15. srpnja 2000. 68-69 ZA WEB.pdf · 2010-06-07 · * Dr.sc. Ivi Ma`uranu i Katici Ile{, ... No, izme|u dvije sjednice @upanijske skup{tine prestalo je kucati srce vije}nika Branka

15. srpnja 2000. @UPANIJSKA KRONIKA 3

U OVOM BROJU

SKUP[TINA @UPANIJE* Na 19. sjednica Skup{tine Osje~ko-baranjske ùpanije 16. lipnja 2000. godine: Izabrani novi ùpan i

podùpani * Odràna 20. sjednica 28. lipnja i 6. srpnja* Na 21. sjednici 8. srpnja: Izabrano novo Poglavarstvo ùpanije

ZASJEDALA RADNA TIJELA

PITANJA I PRIJEDLOZI VIJE]NIKA

IZABRAN NOVI @UPAN I POGLAVARSTVO @UPANIJE

POGLAVARSTVO @UPANIJE* Na 67. sjednici @upanijskog poglavarstva 1. lipnja 2000. godine: Projekt “Benetton” u zavr{noj fazi

* Odràna 68. sjednica Poglavarstva 8. lipnja 2000. godine* Uz 69. sjednicu 14. srpnja 2000. godine: Prvi puta zasjedalo novoizabrano Poglavarstvo

OBILJE@EN DAN OSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJE

ODR@ANO SAVJETOVANJE“MEHANIZMI I POTENCIJALI EUROREGIONALNE SURADNJE”

SUSRETI I SASTANCI* Predsjednik Mesi} na 34. smotri folklora “\akova~ki vezovi” *Predsjednik Sabora sastao se u

\akovu sa ~elnicima gradskih i ùpanijskih vlasti * Ministar kulture Antun Vuji} posjetio @upaniju iGrad Osijek * Ministar prosvjete Strugar u Osijeku i Baranji * U tijeku obnove sa zamjenikom ministra

za javne radove * S ministrom Jakov~i}em o euroregionalnoj suradnji * O provedbi Nacionalnogprograma psihosocijalne pomo}i stradalnicima * S predstavnicima Udruge hrvatskih branitelja

lije~enih od posttraumatskog stresnog poreme}aja * Odràn kolegij gradona~elnika i na~elnika op}ina

ME\UNARODNI KONTAKTI* @upan primio voditelja Ureda Promatra~ke micije Europske Unije

STRU^NI SKUPOVI* Okrugli stol “Lokalna samouprava i upravna funkcija na lokalnoj razini”

* S francuskim stru~njacima o decentralizaciji i dekoncentraciji dràvnih slu`bi* Odràn seminar o komunikacijama putem InterNeta

@UPANIJSKE GOSPODARSKE INICIJATIVE* Potpisan Protokol o pokretanju proizvodnje tvrtke “Benetton” u Osijeku

* Potpisan Ugovor o poslovnoj suradnji Osje~ko-baranjske ùpanije i tvrtke “Benetton Croatia”

AKCIJE* Darovan ~amac najboljoj hrvatskoj vesla~ici

ODBOR ZA PRIZNANJA DODIJELIO

NAGRADE OSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJE * Dr.sc. Ivi Maùranu i Katici Ile{, za ìvotno djelo * Godi{nje nagrade: Dru{tvu inovatora “Osijek”

Osijek, Hrvatskom pjeva~kom dru{tvu “Lipa” Osijek i Video klubu “Mursa” Osijek

4 @UPANIJSKA KRONIKA 15. srpnja 2000.

SKUP[TINA @UPANIJE

Na 19. sjednici Skup{tine @upanije16. lipnja 2000. godine

IZABRAN NOVI @UPAN I POD@UPANI

@upanijska skup{tina se na svoje 19. zasjedanje sastala nakon dva i pol mjeseca stanke. To je razlogomda je, pored ove, ve} sazvana i 20. sjednica. Prema pripremljenom dnevnom redu ova sjednica je bila uznaku ostavke i izbora novog ̀ upana i podùpana, ali i strate{ki zna~ajnih razvojnih projekata: pokretanja

proizvodnje Benettona u Osijeku i izgradnje vodoopskrbnog sustava Op}ine êpin.

No, izme|u dvije sjednice @upanijske skup{tine prestalo je kucati srce vije}nika BrankaRakitovca. Ovaj gorljivi vije}nik iz reda Hrvatske stranke umirovljenika, jo{ se naposljednjoj sjednici Skup{tine zalagao za rje{avanje pitanja odràvanja kanalske mreè.Minutom {utnje vije}nici su prije po~etka rada odali du`no po{tovanje svom pokojnomkolegi.

Radni dio zapo~eo je raspravom o dnevnom redu. Vije}nik mr.sc. Darko Cini u ime ~etrnaestoporbenih vije}nika, predloìo je da se to~ka "ostavka ùpana", kako je to predloèno dnevnim redompromijeni u "pokretanje i odlu~ivanje Skup{ine o pitanju povjerenja ̀ upanu Branimiru Glava{u". No nakonrasprave i izja{njavanja Skup{tina nije prihvatila ovaj prijedlog, tako da je u dnevni red uvrstila sljede}eto~ke: 1. Usvajanje zapisnika 18. sjednice Skup{tine @upanije 2. Izvje{}e Mandatne komisije Skup{tine Osje~ko-baranjske ùpanije 3. Pitanja i prijedlozi vije}nika 4. Prijedlog Zaklju~ka o pristupanju Projektu pokretanja proizvodnje tvrtke Benetton u Osijeku 5. Realizacija projekta "Izgradnja odvodnog sustava Op}ine êpin" a) Prijedlog Zaklju~ka o realizaciji projekta "Izgradnja odvodnog sustava Op}ine êpin" b) Prijedlog Zaklju~ka o odobrenju zaduìvanja Osje~ko-baranjske ùpanije za realizaciju projekta

"Izgradnja odvodnog sustava Op}ine êpin" 6. Izvje{}e o izvr{enju Prora~una s godi{njim obra~unom Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 1999.

godinu 7. Informacija o kori{tenju sredstava Teku}e zalihe Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije tijekom 1999.

godine 8. Informacija o kori{tenju sredstava Teku}e zalihe Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za razdoblje

1. sije~nja do 31. oùjka 2000. godine 9. Izmjene i dopune Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2000. godinu a) Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2000. godinu b) Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izvr{avanju Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije

za 2000. godinu10. Prijedlog Zaklju~ka o davanju suglasnosti na Statut Zavoda za informatiku Osijek11. Prijedlog Zaklju~ka o davanju suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Ljekarne

"Osijek"12. Prijedlog Zaklju~ka o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta

Galerije likovnih umjetnosti Osijek13. Ostavke ùpana i podùpana Osje~ko-baranjske ùpanije a) Ostavka ùpana b) Ostavke podùpana14. Izbor ùpana Osje~ko-baranjske ùpanije15. Izbor podùpana Osje~ko-baranjske ùpanije


Ptrije po~etka rada, namjesto preminulog vije}nika Rakitovca, temeljem izvje{}a Mandatne komisije,du`nost vije}nika je preuzeo Slavko Tonkovi} (HSLS) te je poloìv{i prisegu po~eo obna{ati vije}ni~kudu`nost.

Konsensusom vije}nika @upanijapristupila projektu pokretanjaproizvodnje tvrtke Benetton

Projekt "Benetton", pripreman vi{e od {estmjeseci, razmatran i na posljednjoj sjednici@upanijske skup{tine, pitanje oko kojeg su sesporile politi~ke stranke u medijskim nastupima,kona~no se pojavio pred vije}nicima radiodlu~ivanja. Stoga je i rasprava je bila dostojnazna~enja ovog pitanja.

Tibor Santo traìo je poja{njenje u svezi s~lankom 11. Ugovora o poslovnoj suradnji koji seodnosi na prireze, jer oni nisu u nadle`nosti@upanije, te se ona ne moè u tom smisluobvezivati. Postavio je i pitanje {to }e se dogoditi uslu~aju da Benetton Croatia ode u ste~aj, odnosnoda li je bankovna garancija koja se spominje uUgovoru ta koja }e za{tititi interese, odnosno novceporeznih obveznika @upanije.

Vije}nik Vladimir [plajt izrazio je dvojbu u svezis glasovanjem za ovaj projekt s obzirom na "model"kupovine i pretvorbe Pivovare i prodajuSupermarketa Brodokomercu i iznio primjedbu dana gradili{tu Benettona ve} rade radnici koji nisuniti iz Osijeka, a niti iz Hrvatske.

U svezi primjedbi vije}nika [plajta,ùpan Branimir Glava{ rekao jeda je Pivovara prodana za 15-takm i l i j u n a D E M r i j e ~ k o mBrodokomercu po novoprocije-njenoj vrijednosti uz napomenu daje 1992. godine na~injen elaborat o

pretvorbi po kojem je cijena Pivovare iznosila samo5.200.000,00 DEM. U svezi s programomBenettona, ùpan je naglasio da }e biti izuzetnoponosan ukoliko ga vije}nici podupru. Ujedno jezahvalio Slavonskoj banci i Hyppo-banci koje suomogu}ile da se zatvori financijska konstrukcija ida se program realizira u Osijeku a ne kako se tomoglo dogoditi da se preseli u Biha}. Posebno jenapomenuo da je prema prvobitnom konceptuprezentiranom u oùjku obveza @upanije trebalaiznositi 8,5 milijuna kuna, ali je na kraju postignutdogovor da obveza iznosi 6 milijuna kuna, uzobvezu Benettona da osigura zapo{ljavanje 120 -150 djelatnika. Indirektno, ovaj }e projektomogu}iti zapo{ljavanje gotovo kompletne tekstilneindustrije sa 1000 - 2000 radnika. UlaskomBenettona u Slobodnu zonu, istaknuo je ùpanGlava{ Zona }e doìvjeti svoj puni smisao.

Vi{emjese~ni kontakti i razgovori urodili suplodom, Benetton je stekao odre|eno povjerenje upredstavnike @upanije i stvorena je podloga zarealizaciju jednog projekta koji }e se razgranatidalje u druge ùpanije i mo`da u druge dràve.Na{e podru~je interesantno je zbog svogzemljopisnog poloàja, no ne moè se pore}i daBenetton vodi i interes za trì{tem i profitom.

Branko Lackovi} smatra da Benetton ima jasaninteres i da je zbog toga pokazao izdr`ljivost prirje{avanju brojnih imovinsko-pravnih odnosa kakobi se u projekt uklju~ile sve zainteresirane strane.Naglasio je da je 6 milijuna kuna koja trebaizdvojiti iz @upanijskog prora~una puno - to je vi{eod 10% ukupnog Prora~una. Iako je HSLS uvijekza gospodarski razvoj, poduzetni{tvo i otvaranjenovih radnih mjesta, u ovom slu~aju vije}nikizraàva sumnju u projekt zbog ~injenice da je uMIO Standardu gotovo sve pod hipotekom.

Vije}nik Vladimir [plajt izrazio je uvjerenjeda su pravi dobitnici Slavonska banka, odnosnoHyppo-banka i MIO Standard, koji se rje{avamrtvog kapitala.

Dr.sc. Ramir Risti} je predloìo da @upanijskaskup{tina uputi zahtjev HBOR-u da se sredstva uvisini od 17.000.000,00 kuna uloè natrag u na{u@upaniju. Vije}nik tako|er izraàva àljenje {to uovom projektu nije sudjelovala hrvatska Vlada, tepredlaè da joj se uputi zamolba, ukoliko se projektpokaè uspje{nim da se uklju~i i participira u dijelutro{kova. I vije}nik mr.sc. Rajko Odoba{a jepodupro ovaj prijedlog.

Mato [imi}, u ime Kluba vije}nika HDZ-a,zatraìo je da se u Ugovoru predvidi kao kontrolnimehanizam obveza izvje{}ivanja @upanijskeskup{tine o realizaciji ugovornih obveza svakih 6mjeseci.

Marko Vu~emilovi}-[imunovi} izrazio jezadovoljstvo {to se sredstvima @upanijskogprora~una napokon financiraju proizvodni programikoji osiguravaju zapo{ljavanje (neposredno iposredno), te razne oblike suradnje s poduze}ima napodru~ju na{e @upanije. Vije}nik je tako|er izrazionadu da ovo ne}e biti jedini projekt koji }e sefinancirati iz @upanijskog prora~una ve} da }e bitimogu}nosti da se iniciraju i pokrenu i drugiprojekti.

Dr.sc. Vladimir Jelki} zatraìo je odgovor napitanje na koji na~in je za{ti}en interes @upanije u


slu~aju ste~aja Benettona Croatia.

Vije}nik Tibor Santo pitao je li sada rije~ ovra}enom prijedlogu Ugovora o poslovnoj suradnjikoji je Benettonu uputilo Poglavarstvo i u ~emu surazlike izme|u ta dva prijedloga ugovora.

Mr.sc. Darko Cini postavio je pitanjeprovedbe javnog natje~aja sukladno Zakonu onabavi roba i usluga i ukazao da svi nalazi revizijeu Gradu i @upaniji ukazuju na protuzakonitapostupanja u slu~ajevima izostanka javnog natje~ajakada je vrijednost investicije ve}a od 200.000,00kuna.

@eljko Mandi}, predsjednikUprave Slobodne zone, naglasio jezna~aj projekta Benetton zaSlobodnu zonu i citirao izjavupomo}nika ministra Karduna da jeosje~ka Slobodna zona jedna od trinajplodonosnije slobodne zone uHrvatskoj. On je tako|er izrazio

nadu da }e se Zona dospjeti na prvo mjesto nakonrealizacije projekta Benetton. Naglasio je da@upanija nema nikakvih obveza glede infrastrukturejer je sve obveze preuzeo Benetton, a vrijednost tihradova i investicija iznosit }e 3 - 4 milijuna kuna. Usljede}e 23 godine koliko traje koncesija, a na {to seBenetton obvezao, Slobodna zona, dakle indirektno@upanija kao vlasnik 80%, dobiva ~istih 5 milijunaDEM mjese~no, rekao je @eljko Mandi}.

Vije}nik dr.sc. Vilim Herman traìo je da seprojekt Benetton smatra projektom Osje~ko-baranjske ùpanije, te da odgovornost pripadaSkup{tini i poreznim obveznicima, gra|anima@upanije.

Tajnik mr.sc. Davor Brun~i} usvezi primjedbi vi je}nikaLackovi}a, koje su se odnosile napredugo trajanje pregovora sBenettonom, rekao je da je problemu nepripremljenosti za ovakveprojekte, {to je ina~e "boljka"tranzicijskih zemalja. Osim toga,

ambicije Benettona su vremenom rasle odprvotnoga koncepta koji je zahtijevao samo 10tisu}a m2, zahtjevi su rasli iz razloga {to jeproizvodni projekt rastao od skromnijega kasloènijem. U ovom trenutku predstavniciBenettona razmi{ljaju o prebacivanju 10 do 12%svoje svjetske proizvodnje tekstila na ovo podru~je,kao i o i prebacivanju proizvodnje obu}e. U tomsmislu ve} su uspostavljeni kontakti sa GradomOsijekom radi otkupa novih povr{ina. U sveziteksta Nacrta Ugovora, u cijelosti je slijedio upute

Poglavarstva @upanije, koje je svaki putraspravljalo i, slijede}i pisma namjere, utvr|ivalopodloge za razgovor. U Nacrtu ima odre|enihpogre{aka koje je nu`no otkloniti, no Skup{tina jepotpuno slobodna u ukazivanju elemenata koje jenu`no u taj Ugovor ugraditi. Tajnik Brun~i} rekaoje da je potpuno prihvatiljiv prijedlog da seograni~enje od godinu dana u kojem se moè traìtiizvje{}e skrati na 6 mjeseci. U svezi eventualnogste~aja, tajnik je pojasnio da je interes @upanijeza{ti}en jamstvom koje je temelje ovog Ugovorapotrebno ishoditi.

Dràvni pravobranitelj Osje~ko-baranjskeùpanije Zorko Tomi} rekao je da je rje{avanjeimovinsko-pravnih odnosa kao pretpostavkarealizacije ovog projekta bilo vrlo sloèno, zbog~ega je odràno niz sastanaka na kojim su se sviproblemi i ~injenice definirale do posljednjihdetalja. Bilo je potrebno izna}i na~in kako bezsuglasnosti Vlade za budu}a zaduìvanja provestiovaj projekt u djelo. Glede samog teksta UgovoraZorko Tomi}, je pojasnio da je rije~ o prijedlogukoji se moè doraditi i "tehni~kih zamjerki" sigurnone}e biti u kona~noj verziji Ugovora. Ugovor je,naglasio je Zorko Tomi}, pravno mogu} i pravnodopu{ten, a ho}e li biti realiziran ovisi oprihva}anju vije}nika @upanijske skup{tine.

I kona~no, prijedlog je stavljen na glasovanje. Sdva uzdràna glasa (HSLS), Skup{tina je gotovokonsensusom svih vije}nika prihvatila pristupanje@upanije ovom Projektu, te financijske obveze kojeiz toga slijede.

Izmijenjen na~in realizacije projekta"Izgradnja odvodnog sustava Op}ineêpin"

Skup{tina Osje~ko-baranjske ùpanije donijelaje na 15. sjednici 30. lipnja 1999. godine Zaklju~ako realizaciji projekta "Izgradnja odvodnog sustavaOp}ine êpin" i Zaklju~ak o davanju jamstvaOp}ini êpin na kredit za realizaciju projekta"Izgradnja odvodnog sustava Op}ine êpin" iodobrenju zaduìvanja Osje~ko-baranjske ̀ upanijeza realizaciju projekta.

Sukladno propisima, nakon usugla{avanjaUgovora o otplati kredita izme|u Hrvatskih voda,Osje~ko-baranjske ùpanije i Op}ine êpin,Osje~ko-baranjska ̀ upanija i Op}ina ̂ epin uputilesu Ministarstvu financija zahtjev za dobivanjesuglasnosti od Vlade Republike Hrvatske zazaduìvanje i davanje dràvnog jamstva VladeRepublike Hrvatske. Me|utim, tijekom obradezahtjeva Ministarstvo financija je konstatiralo da jepreuzeta obveza iz Ugovora o otplati kredita


prevelika za Op}inu ̂ epin jer joj zaduènje prelazizakonom dozvoljenu granicu od 3,86%. Iz tograzloga, a imaju}i u vidu va`nost realizacije ovogprojekta, ne samo za Op}inu êpin, nego i zaza{titu okoli{a i zdravlja stanovni{tva jednog dijela@upanije, bilo je nu`no uve}ati obvezu @upanije.

Stoga je Skup{tina prihvatila prijedlogzajedni~kog ulaganja za realizaciju projekta"Izgradnja odvodnog sustava Op}ine ̂ epin" koji }efinancirati Hrvatske vode, Osje~ko-baranjskaùpanija i Op}ina ̂ epin na na~in da Hrvatske vodepreuzimaju 50% otplate kredita, a Osje~ko-baranjska ̀ upanija kao krajnji korisnik ostalih 50%.U dijelu preuzete obveze Osje~ko-baranjskeùpanije participirat }e Op}ina êpin s 18%vrijednosti ukupno odobrenog kredita. Nastavno,Skup{tina je odobrila zaduìvanje Osje~ko-baranjske ùpanije za realizaciju projekta"Izgradnja odvodnog sustava Op}ine êpin" izkredita HBOR-a u vrijednosti od 3.132.805,41DEM {to je 50% vrijednosti ukupnog kredita od6.265.610,81 DEM.

@upanija }e s Op}inom ̂ epin zaklju~iti ugovoru sufinanciranju 50% otplate kredita na na~in daOsje~ko-baranjska ùpanija sufinancira 32%vrijednosti ukupnog kredita {to ~ini iznos od2.004.995,46 DEM, a Op}ina êpin 18%vrijednosti ukupnog kredita {to ~ini iznos od1.127.809,95 DEM i to nakon pribavljanjadràvnog jamstva i suglasnosti Vlade RepublikeHrvatske za navedeni projekt.

Prihva}en godi{nji obra~unProra~una @upanije za 1999. godinu

Prora~un Osje~ko-baranjske ùpanije za 1999.godinu u svoti od 78.171.995,18 kuna, donijela jeùpanijska Skup{tina 17. prosinca 1998. godine.Potreba uskla|ivanja javnih izdataka @upanije sarealnim financijskim mogu}nostima Prora~unazahtijevala je dvije izmjene godi{njeg plana. PrvuOdluku o izmjenama i dopunama Prora~unaSkup{tina je donijela 21. travnja, a drugu 23.prosinca 1999. godine kojom je Prora~un pove}anna svotu od 83.398.624,14 kuna.

Financiranje Prora~una u 1999. godiniobiljeàva silazni trend naplate javnih prihoda izve}ine zakonom propisanih izvora u odnosu naostvarenje u 1998. godini. U tim okolnostimaùpanijsko Poglavarstvo je tijekom godine uz velikenapore uspijevalo uravnoteìvati zahtjeveprora~unskih korisnika sa stvarnim mogu}nostimaProra~una. Vode}i politiku prora~unskogfinanciranja na principima {tedljivog i racionalnogtro{enja sredstava prikupljenih od poreznihobveznika stvorene su u{tede koje }e u 2000. godiniomogu}iti realizaciju novih projekata najavljenihkrajem 1999. godine, ali za ~ije financiranje zbogobjektivnih razloga nisu mogla biti predvi|enasredstva u godi{njem planu.

Rezultati financijskog poslovanja iskazuju sepodacima sadrànim u godi{njem obra~unu. Prihodi


Prora~una za 1999. godinu planirani su u svoti od83.398.624,14 kuna, a ostvareni u svoti od77.564.108,20 kuna odnosno sa 93%. U 1999.godini prora~unski prihodi su napla}eni za 14%manje nego u 1998. godini uslijed manjih doznakanamjenskih primitaka, prihoda iz prora~una drugihdràvnih razina i pojedinih oblika teku}ih prihoda.Godi{nja planirana svota prihoda podba~ena je za7% ili u nominalnom iznosu za 5.834.519,94 kuna,u ~emu samo predvi|ena sredstva u Dràvnomprora~unu za Osje~ko-baranjsku ùpaniju, anedozna~ena iznosi 5.177.702,79 kuna.

Slijedom toga, i prora~unski izdaci izvr{eni su10,46% manje od planiranih. Prijenosi sredstavadràvnim institucijama, prora~unskim korisnicimai gradovima i op}inama izvr{eni su u svoti od4.056.468,11 kuna, {to ~ini 5,43% ukupnihizdataka. U ovoj skupini visinom izdvojenihsredstava isti~u se prijenosi jedinicama lokalnesamouprave na podru~ju @upanije u svoti od3.400.799,00 kuna. Kapitalni izdaci izvr{eni su usvoti od 29.435.460,13 kuna, {to ~ini 39,42%ukupno raspore|enih prihoda. Kapitalna ulaganjaprora~unskih i izvanprora~unskih korisnikasufinancirana su sa 28.991.755,13 kuna {to je38,84% ukupnih izdataka. Nabava opreme zaupravna tijela @upanije sudjeluje samo sa 0,58% iliu svoti od 443.705,00 kuna.

Rebalans Prora~una @upanijeza 2000. godinu

Prora~un Osje~ko-baranjske ùpanije za 2000.godinu kojeg je Skup{tina donijela 23. prosinca1999. godine potrebno je izmijeniti iz vi{e razloga:

1. Godi{njim obra~unom Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 1999. godinu utvr|ena jepozitivna razlika izme|u ostvarenih prihoda iizvr{enih izdataka koju je potrebno rasporediti zanamjene utvr|ene Odlukom o prihva}anju Izvje{}ao izvr{enju Prora~una s godi{njim obra~unomProra~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 1999.godinu.

2. U Dràvnom Prora~unu Republike Hrvatskeza 2000. godinu osigurana su sredstva za prijenosOsje~ko-baranjskoj ùpaniji u niòj svoti od svotekoja je predvi|ena Prora~unom Osje~ko-baranjskeùpanije za 2000. godinu (za 14.421.570,00 kn), teje potrebno usuglasiti planirane svote.

3. Izmjene Zakona o porezu na dohodak iZakona o financiranju jedinica lokalne samoupravei uprave odraàvaju se pozitivno na prihodnu stranuProra~una (za 2.500.000,00 kn), {to je tako|er bitnouvaìti u ovim izmjenama.

4. Realizacija razvojnih gospodarskih programa

@upanije s brzim povratom uloènih sredstavazahtijeva ulaganje zna~ajnih sredstava. Unemogu}nosti osiguranja sredstava iz dodatnihizvora, potrebno je ovim izmjenama u okvirimaraspoloìvih prora~unskih mogu}nosti izvr{itipreraspodjelu sredstava.

U raspravi o podnesenom prijedlogu, TiborSanto zatraìo je poja{njenje umanjenja pozicije“Kapitalni prijenosi gradovima” i op}inama za 4milijuna kuna, odnosno {to to zna~i zafunkcioniranje op}ina i gradova. Ivica êmezanimao se koliko je financijskih sredstavapredvi|eno u 2000. godini zaizgradnju {portske dvorane u Na{icama.

