupnik f Matični ured Samobor

� 3378 242; 3378 224; 3378 243; 3378-225; 3378-241f Matični ured Sveta NedeljaTrg Ante Starčevića 2, Sveta Nedelja

� 3373 565f Matično područje StupnikGornjostupnička 33, Gornji Stupnik

� 6588 701Ispostava Sveti Ivan ZelinaTrg Ante Starčevića 12, Sveti Ivan Zelinaf Matični ured Sveti Ivan Zelina

� 2060 489Ispostava Velika GoricaTrg Kralja Tomislava 34, Velika Gorica►za područje Grada Velike Gorice i općina Orle, Kravarsko i Pokupsko f Matični ured Velika Gorica

� 6254 030; 6254 031; 6254 032; 6254-029; 6254-005

Ispostava VrbovecTrg Petra Zrinskog 9, Vrbovec►za područje Grada Vrbovca i općina Dubrava, Gradec, Preseka, Rakovec i Farkaševac f Matični ured Vrbovec

� 2724 002; 2791 604f Matični ured DubravaBraće Radića 2, Dubrava

� 2725 405

Ispostava ZaprešićTrg žrtava fašizma 1, Zaprešić►za područje Grada Zaprešića i općina Dubravica, Bistra, Brdovec, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća f Matični ured Zaprešić

� 3350 638; 3350 637f Matični ured JakovljeAdele Sixta 2, Jakovlje

� 3351 204f Matični ured Brdovečko PrigorjeZagrebačka 24, Prigorje Brdovečko

� 3397 274f Matično područje Donja BistraStubička 509, Donja Bistra

� 3390 037

URED ŽUPANA Ulica grada Vukovara 72/V, Zagreb

� 6009 401 � 6154 008

@ m.ostrec_bosak@zagrebacka-zupanija.hr

STRUČNA SLUŽBA ŽUPANA Ulica grada Vukovara 72/V

� 6009 473 � 6009 489

@ r.zguric@zagrebacka-zupanija.hr

Ispostava Dugo Selo Josipa Zorića 1, Dugo Selo► za Grad Dugo Selo i općine Brckovlja-ni i RugvicaIspostava Ivanić-Grad Trg Vladimira Nazora 1, Ivanić-Grad► za Grad Ivanić-Grad i općine Kloštar Ivanić i KrižIspostava JastrebarskoUlica Vlatka Mačeka 2, Jastrebarsko► za Grad Jastrebarsko i općine Klinča Sela, Krašić, Pisarovina i ŽumberakIspostava Samobor Trg kralja Tomislava 5, Samobor ► za Grad Samobor, Grad Svetu Nedelju i Općinu StupnikIspostava Sveti Ivan Zelina Trg Ante Starčevića 12, Sveti Ivan Zelina► za Grad Sveti Ivan Zelinu i Općinu BedenicaIspostava Velika Gorica Trg kralja Tomislava 34, Velika Gorica► za Grad Veliku Goricu i općine Kravarsko, Orle i PokupskoIspostava Vrbovec Trg Petra Zrinskog 9, Vrbovec ► za Grad Vrbovec i općine Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka i Rakovec

UPRAVNI ODJEL ZA POLJOPRIVREDU RURALNI RAZVITAK I ŠUMARSTVOUlica grada Vukovara 72/V, Zagreb

� 6009 426 � 6009 474

@ uop@zagrebacka-zupanija.hr @ j.kraljickovic@zagrebacka-zupanija.hr

UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO I FONDOVE EUROPSKE UNIJEUlica grada Vukovara 72/V, Zagreb

� 6009 461 � 6009 488

@ d.fasaic@zagrebacka-zupanija.hr

Ispostava Dugo Selo Josipa Zorića 1, Dugo Selo

� 2753 131 @ daliborka.duvnjak@zagrebacka-zupanija.hr @ martina.rob@zagrebacka-zupanija.hr

Ispostava Ivanić-Grad Trg Vladimira Nazora 1, Ivanić-Grad

� 2831 161 @ iskra.zegor@zagrebacka-zupanija.hr

Ispostava Jastrebarsko Vladka Mačeka 2, Jastrebarsko

� 6281 114 @ lea.bozic.kelecic@zagrebacka-zupanija.hr @ nikolina.kostelac@zagrebacka-zupanija.hr

Ispostava Samobor Trg kralja Tomislava 5, Samobor

� 3378 262; 3378 265; 3378 283 @ mirjana.kovacic@zagrebacka-zupanija.hr @ visnja.vlahovic@zagrebacka-zupanija.hr @ sinisa.curla@zagrebacka-zupanija.hr