Pro~elnica Slu`be za javne financijeZorica Lu~i} objasnila je da je zanastavno-{portsku dvoranu uNa{icama Osje~ko-baranjskaùpanija s Ministarstvom prosvjetei {porta potpisala Sporazum osufinanciranju i u Prora~unu@upanije je to obaveza u ovoj

godini od 1.000.000,00 kuna, a sredstva na poziciji“Kapitalni prijenosi gradovima” 1.000.000,00 kuna.Predvi|eno je samo izvr{enje obveze koja jeugovorena prethodne godine. Isto tako, pozicija“Kapitalni prijenosi op}inama” predvi|a sredstvakoja }e @upanijski prora~un mo}i u ovoj godiniizdvojiti za odre|ena investicijska ulaganja ujedinicama lokalne samouprave, ali do ovogtrenutka nema niti jednog takvog zahtjeva. Op}inei gradovi dostavljaju zahtjeve koje odnose nafinanciranje redovite djelatnosti, i ta je pozicijaostala jednaka godi{nje planiranoj svoti sredstava uProra~unu, odnosno nije se smanjivala.

Tako su, Izmjenama i dopunama Prora~unaprihodi su predloèni u svoti od 58.313.840,32kuna, {to je za 11.215.313,77 kuna manje u odnosuna prvobitni godi{nji plan (indeks 83,87). Za istiiznos smanjeni su i planirani izdaci. Najve}esmanjenje odnosi se na kapitalne prijenoseprora~una i prora~unskim korisnicima (za10.402.187,86 kn) no i za zaposlene (za1.676.640,00 kn), ali su istodobno pove}ani teku}iprijenosi sredstava i potpore poduze}ima (za5.400.000,00 kn - Benetton).

@upan Glava{ i podùpani Brzicai Jan~i} podnijeli ostavke

Predsjednik @eljko Ronta izvijestio je vije}nikekako su ùpan Branimir Glava{ i podùpani IvoBrzica i Bo{ko Jan~i} podnijeli ostavke na svojedu`nosti, te je predloìo da Skup{tina, polaze}i od


te ~injenice utvrdi prestanak njihova mandatadanom potvrde novoizabranih du`nosnika od stranePredsjednika Republike.

U obra}anju Skup{tini ùpanBranimir Glava{ istakao je:“@elim vam se sada obratiti nakraju jedne radne i ìvotneepizode. Moja je ostavka na mjestoùpana, iako su neki sumnjali,neopoziva. Nebojte se, uistinuodlazim. Zahvaljujem vam svimana suradnji i radu dobrobit

@upanije i gra|ana koji su nam dali povjerenje.Znam da vam sa mnom zbog mog stila radanerijetko i nije bilo lako, pa i pratiti me. Isprikenemam, osim da mi je jedini pokreta~ bila èlja zaboljitkom ovog dijela, kao uostalom i cijeleRepublike Hrvatske. Siguran sam da }e i vasvije}nike Skup{tine Osje~ko-baranjske ùpanije inovoga ùpana, podùpane i novo Poglavarstvovoditi isti motivi u daljnjem radu, u kojem vamsvima skupa ̀ elim puno uspjeha. Vremena su te{ka,zbog gospodarskog kolapsa koji potresa Hrvatsku.Naàlost, svjedoci smo da ima vrlo mnogonegativnih emocija. No, to ide s vremenom, i kakovrijeme bude lak{e, tako }e i emocije padati. Trebat}e mnogo snage i razumijevanja da to svi skupazajedno prevladamo. Osobno }u ubudu}e s pozicijesaborskog zastupnika nastojati pridonijeti izlasku izkrize."

Izbor ùpana i podùpana

Nakon prihva}enih ostavki ̀ upana i podùpana,uslijedio je postupak kandidiranja u okviru kojeg jeAntun @eljko @ivkovi}, u ime Kluba vije}nikaHDZ-a, istaknuo kandidata za ùpana Osje~ko-baranjske ùpanije Marka Bagari}a.

Potom su se za rije~ javili Vilim Herman, DarkoCini, Vladimir Jelki}, Ramir Risti}, Tibor Santo,Branko Lackovi} i Mile Horvat, te traìli stanku zaobavljanje konzultacija, pa ~ak i odgodu izboraùpana za sljede}u sjednicu planiranu za tjedandana. Vije}nici Mate [imi} i Antun @eljko @ivkovi}su predlagali da se nakon stanke nastavi spredvi|enom procedurom izbora ùpana. Kakoprijedlog oporbe nije usvojen, nakon stanke odgotovo sat vremena, vije}nik Branko Lackovi}pozvao je vije}nike oporbenih stranaka da napustesjednicu, i to su u~inili vije}nici HSLS-a, LS-a,HSS-a i DC-a.

U nazo~nosti potrebnog broja vije}nika zaùpana Osje~ko-baranjske ùpanije izabran jepredloèni kandidat Marko Bagari}.

Nakon toga je Antun @eljko @ivkovi}, u imeKluba vije}nika HDZ-a, istaknuo je kao kandidataza podùpana Ivana Mihaljevi}a, a Branko Jovi}Milu Horvata. U provedenom javnom glasovanjuoba predloèna kandidata izabrana su na du`nostipodùpana.


ODR@ANA20. SJEDNICA SKUP[TINE

OSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJE28. lipnja i 6. srpnja 2000. godine

Dugo pripremana sjednica @upanijske skup{tine sazvana je za 28. lipnja 2000. godine. Me|utim brojto~aka i sloènost problematike, onemogu}ili su savladavanje ovog dnevnog reda u jednom navratu. Nakon12. to~ke, Skup{tina je izgubila kvorum, tako da je nastavak sjednice (po prvi puta u ovom mandatuSkup{tine) sazvan i odràn 6. srpnja. U dva navrata Skup{tina je, tako, razmotrila 22 to~ke dnevnog redautvr|enog na po~etku zasjedanja. Pod predsjedanjem podpredsjednika Skup{tine Antuna-@eljka @ivkovi}aSkup{tina je razmotrila sljede}e to~ke: 1. Informacije o stanju u gospodarstvu na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije a) Informacija o stanju u gospodarstvu na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 1999. godini b) Informacija o stanju u prehrambenoj industriji na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije c) Informacija o stanju i problematici proizvodnje u sto~arstvu na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 2. Izvje{}e o provo|enju Programa poticanja poduzetni{tva Osje~ko-baranjske ùpanije u 1999. godini 3. Informacija o stanju i razvojnim mogu}nostima turizma na podru~ju Osje~ko-baranjske ̀ upanije i radu

Turisti~ke zajednice @upanije 4. Izvje{}e o izvr{enoj naplati slivne vodne naknade i obavljenim radovima na podru~ju Osje~ko-

baranjske ùpanije u 1999. godini 5. Prijedlog Odluke o izmjenama Odluke o poljoprivrednom zemlji{tu 6. Prijedlog Odluke o progla{enju {umskog predjela Zokovica {umom s posebnom namjenom za odmor

i rekreaciju 7. Izvje{}e o stanju i problematici gra|enja i odràvanja ùpanijskih i lokalnih cesta na podru~ju

Osje~ko-baranjske ùpanije u 1999. godini 8. Davanje suglasnosti na Plan gra|enja i odràvanja ùpanijskih i lokalnih cesta na podru~ju Osje~ko-

baranjske ùpanije za 2000. godinu 9. Prijedlog Odluke o visini godi{nje naknade za uporabu javnih cesta {to se pla}a pri registraciji

motornih i priklju~nih vozila10. Prijedlog Odluke o organizaciji linijskog prijevoza putnika u cestovnom prometu11. Izvje{}e o radu Dràvnog pravobraniteljstva Osje~ko-baranjske ùpanije za 1999. godinu12.a) Informacija o stanju i pitanjima za{tite ìvota i osobne sigurnosti ljudi i imovine te javnom redu i

miru na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 1999. godini b) Informacija o kriminalitetu u gospodarstvu13. Izvje{}a o stanju i problematici kulture na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 1999. godini a) Izvje{}e o stanju i problematici kulture na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 1999. godini b) Izvje{}e o poslovanju Hrvatskog narodnog kazali{ta u Osijeku i ostvarenju kazali{nog repertoara za

1999. godinu c) Izvje{}e o djelovanju Galerije likovnih umjetnosti Osijek za 1999. godinu14. Izvje{}e o izvr{enju Programa javnih potreba u {kolstvu na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije za

1999. godinu15. Izvje{}e o stanju i problematici tehni~ke kulture na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 1999.

godini16. Izvje{}e o izvr{enju Programa javnih potreba u {portu na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije za

1999. godinu17. Izvje{}e o provo|enju Programa javnozdravstvenih mjera u za{titi zdravlja pu~anstva Osje~ko-

baranjske ùpanije u 1999. godini18. Izvje{}e o stanju i problematici zdravstvenih ustanova u vlasni{tvu Osje~ko-baranjske ̀ upanije u 1999.

godini19. Informacija o davanju u zakup dijelova zdravstvenih ustanova u vlasni{tvu Osje~ko-baranjske ̀ upanije20. Informacija o stanju socijalne skrbi na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 1999. godini21. Izvje{}e o radu Centra za profesionalnu rehabilitaciju Osijek u 1999. godini22. Prijedlog Rje{enja o imenovanju osoba ovla{tenih za utvr|ivanje nastupa, vremena i uzroka smrti

gra|ana umrlih izvan zdravstvene ustanove


Znanjem prevladati te{kugospodarsku situaciju

Informacije o gospodarstvu podnesene Skup{tinibile su tek povodom raspravi o postoje}em te{komstanju u gospodarstvu te na~inu njegovaprevladavanja.

Vije}nik Ivan Vu~kovi} iznio je primjedbu dase iz Informacije ne vidi izlaz iz te{ke gospodarskesituacije, odnosno zatraìo obja{njenje na~ina nakoji }e se pobolj{ati situacija prikazanaInformacijom.

Vije}nik Marko Vu~emilovi}-[imunovi}, ocjenjuju}i poraà-vaju}im stanje gospodarstva,predloìo je da @upanijskopoglavarstvo u suradnji sEkonomskim fakultetom i HGK-@upanijskom komorom Osijek

organizira savjetovanje koje bi pobliè odrediloperspektive gospodarstva i rije{ilo pitanje velikestope nezaposlenosti. Vije}nik smatra da je uzroksvega te{ko stanje u poljoprivredi, jer segospodarstvo na{e @upanije ipak oslanja napoljoprivredu. Vije}nik je izrazio mi{ljenje da jepotrebno okrenuti se prema budu}nosti i traìti izlaziz situacije, a manje kritizirati pro{lost. Vije}nikmr.sc. Rajko Odoba{a je podupro prijedlogvije}nika Vu~emilovi}a u svezi savjetovanja tepredloìo da se i Grad Osijek uklju~i u organizaciju.Pripreme za savjetovanje trebaju trajati najmanje{est mjeseci, istaknuo je vije}nik. Na skupu bi setrebali na}i stru~njaci iz cijele Hrvatske da bi sedobila {to kvalitetnija rje{enja.

Vije}nik Branko Lackovi} ukazao je nanegativne posljedice stalnih kadrovskih promjena u@upaniji, te u novom sastavu Poglavarstva o~ekujesposobne i odgovorne osobe izabrane po kriterijustru~nosti. Nadalje, vije}nik je izrazio nadu da }e dokraja ovog mandata novi ljudi na ~elnim pozicijamau~initi odre|ene pomake i dati nadu dijelunezaposlenih.

Branko Zlati}, pro~elnik Ureda zagospodarstvo, upozorio je da se u Informaciji nalazepodaci za 1999. godinu prikupljeni i obra|eniprema utvr|enoj metodologiji. U uvodnom dijeluInformacije prikazani su svi relevantni podaci odkojih je najdrasti~niji da su s 31. prosinca 1999.godine neizmirene obveze pravnih i fizi~kih osobau odnosu na pro{lu godinu pove}ane 64%.Evidentno je da je ve}ina djelatnosti bazirana natrgovini a ne na poljoprivredi, koja bi trebala bitiosnovna djelatnost ovoga podru~ja, rekao jepro~elnik Zlati}.

Vije}nik mr.sc. Darko Cini zamolio je zakomentar podatka o nezaposlenosti na 11. straniciInformacije, odnosno brojke od 19 tisu}anezaposlenih, te konstatacije sa stranice 13. da"novih radnika sa znanjem nema". Vije}nik jeupozorio da u Zaklju~ku Skup{tine ne bi trebaostajati dio Zaklju~ka Poglavarstva kojim se iskazujepotpora nastojanjima ùpana i Poglavarstva.Vije}nik Odoba{a tako|er je ukazao da uInformaciji iskazana brojka nezaposlenihneodgovara slu`benim podacima Zavoda zazapo{ljavanje i predloìo da se Informacija samoprimi k znanju. Na ove primjedbe pro~elnikBranko Zlati} upozorio je da je po propisimautvr|enoj metodologiji stvarna brojka nezaposlenih32 tisu}e, a podatak od 20 tisu}a "prema saznanjimai informacijama Zavoda za zapo{ljavanje i premametodologiji Me|unarodne organizacije rada nabazi prikazivanja i prijavljivanja stanjanezaposlenosti jednom godi{nje".

@upan Marko Bagari} naglasio je potrebuokretanja budu}nosti radi prevladavanja te{ko}aiskazanih Informacijom o stanju u gospodarstvu iobe}ao se u okviru nadle`nosti Poglavarstvaokrenuti rje{avanju nagomilanih problema uzo~ekivanu potporu vije}nika.

Vije}nik Marko Vu~emilovi}-[imunovi}traìo da se u sljede}oj informaciji ove vrste iznesui podaci o privatiziranim poduze}ima te o udjeludràve u vlasni~koj strukturi poduze}a. Vije}nik jeistaknuo potrebu {to hitnije privatizacije u agraru. UInformaciji, naveo je vije}nik, nedostaju podaci opoduze}ima koja ne ispla}uju redovito pla}e i kojasu pred ste~ajem, te podaci o gubicima u takovimpoduze}ima.

Nastavno, vije}nici su uazali nadore|ene aspekte stanja koji nepogoduju njegovom pobolj{anju.Vije}nik Rajko Odoba{a iznio jepodatak da predstavnik Benettonanema radnu dozvolu i dozvoluboravka u Hrvatskoj, te pitao kakose uz po~etak realizacije jednog

projekta kao {to je Benetton, dogodilo da se takvi,na izgled sitni problemi, ne rje{avaju u~inkovito ibrzo, a predstavljaju dodatnu nepotrebnu ko~nicu.Vije}nik Ivan Vu~kovi} izrazio je nezadovoljstvocijenom p{enice od 92 lipe po kilogramu u odnosuna visoke cijene repromaterijala i ukazao na potrebuda Vlada zapo~ne rje{avati probleme upoljoprivredi, koja je u na{em kraju osnovnadjelatnost na kojoj sve po~iva. Vije}nik @eljkoViljevac ukazao na nedopustivo trajanje ste~ajnihpostupaka.

Rezultati rasprave te prijedlog Poglavarstva bili


su okosnicom zaklju~ka Skup{tine kojim je ukazanokako podaci o poslovnim aktivnostima ifinancijskom stanju gospodarskih subjekatasadràni u podnesenoj Informaciji upozoravaju nazaklju~ak o iznimno te{kom poloàju gospodarstvaOsje~ko-baranjske ùpanije.

Ovo stanje rezultat je negativnog gospodarskognaslije|a iz predratnog razdoblja obiljeènogzastarjelom i dijelom neupotrebljivom fondufiksnog kapitala, godinama negativnog investiranja,radno-intenzivno usmjerenog gospodarstva,industrije zna~ajno usmjerene na trì{taisto~noeuropskih zemalja, velik broj neuposlenih iveliku prikrivenu nezaposlenost, zatim golemihmaterijalnih i ljudskih gubitaka u ratu idugogodi{nje posvema{nje gospodarskeizoliranosti. Vezano uz rat i dugotrajno neizvjesnoposlijeratno razdoblje, Skup{tina podsje}a da supoduzetnici ogromne izravne ratne {tete saniralinajve}im dijelom vlastitim obrtnim sredstvima, ada je Dràva poglavito investirala u obnovuinfrastrukture i stambenog fonda. No, to razdobljedonijelo je niz dugoro~no jo{ opasnijih ratnihposljedica: izolacija, gubitak tradicionalnih trì{tai odvra}anja investicijskog kapitala i poslovnoginteresa od zone neposredne ratne opasnosti,osipanje ljudskih resursa kao zaloga razvojnihprojekata. Produljeno zadràvanje stanja ni rata nimira, prometne izoliranosti, bijega kapitala ali isposobnih organizatora gospodarskih aktivnosti,pogubno je utjecalo ne samo na stanje gospodarstvave} i na razvijenost @upanije u svim podru~jimadjelatnosti.

U takvim uvjetima na ovom podru~ju se

paralelno odvijao proces preobrazbe na trì{nimodel gospodarstva. Ovaj proces se i na drugimpodru~jima Hrvatske odvijao i odvija tegobnounato~ ~injenici da su se nalazili izvan zone ratnedestrukcije i izoliranosti. Naime, istaknute ~injeniceodgodile su po~etak odnosno zna~ajno usporileproces privatizacije gospodarskih subjekata, a {to jepretpostavka strukturne preobrazbe i potpunoguklju~ivanja u ekonomske i financijske tokovetrì{nog gospodarstva te time izravno utjecale nasada{nje gospodarsko stanje. Zavr{etak reintegracijeokupiranog podru~ja @upanije potaklo je intereskapitala za investiranjem u gospodarske subjekteovog podru~ja. Tu orijentaciju Skup{tina jepodupirala pretpostavljaju}i da se odvija s ciljempoticanja i razvitka gospodarskih aktivnostidotokom kapitala, a ne samo stjecanja materijalnihdobara i stoga inicira da se u sljede}oj Informacijidaju pokazatelji u odnosu na vlasni~ku strukturugospodarskih subjekata.

Rezultanta ovih klju~nih elemenata, kojima sepridruùje i niz drugih negativnih elemenata, apoglavito nepovoljni makroekonomski elementi kojioptere}uju cjelokupno hrvatsko gospodarstvo jestsada{nje izrazito nepovoljno stanje u gospodarstvu@upanije.

@upanija izravno ne raspolaè instrumentimaekonomske i financijske politike kojima moèpresudno utjecati na stanje gospodarstva na ovompodru~ju. Me|utim, Skup{tina upozorava daekonomske i socijalne implikacije postoje}eg stanjaniti jednom odgovornom gospodarskom ilipoliti~kom subjektu, pa bilo to i op}insko, gradskoili ̀ upanijsko poglavarstvo i njihova predstavni~ka


tijela, ne dopu{ta ravnodu{je i izostanak anga`manau promjeni postoje}eg stanja. Podsje}a se da se ipolitikom komunalnog opremanja zemlji{ta ipropisivanja naknada, politikom poslovanjaposlovnim prostorom u svom vlasni{tvu,izgradnjom i opremanjem industrijskih i poslovnihzona i tehnolo{kih parkova, kao i drugim mjeramai jedinice lokalne samouprave, a osobito gradovi,mogu pridonositi i pridonose uspje{nosti poslovanjai razvitka gospodarstva na svom podru~ju.

Budu}i da najzna~ajnijim instrumentima utjecajana razvitak, ali i kapitalom raspolaè Dràva,@upanijsko poglavarstvo i @upanijska skup{tina suustrajavali na poduzimanju mjera iz dràvnenadle`nosti kojima bi se osiguralo postupnosaniranje stanja na koje ukazuje i podnesenaInformacija. Upravo stoga, Osje~ko-baranjskaùpanija je u izravnim kontaktima s hrvatskomVladom i nadle`nim ministarstvima, povezivanjemslavonskih ùpanija i zastupnika u Hrvatskomdràvnom saboru u zajedni~kom nastupu nastojalaosigurati potporu projektima koji ovom podru~juvra}aju krv u njegov financijski krvotok.

Skup{tina upozorava da sloènost stanjaisklju~uje pravo na improvizacije. Njemu je nu`nosuprostaviti ne samo mjere prevladavanja krize, ve}viziju budu}eg razvitka. To zahtijeva i utvr|ivanjestrategije optimalne uporabe raspoloìvihmaterijalnih i ljudskih resursa. Stoga je pozornostPoglavarstva i Skup{tine i do sada bila usmjerena iprema izradi studija i drugih strate{kih dokumenatakojima se odre|uju pravci budu}eg razvitka uraznim podru~jima njihove odgovornosti. Nakondovr{ene strategije razvitka cestovne mreè i studijeplinifikacije, u zavr{noj je fazi izrada strategijerazvitka ostale gospodarske infrastrukture. U okvirupripreme Prostornog plana @upanije bit }e izra|enniz studija koje ne daju samo odgovor kakooblikovati prostor, ve} kako ga oblikovati u funkcijirazvoja. Projekt poticanja razvitka maloggospodarstva za cilj ima upravo pokretanje novihpoduzetni~kih aktivnosti kao jezgre budu}egrazvitka.

Tome }e sluìti i izrada strategije gospodarskograzvitka ~ija priprema treba angaìrati sveraspoloìve potencijale znanja na ovom podru~ju.Metodologija izrade strategije koju }e pripremitistru~njaci @upanije i Ekonomskog fakulteta izOsijeka bit }e predo~ena Skup{tini na razmatranje.Ova strategija ne smije biti ograni~ena tek nagranice @upanije, kao upravne jedinice, ve} u sebiuklju~ivati potencijale Slavonije i Baranje kaoprirodnog okruènja organiziranja gospodarskihaktivnosti.

Temeljem re~enog o iznimno te{koj situaciji ugospodarstvu Osje~ko-baranjske ùpanije,Skup{tina ocjenjuje potrebnim odràvanje stru~nogskupa na temu stanja i perspektiva razvitkagospodarstva, u kojem bi sudjelovali predstavnici@upanije, jedinica lokalne samouprave, Hrvatskagospodarska komora -@upanijska komora Osijek, tepriznati znanstvenici i stru~njaci s podru~ja koje jepredmetom skupa.

Skup{tina traì od Poglavarstva da odmahpokrene inicijativu i poduzme potrebne aktivnostiusmjerene temeljitoj pripremi skupa. Skup{tinaocjenjuje da bi se u primjerenom roku od 6 mjesecitrebali stvoriti uvjeti i stru~ni skup odràtinajkasnije do kraja ove godine.

Temeljni cilj gospodarskog razvitka mogu}e jedose}i mjerama strate{kog zna~enja. No, trenutnostanje zahtijevalo je neodlo`nu intervenciju makari mjerama kratkoro~nog djelovanja, koje }e ublaìtipostoje}e stanje, omogu}iti predah te stvoritiprostor organiziranju u trajnom prevladavanjustanja. U tom smislu, Poglavarstvo je poduzimaloniz aktivnosti kojima se smanjuje ovaj teret kao {tosu inicijative prema HZMO, HZZO i HEP-u zaotpisom potraìvanja, a posebno se ukazuje naprovedene programe sanacijskih dràvnih potporagospodarstvu i druge vidove dràvne potpore.

Vezano uz podupiranje pokretanja novogainvesticijskog ciklusa te djelatnog podupiranjaotvaranja novih radnih mjesta, Skup{tina isto takoiskazuje potporu nastojanjima ̀ upana i @upanijskogpoglavarstva koja su rezultirala zna~ajnimpomacima u gospodarstvu. Skup{tina cijeni kakotreba nastaviti dosada{nje napore u osiguravanjupretpostavki za pokretanje proizvodnje. Projektipoput osnivanja Benetton pogona u Slobodnoj zonis planiranim upo{ljavanjem 150 uposlenika iliprojekti pokretanja proizvodnje u LIO d.d. Osijek uste~aju kojim je uposleno 70 zaposlenika,pokretanje proizvodnje Tribomin d.o.o. u praznimprostorima Teine d.d. u ste~aju kojim je zaposleno20-tak osoba, podupiranje upo{ljavanja 20visokoobrazovanih mladih ̀ upanijskih stru~njaka uSimensu d.d. Hrvatska, ulaganje u Slobodnu zonud.d. Osijek i drugi trebaju biti smjerokazom unastavku do sada poduzetih aktivnosti.

Skup{tina iskazuje punu podr{ku identificiranimkapitalnim investicijama izgradnje visoko-sofisticiranih preradbenih kapaciteta primarnihpoljoprivrednih proizvoda za koje cijeni da }e bitimotor pokreta~ gospodarskog razvitka @upanije icijeloga podru~ja Slavonije i Baranje. Sukladnotome, Skup{tina isti~e kako ovi vi{estrukoopravdani projekti pozicioniraju ùpanijskogospodarstvo na mjesto najve}eg i najja~eg


proizvo|a~a primarnih i finalnih poljoprivrednihproizvoda u Dràvi. Cijene}i o~ekivanegospodarske koristi ne samo za ùpanijskogospodarstvo, ve} i za nacionalno gospodarstvo,Skup{tina upozorava na potrebu dràvne potporerealizaciji ovih projekata.

U granicama svojih mogu}nosti Osje~ko-baranjska ̀ upanija je nastojala, pored ve} istaknutihaktivnosti, izgraditi i druge instrumente poticanjarasta i razvoja gospodarskih aktivnosti. Ovdje valjapodsjetiti na projekt malog i srednjeg poduzetni{tvaizraèn Programom koji je Skup{tina prihvatila uprosincu 1997. godine operacionaliziran nizomakata i aktivnosti za njegovu provedbu. Iste ciljeveimala je i odluka @upanije o otvaranju kreditnihlinija i preuzimanju dijela tereta kreditnih obvezapoljoprivrednika u otkupu mehanizacije, kao ipolitika dodjele poljoprivrednog zemlji{ta u zakup.

Prevladavanje postoje}eg stanja i otvaranjeperspektive razvitka gospodarstva nedjeljivo je odpromjene makroekonomskih elemenata poslovnihaktivnosti. U tom smislu Skup{tina je pro{le godineupozorila te predloìla niz konkretnih mjera kojimabi se kreirao poticajniji zakonodavni okvir zapoticanje gospodarskog rasta i razvoja. Skup{tina jeupozorila na nu`nost prilagodbe instrumentafinancijske politike, a poglavito na potrebuuvo|enja poreznih poticaja, pove}anje za{titnekamate, osloba|anjem od poreza na reinvestiranudobit, subvencija za izvoznike i drugo. Ukazano je

na neprimjenu Zakona o podru~jima od posebnedràvne skrbi.

Temeljem nare~enog, Skup{tina ponovnoupozorava na nu`nost poduzimanja ̀ urnih mjera odstrane Vlade Republike Hrvatske kojima }e sepobolj{ati poduzetni~ko okruènje i pridonijetistvaranju pretpostavki koje }e omogu}iti dostizanjedugoro~no odrìvog gospodarskog rasta.

Provedene analize, koje potvr|uje podnesenaInformacija ukazuju da je klju~no pitanjeosiguravanja prosperiteta ne samo gospodarstvu ve}i ovom podru~ju u cjelini optimalno formiranje iuporaba ljudskih resursa, odnosno da sunajzna~ajniji poticajni ili ograni~avaju}i faktoroblikovanja razvojnih rje{enja - ljudski resursi.Odliv stru~njaka uvjetovan ratom i dugotrajnimstanjem u kojem se ovo podru~je nalazi, nije mogaopro}i bez posljedica.

Svjesno te ~injenice @upanijsko poglavarstvo i@upanijska skup{tina poticali su aktivnosti kojimase Sveu~ili{tu i znanstvenim institucijama stvarajupovoljni materijalni uvjeti razvijanja njihovihdjelatnosti. U tom kontekstu ostvaruje se projektprenamjene osje~kih vojarni u prostor budu}egsuvremenog rasadi{ta znanja. Dosizanju vrhunskerazine znanja sluì i projekt upu}ivanja doktoranatana svjetski presti`na sveu~ili{ta radi njihovapovratka i djelovanja u ovoj sredini, u kojem jeOsje~ko-baranjska ùpanija preuzela i zna~ajne


materijalne obveze. Rije~ je o projektima kojidugoro~no osiguravaju kvalitetan ljudski potencijalkoji je jedini zalog napretku.

Prestrukturiranje gospodarstva mora zna~itiusvajanje novih tehnologija primjerenihsuvremenim dosezima znanosti, a koje prate iodgovaraju}i financijski izvori. Tu preobrazbumogu iznijeti samo ljudi i sami osposobljeni zaupravljanje razvitkom. Iz toga slijedi nu`nostubrzanijeg razvitka i primjene programamenadèrskog osposobljavanja poslovnih struktura.U tom smislu prestrukturiranje gospodarstva nu`nozna~i i prestrukturiranje managementa koji ga vodi.To tim vi{e {to je uo~ljiva i inertnost dijelaposlovodnih struktura u iznalaènju rje{enja iosiguravanju plasmana roba koje imaju svojetrì{te.

Za obnovu sto~arstvapotreban svjeì kapital

Svojim zaklju~kom povodom razmatranjaInformacije o stanju i problematici proizvodnje usto~arstvu na podru~ju Osje~ko-baranjske ̀ upanije,Skup{tina je ocijenila kako je za zna~ajniji pomaku obnovi sto~nog fonda na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije nu`no potreban svjeì kapitalpod povoljnim uvjetima kreditiranja. Istodobno,ponovno je upozorila na potrebna uravnoteènjauvoza s izvozom mesnih proizvoda i ìve stoke ubilancama Republike Hrvatske kako bi se mogloplanirati optimalno kori{tenje proizvodnihkapaciteta postoje}ih sto~arskih objekata napodru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije.

Prihva}eno Izvje{}e o provo|enjuPrograma poticanja poduzetni{tva

Branko Zlati}, pro~elnik Ureda zagospodarstvo, uvodno je obrazloìo ovo Izvje{}e.Napomenuo je da je Ministarstvo gospodarstva jo{1996. godine ocijenilo da je poticanje poduzetni{tvaod strate{kog interesa za Republiku Hrvatsku.Odsjek za poduzetni{tvo Ureda za gospodarstvoposebno se bavio programom formiranja poslovnihzona po jedinicama lokalne samouprave. Pokrenutesu i aktivnosti na realizaciji projekta Tehnolo{kogcentra, koji bi koristio sve znanstvene kapacitete ufunkciji poticanja poduzetni{tva. Progamkreditiranja poduzetni{tva provodio se sredstvimaMinistarstva gospodarstva u iznosu od 15 milijunakuna, a i krediti su dodijeljeni poduzetnicima spodru~ja @upanije - fizi~kim osobama, obrtnicimai trgova~kim dru{tvima.

Vije}nik mr.sc. Rajko Odoba{a upozorio je dasu programi poduzetni{tva {iroj javnosti nepoznatii apelirao na njihovo intenzivnije prezentiranjejavnosti.

Polaze}i od strate{kih odre|enja definiranih nadràvnoj razini u Ministarstvu gospodarstvaRepublike Hrvatske u sklopu Programa poticanjamalog gospodarstva, te programskih osnova koje jeutvrdila, Skup{tina je svojim zaklju~kom ukazala naiznimni zna~aj razvoja malog i srednjegpoduzetni{tva kao strate{kog segmenta oporavka idugoro~nog, optimalnog razvoja gospodarstvaOsje~ko-baranjske ùpanije.

Skup{tina je pozitivno ocijenila sve mjere iaktivnosti koje je poduzeo Ured za gospodarstvotijekom 1999. godine u cilju u~inkovite provedbePrograma poticanja malog i srednjeg poduzetni{tvaOsje~ko-baranjske ùpanije. No, upozorila je daveliki broj jedinica lokalne samouprave, a poglavitogradovi na podru~ju @upanije unato~ iznimnote{kom gospodarskom stanju jo{ uvijek poticanjepoduzetni{tva i gospodarskih aktivnosti nepozicioniraju strate{kim prioritetom. Skup{tinasmatra kako jedinice lokalne samouprave trebajudati doprinos poticanju gospodarskog oporavka nasvom podru~ju {to podrazumijeva i konkretne mjereza poticanje malog i srednjeg poduzetni{tva.

Skup{tina smatra da je u realizaciji cilja daljnjegu~inkovitog poticanja poduzetni{tva potrebitointenziviranje sljede}ih aktivnosti:- educiranje poduzetnika s ciljem unapre|ivanja

poduzetni~kih sposobnosti,- nastavak realizacije programa kreditiranja malih

i srednjih poduzetnika na podru~ju @upanije,- realizacija projekta Tehnolo{kog centra

Osje~ko-baranjske ùpanije i sukladno tomepredvi|enih projekata,

- intenziviranje aktivnosti u svrhu poticanjamalog gospodarstva jedinica lokalnesamouprave Osje~ko-baranjske ùpanije.

Oja~ati tranzitni i ruralni turizam

Vije}nik Marko Vu~emilovi}-[imunovi}upitao je li Turisti~ka zajednica @upanije poduzelakakve aktivnosti kako bi se dio turista koji dolazi naljetovanje i prolazi kroz na{e krajeve privukao uBaranju, Kopa~ki rit itd. Antun @eljko @ivkovi} jetako|er predloìo da se vodi ra~una o iskori{}ivanjuturisti~kih kapaciteta Slavonije i Baranje.

Vije}nik Ivan Cvitkovi} postavio je pitanjepodnositeljima Izvje{}a jesu li sve turisti~kezajednice imale istu metodologiju prilikom


dostavljanja izvje{}a o radu jer jeprimijetio razli~it pristup uiskazivanju podataka, a posebannaglasak stavlja na Glavu XI.Izvje{}a o radu Turisti~ke zajedniceOp}ine Levanjska Varo{ vezano za\akova~ku Breznicu kao osnovnu

turisti~ku destinaciju toga kraja, koja je nekadaslovila kao izleti{te i odmarali{te s termalnomsumpornom vodom, a danas je objekt zatvorenogtipa u privatnom vlasni{tvu. S obzirom na to da uIzvje{}u stoji da bez tog turisti~kog lokalitetaTuristi~ka zajednica Op}ine Levanjska Varo{ nijeu mogu}nosti djelovati, postavlja pitanje {to bitrebala Op}ina Levanjska Varo{ poduzeti da bi tajobjekt u \akova~koj Breznici ostao u sastavuTuristi~ke zajednice, odnosno ima li bez kori{tenjatog objekta Turisti~ka zajednica Op}ine LevanjskaVaro{ ima daljnju perspektivu. Na ovo pitanjepro~elnik Branko Zlati} je odgovorio da je objekti zemlji{te u \akova~koj Breznici bio u vlasni{tvubiv{eg PIK-a \akovo, koji ga je prodao.

Prihva}aju}i Informaciju Skup{tina je podsjetilada je realizacija Programa poticanja malogpoduzetni{tva s ciljem razvitka turizma u ruralnomprostoru Osje~ko-baranjske ùpanije, kojega jeSkup{tina donijela na 15. sjednici 30. lipnja 1999.godine, vezana uz doznaku sredstava Ministarstvaturizma u iznosu od 703.365,79 kuna budu}i da }ese sredstva zajedno sa sredstvima @upanije koristitikao garancijski depozit u poslovnoj banci zaodobravanje kredita poduzetnicima.

Nadalje, Skup{tina je ukazala na potrebupokretanja inicijative u cilju iskori{tenja svihraspoloìvih resursa na podru~ju Slavonije i Baranjeu turisti~ke svrhe, kao i povezivanja turisti~keponude na{eg podneblja s turisti~kom ponudom namoru, kako bi se istom gostu u jednom aran`manuponudio raznovrsniji program a time i mogu}nostrazvoja turizma u Slavoniji i Baranji. I kona~no,zatraìla je od Turisti~ke zajednice Osje~ko-baranjske ùpanije da u suradnji sa turisti~kimagencijama osigura provo|enje ovog opredjeljenja.

Jedinice lokalne samouprave u kojima jeprogla{ena elementarna nepogodaosloboditi obveze pla}anja slivne vodnenaknade

Izvje{}e o naplati slivne vodne naknade iobavljenim radovima na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 1999. godini, prihva}eno jegotovo bez rasprave. Tek je vije}nik MarkoVu~emilovi}-[imunovi} predloìo da Skup{tinapokrene inicijativu da se jedinice lokalne

samouprave u kojima je progla{ena elementarnanepogoda oslobode obveze pla}anja slivne vodnenaknade.

Skup{tina je zaklju~kom ukazala na nastavaknegativnog trenda u naplati slivne vodne naknadena podru~ju Osje~ko-baranjske ̀ upanije i sukladnotome nedostatak sredstava za odràvanje sustavamelioracijske odvodnje. Od "Hrvatskih voda" traìse poduzimanje dodatnih aktivnosti na naplatislivne vodne naknade kako bi se sustavmelioracijske odvodnje odràvao prema propisanimNormativima i usvojenim planovima upravljanjalokalnim vodama na pojedinim slivnim podru~jima.

Skup{tina upozorava da je razvoj gospodarstvana podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije vezan uzrazvitak poljoprivredne proizvodnje koja uzna~ajnoj mjeri ovisi i o ure|enosti i funkcioniranjusustava melioracijske odvodnje te sukladno tometreba neodlo`no pristupiti poduzimanju mjera koje}e osigurati efikasno funkcioniranje sustavamelioracijske odvodnje.

Skup{tina drì da je jedinice lokalnesamouprave pogo|ene elementarnom nepogodomnu`no osloboditi od obveze pla}anja slivne vodnenaknade, te s tim u svezi zaduùje nadle`noupravno tijelo da osigura pripremu odgovaraju}egmaterijala radi pokretanja inicijative za izmjenupropisa sukladno izre~enim gledi{tima.

Prihva}eno Izvje{}e o stanjui problematici gra|enja i odràvanjaùpanijskih i lokalnih cesta

U raspravi o Izvje{}u o stanju i problematicigra|enja i odràvanja ùpanijskih i lokalnih cestavije}nik Branko Lackovi} konstatirao je da je nara~un @upanijske uprave za ceste dozna~en, krajem1999. godine, iznos od 6 milijuna kuna, namjera jebila 4 milijuna kuna uloìti u sanaciju najkriti~nijihdijelova cesta u na{oj @upaniji, a drugi dio zaizgradnju priklju~ka od mjesta Dubo{evice dodràvne granice. Vije}nika je zanimalo na kojemra~unu su bila ta deponirana sredstva i za {to su bilakori{tena.

Tihomir Glava{, ravnatelj @upanijske upraveza ceste, odgovorio je da je navedenih 6 milijunakuna raspore|eno odlukom Vlade iz sredstavaDràvnog prora~una s pozicije Ministarstvapomorstva, prometa i veza, i to 4 milijuna kuna zahitnu sanaciju ùpanijskih i lokalnih cesta, a 2milijuna za priklju~nu cestu Dubo{evica - dràvnagranica. S obzirom na to da je bila sredina zime,vrijeme kada se radovi ne izvode, sredstva suoro~ena u Privrednoj banci Zagreb uz deviznu


klauzulu, a sada se sredstva tro{e onako kako jepredvi|eno i kako se radovi mogu izvoditi.

Skup{tina je podràla prijedlog Uprave za cesteOsje~ko-baranjske ùpanije da se osiguranju ve}ihfinancijskih sredstava pristupi dijelom putempove}anja iznosa godi{nje naknade za uporabujavnih cesta, koja se pla}a pri registraciji motornihi priklju~nih vozila. Istakla je potrebu pove}anjafinancijskih sredstava i iz drugog glavnog izvora ato su sredstva iz Dràvnog prora~una. Pri tomenapominje da se, prema saznanjima Uprave za cesteOsje~ko-baranjske ùpanije, prilikom odre|ivanjaiznosa sredstava koja se dodjeljuju ùpanijskimispostavama za odràvanje cesta ne uzima u obzirstanje prometnica, a ono je u na{oj @upanijiizuzetno lo{e (359 km neizgra|enih cesta, 36prometno te{ko dostupnih naselja, velika o{te}enjapostoje}ih cesta nastala dugotrajnimneodràvanjem). Tako|er se isti~e da je izostalaobnova prometnica na podru~ju posebne dràvneskrbi, za koje su sredstva trebala biti osigurana uDràvnom prora~unu.

Posredno zna~ajan utjecaj na stanje cesta imavisoka naknada za kori{tenje autoceste, {to dovodido preusmjeravanja osobito teretnog prometa naùpanijske i lokalne ceste, njihovog prekomjernogkori{tenja i propadanja. To upu}uje na potrebupreispitivanja politike kori{tenja cestovne mreè uRepublici Hrvatskoj i cjelovite politike naknada zanjihovo kori{tenje.

Skup{tina je zaduìla Upravu za ceste Osje~ko-baranjske ùpanije da za sljede}u sjednicuSkup{tine pripremi informaciju koja }e sadràvatidetaljan prikaz neizgra|enih prometnica napodru~ju @upanije, analizu stanja prometnica nareintegriranom podru~ju kao i potrebita sredstva zaizgradnju odnosno za sanaciju navedenih cesta.Radi cjelovite informacije zatraìt }e se od Hrvatskeuprave za ceste i Uprave za ceste Osje~ko-baranjskeùpanije grafi~ki prikaz i opis stanja prometnica napodru~ju na{e @upanije.

Plan gra|enja i odràvanjaùpanijskih i lokalnih cesta- na doradu

Plan gra|enja i odràvanja ̀ upanijskih i lokalnihcesta na podru~ju @upanije pobudio je vije}nike naduù raspravu.

Vije}nik Mile Horvat pitao je, u svezi s cestomZmajevac - Batina koja je u izuzetno lo{em stanju,mogu li se izdvojiti sredstva sanaciju te ceste.

Dragutin Vra~evi} predloìo je dase u Plan uvrsti cesta \akovo -Dragotin, uz napomenu da usamom mjestu Dragotin, u kojem jesveti{te Gospe dragotinske, nemaasfalta. Vije}nik je izrazio mi{ljenjeda treba osigurati ravnomjerne

uvjete u pogledu cestovne mreè na cijelompodru~ju @upanije. Naveo je tako|er da uzapadnom dijelu \akov{tine ima jako puno naseljabez asfaltiranih cesta i spomenuo cestu Kondri} -Topolje, koja spaja na{u @upaniju s Brodsko-posavskom ùpanijom, a koja je ostala dijelomneasfaltirana iako predstavlja skra}eni put premaZagrebu.

Vije}nik Vlado Keglevi} predloìo je da se uPlan gra|enja uvrsti dionica ceste Na{ice -Maklo{evac.

Ivan Vu~kovi} naveo je da je cesta Veli{kovci -Gat (prema rijeci Dravi) u vrlo lo{em stanju zbogtransporta trupaca od strane Hrvatskih {uma i traìoda Skup{tina uputi zahtjev Hrvatskim {umama dapoprave cestu.

Vije}nik @eljko Viljevac upozorio je da napodru~ju biv{e op}ine Donji Miholjac postojidionica koja nije povezana s asfaltiranom cestomGolinci - Krunoslavlje - Kapelna.

Branko Lackovi} postavio je pitanje u svezi sacestom Bro|anci - ̂ epinski Martinci je li investitorbila @upanija, kao {to proizlazi iz Izvje{}a, iliHrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kako jebilo na plo~i s podacima o radovima i investitoru, tetraì da mu se pojasni koji su radovi izvedeni ipla}eni. Osim toga, vije}nik je predloìo da sesanira i cesta od Zmajevca do Batine (tzv.“tenkovska cesta”).

Vije}nik Marko Vu~emilovi}-[imunovi}ukazao je na lo{e stanje cesta u samom GraduOsijeku i potrebu da se kod nadle`nih institucija,bez obzira na skupinu u koju su razvrstane ceste,pokrene pitanje sanacije i odràvanja cesta uOsijeku kao ùpanijskom sredi{tu. Vije}nik jetako|er postavio pitanje ceste prema Ernestinovu iVinkovcima, odnosno prijelaza preko Bobotskogkanala postavljenog jo{ u vrijeme UNPROFOR-a,koji je sada u tako derutnom stanju da predstavljapotencijalnu opasnost, te predlaè da se to hitnorije{i.

Mr.sc. Rajko Odoba{a i Ivan Cvitkovi}predloìli su da se materijal doradi prema izre~enimprimjedbama i prijedlozima iznesenim tijekomrasprave te ponovno bude na dnevnom redusjednice Skup{tine koja }e se odràti za desetak


dana. Ivan Cvitkovi} je posebice predloìopreraspodjelu sredstava u korist predloènihinvesticija.

@upan Marko Bagari} pridruìo se raspravi inapomenuo da je na podru~ju na{e @upanije punocestovnih pravaca koji nisu jo{ izgra|eni, odnosnoda nemaju asfaltni sloj, te da pkp 35 ili 36 naseljanije povezano asfaltnom cestom. Ukazao je napotrebu da se u Dràvnom prora~unu za 2001.godinu osiguraju sredstva za izgradnju odnosnosanaciju najkriti~nijih pravaca jer izvorna, zakonomodre|ena sredstva, ùpanijama nisu dostatna.

Vije}nik Krunoslav Iàkovi} upozorio je nastav Komisije za prostorno ure|enje i za{titu okoli{ai traìo detaljan prikaz neizgra|enih prometnica napodru~ju na{e @upanije kako bi se takav prijedlogdalje uputio Vladi Republike Hrvatske radiosiguranja sredstava u Dràvnom Prora~unu za2001. godinu.

Tihomir Glava{, ravnatelj @upanijske uprave zaceste, odgovorio je da je dio cesta o kojima je bilorije~i nisu ni lokalne ni ùpanijske nego dràvneceste (most na Bobotskom kanalu kod Ernestinovaje na dràvnoj cesti), tako da bi trebalo zatraìti i odHrvatske uprave za ceste izvje{}e o stanju dràvnihcesta koje prolaze kroz na{e podru~je.

Tajnik mr.sc. Davor Brun~i} upozorio je da }ezbog kratko}e roka do sljede}e sjednice Skup{tinebiti mogu}e pripremiti jedino o~itovanje glede svihiznesenih prijedloga. Skup{tina nije ovla{tenaizmijeniti Plan nego samo dati suglasnost. Oprijedlozima }e se @upanijska uprava za cesteposebno o~itovati.

Iz re~enih razloga Uprava za ceste prihvatila jepredloèni Plan doraditi te ga podnijeti nasuglasnost Skup{tini na narednom zasjedanju.

Donesena Odluka o organizacijilinijskog prijevoza putnikau cestovnom prometu

Odluka o organizaciji linijskog prijevozaputnika, na{la se pred vije}nicima po drugi puta.Raspravljena i odloèna radi dorade na 18. sjednici,sada je u novom tekstu predloèna na usvajanje. Uraspravi o njoj vije}nik Mile Horvat predloìo je,u ime Op}ine [odolovci, da se za prijevoz u~enikaza vrijeme {kolske godine uvede linija [odolovci -Petrova Slatina - Tenja - Klisa, i to autobusomPanturista. Vije}nik Tomo Povreslo bio jemi{ljenja da nije potrebno uvo|enje dodatnih linijakako je predloìla Op}ina [odolovci.

Predstavnik Ureda za gospodarstavo ZdravkoOre{kovi} napomenuo je da je zaprimljen zahtjevOp}ine [odolovci i za sljede}u Skup{tinu }e sepripremiti materijal, te istaknuo da se za predloènuliniju mora provesti natje~aj.

Prihva}eno Izvje{}e o radudràvnog pravobraniteljstva

Vije}nik mr.sc. Darko Cinipostavio je pitanje dràvnompravobranitelju zbog ~ega jepravomo}no rije{en tako mali brojp r e d m e t a u p o s t u p c i m adenacionalizacije i {to se poduzimaradi pove}anja u~inkovitosti. Ovom

bi dinamikom, prema rije~ima vije}nika, trebalo jo{30 godina za rje{avanje preostalih predmeta.

Drugo pitanje vije}nika Cinija odnosilo se napoljoprivredno zemlji{te - zanimao ga je brojpravomo}no rije{enih predmeta u postupcimapovrata poljoprivrednog zemlji{ta. U svezi s tim,vije}nik je ukazao na teàk poloàj u kojem senalaze brojni podnositelji zahtjeva za povratimovine zbog nedopustive duljine trajanja postupkai ~injenice da vlasnici, nakon {to kona~no dobijurje{enje jo{ uvijek ne mogu stupiti u posjed.Vije}niku tako|er u Izvje{}u nedostaje podatak obroju predmeta koji dulje od tri godine nisu rije{eniu nadle`nim ùpanijskim uredima.

Dràvni pravobranitelj Zorko Tomi} pojasnioje da se predmeti ne otvaraju istodobno u Dràvnompravobraniteljstvu i u nadle`nom ùpanijskomuredu, a isti slu~aj je i s arhiviranjem. Tako|er jenaveo da bi ve}u u~inkovitost u rje{avanjupredmeta bilo mogu}e posti}i jedino pove}anjembroja djelatnika.

Brojna pitanja o stanju kriminaliteta

Informacija o stanju i pitanjima za{tite ìvota iosobne sigurnosti ljudi i imovine te javnom redu imiru te Informacija o kriminalitetu u gospodarstvu,kao i nazo~nost predstavnika Policijske upraveosje~ko-baranjske pobudila je vije}nike na nizpitanja.

Vije}nik mr.sc.Darko Cini upitao je, u svezizlouporabe droga, tretira li se lijek Heptanon kaoopojno sredstvo, te kakva je stvarna brojka mladeìkoja konzumira drogu odnosno koliko je ova pojava"uzela maha" kod maloljetnika i mladeì uop}e.Upozorio je na va`nost preventivnog djelovanja iuklju~ivanje nedavno osnovanog Centra zaprevenciju i lije~enje bolesti ovisnosti u takveaktivnosti.


U svezi gospodarskog kriminaliteta u Na{ice-cementu, Ivica ême pitao je postoji li kaznenaprijava protiv odgovornih osoba.

Vije}nik Branko Lackovi} ukazao je napodatke o visokom postotku otkriva~ke djelatnosti( 87%) i komentirao da tako visok postotak dovodi

u sumnju istinitost podataka. Uovom Izvje{}u, naveo je vije}nik,nedostaju podaci o brojuprekr{itelja kod kaznenih djelazlouporabe droga te podaci o tzv.velikim dilerima. U svezigospodarskog kriminaliteta,

vije}nik je pitao koliko je kaznenih dijelaprocesuirano, {to je sa slu~ajem "plja~ke"Slavonske banke, slu~ajem Gradske banke, plja~kepo{tanskog kombija itd., te pitao koliko jepostupaka u tijeku i ima li nade da po~initelji buduka`njeni.