Ispostava Sveti Ivan Zelina Trg Ante Starčevića 12, Sveti Ivan Zelina

� 2060 004 @ ana.biscanin@zagrebacka-zupanija.hr @ stefica.krsak@zagrebacka-zupanija.hr

Ispostava Velika Gorica Trg kralja Tomislava 34, Velika Gorica

� 6254 016; 6254 001; 6254 026 @ jasna.sagud@zagrebacka-zupanija.hr @ mila.becka@zagrebacka-zupanija.hr @ kristina.jankes@zagrebacka-zupanija.hr @ jasmina.obajdin@zagrebacka-zupanija.hr

Ispostava Vrbovec Trg Petra Zrinskog 9, Vrbovec

� 2792 904 @ marija.kolaric.dusper@zagrebacka-zupanija.hr @ marijana.tomas@zagrebacka-zupanija.hr

Ispostava ZaprešićTrg žrtava fašizma 1, Zaprešić

� 3350 662; 3350 656; 3350 659 @ zlatko.sijakovic@zagrebacka-zupanija.hr @ maja.cerjak@zagrebacka-zupanija.hr @ ana.kolaric@zagrebacka-zupanija.hr @ martina.gasparevic@zagrebacka-zupanija.hr

UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJEUlica grada Vukovara 72/V, Zagreb

� 6009 446 � 6154 029

@ m.colig@zagrebacka-zupanija.hr

UPRAVNI ODJEL ZA ODGOJ I OBRAZOVANJEUlica grada Vukovara 72/V, Zagreb

� 6009 438; 6009 422

� 6154 041 @ v.stublin@zagrebacka-zupanija.hr

Ispostava Dugo SeloJosipa Zorića 1, Dugo Selo

� 2753 131 � 2753 080

Ispostava Ivanić-GradTrg Vladimira Nazora 1, Ivanić-Grad

� 2931 130 � 2831 160

Ispostava JastrebarskoVlatka Mačeka 2, Jastrebarsko

� 6281 115 � 6284 660

Ispostava SamoborTrg kralja Tomislava 5, Samobor

� 3378 220 � 3378 293

Ispostava Sveti Ivan ZelinaTrg Ante Starčevića 12, Sveti Ivan Zelina

� 2061 519 � 2061 100

Ispostava Velika GoricaTrg kralja Tomislava 34, Velika Gorica

� 6254 008 � 6254 025

Ispostava VrbovecTrg Petra Zrinskog 9, Vrbovec

� 2792 610 � 2791 142

Ispostava ZaprešićTrg žrtava fašizma 1, Zaprešić

� 3350 665 � 3310 343

UPRAVNI ODJEL ZA KULTURU, SPORT, TEHNIČKU KULTURU I CIVILNO DRUŠTVOUlica grada Vukovara 72/V, Zagreb

� 6009 423; 6009 417 � 6154 041

@ j.dujic@zagrebacka-zupanija.hr

ODSJEK ZA CIVILNO DRUŠTVO � 6345 216; 6345 232

ISPOSTAVEIvanić-GradTrg Vladimira Nazora 1

� 2831 130 � 2831 160

SamoborTrg kralja Tomislava 5

� 3378 220 � 3378 293

Velika GoricaTrg kralja Tomislava 34

� 6254 008 � 6254 025

ZaprešićTrg žrtava fašizma 1

� 3350 665 � 3310 343

UPRAVNI ODJEL ZA ZDRAVSTVO, SOCIJALNU SKRB I HRVATSKE BRANITELJEUlica grada Vukovara 72/V, Zagreb