U svezi s primjenom Heptanona, vije}nik, aliujedno i lije~nik mr.sc. Rudika Gmajni} u svezi sprimjenom Heptanona, napomenuo je da kodzdravih osoba moè izazvati ovisnost, i tada imasvojstvo opojne droge. Potom je zamolio vije}nikekoji obna{aju neke du`nosti na lokalnoj razini da usvojim sredinama podsjete odgovorne osobe naobvezu sufinanciranja rada Centra za prevenciju ilije~enje bolesti i ovisnosti kako se ne bi dogodiloda ova zna~ajna ustanova prestane s radom.

Vije}nik Ivan Cvitkovi}, u ime lovaca kojiposjeduju lova~ko i drugo oru`je s vaè}im oru`nimlistovima, pitao je o na~inu i vremenu dolaskapolicijskih slu`benika u kontrolu. Rije~ je o dolaskuu neprimjereno vrijeme (nedjeljom prije podne), tevije}nika zanima moè li se kontrola obavljatidiskretnije.

@eljko Vajda, predstavnik Policijske upraveOsje~ko-baranjske, naveo je glede Heptanona, da jeo kaznenom djelu rije~ u slu~aju zlouporabe a nesamog posjedovanja sredstva koje se moè koristitikao opojna droga. Tako je mogu}e da osobalje~ni~kom dokumentacijom dokaè da se lije~i,odnosno legalno koristi Heptanon kao lijek.Naàlost, dobna granica konzumenata droge sesnizila a uz drogu idu i ostali prekr{aji i krivi~nadjela. Sukladno svjetskim trendovima, i kod nas jevjerojatno "tamna brojka" konzumenata droge ve}anego u iskazanim podacima u Izvje{}u. U sveziprimjedbi vije}nika Lackovi}a, odgovorio je daKriminalisti~ka policija provodi obradupodnesnenim prijavama, a za postupke u pretvorbinije nadle`na. Po okon~anju svake obrade podnosise prijava nadle`nom op}inskom odnosnoùpanijskom dràvnom odvjetni{tvu. Brojevidentiranih kaznenih djela u gospodarskomkriminalitetu je pove}an, naglasio je @eljko Vajda.U svezi s visokim postotkom otkrivenih kaznenihdjela rekao je da nema mogu}nosti laìranjapodataka. Glede pitanja o "velikim dilerima"odgovorio je da je rije~ o sloènom i mukoktrpnomposlu za koji su u posljednje vrijeme poduzeteaktivnosti radi posebnog ekipiranja na odjelu koji sebavi drogom. Glede podataka o broju ka`njenihosoba odgovorio je da Policijska uprava neraspolaè s evidencijom ka`njenih osoba jer se taevidencija vodi pri Ministarstvu pravosu|a. Sloìose s konstatacijom da veliki broj te{kih kaznenihdjela nije razrije{en, kao npr. po{tanski kombi, dokje slu~aj Slavonske banke rije{en. Postotak od 45 do50% razrije{enih te{kih kra|a predstavlja zavidanrezultat, zaklju~io je @eljko Vajda. U svezi skontrolom oru`nih listova, pojasnio je da sekontrola provodi jednom godi{nje i obuhva}akontrolu valjanosti oru`nih listova, tehni~keispravnosti i na~ina ~uvanja oru`ja, a mora seobavljati korektno i bez zadiranja u privatnost.

U nastavku ove sjednice 6. srpnja 2000. godine, Skup{tina je, pod predsjedanjem predsjednika @eljkaRonte, nastavila razmatrati "neodra|ene" to~ke dnevnog reda.


Sanacija gubitka HNK u Osijeku

Uz Izvje{}e o poslovanju HNK uOsijeku Poglavarstvo je upozoriloi na problem ostvarenog gubitka.Tim povodom, vije}nik dr.sc.Ramir Risti} postavio je pitanje usvezi sa Zaklju~kom Poglavarstvakojim je konstatirano da Grad

Osijek ne podmiruje financijske obveze premaKazali{tu, te pitao ho}e li ovakav Zaklju~ak bitiusvojen.

Pro~elnica Ureda za prosvjetu, kulturu,informiranje, {port i tehni~ku kulturu KsenijaZboìl pojasnila je da je Kazali{te zavr{ilofinancijsku 1999. godinu s gubitkom koji je GradOsijek prouzrokovao neispunjenjem ugovorenihfinancijskih obveza, ali je u me|uvremenu pokriogubitak. Tajnik mr.sc. Davor Brun~i} napomenuoje da je Zaklju~ak Poglavarstva neakutalansobzirom na novonastalu situaciju, te da Skup{tinasvojim zaklju~kom treba konstatirati da je uo~eniproblem rije{en.

Stoga je prihva}aju}i Izvje{}e o poslovanjuHrvatskog narodnog kazali{ta u Osijeku, Skup{tinakonstatirala kako je Poglavarstvo @upanije jesvojim Zaklju~kom donesenim povodomrazmatranja ovog Izvje{}a ukazalo ~injenicu da jeHrvatsko narodno kazali{te u Osijeku zavr{ilofinancijsku 1999. godinu s gubitkom u iznosu od498.823,73 kune iz razloga {to Grad Osijek nijeizmirio svoju financijsku obvezu prema Kazali{tu uiznosu od 537.070,77 kuna i ujedno podsjetilo da je~lankom 59. stavak 2. Zakona o ustanovamapropisana solidarna i neograni~ena odgovornostosniva~a za obveze ustanove, te upozorilo naodredbe ~lanka 21c. stavak 2. Zakona o kazali{timai to~ku II. Sporazuma o pravima i obvezama uzajedni~kom financiranju rada Hrvatskog narodnogkazali{ta u Osijeku kojima je utvr|ena obvezafinanciranja Kazali{ta od strane Osje~ko-baranjskeùpanije i Grada Osijeka kao suosniva~a srazmjernosvojim vlasni~kim udjelima, a to zna~i 50:50%.

No, Skup{tina je konstatirala da je istaknutiproblem u me|uvremenu rije{en, odnosno da jeGrad Osijek sanirao gubitak Hrvatskog narodnogkazali{ta za 1999. godinu, prouzro~enneizvr{avanjem njegovih financijskih obveza.

O sredstvima za tehni~ku kulturu

Vije}nik Ante Kui} zamolio da se pomogneRadio klubu \akovo s 50.000 kuna kako se ne biugasio jer okuplja 152 djece srednjo{kolskoguzrasta koji se obu~avaju u radio amaterizmu.

Pro~elnica Ureda za prosvjetu, kulturu,informiranje, {port i tehni~ku kulturu KsenijaZboìl napomenula je da je to hvalevrijednainicijativa i da ona moè biti razmotrena i uklju~enau Program javnih potreba u tehni~koj kulturi zasljede}u godinu, no ne u raspravu povodomIzvje{}a za 1999. godinu.

Mr.sc. Davor Brun~i}, sada u ulozipredsjednika Zajednice tehni~ke kulture @upanije,upozorio je da sukladno Zakonu o tehni~koj kulturi@upanija financira programe i aktivnosti koji serealiziraju na ùpanijskoj razini, a jedince lokalnesamouprave financiraju one djelatnosti ~iji sunositelji udruge na lokalnoj razini. Tako|er jeupozorio da jedinice lokalne samouprave neizdvajaju sredstva za tehni~ku kulturu, te da dio njihuop}e nije niti formalno ispunio svoju zakonskuobvezu.

Zapo~eti izgradnju {portske dvoraneu Osijeku

U sklopu rasprave o Izvje{}u o izvr{enjuPrograma javnih potreba u {portu, u ime Klubavije}nika HDZ-a, vije}nik Antun @eljko @ivkovi}predloìo je pokretanje aktivnosti glede po~etkaizgradnje {portske dvorane u Osijeku. Mato [imi}predloìo je dono{enje kona~ne odluke o po~etkurealizacije projekta nastavno-{portske dvorane uGradu Osijeku i to zajedni~kim sredstvimaMinistarstva prosvjete i {porta, Garada Osijeka i@upanije. Pro~elnica Ureda za prosvjetu, kulturu,informiranje, {port i tehni~ku kulturu KsenijaZboìl podràla je inicijativu uz naglasak da je uGradu Osijeku daleko najteà situacija gledemanjka zatvorenih {portskih objekata.

Sudjeluju}i u raspravi, NadaArbanas naglasila je da izostajuulaganja u amaterski {port posebiceu malim sredinama u kojima jepotrebno okupiti mlade radizdravlja, druènja i koristi dru{tvau cijelini. U Europi postoji pokret

"[port za sve" koji je prihvatio i na{ Olimpijskiodbor. U njemu bi trebali sudjelovati svi, pa inajmanje op}ine na podru~ju @upanije, a za tunamjenu se trebaju osigurati i financijska sredstvaza sljede}u godinu. Prema mi{ljenju Nade Arbanas,nema kvalitetnijeg ulaganja od ulaganja u {port iokupljanja mladeì na taj na~in, odnosnoodvra}anjem od ulice, droge i drugih oblikaneprimjerenog pona{anja. Stoga je predloìla da sekod izrade Prora~una @upanije za 2001. godinupredvide odgovaraju}e stavke za financiranjerazvoja amaterskog {porta.

Vije}nik Andrija Ru~evi} podsjetio je na ranije


prihva}enu inicijativu za izgradnju atletske staze naigrali{tu NK Croatia \akovo, te pitao ho}e li ovainicijativa zaboravljena.

Vije}nik dr.sc. Vilim Herman rekao je da jepotrebno o Prora~unu @upanije za sljede}u godinuprovesti prethodnu raspravu kako bi se definiraliprojekti za koje ve} sada postoje inicijative, kao ioni koji }e se tek pojaviti. Podupire inicijativu zaizgradnju {portske dvorane u Osijeku uz napomenuda ne bi trebala biti predmetom manipulacije upredstoje}oj "izbornoj utrci".

@eljko Ronta, predsjednik Skup{tine, predloìoje da u Zaklju~ku stoji da se u Prora~unu @upanijeza 2001. godinu osiguraju sredstva za izraduprojektne dokumentacije za izgradnju {portskedvorane u Osijeku.

Prihva}aju}i ovo Izvje{}e Skup{tina je ponovilasvoje inicijative za izgradnju nastavno-{portskedvorane u Osijeku izraène Zaklju~kom povodomrazmatranja Izvje{}a o izvr{enju Programa javnihpotreba u {portu na podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije za 1997. godinu donesenim na 8. sjednici14. svibnja 1998. godine, Zaklju~kom o pokretanjuinicijative za izgradnju {portske dvorane u graduOsijeku donesenim na 11. sjednici 17. prosinca1998. godine i Zaklju~kom povodom razmatranjaInformacije o stanju {porta i {portskih objekata napodru~ju Osje~ko-baranjske ̀ upanije donesenim na17. sjednici odrànoj 23. prosinca 1999. godine.Navedenim je zaklju~cima Skup{tina isticala da jeneophodno pristupiti izgradnji nastavno-{portskedvorane u gradu Osijeku kapaciteta odgovaraju}egiskazanim potrebama i time ublaìti problemnedostatnih {portskih kapaciteta za izvo|enje{kolske nastave a istodobno potaknuti daljnjirazvitak {portskih aktivnosti u sjedi{tu Osje~ko-baranjske ùpanije kao dijela civilizacijskogokruènja, ali i na~ina organiziranja slobodnogvremena mladih u borbi protiv bolesti ovisnosti idrugih devijantnih pona{anja.

Skup{tina je ponovila i prijedlog na~inafinanciranja izgradnje ovog objekta po modeluizgradnje {portskih dvorana u \akovu, Valpovu iNa{icama odnosno zajedni~kim sredstvimaMinistarstva prosvjete i {porta, Osje~ko-baranjskeùpanije i Grada Osijeka, te nalo}ila da se uùpanijskom prora~unu za 2001. godinu osigurajusredstva za financiranje izrade projektnedokumentacije za {portsku dvoranu u Osijeku.

Prihva}aju}i inicijativu vije}nika Ru~evi}a,Skup{tina je podsjetila na potrebu ure|enja atletskestaze na podru~ju igrali{ta Nogometnog klubaCroatia \akovo te ponavlja zahtjev usmjerenZajednici {portskih udruga i saveza Osje~ko-

baranjske ùpanije, upu}en Zaklju~kom od 23.prosinca 1999. godine.

I kona~no, konstatirala je da je, u ciljuprevencije dru{tveno neprihvatljivog pona{anjamladeì, nepohodno osigurati i sredstva za razvitakamaterskog {porta kako bi se i u najmanjimop}inama na podru~ju @upanije mlade` potaknulana {portske aktivnosti, a jedinice lokalnesamouprave na ulaganja u amaterski {port.

Povodom razmatranja Izvje{}a ostanju i problematici zdravstvenihustanova u vlasni{tvuOsje~ko-baranjske ùpanije

Skup{tina prihva}a Izvje{}e o stanju iproblematici zdravstvenih ustanova u vlasni{tvuOsje~ko-baranjske ùpanije, pripremljeno u Ureduza rad, zdravstvo i socijalnu skrb Osje~ko-baranjskeùpanije.

Skup{tina konstatira da su ve} vi{e putaistaknuti problemi financiranja u zdravstvu doveliu pitanje odràvanje potrebne razine zdravstveneza{tite, a posljedice procesa zakupa u zdravstvudodatno potenciraju ovaj problem. Skup{tinaupozorava da }e zbog nedostatnih financijskihsredstava, tro{kove ostvarenja vi{e razinezdravstvene usluge u kona~nici snositi zdravstveniosiguranici.

Zakup dijelova zdravstvenih ustanova uvlasni{tvu Osje~ko-baranjske ùpanije

Povodom Informacije o davanju u zakupdijelova zdravstvenih ustanova u vlasni{tvuOsje~ko-baranjske ̀ upanije, vije}nik mr.sc. RudikaGmajni} postavio je pitanje koliko je zdravstvenihustanova i privatnih zdravstvenih djelatnikasklopilo ugovore s Hrvatskim zavodom zazdravstveno osiguranje u 2000. godini.

Pro~elnik Ureda za rad, zdravstvo i socijalnuskrb Marko Bari{in predloìo je da na pitanjevije}nika Gmajni}a bude odgovoreno u pisanomobliku do sljede}e sjednice Skup{tine jer je zasadod HZZO stigao samo odgovor da jo{ nije zavr{enproces sklapanja ugovora za 2000. godinu.

Zaklju~kom je Skup{tina podsjetila daPravilnikom o uvjetima za davanje u zakupzdravstvenih ustanova primarne zdravstvene za{titei lje~ili{ta zami{ljen proces davanja u zakupprostora zdravstvenih ustanova, nakon sklapanjaugovora sa zdravstvenim timovima, treba dovr{itidavanjem u zakup vi{ka poslovnog prostora.


Ukazala je, me|utim, da je ovaj proces zastao zbogneprimjerenog trajanja postupka davanjasuglasnosti Ministarstva zdravstva na raspolaganjevi{kom poslovnog prostora u zdravstvenimustanovama. Iz tog razloga Skup{tina traì od Uredaza rad, zdravstvo i socijalnu skrb da poduzmeaktivnosti usmjerene ubrzanju postupka isho|enjasuglasnosti nadle`nog Ministarstva.

Nedostatna sredstva za socijalnu skrb

Povodom Informacije o stanju socijalne skrbivije}nica Nada Arbanas upozorila je na zakonskuobvezu jedinica lokalne samouprave da u svomprora~unu osiguraju sredstva za socijalnu skrb uvisini 5% ukupnih prora~unskih sredstava. Sobzirom na informacije da jedinice lokalnesamouprave ne ispunjavaju ovu obvezu, predloìlaje da se provede kontrola, pa i prisila ispunjenjazakonskih obveza jer je sve ve}i broj - korisnikasocijalne skrbi.

Mr.sc. Branko Jovi} upozorio jeda jedinice lokalne samoupravenemaju dostatne izvore prihoda teda bi se kod dono{enja zakonatrebala predvidjeti i sredstva zanjihovu provedbu. Te{kagospodarska situacija, broj

socijalno ugroènih osoba koji se stalno pove}avastanje nedavne elementarne nepogode razlozi sukoji zahtijevaju zauzimanje na svim razinama zave}a namjenska sredstva iz Dràvnog prora~una zasocijalnu skrb.

Vije}nik Branko Lackovi} zatraìo je tako|erpodatke o ispunjenju zakonske obveze izdvajanja zasocijalnu skrb od strane jedinica lokalnesamouprave. Ivan Vu~kovi} predloìo je da se upostupku revizije utvrdi tko stvarno prima socijalnupomo} i preispita kojim osobama zaista pripadapravo na nju. Vije}nik @eljko Viljevac tako|er jepredloìo da se provedu postupci revizije primateljanaknada na osnovi prava iz socijalne skrbi.

Ova rasprava utkana je u zaklju~ak kojimSkup{tina ukazuje da su sredstva osigurana zasocijalnu skrb nedostatna za zadovoljenjenajnu`nijih potreba korisnika socijalne skrbi i stogapodsje}a da je ~lankom 7. Zakona o socijalnoj skrbipropisana obveza jedinica lokalne samouprave da usvom prora~unu osiguraju sredstva za potrebesocijalne skrbi u visini od najmanje 5% svojihprihoda. Skup{tina nalaè Uredu za rad, zdravstvoi socijalnu skrb da prikupi podatke o izvr{enju ovezakonske obveze od strane jedinica lokalnesamouprave na podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije jer je bez raspolaganja relevantnimpodacima nemogu}e rje{avati nagomilaneprobleme. Osim toga, Skup{tina smatra da je,uslijed nedostatnog financijskog kapaciteta jedinicalokalne samouprave na podru~ju na{e @upanije,potrebno zatraìti i angaìranje dodatnih sredstavaDràvnog prora~una za potrebe socijalne skrbi.

Skup{tina je posebno ukazala na problem te{kematerijalne situacije u kojoj se nalaze korisniciusluga domova umirovljenika.

U realizaciji osnivanja Skloni{taza zlostavljanu djecu i ~lanove obiteljiGrad Osijek i @upanija zajedno

Vije}nik Tibor Santo iznio jeinformaciju o otvaranju Skloni{taza zlostavljanu djecu i ~lanoveobitelji pri Centru za profesionalnurehabilitaciju. Realizaciju ovehumane ideje omogu}ena jesufinanciranjem Grada Osijeka u

adaptaciji i opremanju prostora. Vije}nik je tako|errekao da }e Grad Osijek i nadalje sufinanciratitro{kove Skloni{ta koje }e uskoro biti i slu`benootvoreno. S tim u svezi Antun @eljko @ivkovi}pohvalio je zajedni{tvo @upanije i Grada osobitostoga {to je rije~ o posebice "osjetljivoj" djelatnosti.

Na 21. sjednici @upanijske skup{tine6. srpnja 2000.godine

IZABRANO NOVO POGLAVARSTVO @UPANIJE

U raspravi o prijedlogu dnevnog reda vije}nik dr.sc. Vilim Herman predloìo je da se u dnevni redsjednice uvrsti, uobi~ajeno na 2. mjesto - to~ka “Pitanja i prijedlozi vije}nika”, ~emu su se pridruìli ivije}nici Branko Lackovi} i Vladimir [plajt, dok je vije}nik mr.sc. Rudika Gmajni} predloìo da tobude 6. to~ka dnevnog reda {to je kona~no i usvojeno, tako da je Skup{tina utvrdila sljede}i dnevni red:1. Izvje{}e Mandatne komisije Skup{tine Osje~ko-baranjske ùpanije


2. Ostavke ~lanova Poglavarstva Osje~ko-baranjske ùpanije3. Izbor ~lanova Poglavarstva Osje~ko-baranjske ùpanije4. Prijedlog Odluke o Izmjenama i dopunama Prostornog plana op}ine Beli Manastir5. Davanje suglasnosti na Plan gra|enja i odràvanja ùpanijskih i lokalnih cesta na podru~ju Osje~ko-

baranjske ùpanije za 2000. godinu6. Pitanja i prijedlozi vije}nika

Vije}nicima Horvatu i Toma{i}uprestao mandat

Podnose}i svoje Izvje{}e Mandatna komisija jeobavijestila Skup{tinu kako je utvrdila je da,vije}nik Mile Horvat koji je Rje{enjem Skup{tineimenovan za podùpana Osje~ko-baranjskeùpanije, prestaje obavljati du`nost vije}nikatemeljem ~lanka 8. Zakona o izboru ~lanovapredstavni~kih tijela jedinica lokalne samouprave iuprave.

Tako|er na istoj sjednici Mandatna komisijautvrdila je da, vije}nik @eljko Toma{i} (HDZ) imaprijavljeno prebivali{te na adresi Zagreb, Rude{kacesta 160/C, te da sukladno ~lanku 3. Zakona oizboru ~lanova predstavni~kih tijela jedinica lokalnesamouprave i uprave prestaje obna{ati du`nostvije}nika.

Izabrani novi ~lanovi Poglavarstva

Na svojoj 20. sjednici 16. lipnja 2000. godineSkup{tina je izabrala Marka Bagari}a za ùpana

Osje~ko-baranjske ùpanije. Ovu odluku potvrdioje Predsjednik Republike Hrvatske svojim aktom23. lipnja. Ovaj podatak kao i ~injenica da su svidosada{nji ~lanovi Poglavarstva @upanije podnijeliostavku, zahtijevali su podno{enje prijedloga novogsastava Poglavarstva.

Naime, nakon ostavke ùpana Glava{a ipodùpana Ive Brzice i Bo{ka Jan~i}a ~lanoviPoglavarstva dr.sc. Ivan Ba~i}, mr.sc. NikolaBilandìja, dr.sc. Mate Bili}, mr.sc. Sonja Cupec,Damir Karavidovi}, Branko Mihaljevi}, dr.sc.Drago Ruì}, dr.sc. Davor [amota, mr.sc. Vladimir[i{ljagi}, Berislav [mit, Drago Tadi} i dr.sc. @eljkoTurkalj podnijeli su ostavke na svuje du`nosti, te daim je slijedom toga prestao mandat.

Prijedlog je oblikovan sukladno zada}ama kojestoje pred Poglavarstvom u razdoblju do novihizbora za predstavni~ka tijela jedinica lokalnesamouprave i uprave. Prijedlog je utvr|en nakonobavljenih stru~nih i politi~kih konzultacija. Radipotrebe dopunskih konzultacija, ovim prijedlogomje obuhva}eno osam ~lanova Poglavarstva.Preostala ~etiri do ukupnog broja propisanogStatutom @upanije, bit }e naknadno predloèna.


Nazo~nima se povodomprijedloga za izbor ~lanovanovoga Pog lavar s tvauvodnim izlaganjem obratioùpan Marko Bagari}.Me|u inim, on je naglasio:"Pri sastavljanju ovogPoglavarstva Osje~ko-baranjske ùpanije, prvona~elo kojeg sam se

pridràvao je, s obzirom da je za ovaj mandatizvjesno da }e vremenski imati odre|eno trajanje dosljede}ih lokalnih izbora, da okosnicu ~ineprofesionalci, odnosno ljudi koji obna{aju du`nostipro~elnika ùpanijskih ureda i upravnih tijela, i toUreda za rad, zdravstvo i socijalnu skrb gospodinMarko Bari{in, Ureda za prosvjetu, kulturu, {port itehni~ku kulturu gospo|a Ksenija Zboìl, Slu`be zajavne financije gospo|a Zorica Lu~i} i Ureda zaobnovu i razvitak gospodin Josip [kori}." U sveziciljeva i programa navog Poglavarstva, ùpan jenadalje rekao: "Poglavarstvo koje predlaèmSkup{tini na usvajanje radit }e na rje{avanjunagomilanih problema na podru~ju na{e @upanijeprvenstveno temeljem uspostave korektnih itolerantnih odnosa s tijelima sredi{nje dràvnevlasti. Poglavarstvo }e raditi na dovr{etkuotklanjanja ratnih posljedica, dovr{etku procesapovratka prognanika i izbjeglica, obnove obiteljskihdomova, te podizanju razine socijalne skrbi ostradalnicima Domovinskog rata te na dovr{etkugradnje zdravstvenih i socijalnih kapaciteta napodru~ju na{e @upanije. Svojim aktivnostimazalagat }emo se i raditi na prometnoj integracijina{e @upanije s okruènjem, za izgradnjuprometnica Transeuropske magistrale pravcemBudimpe{ta - Osijek - Sarajevo - Plo~e, poja~animaktivnostima na izgradnji zapadne obilazniceOsijeka i ̂ epina, gradnje mosta preko rijeke Dravekod Beli{}a te osposobljavanjem rije~ne luke Osijekza preuzimanje funkcije me|unarodnog rije~nogprometa i obnove Zra~ne luke Osijek. OvoPoglavarstvo radit }e na stavaranju uvjetapokretanja novog gospodarskog razvitka,prvenstveno organizacijom znanstvenog skupa -“Stanje i perspektive osje~ko-baranjskoggospodarstva”, te strategijom gospodarskograzvitka, osobito odrìvog gospodarskog razvitkaputem financijske konsolidacije gospodarskihsubjekata i zavr{etka procesa privatizacije, i topronalaènjem strate{kih investitora koji }e donijetitehnolo{ki razvitak, dotok investicija, pove}atidjelotvornost upravljanja, te olak{ati pristupzainteresiranim stranim trì{tima."

Potom je napomenuo da je obavio i razgovore sostalim politi~kim strankama koje participiraju uSkup{tini Osje~ko-baranjske ̀ upanije i predloìo imda, u skladu sa svojim politi~kim promi{ljanjem,

predloè osobe za ~lanove novog @upanijskogpoglavarstva, no razgovori zasad nisu urodiliplodom, odnosno politi~ke stranke nisu dalekonkretne prijedloge, te su ostala ~etiri upra`njenamjesta. Osim za navedene pro~elnike, ùpan je i zaostale predloène kandidate, dr.sc. Luku Crnkovi}a,dr.sc. Andriju Pozderovi}a, Miru Turaliju iDrgautina Vra~evi}a, dao kratka obrazloènja.

Vije}nik dr.sc. Vilim Herman, ocjenjuju}igospodarsku i socijalnu situaciju izuzetno te{kom,izrazio je uvjerenje da se ipak "nalazimo na tragujednog vremena u kojem su ve} stvorene podlogeda se sna`no krene naprijed. U najmanju ruku,Hrvatska je sada otvorena prema me|unarodnojzajednici, sna`no je uklju~ena u integracijskeprocese, europske i ostale, i nas sad ~eka posao dase pripreme podloge koje }e biti prave investicije".Vije}nik vjeruje da }e do}i do pokretanjagospodarstva i ozbiljnog suo~avanja sa svim ovimproblemima, uklju~uju}i socijalnu problematiku,stanje u poljoprivredi i rje{avanje pitanjazapo{ljavanja.

No vije}nik je stavio odre|ene primjedbe nazacrtani program koji je iznio ̀ upan, navode}i da jerije~ samo o politici i programu HDZ-ovogkontinuiteta s politikom prethodnog ùpana.Vije}nik je tako|er naglasio da prijedlog zasudjelovanje oporbe u Poglavarstvu sigurno nijedoprinos u "izmjenjenoj atmosferi" ve} je rije~ opotrebi da se podijeli odgovornost s drugimpoliti~kim ~imbenicima. Prema rije~ima vije}nikaHermana, oko sasavim novog programa trebaokupiti ljude i samo program moè donijetikvalitetu ìvota, a nikako novi ~lanovi i nikakopolitika kontinuiteta.


Vije}nik Tibor Santo pitao je zbog ~ega jeùpan u svom izlaganju spomenuo da nitko odpredloènih kandidata nije bio ~lan prethodnogPoglavarstva, te zamolio pobliè poja{njenjepodru~ja za koja }e svaki od ~lanova biti zaduèn.Vije}nik dr.sc. Ramir Risti} podupro je vije}nikaSantu i dodatno zatraìo od predsjednika Skup{tineda osigura dolazak ~lanova Poglavarstva nasjednice @upanijske skup{tine.

Vije}nik Mato [imi} bio jemi{ljenja da "s predloènimkandidatima ùpan stvarakvalitetan tim" koji }e ponuditiprogram za koji bi trebalo bitidobre volje i kod oporbenihvije}nika, ali i kod Koalicije

{estorke na razini dràve da pomognu Osje~ko-baranjskoj ùpaniji, odnosno podru~ju Isto~neHrvatske. Prema rije}ima vije}nika [imi}a, trebapriznati {to je dovelo do ovakvog stanja ugospodarstvu i u socijalnom statusu gra|ana na{e@upanije i jasno re}i da su to rat i ratne posljedice.Na kraju je vije}nik pozvao Skup{tinu dakonsenzusom podupre predloèni sastavPoglavarstava i poèlio mu sre}u u budu}emrazdoblju.

Vije}nik Ivan Vu~kovi} ,komentiraju}i rije~i vije}nikaHermana, podsjetio je da je uposljednjih {est mjeseci 30-40tisu}a radnika ostalo bez posla, abenzin poskupio tri puta. Vije}nikje postavio pitanje s kojim

gospodarstvom }emo napredovati. Ujedno je

zatraìo da jedan ~lan novog Poglavarstva budeseljak - poljoprivrednik -, te pozvao na zajedni{tvoradi stvaranja bolje budu}nosti, koja na na{empodru~ju, naglasio je vije}nik, poti~e odpoljoprivrede.

Vije}nik Herman potom je naglasio da je stopanezaposlenosti bila iznad 20% uo~i 3. sije~nja2000. godine, s preko 350 tisu}a nezaposlenih, ionda se moralo dogoditi ono {to se dogodilo -suo~avanje s realno{}u.

@upan Bagari} je povodom iznesenih primjedbii postavljenih pitanja rekao da je svima jasno da jepotrebno napraviti realnu snimku stanja i da to uovom kratkom vremenu otkako su ùpan i dvapodùpana imenovani nije bilo mogu}e. Naglasio jei da nije imao namjeru u razgovorima s ostalimpoliti~kim strankama, pri konzultiranju glede~lanova Poglavarstva mehani~kom koalicijomprebaciti odgovornost u slu~aju prihva}anja ponude.Isto tako, novo Poglavarstvo ne moè bitiodgovorno za stanje prije nego {to je formirano.Realizaciju programa koje je pro{li sazivPoglavarstva korektno i na elementima dobrihprojekata zapo~elo nastavit }e i novo Poglavarstvo,naglasio je ùpan Bagari}. Potom je odgovorio napitanje u svezi zaduènja pojedinih ~lanova,poja{njavaju}i da je Ivan Mihaljevi} zaduèn zadru{tvene djelatnosti, Mile Horvat za lokalnusamoupravu i koordinaciju ùpanijskih ureda,Marko Bari{in za rad, zdravstvo i socijalnu skrb,Ksenija Zboìl za prosvjetu, kulturu, {port itehni~ku kulturu, Zorica Lu~i} za financije, Josip[kori} za obnovu, razvitak, prostorno ure|enje igraditeljstvo, Dragutin Vra~evi} i dr.sc. Andrija


Pozderovi} za gospodarstvo, dr.sc. Luka Crnkovi}za Sveu~ili{te i financije i Miro Turalija za turizam,a ~etiri slobodna mjesta predvi|ena su zagospodarstvo i poduzetni{tvo, poljoprivredu, selo iselja{tvo, industriju, razvoj i financije. Na kraju,ùpan je obe}ao da }e inzistirati da budu}i ~lanoviPoglavarstva budu redovito nazo~ni sjednicama@upanijske skup{tine.

Podùpan Ivan Mihaljevi} obratio senazo~nima i pozvao na zajedni~ki rad na rje{avanjuproblema radi dobrobiti gra|ana Osje~ko-baranjskeùpanije. On je zamolio za strpljenje irazumijevanje i naglasio da }e novo Poglavarstvobiti odgovorno za sve svoje postupke. "Uveìmo povertikali probleme ove @upanije sa sredi{njomvla{}u jer smo za to odgovorni prema gra|animaove @upanije i slijedom toga }emo se pona{ati dokgod to bude bilo mogu}e.", predloìo je podùpanMihaljevi}.

Tada se pristupilo glasovanju. Kako je Statutompropisano i ~lanovi Poglavarstva biraju senatpolovi~nom ve}inom ukupnog broja ~lanova.Nakon prebrojavanja javno datih glasova za listukao cjelinu ustanovljeno je da prijedlog @upana nijedobio potrebnu ve}inu. U otvorenoj stanciobavljene su me|ustrana~ke konzultacije. tada sepristupilo o javnom glasovanju za svakog kandidataposebno. temeljem ovakvog na~ina izja{njavanja, uPoglavarstvo @upanije izabrani su svi predloènikandidati osim Ksenije Zboìl. Na taj na~in za~lanove Poglavarstva Osje~ko-baranjske ùpanijeizabrani su Marko Bari{in, dr.sc. Luka Crnkovi},Zorica Lu~i}, dr.sc. Andrija Pozderovi}, Josip[kori}, Miro Turalija i Dragutin Vra~evi}.

Data suglasnost na Plan gra|enjai odràvanja ùpanijskih i lokalnih cesta

Na protekloj 20. sjednici radi dorade odloèniPlan gra|enja i odràvanja ùpanijskih i lokalnihcesta, ponovo se na{ao pred vije}nicima.

Vije}nik Ante Kui}, u svezi zamolbe Mjesnogodbora Dragotin, istaknuo je potrebu izgradnjeceste \akovo - Dragotin, kao i pristupa samomSveti{tu Gospe Dragotinske.

Vije}nik Ivan Pavi} pitao je za{tou novom prijedlogu Plana nemaceste Gorjani - Punitovci. Tako|erje napomenuo da je jedan dio cesteizgra|en davno sredstvimasamodoprinosa gra|ana dok drugidio nije nikada izgra|en, {to

predstavlja veliku nepravdu prema gra|anima, kojuje mogu}e ispraviti tako da se cesta uvrsti u ovajPlan.

Vije}nik Branko Lackovi} stavio je primjedbuda tzv. "tenkovska cesta" Zmajevac - Batina nijeuvr{tena u Plan i predloìo da ova cesta u|e ukategoriju dràvanih cesta.

Vije}nik Andrija Ru~evi} tako|er je predloìoasfaltiranje ceste \akovo - Dragotin.

U svezi iznesenih prijedloga, Tihomir Glava{,ravnatelj @upanijske uprave za ceste, napomenuo jeda su izvori financiranja predvi|eni zakonomneodstatni za sve ceste na podru~ju @upanije koje bitrebalo izgraditi. Sloìo se s potrebom da se svanaseljena mjesta, kojih je velik broj posebice napodru~ju \akov{tine, trebaju povezati asfaltnimcestama. Glede tzv."tenkovske ceste" napomenuo jeda je ona u skupini nerazvrstanih cesta, {to zna~i unadle`nosti jedinica lokalne samouprave kroz kojeprolazi.

Tajnik mr.sc. Davor Brun~i} upozorio je naizri~ito ovla{tenje Skup{tine - davanje suglasnostina Plan, {to zna~i da nema mogu}nosti mijenjati ga,a predlagatelj se o~itovao o prijedlozima iinicijativama iznesenim u raspravi.

Nakon toga vije}nici su se suglasili s donesenimPlanom, ali su svojim zaklju~kom iskazali istanovi{te kako, uzimaju}i u obzir stanje i zna~enjeceste Zmajevac - Batina i potrebu omogu}avanja {tobolje povezanosti i sigurnijeg odvijanja prometa napodru~ju Baranje, je nu`no poduzimanje aktivnostiza razvrstavanje nerazvrstane ceste Zmajevac -Batina u odgovaraju}u skupinu, sukladno Odluci orazvrstavanju javnih cesta ("Narodne novine" broj79/99.), te njezina sanacija primjerenu takoutvr|enoj skupini.

RADNA TIJELA SKUP[TINE


U pripremi zasjedanja 19. sjednice Skup{tine zasjedala su njezina radna tijela. S obzirom na brojto~aka dnevnog reda, posla nije bilo previ{e, osim za Komisiju za financije. Tako su Mandatna komisija,Komisija za gospodarska pitanja, Komisija za financije i imovinsko-pravna pitanja, Odbor za zakonodavnudjelatnost i statutarno-pravna pitanja, Komisija za javne slu`be, Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb i Odborza prosvjetu, kulturu i znanost predloìli Skup{tini da prihvati podnesene prijedloge, i to be primjedbi ikomentara.

U pripremi zasjedanja 20. sjednice, posla je bilo daleko vi{e. Zasjedali su Komisija za financijei imovinsko-pravna pitanja, Komisija za prostorno ure|enje i za{titu okoli{a, Odbor za zakonodavnudjelatnost i statutarno-pravna pitanja, Komisija za financije i imovinsko-pravna pitanja, Odbor za civilnuobranu, Komisija za javne slu`be, Odbor za prosvjetu, kulturu i znanost i Odbor za zdravstvo i socijalnuskrb. Sazvana je i Komisija za gospodarska pitanja, ali sjednica nije odràna jer nije bio nazo~an dovoljanbroj ~lanova Komisije.

Povodom razmatranja Izvje{}a ostanju i problematici gra|enja iodràvanja ùpanijskih i lokalnihcesta, Komisija za prostornoure|enje i za{titu okoli{a podpredsjedanjem KrunoslavaIàkovi}a predloìla je Skup{tini da

Uprava za ceste Osje~ko-baranjske ùpanijepripremi za sljede}u Skup{tinu informaciju koja }esadràvati detaljan prikaz neizgra|enih prometnicana podru~ju @upanije, analizu stanja prometnica nareintegriranom podru~ju kao i potrebita sredstva zaizgradnju odnosno za sanaciju navedenih cesta.

Izvje{}e o izvr{enju programa javnih potreba u{portu potaklo je Komisija zafinancije i imovinsko-pravnapitanja pod predsjedanjem JozeRai~a da ponovno ukaè na potrebuizgradnje {portske dvorane uOsijeku i predlaè Skup{tini dainicira sve potrebne aktivnosti ucilju pripreme za realizaciju

izgradnje - izradu projektne dokumentacije,utvr|ivanje lokacije, rje{avanje imovinsko-pravnihodnosa te da za provedbu navedenih pripremazaduì Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje,{port i tehni~ku kulturu, Ured za obnovu i razvitak,Ured za imovinsko-pravne poslove i Zajednicu{portskih udruga i saveza Osje~ko-baranjskeùpanije. Osim toga, u prora~unu za 2001. godinu,prema prijedlogu Komisije potrebno je osiguratisredstva za sufinanciranje po~etka izgradnje{portske dvorane.

Ovoj inicijativi pridruìo se i Odbor za

prosvjetu, kulturu i znanost podpredsjedanjem mr.sc. Ivana Kule{aukazuju}i na problem nedostakazatvorenih {portskih prostora uOsijeku te predlaè Skup{tiniponovno pokretanje inicijative zaizgradnju {portske dvorane.

Obzirom da u ovoj godini nije mogu}e osiguratisredstva za financiranje izgradnje dvorane, potrebnoje obaviti barem nu`ne prethodne radnje - utvrditilokaciju, izraditi projektnu dokumentaciju, rije{itiimovinsko-pravne odnose te u 2001. godiniosigurati financiranje izgradnje sredstvima Osje~ko-baranjske ùpanije, Grada Osijeka i Ministarstvaprosvjete i {porta.

Povodom Izvje{}a o stanju iproblematici zdravstvenih ustanovau vlasni{tvu @upanije Odbor zazdravstvo i socijalnu skrb podpredsjedanjem mr.sc. RudikeGmajni}a konstatirao je da su vi{eputa istaknuti problemi financiranja

u zdravstvu doveli u pitanje odràvanje nu`nerazine zdravstvene za{tite, a posljedice procesazakupa u zdravstvu dodatno potenciraju ovajproblem. Nadalje, Odbor ukazuje da je u Izvje{}unaveden pogre{an podatak glede objekta u Laslovu~iju izgradnju financira Ministarstvo, na mjesturatom sru{enog objekta ~iji je suvlasnik bila"Ljekarna" Osijek u 1/3 dijela, a u kojoj se nalazilaambulanta i ljekarna. Odbor napominje da unovosagra|enom objektu nije predvi|en prostor zaljekarnu kako to proizlazi iz Izvje{}a.

Raspravljaju}i o Informaciji o davanju u zakupdijelova zdravstvenih ustanova u vlasni{tvu


PITANJA I PRIJEDLOZIVIJE]NIKA

@upanije ovaj Odbor je ukazao da je potrebnoponovno zatraìti suglasnost Ministarstva zdravstvaza raspolaganje vi{kom poslovnog prostora uzdravstvenim ustanovama. Odbor upozorava da sei u ovoj Informaciji, jednako kao i u prethodnorazmatranom Izvje{}u, nalazi pogre{an podatak usvezi ljekarne u Laslovu.

U raspravi o Izvje{}u o stanju iproblemat ic i zdravstvenihustanova u vlasni{tvu @upanijeKomisija za javne slu`be podpredsjedanjem Antuna-@eljka@ivkovi}a konstatatirala je da jebez dostatnih

financijskih sredstava te{ko ostvariti kvalitetnuzdravstvenu za{titu zbog ~ega Komisija smatra da}e ostvarenje vi{e razine zdravstvene za{tite i}i nateret zdravstvenih osiguranika.

U odnosu na Informaciju o stanju socijalneskrbi Komisija je ukazala da su sredstva koja seosiguravaju za socijalnu skrb nedostatna i nisudovoljna za zadovoljenje ni najnu`nijih potrebakorisnika socijalne skrbi.

Komisija, nadalje, ukazuje na lo{u materijalnusituaciju korisnika Doma umirovljenika.

Pitanja i prijedlozi vije}nika, njihov "aktualni sat" odra|en je i na 19. i na 21. sjednici. Na 19. sjednici.pitanja su bila usmjerena "starom" ùpanu Glava{u a na 21. "novom" Marku Bagari}u.

Vije}nik Ivan Vu~kovi} ukazao je nanesrazmjer cijene p{enice i cijene repromaterijala(koji je poskupio 30-40%), te upitao koju cijenu }ehrvatski seljak "platiti", pod ovakvim uvjetimaprivre|ivanja u poljoprivredi, ako Hrvatska budepristupila u WTO.

Vije}nik Marko Vu~emilovi}-[imunovi}zatraìo je informaciju o procesu razminiranja kojise odvija u nekim dijelovima Republike Hrvatske,ali ne i na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije. Stim u vezi vije}nika zanima na koji na~in seraspore|uju sredstva za ove namjene, kako djelujeHrvatski centar za razminiranje i zbog ~ega sedogodilo da je Osje~ko-baranjska ùpanija upostupku deminiranja zapostavljena.

Vije}nik dr.sc.Vilim Herman izrazio jenezadovoljstvo zbog ~injenice da na dnevnom redusjednice nema Informacije o gospodarskomkriminalitetu.

Vije}nik Vladimir [plajt, u svezinapisa u tisku da je dravski most uderutnom stanju i da predstavljapotencijalnu opasnost, zamolio jeizvje{}e nadle`nih gra|evinskihinspekcija. Upitao je tko je sru{iomost za vrijeme Domovinskog rata,

odnosno postoji li neko sluèno izvje{}e.

Pitanje vije}nika dr.sc. Ramira Risti}aodnosilo se na Medijski centar "Glas Slavonije".Naime, vije}nik je traìo detaljniju informaciju ofinancijskom poslovanju Medijskog centra "GlasSlavonije" s obzirom da je @upanija vlasnik 25%dionica i ove godine izdvaja oko 2 milijuna kuna izProra~una za otplatu dionica.

Vije}nik @eljko Viljevac pitao je da li jeprogla{ena elementarna nepogoda zbog su{e napodru~ju na{e @upanije.

Vije}nik Ivica ême upitao jekakvo je stanje protugradne obranena podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije i {to }e se poduzeti da zasljede}u sezonu ona bude u funkcijikako se ne bi dogodile {tete od tu~ekao ove godine.

Vije}nik Branko Lackovi} ukazao je naproblem tzv. “tenkovske ceste” Zmajevac-Batinakoja je postala odlagali{tem sme}a. Pored toga,vije}nik navodi da cesta ima nagib ve}i od 10% tese, za vrijeme zimskih uvjeta, ovom cestom nemogu kretati vozila, poglavito teretna i autobusikoji prevoze u~enike u {kole sa podru~ja Op}ineDra`. Vije}nik je predloìo da se pokrene inicijativada se napokon sredi potrebna dokumentacija za tucestu i da se ona stavi u funkciju.


@upan Branimir Glava{ odgovorio jevije}niku Hermanu da }e informacija ogospodarskom kriminalitetu biti na dnevnom redusjednice Skup{tine 28. lipnja. Vije}niku Vladimiru[plajtu u svezi dravskog mosta odgovorio je da suHrvatske ceste financirale, izvodile i nadziraleradove koji su bili zavr{eni pola godine kasnije odroka, a @upanijsko poglavarstvo nije imalo nikakveobveze glede izgradnje mosta niti je utjecalo natempo izvedbe radova. U svezi ru{enja mosta zavrijeme Domovinskog rata, ùpan je rekao daslu~ajno zna tko je izdao zapovijed da se postavieksploziv pod most ali da nije vrijeme da se o tomeprogovori. No naglasio je da niti jednog trenutka nesumnja u ispravnost onoga {to je u~injeno od 1990.- 1995. godine odnosno do vremena "Oluje". Usvezi pitanja vije}nika Risti}a o Medijskom centru"Glas Slavonije", ùpan je rekao da bi nakonodràvanja Skup{tine Dru{tva, na prvoj jesenskojsjednici @upanijske skup{tine novi ùpan trebaoinicirati da financijsko poslovanje Medijskog centrabude jedna od to~aka dnevnog reda. @eljku Viljevcuglede progla{enja elementarne nepogode

ùpan je obe}ao da }e Ured za gospodarstvopripremiti potrebnu argumentaciju i odluku oprogla{enju. Vije}niku Ivici ême odgovorio je daje protugradna obrana ovisna o financiranju, aDràva izdvaja tek minimalna sredstva nedostatnaza ustrojavanje i organiziranje kvalitetneprotugradne za{tite. Vije}niku Branku Lackovi}uùpan je odgovorio da je "tenkovska cesta"Zmajevac - Batina problem jedinica lokalnesamouprave kroz koje prolazi. Sloìo se smi{ljenjem da i @upanija u skladu sa svojimmogu}nostima treba ne{to poduzeti da se ovajproblem rije{i.

Na pitanja na koja nije dao odgovor, ùpan jeobe}ao odgovore u pisanom obliku.

Potom se za rije~ javio vije}nik MarkoVu~emilovi}-[imunovi}, koji je ujednopredsjednik Povjerenstva za progla{enjeelementarnih nepogoda, i rekao da Povjerenstvopriprema kompletan materijal u svezi sa su{om kaoelementarnom nepogodom koja se dogodila napodru~ju na{e @upanije.

Na 21. sjednici 6. srpnja pitanja su bila usmjerena novom ùpanu Marku Bagari}u.

Vije}nik dr.sc. Vilim Herman pitao je jesu livra}eni akreditivi novinarima i je li povu~enaprijetnja da }e i HTV doìvjeti istu sudbinu kaonovinari koji ne mogu biti nazo~ni sjednicama.Osim toga, predloìo je da grupa saborskihzastupnika zajedno sa ùpanom posjeti ministra

gospodarstva, a mo`da i zamjenika premijera.

Vije}nik Ivica ême zatraìo je pisaniodgovor na ranije postavljeno vije}ni~ko pitanje,odnosno nalaz nadle`nih inspekcijskih slu`bi usvezi s problemom prekomjerne emisije cementne


pra{ine Na{ice-cementa d.d. u mjestu Zoljani iokolnim mjestima.

Vije}nik dr.sc. Ramir Risti} postavio jepitanje jesu li pribavljene odgovaraju}e dozvole zaobjekt Kapelice Kraljice mira na lijevoj obaliDrave, ~iju je izgradnju financirala @upanija.

Vije}nik Marko Vu~emilovi}-[imunovi} postavio je pitanjevezano za ve} pokrenutu inicijativuglede izmjene Zakona o nov~animpoticajima i naknadama upoljoprivredi i ribarstvu u smislu daneiskori{tena sredstva i dalje ostanu

na raspolaganju Osje~ko-baranjskoj ̀ upaniji za istenamjene. Predlaè da se ponovno pokrene pitanjekako bi se sredstva za poticaje u poljoprivredidavala isklju~ivo u nov~anom obliku i da odmahbudu na raspolaganju u gospodarstvu i uindividualnom sektoru. Svoj prijedlog obrazlaè~injenicom da je dotok poticajnih sredstava vrlospor, jer da je brì, taj bi se novac mogaooplemeniti na vi{e na~ina i proizvodi bi mogli bitijeftiniji na trì{tu.

Drugo pitanje koje je postavio vije}nik MarkoVu~emilovi} - [imunovi} odnosilo se na kontrolukori{tenja poticajnih sredstava. U tom smisluvije}nik predlaè da se do sljede}e sjednice podneseizvje{}e da li su poticaji iskori{teni u

visini odobrene kvote i u kojem obliku, odnosno izkojih razloga je dio poticajnih sredstava ostaoneiskori{ten.

Vije}nik Branko Lackovi} predloìo jeosnivanje @upanijskog ureda za mlade. A obziromna te{ku gospodarsku i socijalnu situaciju odnosnovelik broj nezaposlenih mladih osoba, potrebaokupljanja mladeì u cilju odvra}anja od poroka sveje izraènija. Ovaj je prijedlog podupro i vije}nikAndrija Ru~evi}.

Vije}nik Ivan Cvitkovi} traìo je informacijuo pomoru ribe, odnosno mogu}oj ekolo{kojkatastrofi u Parku prirode Kopa~ki rit.

Vije}nica Nada Arbanas pitala je jesu lipoduzeti odre|eni koraci za osnivanje Ureda zaeuropske integracije u na{oj @upaniji.

Na postavljena pitanja odgovorio je ùpanMarko Bagari}. Prihvatio je inicijativu vije}nikaHermana u svezi posjeta ministru gospodarstvazajedno sa saborskim zastupnicima. Gledeosnivanja @upanijskog ureda za mlade i prijedlogaza osnivanje Ureda za europske integracije, tako|erje obe}ao da }e se pripremljeni prijedlozi na}i nadnevnom redu sjednice Skup{tine. Na ostala pitanjaùapn je obe}ao pisane odgovore nadle`nih ureda islu`bi.