� 6009 405; 6009 430 � 6009 432

@ k.culjak@zagrebacka-zupanija.hr

JEDNOKRATNA NOVČANA POMOĆ � 6009 485 � 6009 432

@ dubravka.martic@zagrebacka-zupanija.hr @  i.paser@zagrebacka-zupanija.hr

IZDVOJENA RADNA MJESTADugo SeloJosipa Zorića 1, Dugo Selo

� 2753 131 � 2753 080

@ alka.cecic-karuzic@zagrebacka-zupanija.hr

Ivanić-Grad Trg Vladimira Nazora 1, Ivanić-Grad

� 2831 139 � 2831 160, 2831 162

@ sinisa.jelencic@zagrebacka-zupanija.hr

Jastrebarsko Ulica Vladka Mačeka 2, Jastrebarsko

� 6281 113 � 6284 660

@ ivan.smidlehner@zagrebacka-zupanija.hr

Samobor Trg kralja Tomislava 5, Samobor

� 3378 218; 3378 219; 3378 214 � 3378 282

@ marina.koletic.tisak@zagrebacka-zupanija.hr

Sveti Ivan Zelina Trg Ante Starčevića 12, Sveti Ivan Zelina

� 2061 519 � 2061 100

@ ivana.tomic@zagrebacka-zupanija.hr

Velika Gorica Trg kralja Tomislava 34, Velika Gorica

� 6254-021; 6224 970; 6254 008; 6254 004; 6254 025

� 6254-025 @ mirela.uroic-stefanko@zagrebacka-zupanija.hr

Vrbovec Trg Petra Zrinskog 9, Vrbovec

� 2791 122 � 2791 142

@ drazenka.haludek@zagrebacka-zupanija.hr

ZaprešićTrg žrtava fašizma 1, Zaprešić

� 3350 657; 3350 664 � 3350 669

@ petra.pavetic@zagrebacka-zupanija.hr

UPRAVNI ODJEL ZA PROMET I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU Ivana Lučića 2a/VI, Zagreb

� 6311 684; 6311 681 � 6009 493

@ n.babic@zagrebacka-zupanija.hr

UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADNJU I ZAŠTITU OKOLIŠAIvana Lučića 2a/VI, Zagreb

� 6311 764 � 6311 768

@ uo-prostor@zagrebacka-zupanija.hr @ d.stopic@zagrebacka-zupanija.hr

ISPOSTAVE ODSJEKA ZA PROSTORNO UREÐENJE I GRADNJUIspostava Dugo SeloJosipa Zorića 1, Dugo Selo

� 2774 466

Ispostava Ivanić-Grad Trg Vladimira Nazora 1, Ivanić-Grad

� 2888 950 Ispostava Jastrebarsko Vladka Mačeka 2, Jastrebarsko

� 6273 639 Ispostava Sveta Nedelja Trg Ante Starčevića 5, Sveta Nedelja

� 3387 222; 3387 335Ispostava Sveti Ivan Zelina Trg Ante Starčevića 12, Sveti Ivan Zelina

� 2061 135Ispostava Velika Gorica Trg kralja Tomislava 6, Velika Gorica

� 6223 265Ispostava Vrbovec Ulica poginulih branitelja 4/1, Vrbovec

� 2794 170; 2794 077 Ispostava ZaprešićNova ulica 10, Zaprešić

� 3746 600; 3746 609

ODSJEK ZA IMOVINSKO PRAVNE POSLOVESjedište Zagreb Ulica grada Vukovara 72/V

� 6009 409 @ k.autischer@zagrebacka-zupanija.hr

ISPOSTAVE ODSJEKA ZA IMOVINSKO PRAVNE POSLOVESamoborTrg kralja Tomislava 5, Samobor► za gradove Samobor, Sveta Nedelja i Zaprešić i općine Stupnik, Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća

� 3378 248 @ connie.popic@zagrebacka-zupanija.hr

Jastrebarsko Vladka Mačeka 2, Jastrebarsko► za Grad Jastrebarsko i općine Klinča Sela, Krašić, Pisarovina i Žumberak

� 6273-710 @ jadranka.cvetan@zagrebacka-zupanija.hr

Dugo Selo Josipa Zorića 1, Dugo Selo► za gradove Dugo Selo, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec i općine Brckovljani, Rugvica, Kloštar Ivanić, Križ, Bedenica, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka i Rakovec

� 2753-131 @ anamarija.beslic@zagrebacka-zupanija.hr

Velika GoricaTrg kralja Tomislava 34, Velika Gorica ► za Grad Veliku Goricu i općine Kravarsko, Orle i Pokupsko

� 6254-000 @ karmen.leder@zagrebacka-zupanija.hr

SLUŽBA ZA UNUTARNJU REVIZIJU Ulica grada Vukovara 72/V

� 6009 410 � 6009 465

@ z.kvestic@zagrebacka-zupanija.hr

9 gradova, 25 općina, 697 naselja

Sjedište županije: ZagrebUlica grada Vukovara 72/V

� 6009 400

Površina: 3078 km²Površinom šesta županija u državi

Broj stanovnika: 317.642 (prema popisu iz 2011.)Brojem stanovnika treća županija u državi

'Martin je v Zagrebu'Na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu održana je sredinom studenoga manifestacija "Martin je v Zagrebu". Održana je u čast Sv. Martina, zaštitnika vina, vinove loze i vinogradara, a sa željom očuva-nja stoljetne tradicije krštenja mladoga vina. Sudionici manife-stacije bili su i vinari s Plešivice. U ime Zagrebačke županije prisutne je pozdravila direktorica županijske Turističke zajednice Ivana Alilović. - Zagrebačka županija je vino-rodno područje i svakako ćemo i u novo-normalnim uvjetima podržavati manifestacije poput ove. Manifestacija "Martin je v Zagrebu" održava se po 20. puta i na njoj promoviramo vino, jedan od naših najkvalitetnijih i najpre-poznatljivijih proizvoda - rekla je I. Alilović.