IZABRANI NOVI @UPANI POGLAVARSTVO @UPANIJE

Na svojoj je 19. sjednici @upanijska skup{tina izabrala novog ùpana i podùpane, a na 21. i dio~lanova novog Poglavarstva @upanije. Tako je Marko Bagari} postao novi osje~ko-baranjski ùpan, IvanMihaljevi} i Mile Horvat novi podùpani, a Marko Bari{in, dr.sc. Luka Crnkovi}, Zorica Lu~i}, dr.sc.Andrija Pozderovi}, Josip [kori}, Miro Turalija i Dragutin Vra~evi} novi ~lanovi Poglavarstva.

Marko Bagari} ro|en je 25. srpnja 1961. godine u Semeljcima. Osnovnu {koluzavr{ava u Semeljcima, a srednju {kolu u Osijeku. Diplomirao je na Fakultetugra|evinskih znanosti Sveu~ili{ta u Zagrebu 1987. godine. Od 1987. godine kaodiplomirani inènjer gra|evinarstva zapo{ljava se u poduze}u "Cesta" Osijek. 1991.godine imenovan je na du`nost direktora Fonda za stambeno i komunalnogospodarstvo op}ine \akovo, a od 1995. godine obna{a du`nost pro~elnikaUpravnog odjela za komunalni sustav Grada \akova i ~lana Poglavarstva Grada\akova u mandatu od 1993. do 1997. godine. Od 1. sije~nja 1998. godine izabranje za direktora trgova~kog dru{tva "CESTING" d.o.o. za odràvanje cesta u Osijeku.^lan je Hrvatske demokratske zajednice.


Ivan Mihaljevi} ro|en je 27. prosinca 1958. godine u Osijeku. Medicinski fakultetzavr{io je 1983. godine i kao lije~nik op}e medicine radio u Stanici za hitnumedicinsku pomo} Osijek. Godine 1992. poloìo je specijalisti~ki ispit u Zagrebu iod tada radi kao lije~nik specijalist na Odjelu za nuklearnu medicinu, za{titu odzra~enja i patofiziologiju Klini~ke bolnice Osijek.

^lan je Hrvatske demokratske zajednice.

Mile Horvat ro|en je 16. svibnja 1959. godine u Kneèvim Vinogradima.Osnovnu {kolu zavr{io je u Kneèvim Vinogradima, srednju {kolu u BelomManastiru, a diplomirao je na Pravnom fakultetu u Osijeku. Od 1985. godine jezaposlen u L[G "Jelen", odnosno u "Hrvatskim {umama".

Na izborima 1997. godine izabran je za vije}nika u @upanijskoj skup{tini. ^lan je Samostalne demokratske srpske stranke.

Marko Bari{in ro|en je 1956. godine u Draù. Osnovnu {kolu zavr{io je u Draù,gimnaziju u Belom Manastiru, a 1981. godine diplomirao je na Pravnom fakultetuu Osijeku. Cijeli svoj dosada{nji radni vijek proveo je u upravnim tijelima - prvoOp}ine Beli Manastir, a potom Osje~ko-baranjske ̀ upanije. Utemeljenjem Osje~ko-baranjske ùpanije izabran je na du`nost podùpana, koju obna{a u razdoblju od1993. - 1997. godine. 1997. godine imenovan je pro~elnikom Ureda za rad,zdravstvo i socijalnu skrb Osje~ko-baranjske ùpanije, ali tijekom razdoblja 1997.do 1999. godine ponovo preuzima du`nost podùpana. Napu{tanjem ove du`nostivra}a se na mjesto pro~elnika, na kojem se i danas nalazi. ^lan je Hrvatskedemokratske zajednice.

Dr.sc. Luka Crnkovi} ro|en je 1946. godine u Grabovici, op}ina Tomislavgrad.Nakon zavr{ene ekonomske {kole u Livnu, diplomirao je na Ekonomskom fakultetuu Osijeku 1971. godine. Poslijediplomski znanstveni studij zavr{ava na istomfakultetu 1984. godine, gdje je i doktorirao 1992. godine. Stru~nu karijeru zapo~eoje u IPK Osijek 1972. godine, da bi je nastavio u "Autoreparaturi" Osijek, a potomu HEP "Elektroslavonija" Osijek. 1980. godine prelazi na Ekonomski fakultetSveu~ili{ta J.J.Strossmayera u Osijeku, gdje danas u zvanju izvanrednog profesorapredaje predmet Financijsko ra~unovodstvo i revizija. Autor je vi{e znanstvenih istru~nih radova i koautor sveu~ili{nog ud`benika "Financijsko ra~unovodstvo". Udva mandata, u kontinuitetu od 1992. do 1997. godine, obna{ao je du`nostprodekana ovog fakulteta. ^lan je Hrvatske demokratske zajednice.

Zorica Lu~i} ro|ena je 1960. godine u Osijeku. Nakon zavr{ene gimnazije,studirala je i diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 1983. godine. Pozavr{etku studija zaposlila se u Upravi dru{tvenih prihoda Op}ine Osijek u Odsjekuza budèt, na poslovima stru~nog suradnika.Utemeljenjem ùpanijskog ustroja 1994. godine imenovana je za pomo}nicupro~elnika Slu`be za javne financije Osje~ko-baranjske ̀ upanije, a od 1997. godineobna{a du`nost pro~elnice ove Slu`be.

Nije ~lanica politi~kih stranaka.


Dr.sc. Andrija Pozderovi} ro|en je 1950. godine u Gibarcu, op}ina [id. Nakonzavr{ene srednje kemijske {kole, studirao je na Biotehnolo{kom odjelu Tehnolo{kogfakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, gdje je diplomirao 1974. godine. Na istom fakultetu1978. godine, nakon zavr{enog posliijediplomskog studija, sti~e znanstveno zvanjemagistra znanosti, a 1984. godine i zvanje doktora znanosti. Stru~ni rad zapo~injenakon diplome 1974. godine zaposlenjem u Prehrambenoj industriji "Podravka" uKoprivnici, gdje ostaje do prelaska na Prehrambeno-tehnolo{ki fakultet Sveu~ili{taJ.J.Strossmayera u Osijeku 1975. godine. Na ovom fakultetu i danas predaje u zvanjuizvanrednog prefesora. Autor je 25 znanstvenih radova i niza stru~nih radova, nositeljili suradnik u devet idejnih i glavnih tehnolo{kih projekata, studija i ekspertiza zapodru~je prehrambene industrije. Pored znanstvene djelatnosti, aktivan je i uorganiziranju i djelovanju Fakulteta i Sveu~ili{ta, ~emu svoj doprinos daje kao ravnatelj odnosno dekanFakulteta (1991/4.) te prorektor Sveu~ili{ta (1994/7.). ^lan je Hrvatske demokratske zajednice.

Josip [kori} ro|en je u Osijeku 1964. godine, gdje je zavr{io osnovnu i srednju{kolu te Gra|evinski fakultet 1992. godine.

Po zavr{etku studija zapo{ljava se u "Gradnji" d.d. Osijek, a nakon toga u "INA"konzaltingu d.o.o. Zagreb kao voditelj Predstavni{tva u Osijeku. 1995. godinezapo~inje s radom u Zavodu za prostorno ure|enje Osje~ko-baranjske ùpanijekao stru~ni suradnik za infrastrukturu. 1998. godine povjerena mu je du`nostpro~elnika Ureda za obnovu i razvitak, koju i danas obna{a.


Miro Turalija ro|en je 1957. godine u Valpovu, gdje je zavr{io osnovnu{kolu. Nakon zavr{ene gimnazije, diplomirao je na Pravnom fakultetu u Osijeku,gdje je danas polaznik poslijediplomskog studija.

Nakon zavr{enog pripravni~kog staà u Hrvatskim {umama, Uprava Na{ice,zapo{ljava se u Natis d.d. Na{ice, gdje obna{a du`nost direktora Pravne ikomercijalne slu`be. Posljednjih 10 godina radi u Slavonki d.d. Na{ice na radnommjestu direktora Dru{tva, koje uspje{no posluje. 1997. godine biran je za ~lanaGradskog vije}a Grada Na{ica, koju du`nost i danas obna{a. Svoj doprinosrazvitku sredine u kojoj djeluje davao je i daje i kao ~lan Poglavarstva Poè{ko-slavonske ùpanije te Gradskog poglavarstva Grada Na{ica. Aktivan je ~lan niza udruga.


Dragutin Vra~evi} ro|en je 1960. u Trnavi. Diplomirao je na [umarskomfakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu 1993. godine.

Od 1994. do 1999. godine radi u [umariji \akovo na poslovima stru~nogsuradnika za iskori{tavanje {uma, pomo}nika upravitelja [umarije i na krajuupravitelja [umarije. Od 1. lipnja 1999. godine zaposlen je u Upravi {uma Osijekna radnom mjestu rukovoditelja Odjela za ure|ivanje {uma. Na izborima 1993. i1997. godine izabran je za vije}nika u Skup{tini Osje~ko-baranjske ̀ upanije, kojeje i danas ~lan.



POGLAVARSTVO @UPANIJE

Na 67. sjednici Poglavarstva @upanije1. lipnja 2000. godine

PROJEKT "BENETTON" U ZAVR[NOJ FAZI

Pripreme za predstoje}e zasjedanje @upanijske skup{tine "obogatile" su dnevni red 67. sjednicePoglavarstva brojnim zna~ajnim prijedlozima akata. No, s obzirom na strate{ko zna~enje, dominirale suipak, investicije.

Pored Benettona, u okviru ~ijeg projekta je u zavr{noj fazi potpisan Protokol o pokretanju proizvodnje,Poglavarstvo je predloìlo Skup{tini da pristupi i projektu izgradnje odvodnog sustava Op}ine êpin, uodnosu na koje je Poglavarstvo predloìlo Skup{tini da im pristupi.

Pod predsjedanjem ùpana Branimira Glava{a, Poglavarstvo je 1. lipnja razmotrilo: 1. Usvajanje zapisnika 65. i 66. sjednice Poglavarstva @upanije 2. Informacija o stanju i pitanjima za{tite ̀ ivota i osobne sigurnosti ljudi i imovine te javnom redu i miru

na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 1999. godini 3. Protokol o Projektu pokretanja proizvodnje tvrtke Benetton u Osijeku 4. Realizacija projekta "Izgradnja odvodnog sustava Op}ine êpin" a) Nacrt Zaklju~ka o realizaciji projekta "Izgradnja odvodnog sustava Op}ine êpin" b) Nacrt Zaklju~ka o odobrenju zaduìvanja Osje~ko-baranjske ùpanije za realizaciju projekta

"Izgradnja odvodnog sustava Op}ine êpin" 5. Izmjene i dopune Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2000. godinu a) Prijedlog Rje{enja o izmjeni namjene i visine sredstava u Prora~unu Osje~ko-baranjske ùpanije za

2000. godinu b) Nacrt Odluke o izmjenama i dopunama Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2000. godinu c) Nacrt Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izvr{avanju Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije

za 2000. godinu 6. Nacrt Odluke o izmjenama Odluke o poljoprivrednom zemlji{tu 7. Nacrt Odluke o progla{enju {umskog predjela Zokovica {umom s posebnom namjenom za odmor i

rekreaciju 8. Dopuna Plana gra|enja i odràvanja ùpanijskih i lokalnih cesta na podru~ju Osje~ko-baranjske

ùpanije 9. Nacrt Odluke o visini godi{nje naknade za uporabu javnih cesta {to se pla}a pri registraciji motornih

i priklju~nih vozila10. Nacrt Odluke o organizaciji linijskog prijevoza putnika u cestovnom prometu11. Izvje{}e o stanju i problematici zdravstvenih ustanova u vlasni{tvu Osje~ko-baranjske ̀ upanije u 1999.

godini12. Prijedlog Programa investicijskog odràvanja objekata i nabavke opreme zdravstvenih ustanova u

vlasni{tvu Osje~ko-baranjske ùpanije za 2000. godinu13. Izvje{}e o radu Centra za profesionalnu rehabilitaciju Osijek u 1999. godini14. Nacrt Rje{enja o imenovanju osoba ovla{tenih za utvr|ivanje nastupa, vremena i uzroka smrti gra|ana

umrlih izvan zdravstvene ustanove15. Nacrt Zaklju~ka o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Galerije

likovnih umjetnosti Osijek16. Informacija o provedbi ponovnog natje~aja za prodaju nekretnine u vlasni{tvu Osje~ko-baranjske

ùpanije u k.o. Beli Manastir17. Prijedlog Rje{enja o ustupanju bez naknade dijela opreme koju koristi ̀ upanijski Ured za katastarsko-

geodetske poslove Dràvnoj geodetskoj upravi


18. Prijedog Rje{enja o ustupanju automobila "AUDI 100 2.8 E" Uredu ùpana na kori{tenje19. Prijedlog Rje{enja o odobrenju financijske potpore iz Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2000.

godinu jedinicama lokalne samouprave na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije20. Prijedlog Financijskog plana za financiranje nabave putem leasinga ra~unalne opreme za informati~ki

sustav Osje~ko-baranjske ùpanije za razdoblje od 2000. do 2003. godine21. Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2000. godinu

Centru za profesionalnu rehabilitaciju Centar za stradalnike Domovinskog rata Osijek22. Prijedlog rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2000. godinu23. Prijedlog Zaklju~ka o davanju suglasnosti tvrtki Pivovara d.d. Osijek za obro~no pla}anje jednokratne

naknade za koncesiju za zahva}anje voda za tehnolo{ke potrebe24. Razmatranje problematike prostornih uvjeta djelovanja Ureda za obnovu i razvitak @upanije

Podneseni prijedlozi Skup{tini

Poglavarstvo je bez ve}e rasprave odlu~ilopredloìti Skup{tini da prihvati Informaciju o stanjui pitanjima za{tite ìvota i osobne sigurnosti ljudi iimovine te javnom redu i miru na podru~juOsje~ko-baranjske ùpanije u 1999. godini iInformaciju o kriminalitetu u gospodarstvu, koje jepripremila Policijska uprava osje~ko-baranjska.Poglavarstvo je tako|er predloìlo dono{enjeZaklju~ka o davanju prethodne suglasnosti naOdluku o izmjenama i dopunama Statuta Galerijelikovnih umjetnosti Osijek, dono{enje Odluke oorganizaciji linijskog prijevoza putnika ucestovnom prometu te prihva}anje Izvje{}a o raduCentra za profesionalnu rehabilitaciju Osijek u1999. godini. Istu sudbinu imali su i drugi materijalipripremljeni za sjednicu Skup{tine.

Uz prijedlog davanja suglasnosti Skup{tine naPlan gra|enja i odràvanja ùpanijskih i lokalnihcesta na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije za2000 godinu, Poglavarstvo je prihvatilo i prijedlogdopune ovog Plana u smislu preuzimanjanepodmirene obveze Op}ine Bizovac za obavljeneradove na popravku dionice ùpanijske ceste @4067 od Bro|anaca do êpinskih Martinaca premaizvo|a~u radova u ukupnom iznosu od1.134.539,40 kn, te uvr{tavanje ove obveze u Planza 2000. godinu.

Poglavarstvo je predoìlo Skup{tini da doneseOdluku o visini godi{nje naknade za uporabu javnihcesta plativu pri registraciji motornih i priklju~nihvozila. Povodom razmatranja Prijedloga OdlukePoglavarstvo je posebnim Zaklju~kom dalosuglasnost da Uprava za ceste prilikom zaklju~enjaugovora sa stanicama za tehni~ki pregled utvrdiiznos naknade za obavljenu uslugu u visini od 1%od ostvarene ukupne godi{nje naknade za uporabujavnih cesta, koju stanicama neposredno pla}ajuvlasnici cestovnih motornih i priklju~nih vozila priregistraciji, imaju}i u vidu ~injenicu da Uprava zaceste Osje~ko-baranjske ùpanije djeluje napodru~ju posebne dràvne skrbi, koje je takav statusdobilo radi {to brèg otklanjanja posljedica rata i

poticanja obnove i razvitka, a naro~itogospodarskog napretka.

Odobrene financijske potpore

Nastavno, Poglavarstvoje razmotrilo i donijeloodgovaraju}e odluke onizu pitanja iz svojesamostalne nadle`nosti.Primjenjuju}i utvr|enemjere me|uprora-~unskog poravnanja,Poglavarstvo je odobrilofinancijske potpore

jedinicama lokalne samouprave. Tako je odobrenafinancijska potpora Gradu Belom Manastiru zapla}e zaposlenika gradske uprave (286.000,00kuna) i za pla}e zaposlenika Dje~jeg vrti}a BeliManastir (214.000,00 kuna), te potporu op}inama uukupnoj svoti od 325.000,00 kuna i to Op}iniAntunovac u svoti od 60.000,00 kn (za odràvanjejavne rasvjete), Op}ini Darda u svoti od 100.000,00kn (za sufinanciranje rada dje~jeg vrti}a), Op}iniDra` u svoti od 30.000,00 kn (za tro{kove za{titeokoli{a i pomo}i socijalnom ugroènomstanovni{tvu), Op}ini Jagodnjak u svoti od30.000,00 kn (za pomo}i socijalno ugroènomstanovni{tvu), Op}ini Kneèvi Vinogradi u svoti od45.000,00 kn (za sufinanciranje rada dje~jeg vrti}a),Op}ini Ko{ka u svoti od 20.000,00 kn (za podizanjespomen obilje`ja hrvatskim braniteljima), Op}iniPetlovac u svoti od 40.000,00 kn (za redovitudjelatnost).

Pored toga, odobrena su sredstva potpore zaobnovu vjerskih objekata, i to 30.000,00 kuna@upskom pastoralnom vije}u ùpe Bilje priRimokatoli~kom ùpskom uredu za jednokratnupomo} u svrhu kupovine i ugradnje elektronskihzvona za ùpnu crkvu Bezgre{nog za~e}a BlaèneDjevice Marije. Odobrena je i isplata u svoti od50.000,00 kuna Rimokatoli~kom ùpskom ureduDra` za obnovu unutra{njosti ùpne crkve SveteBarbare, te ista svota Caritasu Biskupije - \akovo


kao financijska potpora za ure|enje dvori{nogprostora Centra za mlade u Belom Manastiru.Rimokatoli~kom ùpskom uredu Osijek za obnovucrkve Sv. Petra i Pavla odobrena je isplata u svotiod 200.000,00 kuna.

Centru za profesionalnu rehabilitaciju Osijek -Centru za stradalnike Domovinskog rata, tj.

"Skloni{tu za zlostavljanu djecu i ~lanove obitelji",odobrena je isplata u svoti od 150.000,00 kuna.

U nastavku je odobren Financijski plan zafinanciranje nabave putem leasinga ra~unalneopreme za informati~ki sustav Osje~ko-baranjskeùpanije za razdoblje od 2000. do 2003. godine.

ODR@ANA 68. SJEDNICA@UPANIJSKOG POGLAVARSTVA

8. lipnja 2000. godine

Na posljednjoj sjednici kojoj je predsjedao ùpan Branimir Glava{, koji je u me|uvremeno podnioostavku na svoju du`nost, Poglavarstvo je razmatranjem niza zna~ajnih pitanja dovr{ilo pripreme zapredstoje}a zasjedanja Skup{tine. Razmotreni su: 1. Informacije o stanju u gospodarstvu na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije a) Informacija o stanju u gospodarstvu na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 1999. godini b) Informacija o stanju u prehrambenoj industriji na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije c) Informacija o stanju i problematici proizvodnje u sto~arstvu na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 2. Izvje{}e o provo|enju Programa poticanja poduzetni{tva Osje~ko-baranjske ùpanije u 1999. godini 3. Informacija o stanju i razvojnim mogu}nostima turizma na podru~ju Osje~ko-baranjske ̀ upanije i radu

Turisti~ke zajednice @upanije 4. Izvje{}e o izvr{enoj naplati slivne vodne naknade i obavljenim radovima na podru~ju Osje~ko-

baranjske ùpanije u 1999. godini 5. Prijedlog Zaklju~ka o utvr|ivanju Kona~nog prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana op}ine

Donji Miholjac 6. Izvje{}e o stanju i problematici zdravstvenih ustanova u vlasni{tvu Osje~ko-baranjske ̀ upanije u 1999.

godini 7. Prijedlog Programa investicijskog odràvanja objekata i nabavke opreme zdravstvenih ustanova u

vlasni{tvu Osje~ko-baranjske ùpanije za 2000. godinu 8. Prijedlog Programa utro{ka sredstava za investicijsko odràvanje {kolskih objekata u Osje~ko-

baranjskoj ùpaniji za 2000. godinu 9. Prijedlog Programa utro{ka sredstava za investicijsko odràvanje objekata kulture u Osje~ko-

baranjskoj ùpaniji za 2000. godinu10. Prijedlog rje{enja o razrje{enju i imenovanju ~lanova upravnih vije}a ustanova primarne zdravstvene

za{tite u vlasni{tvu Osje~ko-baranjske ùpanije11. Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2000. godinu

Medijskom centru "Glas Slavonije" d.d. Osijek

Bez ve}e rasprave, Poglavarstvo je predloìloSkup{tini da razmotri i prihvati Informaciju o stanjuu gospodarstvu na podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije u 1999. godini, Informaciju o stanju uprehrambenoj industriji na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije, Informaciju o stanju iproblematici proizvodnje u sto~arstvu na podru~juOsje~ko-baranjske ùpanije, Izvje{}e o provedbiprograma poticanja poduzetni{tva Osje~ko-baranjske ùpanije u 1999. godini, kao dio setaizvje{}a o stanju gospodarstva te niz drugihizvje{}a, prijedloga i drugih materijalapripremljenih za sjednicu.

Poglavarstvo je donijelo Program utro{kasredstava za investicijsko odràvanje {kolskihobjekata u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji u 2000.godini, kojim se angaìraju sredstva iz Prora~unaOsje~ko-baranjske ̀ upanije u iznosu od 688.500,00kuna, Program utro{ka sredstava za investicijskoodràvanje objekata kulture u Osje~ko-baranjskojùpaniji u 2000. godini, kojim se angaìrajusredstva iz Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije uiznosu od 61.200,00 kuna, a za potrebeinvesticijskog odràvanja objekata i nabavkeopreme zdravstvenih ustanova u vlasni{tvuOsje~ko-baranjske ùpanije u 2000. godini


angaìraju se sredstva Prora~una Osje~ko-baranjskeùpanije u iznosu od 1.200.000,00 kuna.

Utvr|en je Kona~ni prijedlog Izmjena i dopunaProstornog plana op}ine Donji Miholjac, koji jeupu}en na stru~nu i javnu raspravu.

U Upravnom vije}u Doma zdravlja Beli

Manastir razrije{eni su du`nosti Mirko Blagojevi}i Antonija âu{i}, a kao predstavnici @upanijeimenovani Davorin Bubalovi} i Stjepan Peri{in.Istodobno, Poglavarstvo je razrije{ilo du`nosti ~lanaUpravnog vije}a Doma zdravlja Na{ice KatuKan|era, a kao predstavnika @upanije imenovaloMarka Bari{ina.

Uz 69. sjednicu @upanijskog Poglavarstva14. srpnja 2000. godine

PRVI PUTA ZASJEDALONOVOIZABRANO POGLAVARSTVO

Novo Poglavarstvo izabrano na 19. sjednici (ùpan i podùpani), odnosno 21. sjednici Skup{tine (dio~lanova Poglavarstva), prvi puta se na zasjedanje okupilo u Osijeku 14. srpnja. Pod predsjedanjem ̀ upanaMarka Bagari}a, Poglavarstvo je, pred godi{nje odmore, razmotrilo niz pitanja iz svoje nadle`nosti: 1. Usvajanje zapisnika 67. i 68. sjednice Poglavarstva @upanije 2. Prijedlog aktivnosti promicanja Euroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava 3. Prijedlog Zaklju~ka o utvr|ivanju Kona~nog prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana Op}ine

Na{ice 4. Prijedlog Zaklju~ka o utvr|ivanju Kona~nog prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana op}ine

Osijek 5. Nacrt Zaklju~ka o davanju suglasnosti na Odluku o izmjeni Statuta Zdravstvene ustanove Ljekarne

Beli Manastir 6. Prijedlog zaklju~aka o davanju suglasnosti na a) Odluku o izmjenama i dopunama Programa zakupa Doma zdravlja Beli Manastir b) Odluku o po~etku davanja u zakup jedinica zakupa Doma zdravlja Beli Manastir 7. Izvje{}e o obavljenoj reviziji Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 1999. godinu 8. Prijedlog Rje{enja o izmjeni potpisnika ìro ra~una Osje~ko-baranjske ùpanije 9. Prijedlog Rje{enja o razrje{enju i imenovanju predsjednika Stoèra civilne za{tite Osje~ko- baranjske

ùpanije10. Prijedlog Rje{enja o osnivanju posebnog Povjerenstva za provedbu nadmetanja za izradu projektne

dokumentacije za izmje{tanje trase ceste D 517 u Beli{}u (pristupna cesta za most na rijeci Dravi kodBeli{}a) i imenovanju njegovih ~lanova

11. Zahtjev za davanje suglasnosti za zaduìvanje "Cesting" d.o.o. za odràvanje cesta Osijek12. Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2000. godinu

obitelji Zup~i} iz Na{ica13. Prijedlog Rje{enja o odobrenju prodaje telefonske centrale Ericsson Businessphone14. Prijedlog Zaklju~ka o odobrenju kori{tenja vozila15. Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava za obavljanje poslova savjetnika za jedinice lokalne

samouprave Osje~ko-baranjske ùpanije16. Prijedlog Pravilnika o izmjeni Pravilnika o unutarnjem redu Ureda za obnovu i razvitak Osje~ko-

baranjske ùpanije

Euroregionalnom suradnjom obuhvatitipodru~je cjelokupne Slavonije

Ne osobito "atraktivne" to~ke dnevnog redapripremljene za prvu sjednicu Poglavarstva unovom sastavu predvodio je ipak Prijedlogaktivnosti promicanja Euroregionalne suradnjeDunav-Drava-Sava

nastao kao rezultat Savjetovanja "Mehanizmi ipotencijali euroregionalne suradnje" odrànog uOsijeku 9. svibnja 2000. godine. Nakon prikazatemelja djelovanja ove me|unarodne organizacije,~ija je ~lanica i @upanija, dosegnutih rezultata,potencijala ali i problema koje je potrebno rije{iti,Poglavarstvo @upanije je prihvatilo ponu|eneprijedloge. To zna~i da }e u narednom razdoblju uoperacionalizaciji ponu|enih stanovi{ta biti


pripremljeni prijedlozi akata kojima }e oni bitiizraèni. U tom smislu o~ekuje se utemeljenjezajedni~kog Savjeta za Euroregionalnu suradnju,Tajni{tva ovog tijela, Razvojne agencije i drugihakata metodolo{ke prirode. Sve ove aktivnosti zacilj imaju osposobljavanje Osje~ko-baranjskeùpanije za novu ulogu u ostvarivanju oveSuradnje, koju preuzima preuzimaju}i predsjedanjeovom organizacijom tijekom naredne dvije godine.

No imaju}i u vidu smisao isadràj Euroregionalnesuradnje, Poglavarstvo jeocijenilo da je potrebnopozvati ostale slavonskeùpanije na suradnju,

odnosno uklju~ivanje u ~lanstvo Euroregionalnesuradnje Dunav-Drava-Sava. Ovo opredjeljenjesukladno je izraènom stanovi{tu Predsjedni{tvaove organizacije izraènom na posljednjemzasjedanju ovog tijela u Szekszardu.

Uz Izvje{}e Dràvne revizije:pokrenuti inicijativuza izmjenu Zakona o lovu

Izvje{}e o obavljenoj reviziji Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 1999. godinu ne ukazuje nazna~ajnije probleme u financijskom poslovanju@upanije. Stoga je ono bez komentara proslije|eno@upanijskoj skup{tini.

No u odnosu na primjedbu da sredstva Zakonomo lovu predvi|ena za isplatu vlasnicima zemlji{ta nakojima su ustanovljena lovi{ta na ime naknade nisuispla}ena, Poglavarstvu je predo~en slijed aktivnostikoji je tome od strane stru~nih slu`bi bio usmjeren.Ipak, s obzirom na iznimno mala sredstva koja bisvaki pojedini vlasnik takvog zemlji{ta dobio, najavno objavljani poziv vlasnici se nisu javili, astru~ne slu`be ne raspolaù podacima o vlasni{tvuodnosno korisnicima zemlji{ta.

Kako ova sredstva ne bi i nadalje stajalaneiskori{tena, na {to ukazuje i Revizija, a imaju}i uvidu ~injenicu da dio sredstava upla}enih na imelovozakupnina na poseban ra~un prora~unatemeljem ~lanka 35. to~ka 1. Zakona o lovu nijemogu}e realizirati za Zakonom predvi|enunamjenu, odnosno 70% sredstava rasporediti na imenaknade vlasnicima i ovla{tenicima prava nazemlji{tu bez prava lova proporcionalno povr{inikoja je obuhva}ena lovi{tima za koje se upla}ujelovozakupnina, Poglavarstvo @upanije je odlu~ilopokrenuti inicijativu za izmjenu Zakona o lovu radipreusmjeravanja tih sredstava. Ujedno predlaè dase ova sredstva iskoriste za financiranje

razminiranja na podru~jima koja su bila zahva}enaratom, odnosno za obnavljanje i ure|enje lovi{ta nadrugim podru~jima.

Sukladno iznesenim prijedlozima, Poglavarstvoje zaduìlo Ured za gospodarstvo i Slu`bu za javnefinancije da pripreme obrazloèni prijedlog zapokretanje inicijative za izmjenu Zakona o lovu saciljem iznalaènja mogu}nosti za druk~ijeraspore|ivanje sredstava lovozakupnine u odnosuna vaè}a zakonska odre|enja.

Izgradnja pristupne cesteza Most na rijeci Dravi kod Beli{}a

Trasu ceste D 517 u Beli{}u - pristupne cesta zaMost na rijeci Dravi kod Beli{}a - potrebno jeizmjestiti kako bi se ubrzali radovi na ure|enju ovezna~ajne komunikacije. S tim ciljem, Poglavarstvoje osnovalo posebno Povjerenstvo za provedbunadmetanja za izradu projektne dokumentacije zaizmje{tanje. Zada}a Povjerenstva je priprema iprovedba postupka nadmetanja sukladno Zakonu onabavi roba, usluga i ustupanju radova. UPovjerenstvo su imenovani Josip [kori} kaopredsjednik, Martin Marolin i Davor Slivka kao~lanovi. Tro{kovi izrade projektne dokumentacijefinancirat }e se s te pozicije Ureda za obnovu irazvitak "Izdaci za projektnu dokumentaciju odstrate{ke va`nosti".


Zbog su{eprogla{eno stanje elementarne nepogode

na podru~ju @upanije

@upan Marko Bagari} je, sagledavaju}i trenuta~no stanje i opsegposljedica nastalih djelovanjem nepovoljnih vremenskih uvjeta - su{e, 5.srpnja donio rje{enje o progla{enju stanja elementarne nepogode zapodru~je Osje~ko-baranjske ùpanije.

Prethodno je, naime, ùpanijsko Povjerenstvo za procjenu {tetaraspravljalo o stanju u teku}oj poljoprivrednoj proizvodnji u svezidugotrajne su{e, te utvrdilo kako nedostatak oborina nije imao negativanutjecaj na ostvarene prinose ranih usjeva, no naàlost situacija uproizvodnji kukuruza, soje, {e}erne repe, suncokreta, povr}a i ostalihpoljoprivrednih kultura ocijenjena je vrlo kriti~nom i problemati~nom.Povjerenstvo je konastatiralo kako se sa sigurno{}u moè o~ekivatiznatan pad prinosa tih kultura.

Ocjenjuju}i kako }e {tete od su{e na podru~ju pet gradova i dvadesetop}ina Osje~ko-baranjske ̀ upanije biti znatno ve}e od cenzusa propisanihZakonom o za{titi od elementarnih nepogoda, ùpan Bagari} je donioovo rje{enje, te obvezao ùpanijsko Povjerenstvo za procjenu {teta odelementarnih nepogoda da pokrene postupak u svezi procjene, prijave inaknade {tete.

OBILJE@EN DANOSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJE

Svoj blagdan, Dan @upanije, Osje~ko-baranjska ̀ upanija, mada ustrojena 1993. godine, ustanovila je tek1998. godine i tada ga prvi puta obiljeìla. Ovaj dan podsjetnik je na 2. lipnja 1997. godine, dan kad su seu Belom Manastiru, uz nazo~nost Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tu|mana, po prvi puta odnjezina osnivanja, u zavr{noj fazi dovr{enja procesa mirne reintegracije i ovog dijela Republike Hrvatskeu njezin ustavno-pravni poredak, na okupu na{li predstavnici svih dijelova cjelovite @upanije. Osje~ko-baranjske ùpanija ro|ena je 1993. godine, no po~ela je ìvjeti kao cjelina tek nakon toga dana.

I ovogodi{nji Dan @upanije obiljeèn je sje}anjem na preminule i odavanjem priznanja zaslu`nima.

Polaganjem vijenaca ispred kapelice Kraljice mira u Osijeku 2. lipnja 2000. godine je u Osijeku zapo~elasve~anost obiljeàvanja Dana Osje~ko-baranjske ùpanije. Uz izaslanstvo Osje~ko-baranjske ùpanije na~elu sa ̀ upanom Branimirom Glava{em, vijence na Krunskoj utvrdi poloìla su i izaslanstva Grada Osijeka,PU osje~ko-baranjske, Ministarstva hrvatskih branitelja te udruga proizi{lih iz Domovinskog rata.


Nakon sve~anog primanja povodom Dana @upanije, u prostorijama Poglavarstva @upanije uru~ene sui Nagrade Osje~ko-baranjske ̀ upanije - javno priznanje koje se dodjeljuje za iznimna ostvarenja postignutau svim djelatnostima. Odlukom Odbora za priznanja Osje~ko-baranjske ̀ upanije nagrada za ̀ ivotno djeloostvareno u podru~ju znanosti uru~ena je dr. Ivi Maùranu, a za ̀ ivotno djelo ostvareno u podru~ju tjelesnekulture i {porta Katici Ile{, legendi osje~kog i hrvatskog ènskog rukometa. Dobitnik godi{nje nagrade zaiznimna postignu}a u 1999. godini u podru~ju gospodarskih djelatnosti je Dru{tvo inovatora Osijek zaposebice uspjele te svjetski priznate inovacije i njihovu primjenu, u podru~ju kulture Hrvatsko pjeva~kodru{tvo "Lipa" Osijek za iznimna postignu}a i umjetni~ke dosege u podru~ju glazbene umjetnosti te upodru~ju tehni~ke kulture Videoklub "Mursa" Osijek. @upan Branimir Glava{ je, ~estitaju}i svimdobitnicima priznanja, naglasio kako priznanja za profesionalne, stru~ne i moralne kvalitete predstavljajuskroman izraz zahvalnosti za doprinos boljitku te promicanju grada Osijeka, @upanije i cijele Slavonije.Zahvaliv{i u ime svih nagra|enih, dr. Ivo Maùran je istaknuo kako je lijepo kada neka sredina prepoznane~iji rad i doprinos, ipak napominju}i da je nezadovoljan {to Osijek nema mjesto koje mu u Hrvatskojpripada, obzirom na to da stvarala{tvo u Osijeku traje stolje}ima, a taj je grad uvijek imao i ima vrijedneljude koji promi~u sredinu u kojoj ìve.

No ovim sve~anostima prethodilo je predstavljanje Informacijskog sustava @upanije oblikovanog Web-tehnologijom koji je povodom svog Dana @upanija predala na kori{tenje. Rije~ je o javnim bazamapodataka koje su sada putem Interneta dostupne svim zainteresiranima na adresi www.osjecko-baranjska-zupanija.hr. Ovaj informacijski sustav, koji sadràva op}e podatke o @upaniji, njezinim znamenjima ipriznanjima, op}inama i gradovima, ùpanijskoj upravi, propisima i zbivanjima, gospodarskim iinfrastrukturnim projektima, me|unarodnoj suradnji i ~lanstvima @upanije s adresarom Web-adresa napodru~ju @upanije i nizom linkova na te adrese, namijenjen je vije}nicima Skup{tine i ~lanovimaPoglavarstva, upravnim slu`benicima i jedinicama lokalne samouprave, ali i svim gra|anima izainteresiranima u zemlji i inozemstvu, budu}i da su gotovo svi tekstovi predvedeni na engleski jezik. Ovestranice ipak nisu samo izvor podataka i informacija; one su i na~in komunikacije, i to ne samo u jednomsmjeru, s obzirom da od istog dana sva ̀ upanijska tijela imaju svoje e-mail adrese, pomo}u kojih se, i s ovihstranica, moè uspostaviti elektronska komunikacija. Nazo~nim vije}nicima, du`nosnicima i slu`benicima,predstavnicima jedinica lokalne samouprave, stru~nih institucija i sredstava javnog priop}avanja noviinformacijski sustav predstavio je voditelj projekta mr.sc. Davor Brun~i}, ~iji je tim na ovim stranicamaradio gotovo pola godine. Ovom prigodom predstavljena je i nova "@upanijska kronika", koja od ovog brojaima i svoje elektronsko izdanje.

U Osijeku 19. svibnja Odràno savjetovanje

MEHANIZMI I POTENCIJALIEUROREGIONALNE SURADNJE

Ocjenjuju}i nu`nim pridono{enje osposobljavanju predstavnika ~lanica Euroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava iz Republike Hrvatske u njezinim tijelima, ove ~lanice - Osje~ko-baranjska ùpanija, GradOsijek i HGK Osijek, @upanijska komora Osijek - odlu~ile su organizirati stru~ni skup kojim }e njegovimsudionicima pribliìti instrumente europskih integracija, ali i razmotriti mehanizme i potencijale oveSuradnje, te podi}i razinu organiziranosti predstavnika ovih ~lanica u nastupu prema tijelima Suradnje.Zna~enje ove edukativne djelatnosti potencirano je ~injenicom da u jesen ove godine jedan od ~elnika ovih~lanica preuzima predsjedanje Suradnjom u naredne dvije godine.


S tom namjerom, u Osijeku se 19. svibnja 2000. godine u dvorani @upanijske komore okupilo ~etrdesetaksudionika savjetovanja "Mehanizmi i potencijali Euroregionalne suradnje" - predstavnika ~laniva u radnimtijelima Suradnje, stru~nih slu`bi ~lanica Suradnje te dràvnih tijela i stru~nih institucija i organizacija kojese bave strru~nim pitanjima europskih integracija, me|u kojima i Sveu~ili{ta J.J.Strossmayera u Osijeku.U rad Savjetovanja uklju~io se i predstavnik Ministarstva europskih integracija Sini{a Tomi} izlaganjemu pravcima europskih integracija u kojima susdjeluje Republika Hrvatska. Potvr|uju}i svoj interes zauklju~ivanje u ovu integraciju, u radu Savjetovanja je sudjeluje i Ivan Horvat, ̀ upan Viroviti~ko-podravskeùpanije.

Prilog stru~nom dijelu rada ovog skupa dali su mr.sc.Davor Brun~i}, tajnik Osje~ko-baranjske ̀ upanije,uvodnim izlaganjem o konceptu, otvorenim pitanjima i pravcima razvitka ove integracije, dr.sc. SlavicaSinger, profesorica Ekonomskog fakulteta, ofinancijskom instrumentariju poticanja europskihintegracija, Josip [kori}, pro~elnik Ureda za obnovu irazvitak @upanije, o projektima u podru~jugospodarstva i infrastrukture te drugi sudionici uraspravi koji su u me|usobnom dijelogu razmatralipitanja organiziranosti sudionika Suradnje i mogu}arje{enja ili pak otvarali pitanja vizija razvitka ovogpodru~ja i uloge Euroregionalne suradnje u tome.Vi{esatna rasprava ukazala je na potrebu u~enja omehanizamima i procesima u suvremenoj Europi, ali ipotrebu nastavka odràvanja stru~nih skupova kojima}e se pridonijeti osposobljenosti sudionika zaupravljanje procesima o kojima je bilo rije~.

Posebnu pozornost sudionika Savjetovanja privukloje predstavljanje ~asopisa “Na{a Europa”, koji je kao"Magazin za poticanje razvoja prekograni~ne suradnjeEuroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava"pokrenula Agencija lokalne demokracije Vije}a Europeu Osijeku. Rije~ je o prvom i jedinom ~asopisu te vrsteu Hrvatskoj (kao {to je to, uostalom, i ova Euroregija),koji informira i afirmira ovu Suradnju novinarskimna~inom predstavljanja. U ime uredni~kog kolegija~asopis je predstavio novinar Goran Flauder.

I kona~no, ovo Savjetovanje je rezultiralostanovi{tima koje je koordinacijski tim tajnika ~lanica Suradnje iz Osijeka uobli~io u dokument upu}ennadle`nim tijelima ~lanica na razmatranje, tekst kojega nastavno donosimo u "Kronici".

Sudionici Savjetovanja "Mehanizmi i potencijali Euroregionalne suradnje", okupljeni u Osijeku 9. svibnja2000. godine, isti~u}i zna~aj i zna~enje ovog Savjetovanja za podizanje razine organiziranosti ~lanicaEuroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava s podru~ja Republike Hrvatske, u zajedni~kom djelovanju iostvarivanju zajedni~kih projekata, suglasili su se nadle`nim tijelima ~lanica uputiti sljede}i

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI PROMICANJAEUROREGIONALNE SURADNJE "DUNAV-DRAVA-SAVA"

1. Sudionici Savjetovanja isti~u kako Euroregionalna suradnja Dunav-Drava-Sava predstavlja povoljanorganizacijski okvir zajedni~kog djelovanja svih sudionika suradnje zasnovanog na zajedni~kom interesuosiguranja uskla|enog razvitka ovog podru~ja.


Stupanj iskori{tenja razvojnih potencijala ove suradnje ovisi o organiziranosti njezinih sudionika upoticanju inicijativa, oblikovanju i realizaciji projekata.

2. Uspje{nost djelovanja predstavnika ~lanica u tijelima Suradnje ovisi o njihovoj osposobljenosti zadjelovanje u tim tijelima. U tom smislu, sudionici savjetovanja isti~u da je sustav permanentnogosposobljavanja preduvjet polu~enja ovog cilja. Stoga pozdravljaju ovo Savjetovanje kao prvi stru~niskup uprili~en s tom namjenom u Osijeku, ali upozoravaju na nu`nost nastavka aktivnosti i postupnog{irenja podru~ja osposobljavanja i na teme {irih europskih integracija i funkcioniranja mehanizamatih integracija.

Osposobljavanje s nazna~enim sadràjem treba imati i funkciju pripreme ovog podru~ja za uklju~ivanjeu europske integracije i oblikovanja razvojnih projekata metodolo{ki i sadràjno podobnih za kandidiranjeprema europskim financijskim izvorima (CARA, Phare CBC i dr.).

3. Sudionici Savjetovanja ukazuju kako je pretpostavka uspje{nog djelovanja predstavnika ~lanica Suradnjevaljana informacijska osnova. U tom cilju, Sudionici drè da je potrebno u~initi sljede}e:

- prikupiti i srediti podatke te izraditi pregled (katalog) svih sadràja i oblika me|usobne suradnjeuspostavljenih izme|u institucija podru~ja koje obuhva}a Suradnja;

- osigurati pritok informacija o svakoj aktivnosti poduzetoj u okviru Suradnje izvr{enjem obveze ~lanovaizaslanstva da po zavr{enoj aktivnosti podnesu izvje{}e o sadràjima i ostvarenim rezultatima;

- osigurati protok informacija o svakoj aktivnosti poduzetoj u okviru Suradnje izdavanjem povremeneinformativne publikacije biltenskog tipa namijenjene za uporabu sudionicima Suradnje.

S tim ciljem, ~lanice Suradnje trebaju organizirati zajedni~ki informacijski sustav.

4. Ocjenjuju}i da uklju~ivanje {irokog kruga nositelja inicijativa usmjerenih ja~anju Suradnje te njezinapopularizacija i promicanje imaju nezamjenjivu ulogu u ~vrstom utemeljenju Suradnje, sudioniciSavjetovanja isti~u kako je do sada u okviru Suradnje nedovoljno valorizirana uloga sredstava javnogpriop}avanja, {to se odraàva i u ~injenici da se me|u nizom od 12 radnih tijela Suradnje ne nalaziniti jedno ~ije bi to podru~je rada bilo.

U tom smislu pozdravljaju izdavanje Magazina za poticanje razvoja Euroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava “Na{a Europa”. Sudionici cijene kako ovaj Magazin svojim pristupom i sadràjima ima potencijaleprerastanja u zajedni~ko glasilo Suradnje.

Slijedom istaknutog, sudionici ukazuju na potencijale ideje Ministarstva za europske integracije RepublikeHrvatske o osnivanju europskih info-punktova namijenjenih gra|anima.

5. Uspje{nost ostvarivanja zajedni~kih interesa ovisi o organiziranosti u pripremanju, utvr|ivanju iostvarivanju zajedni~kih projekata. Sudionici drè da postizanju ovog cilja mogu pridonijeti:

- uskla|ivanje stanovi{ta u odnosu na politiku i programe Suradnje putem zajedni~kog koordinacijskogtijela. U tom smislu, pogodan oblik moè predstavljati i Savjet za europske integracije, ~ije jeformiranje predloèno od strane Ministarstva za europske integracije;

- uskla|ivanje djelovanja predstavnika u tijelima Suradnje putem koordinacijskog tijela na operativnojrazini, u kojem smislu se kao rje{enje nudi i odgovaraju}e Tajni{tvo Savjeta, koga }e ~initi stru~nidjelatnici ~lanica Suradnje;

- zajedni~ka priprema prijedloga, projekata i drugih materijala koji se podnose tijelima Suradnje narazmatranje te njihova verifikacija od strane nadle`nih tijela ~lanica Suradnje;

- uskla|eni raspored kori{tenja tehni~kih sredstava (prijevoza i sl.) koje je potrebno koristiti uispunjavanju obveza prema Suradnji, a sa ciljem racionalizacije i smanjenja tro{kova.


SUSRETI I SASTANCI

6. Glede razvojnih projekata od zajedni~kog interesa koji se trebaju kandidirati odnosno realizirati uokviru Suradnje, sudionici savjetovanja drè da je u njihovu izradu nu`no uklju~iti stru~ne institucije,poglavito Sveu~ili{ta J.J.Strossmayera u Osijeku, ali je u njihovoj pripremi potrebno koristiti i drugemetode prikupljanja ideja i prijedloga. Sa ciljem osiguranja kontinuiteta stru~nog djelovanja, kaonu`nost se ukazuje formiranje razvojne agencije pri jednoj od ~lanica ili sa samostalnim statusomkao organizatora aktivnosti pripreme i konzaltinga izvo|enja tih projekata.

Izre~ene prijedloge sudionici Savjetovanja uputit }e nadle`nim tijelima ~lanica Suradnje iz RepublikeHrvatske na razmatranje i odlu~ivanje.

Predsjednik Mesi} na 34. smotrifolklora "\akova~ki vezovi"

Dana 30. lipnja 2000. godine sve~ano su otvoreni34. "\akova~ki vezovi" u znaku folklora, pjesme iu ~asnu |akova~ku povijest odjevene scenske slikeprema scenariju Zdravke Dean. âk vi{e od 3000izvo|a~a nikad nije imalo ljep{u kulisu od vizuraKatedrale niti podatniju pozornicu od platoa prednjom. Tekao je pred Katedralom vremeplov|akova~ke povijesti, a zavr{en je pozdravnimrije~ima gradona~elnika i predsjednika "Vezova",Darka Vrtari}a, nakon ~ega je biskup, msgr. MarinSraki}, blagoslovio sva budu}a vezovska ljeta, aovogodi{nju je smotru otvorio predsjednikHrvatskoga dràvnog sabora Zlatko Tom~i}.Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi} oveje godine "\akova~kim vezovima" podario svojepokroviteljstvo, te im 2. srpnja 2000. godine iosobno bio nazo~an, isti~u}i kako ovo nije njegovprvi dolazak na "Vezove" i dodaju}i da jeodràvanje "\akova~kih vezova" znak da onaj tko~uva svoju tradiciju misli i na budu}nost. Uzneskriveno divljenje povorku su promatrali ipredsjednikovi savjetnici Igor Dekani}, StjepanZduni} i Imra Agoti}, ministar obrane Jozo Rado{,ùpan Marko Bagari} i drugi gosti, a u njoj jesudjelovalo ~ak 59 doma}ih i inozemnih skupina,maòretkinje, puha~ki orkestar DVD-a, djeca unarodnim no{njama, lipicanski ~etveroprezi, 25svatovskih zaprega... Ovogodi{nji gosti-izvo|a~ipristigli su iz Kanade, BiH, Slova~ke, Makedonije,Ma|arske, Vojvodine te primorske, oto~ne izagorske Hrvatske. Predsjednik Mesi} bio jenazo~an sve~anoj misi, koju je predvodio biskupSraki}. Predsjednik je nakon toga posjetio i"Croatia Cup" na |akova~kom Hipodromu. U

sklopu "\akova~kih vezova" odràni su iGastronomski dani, koncert sakralne glazbe, III.susreti knjièvnih kriti~ara, me|unarodna kinolo{kaizlo`ba te razni folklorni programi. Zavr{nica"Vezova" protekla je na najljep{i mogu}i na~in -izborom djevojke i sna{e u najljep{oj no{nji -, te uzkoncert "Najboljih hrvatskih tambura{a".

Ova sve~anost iskori{tena je i za brojneneformalne susrete predstavnika @upanije sdràvnim du`nosnicima.


Predsjednik Sabora sastao se u \akovusa ~elnicima gradskih i ùpanijskih vlasti

Borave}i u \akovu 30. lipnja 2000. godine,predsjednik Sabora Zlatko Tom~i} sve~ano je, predKatedralom, otvorio 34. "\akova~ke vezove",ujedno se susre}u}i sa ~elnicima \akovapredvo|enim gradona~elnikom Darkom Vrtari}em,osje~ko-baranjskim ùpanom Markom Bagari}em,saborskim zastupnicima i gradskim vije}nicima.Tom prilikom Tom~i} se osvrnuo na aktualnepotrebe zemlje, ali i politi~ke odnose u Republici,rekav{i da je Hrvatskoj potreban gospodarski isocijalni razvoj te uklju~ivanje u euroatlantskeasocijacije, u ~emu je, u vrlo kratkom vremenu,na~injen zna~ajan korak naprijed. U svezi saZakonom o lokalnoj upravi i samoupravi, Tom~i} jerekao da se uskoro moraju dogoditi zna~ajnepromjene glede decentralizacije prava i obveza,djelokruga ovlasti, ali i sredstava, ~ime sejedinicama lokalne samouprave treba omogu}itive}a financijska samostalnost. Predsjednik Tom~i}je istaknuo da bi trebale nastaviti funkcionirati samoone jedinice koje mogu same sebe financijskiuzdràvati, procijeniv{i da broj op}ina u RepubliciHrvatskoj treba smanjiti za 100, a trebalo bismanjiti i broj ùpanija.

Ministar kulture Antun Vuji}posjetio @upaniju i Grad Osijek

Tijekom dvodnevnog posjeta Osje~ko-baranjskojùpaniji ministar kulture dr.sc. Antun Vuji} sasuradnicima - uz posjet Galeriji likovnih umjetnosti,osje~kome HNK-u, obilazak Tvr|e, te dvorcaTikve{ u Baranji - 25. svibnja 2000. godine odràoje i sastanke s kulturnim djelatnicima, kao ipredstavnicima kulturnih ustanova na podru~juGrada i @upanije. Upoznav{i se s brojnimproblemima financiranja obnove i ure|enjapojedinih kulturnih ustanova u Osijeku i @upaniji,ministar Vuji} je izjavio da je Ministarstvo kultureove godine za kulturne potrebe na podru~juOsje~ko-baranjske ùpanije izdvojilo 20% vi{esredstava u odnosu na pro{lu godinu, koja ve} sadaiznose 15 milijuna kuna, a o~ekuje se da }e narastiza jo{ pribli`no milijun kuna, pri ~emu je izdvojeno9 milijuna kuna za za{titu spomenika kulture, vi{eod 500.000,00 kuna za galerijsku djelatnost, vi{e od2 milijuna kuna za glazbeno-scenske djelatnosti, te5,5 milijuna kuna za obnovu povijesne cjelineTvr|e. Uz ve}e izdvajanje prora~unskih sredstavanamijenjenih financiranju kulturnih djelatnosti,Vuji} je istaknuo i pripremu novih zakona koji nadruk~iji na~in postavljaju pitanje kulture u odnosu

na lokalnu zajednicu. Najavljuju}i nove pogodnostikoje trebaju pomo}i povoljnijem poloàju kulture uidu}em razdoblju, ministar je naglasio zna~enjezakona o PDV-u, kojim se predvi|a osloba|anjeobveze pla}anja PDV-a za samostalne umjetnike, teorganizacije umjetnika (kazali{ne i plesne grupe),kao i reviziju zakona za osloba|anje obvezepla}anja PDV-a na strane donacije. Ministar Vuji}je zaklju~io da je kultura ve} sada povoljnijevrednovana, izraziv{i nadu da }e se novimzakonima i transparentnim prora~unom stvoritipovoljnija klima za razvoj kulturnih djelatnosti.

Ministar prosvjete Strugaru Osijeku i Baranji

Ministar prosvjete i {porta dr.sc. Vladimir Strugarje 12. lipnja 2000. godine bio u posjetu zamjenikugradona~elnika dr.sc. Damiru Klasi~eku, koji ga jesa suradnicima primio u Gradskom poglavarstvu,isti~u}i kako je cilj posjeta upoznati ravnateljeosnovnih i srednjih {kola Osje~ko-baranjskeùpanije s promjenom {kolskog sustava. Bilo je irije~i o financiranju pred{kolskog odgoja idovr{etku Ma|arskog kulturnog centra, apredstavnici Ministarstva pohvalili su projekteosje~kih {kola predstavljene u inozemstvu.

Najva`niji je ipak bio radni sastanak sravnateljima osnovnih i srednjih {kola Osje~ko-baranjske ùpanije. Ministar i njegovi suradniciupoznali su ravnatelje s bitnim pitanjima hrvatskog{kolstva danas - promjenom {kolskog sustava,aktualnom financijskom situacijom u {kolstvu, abilo je rije~i i o besplatnim ud`benicima. âk 42%u~itelja osnovnih i srednjih {kola nezadovoljno jestanjem u {kolstvu, 22,5 promijenilo bi {kolskisustav, a njih 24% mijenjalo bi nastavne planove iprograme. Osnovna su na~ela novog sustavadecentralizacija, pluralizam, demokratizacija, ve}aautonomija, sloboda i izbornost. Kako je rekaoministar Strugar, zemlje Europske unije danas u


{kolstvo ulaù 6% iz BDP-a (bruto dru{tvenogproizvoda), a Hrvatska 2%. Ministrovi suradniciprosvjetnim su djelatnicima obe}ali i dalje redovitepla}e, zaostaci naknada za prijevoz isplatit }e se dokraja {kolske godine, a od rujna bi i prijevoz trebaostizati redovito.

Nakon radnog sastanka u Osijeku, ministarprosvjete i {porta dr. Vladimir Strugar sasuradnicima je, u pratnji pro~elnice ùpanijskogUreda za prosvjetu Ksenije Zboìl, posjetio jednuod {est baranjskih {kola u kojima se dio nastaveodràva na srpskom jeziku - Osnovnu {kolu"Jagodnjak" - nakon ~ega je do{ao u O[ "BeliManastir". Ravnatelj Branimir Leko upoznao jeministra s aktualnim problemima vezanim uzobnovu koja jo{ nije po~ela u toj najve}oj {kolihrvatskog Podunavlja. Istaknuto je kako jebelomanastirska O[ uvr{tena na popis prioriteta, teda }e se osim same zgrade obnoviti i dio {kolskeopreme, kao i blià okolica {kole. Pro~elnica Zboìlistaknula je da je jedan od najve}ih problemabaranjskih {kola vi{ak djelatnika, tzv. zate~enihprofesora i nastavnika koji su tijekom okupacije inakon mirne reintegracije predavali na srpskomjeziku (26 bez zaduènja i 11 s polovi~nimzaduènjima). Ministar Strugar obe}ao je da }e sproblemima upoznati uì kabinet Vlade, a trud svihravnatelja baranjskih {kola nazvao je dobrimtemeljem za rje{avanje problema.

O tijeku obnovesa zamjenikom ministraza javne radove

Tijekom prvog slu`benog posjeta Osje~ko-baranjskoj ùpaniji Venko ûrlina, zamjenikministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo, uzrazgovore sa ùpanom Markom Bagari}em istru~nim suradnicima iz pojedinih ̀ upanijskih uredakoji su obavljeni 5. srpnja 2000. godine, èlio seupoznati s trenuta~nim stanjem procesa obnove uOsje~ko-baranjskoj ùpaniji.

Josip [kori}, pro~elnik ùpanijskog Ureda zaobnovu, istaknuo je da je na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije obnovom trenuta~noobuhva}eno 13.500 objekata, naglasiv{i velikonezadovoljstvo ljudi dinamikom obnove,ka{njenjem isplate nov~anih potpora od I. do III.kategorije o{te}enja, povrat uloènih sredstava uobnovu te usporen proces razminiravanja, budu}i daje od ukupno 14.528 hektara na podru~ju @upanijedosad razminirano samo 623 hektara. Pro~elnik

[kori} je dodao da je osim obnove obiteljskih ku}azna~ajna i obnova gospodarstva koja bi trebalaimati prednost, nadalje istaknuv{i kako nisu ucijelosti primjenjivane odredbe Zakona o posebnojdràvnoj skrbi, a primjenjivane su samo one koje suizravno teretile jedinice lokalne uprave. Budu}i daje do 30. rujna odre|en krajnji rok za dono{enjesvih rje{enja za obnovu, [kori} je upozorio da }eùpanijski Ured za obnovu zbog specifi~nostipojedinih slu~ajeva mo}i dati samo procjenu o brojurje{enja, napomenuv{i kako zbog velikog pritiskana terenu Ministarstvo obnove treba pomo}i uizdavanju rje{enja za stanovnike pustara kojima biove godine tako|er trebalo rije{iti pitanje obnove,iznose}i podatak o tome da je ùpanijski Ured zaobnovu zaprimio 21.000 zahtjeva za obnovom, odkojih je rije{eno 14.000, a zbog imovinsko-pravnihpitanja ostalo je nerije{eno 6.500.

@upan Bagari} je napomenuo kako je uz obnovuku}a vrlo va`no govoriti i o obnovi gospodarstva,jer }e se dogoditi da zbog potrage za poslom iobnovljena sela ostanu prazna. Josip [kori},pro~elnik Ureda za obnovu, iznio je podatak kakoje na podru~ju @upanije obnovom obuhva}eno13.500 objekata. Osim problema ka{njenja obnoveku}a i isplate nov~anih potpora od 1. do 3kategorije, posebo je vaàn problem razminiravanja.

Sastanku je bila nazo~na i Ksenija Zboìl,pro~elnica Ureda za prosvjetu, koja je rekla kako jeu obnovu {kola utro{eno 51 milijun kuna, a tijekompro{le godine obnovljeno je 15 {kolskih objekata.Kako je jo{ skoro tisu}u u~enika prognanika bezsvojih {kola, ove godine planira se izgradnja jednenove {kole i obnova osam postoje}ih objekata.

Venko ûrlina je istaknuo da se nalazimo predpo~etkom realizacije ovogodi{njeg programaobnove te da je nakon odabira nadzora, projektanatai izvo|a~a radova raspisan natje~aj za obnovuobiteljskih ku}a, namje{taj i opremanje {kola,dodaju}i kako }e dug i pro{logodi{nje obnove ucijelosti biti realiziran ove godine, u kojoj bi se uOsje~ko-baranjskoj ùpaniji trebalo obnoviti 450obiteljskih ku}a, izjaviv{i da su u okviru razgovoras EU-om pri kraju pregovori o kreditnim sredstvimau visini 50 milijuna ekija te da bi uskoro moglo do}ido realizacije sredstava od 450 milijuna kuna, ~ijubi polovinu osigurala Europska banka za obnovu irazvoj, a druga bi polovina bila iz dràvnogprora~una. Venko ûrlina je nakon razgovora sasuradnicima obi{ao Tenju, Antunovac, Ernestinovoi Laslovo te baranjska mjesta Bilje, KneèveVinograde, Beli Manastir i êminac kako bi seupoznao s problematikom obnove izravno naterenu.


S ministrom Jakov~i}emo euroregionalnoj suradnji

Ministar za europske integracije Ivan Jakov~i}primio je 12. srpnja izaslanstvo Osje~ko-baranjskeùpanije, HGK - @upanijske komore Osijek i GradaOsijeka, ~lanica Euroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava, u kojem su u ime @upanije sudjelovalitajnik @upanije mr.sc. Davor Brun~i} i pro~elnikUreda za obnovu i razvitak Josip [kori}.

Tijekom razgovora predsjednik HGK -@upanijske komore Osijek i ~lan Predsjedni{tvaEuroregionalne suradnje Zoran Kova~evi} i DavorBrun~i} izvijestili su ministra o temeljima,aktivnostima i pravcima razvitka Eutoregionalnesuradnje te otvorenim problemima ~ije rje{avanjepredstoji. êstitaju}i na postignutim rezultatima,ministar Jakov~i} ponovio je iskrenu i punu potporuMinistarstva na ~ijem je ~elu aktivnostima koje sena podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanijepoduzimaju, a usmjerene su ja~anju Euroregionalnesuradnje. Pritom je naglasio kako ova @upanijaprednja~i u ostvarivanju regionalne prekograni~nesuradnje, koja je sastavnica vanjskopoliti~keorijentacije nove Vlade. U tom smisli obe}ao jestru~nu i materijalnu pomo} planiranimaktivnostima.

Nastavno su razmotrena i neka pitanja planiranoguspostavljanja suradnje Autonomne regije Furlanijei Julijske Krajine s Osje~ko-baranjskom ̀ upanijomkao dijela regionalnog povezivanja i preustrojaEurope 21. stolje}a.

O provedbi Nacionalnog programapsihosocijalne pomo}i stradalnicima

Pri Klini~koj bolnici Osijek, u okviru provedbeNacionalnog programa psihosocijalne pomo}i,planira se otvaranje regionalnog centra zapsihosocijalnu pomo} ratnim stradalnicima. Osijekje ~etvrti grad u Hrvatskoj u kojem bi djelovaotakav centar - otvoren je u Rijeci i Zagrebu, a uosnivanju je i u Splitu -, pojasnila je Blaènka

Gogi}, pomo}nica ministra hrvatskih branitelja izDomovinskog rata, na radnom susretu s osje~ko-baranjskim ùpanom Markom Bagari}em koji jeodràn 3. srpnja 2000. godine. Pomo}nica ministraBlaènka Gogi} rekla je kako je rije~ o vrlougroènoj skupini osoba, te je Ministarstvobranitelja teì{te stavilo na psihosocijalnu pomo},nakon ~ega }e se rje{avati i svi ostali problemi,kojih je doista mnogo, s obzirom na to da je upravou kategoriji branitelja pove}an broj samoubojstavai da je mnogo te{ko}a s djecom. Sredstva za radcentra osigurana su iz prora~una, a ̀ elja je da se sva~etiri regionalna centra poveù u mreù kako bi sedobili to~ni podaci o broju i statusu branitelja, jo{uvijek ima i neprijavljenih stradalnika. Novi centarbi zapo{ljavao od {est do osam djelatnika, koji bi uokviru psihijatrijskog odjela Klini~ke bolniceOsijek radili s oboljelima od posttraumatskogstresnog poreme}aja. Sada se s oboljelima odPTSP-a radi u okviru Bolnice, no nastoji se da tobude u okviru novog programa, a sobzirom na velikbroj stradalnika i golem teret koji je u ratupodnijela ova @upanija, smatra se da sjedi{te Centratreba biti u Osijeku. Podùpan Ivan Mihaljevi}izjavio je da }e se na lokalnoj razini u~initi sve kakobi se program podupro, a pomo}nica ministra jenakon sjedi{ta @upanije posjetila i Klini~ku bolnicuOsijek.

S predstavnicima Udruge hrvatskihbranitelja lije~enih od posttraumatskogstresnog poreme}aja

@upan Marko Bagari}, uz podùpana IvanaMihaljevi}a, primio je 12. srpnja Sre}ka Josi}a,predsjednika, i Marija Sur~ika, tajnika Udrugehrvatskih branitelja lije~enih od posttraumatskogstresnog poreme}aja.

Josi} je tako upoznao ùpana kako je Udrugazalaganjem prija{njeg ùpana Branimira Glava{adobila svoje prostorije u sklopu Centra zaprofesionalnu rehabilitaciju, te da je ume|uvremenu odràna i izborna skup{tina zaOsje~ko-baranjsku ùpaniju. "Na{e ~lanstvo, a napodru~ju @upanije ima ih tisu}u, od ~ega je u graduOsijeku njih polovica, izuzetno je zadovoljno {topostoji slu`beno mjesto gdje se mogu obratiti zasavjet, odnosno sve oblike pomo}i", rekao je Josi}dodaju}i kako je ono {to je potrebno za daljnji radUdruge opremanje nu`nim tehni~kim pomagalima,po~ev{i od nabavke osobnog ra~unala i telefaksa.

@upan Bagari} rekao je ovom prigodom kako@upanija preuzima na sebe iznalaènje na~ina kakobi se Udruga opremila tim potebnim tehni~kim


ME\UNARODNI KONTAKTI

pomagalima. "U ovom trenutku nismo umogu}nosti pomo}i vam financijski, ali }emopoku{ati izna}i na~in kako bismo to u~inili krozdonatorski oblik, bilo iz na{ih izvora ili uz pomo}drugih poduze}a i institucija", bio je konkretanùpan Bagari}.

Naposljetku, podùpan Mihaljevi} upoznao jedana{nje goste s nedavnim posjetom pomo}niceministra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata,te najavom da se u okviru provedbe Nacionalnogprograma psihosocijalne pomo}i pri Klini~kojbolnici Osijek planira otvaranje regionalnog Centraza psihosocijalnu pomo} ratnim stradalnicima.

Odràn kolegij gradona~elnikai na~elnika op}ina

Na poziv ùpana Marka Bagari}a, u sjedi{tu@upanije su se 11. srpnja okupili gradona~elnici ina~elnici op}ina s podru~ja @upanije radirazmatranja otvorenih pitanja zajedni~kogdjelovanja. Prvi sastanak na~elnika s novoizabranimùpanom protekao je u registraciji otvorenih pitanjakoja ti{te jedinice lokalne samouprave radiutvr|ivanja puta njihova razrje{avanja. Tako suistaknuti problemi nedostatnog fiskalnog kapacitetaza ispunjenje zakonom utvr|enih obveza i s tim usvezi problem zaduìvanja, problem financiranjapred{kolskog odgoja i komunalnih djelatnosti, a

osobito javne rasvjete, zbrinjavanja komunalnogotpada i nu`nosti izgradnje sustavame|uprora~unskog poravnanja dotacijamajedinicama lokalne samouprave. Pored toga,razmotrena su i pitanja pla}anja i kori{tenjasredstava slivne vodne naknade, elementarnihnepogoda, bolesti bilja i ìvotinja, davanjapoljoprivrednog zemlji{ta u zakup i kori{tenja tihsredstava, te niz drugih pitanja od zna~enja zauspje{no funkcioniranje lokalne samouprave.

Istaknut je i interes na~elnika da sudjeluju urazmatranju prijedloga novog zakona o lokalnojsamoupravi te prijedloga izmjena Zakona okomunalnom gospodarstvu radi ugra|ivanjaempirijskih iskustava u ove tekstove. Zaklju~no jedogovoreno da se o otvorenim pitanjimaorganiziranju tematske rasprave kako bi izna{lina~ini prevladavanja ovih problema. Pored toga, uneposrednom kontaktu prigodom posjeta ̀ upana sasuradnicima pojedinoj jedinici lokalne samoupravebit }e razmotrena i konkretna pitanja od zna~enja zatu jedinicu.

Na kraju ovoga skupa na~elnicima je predstavljennovi informacijski sustav @upanije oblikovan Web-tehnologijom i svima dostupan putem Interneta.Budu}i da je sastavni dio toga i predstavljanje svakepojedine jedinice vlastitom stranicom, na~elnici supozvani na surdanju u oblikovanju i izgradnjizajedni~kog informacijskog sustava kojim seosigurava i informacijska integracija @upanije.

@upan primio voditelja UredaPromatra~ke misije Europske Unije

@upan Marko Bagari} primio je 12. srpnja RaoulaPoulsa, voditelja vukovarskog Ureda Promatra~kemisije Europske Unije. Tema razgovora bila jepregled op}e situacije u Osje~ko-baranjskojùpaniji, pri ~emu se Pouls posebice zanimao ostavovima ùpana Bagari}a glede politi~ke igospodarske budu}nosti ove ùpanije.

@upan Bagari} je tako rekao kako se uz svoja dvapodùpana upoznaje s kompletno{}u ikompleksno{}u situacije u @upaniji, no "prvi mu jecilj, nakon {to je izabrano Poglavarstvo koje }e

raditi kao tim uspostava kontakta s tijelimasredi{nje vlasti." Nadalje, ùpan je upoznao Poulsas poku{ajem privole HSLS-a, LS-a i HSS-a, daklestranaka koje sudjeluju u radu ùpanijskeSkup{tine, da prihvate mjesta u Poglavarstvu, nonjihova vodstva na lokalnoj razini za sada su takvumogu}nost otklonila. "Prakti~ni dokaz valjanostimoje ponude i taj {to sam jo{ uvijek ~etiri mjesta odmogu}ih petnaest ostavio otvorenima. Nisam imponudio samo mehani~ku koaliciju, kao {to su tomo`da oni protuma~ili, nego èlim posti}i kakobismo zajedni~ki djelovali na dobrobit pu~anstvuove ùpanije, nego je èlim posti}i” rekao jeBagari}.

Oba sugovornika ocjenila su kako je dolazak


STRU^NI SKUPOVI

Benettona u Osijek po~etak uzlazne putanje ugospodarstvu ove @upanije, a ̀ upan je izrazio nadukako }e taj potez biti signal i drugim ulaga~imamogu}nosti uspje{nog dolaska i poslovniharan`mama na ovom podru~ju.

Razmatraju}i najave mogu}ih ulazaka Hrvatskeu europske intregacije, Bagari} je Poulsa upoznao

s povezano{}u Osje~ko-baranjske ùpanije sma|arskom pokrajinim Baranjom i tuzlanskimkantonom u BiH-a, u Euroregiji Dunav-Drava-Sava."Zajedni~ka èlja na{ih regija je, uz ve}uspostavljene kontakte na gospodarskom planu, dauspijemo u izgradnji Europskog prometnogkoridora, kojim bismo povezali Budimpe{tu prekoOsijeka do Plo~a", zaklju~io je Bagari}.

Okrugli stol "Lokalna samoupravai upravna funkcija na lokalnoj razini"

U organizaciji HILS-a (Hrvatskoginstituta za lokalnu samoupravu,kojeg je ~lanica i Osje~ko-baranjskaùpanija) u Osijeku je 15. svibnjaodràno savjetovanje pod nazivom"Lokalna samouprava i upravna

funkcija na lokalnoj razini", u radu kojega jesudjelovao niz istaknutih znanstvenika i stru~njakas podru~ja lokalne samouprave te predstavnicijedinica lokalne samouprave i stru~nih institucija,~lanica HILS-a, te predstavnici Ministarstvapravosu|a, uprave i lokalne samouprave teMinistarstva europskih integracija.

U vrijeme priprema za preustroj upravnefunkcije, bilo je nu`no sagledati lokalnu razinu ovedjelatnosti. Svojim izlaganjima profesori dr.sc.Zvonimir Lauc, dr.sc. Ivan Mecanovi} i dr.sc.Branko Babac potvrdili su nu`nost promjena uupravnom sustavu ukazuju}i na teorijske osnove,me|unarodne dokumente, ali i zaboravljena uvlastitoj pro{losti provjerena i potvr|ena rje{enja.Njima se pridruìo i predsjednik Hrvatskog institutaza ljudska prava dr.sc. Nikola Filipovi}.

Pomo}nik ministra pravosu|a, uprave i lokalnesamouprave Teodor Anti} govorio je o pravcima ikonceptu lokalne samouprave, nagla{avaju}i petnjezinih segmenata koji je odre|uju: ustroj,djelokrug, financiranje, izborni sustav i slu`beni~kiodnosi. Bit }e nu`no poraditi na ujedna~avanjustandarda te izgradnji instituta solidarnog rje{avanjaproblema u “lokalnoj samoupravi”, naglasio jeAnti}.

Tajnik Osje~ko-baranjske ùpanije ipodpredsjednik HILS-a mr.sc. Davor Brun~i},

govore}i o racionalnosti i racionalizaciji upravnogustrojstva, upozorio je na nu`nost sagledavanjacjeline sustava i s tog aspekta na metodologijupromjena. Organizacija se mora definirati tako dabude racionalna i ekonomi~na, {to primijenjeno naupravu zna~i da je s najmanje potrebnih ljudskih imaterijalnih resursa mogu}e ostvariti traèneu~inke, a to ne zna~i smanjenje broja pod svakucijenu, jer to moè izroditi upravo suprotne u~inke,naglasio je.

O iskustvima jedinica lokalne samouprave temjesne samouprave u njihovim okvirima govorili suZvonko Bari{i}, tajnik Grada Valpova, MatoDunkovi}, te Darko Varga, na~elnik op}ine Bilje,koji je skupu podnio i svoj prijedlog prijenosanadle`nosti na lokalnu samoupravu.

Savjetovanje je zavr{ilo zaklju~kom o potrebiizdavanja zbornika radova kojim }e se stru~nojjavnosti predati na kori{tenje rezultati ovogSavjetovanja.

S francuskim stru~njacima odecentralizaciji i dekoncentracijidràvnih slu`bi

U okviru suradnje s Vladom Republike Francuskeu podru~ju obrazovanja upravnih slu`benika,Ministarstvo za europske integracije organiziralo je20. i 21. lipnja u Bizova~kim toplicama seminarpod nazivom "Dekoncentracija i decentralizacijadràvnih slu`bi i lokalna samouprava". Seminar jeokupio du`nosnike i slu`benike tijela sredi{njedràvne uprave te ùpanija i op}ina, osobito spodru~ja Osje~ko-baranjske ùpanije.


@UPANIJSKE GOSPODARSKEINICIJATIVE

Skup su u uvodnom dijelu pozdravili Ministar zaeuropske integracije Ivan Jakov~i} te veleposlanikrepublike Francuske u Hrvatskoj Albert Turotodgovaraju}im uvodnim izalganjima. Tijekomdvodnevnoga rada, francuski stru~njaci susudionicima prenosili iskustva vezana uzdecentralizaciju dràvne uprave, poloàj regije uodnosu na lokalnu samoupravu kroz aspektraspodjele vlasti i njihovih obveza, europskudimenziju regije te me|uregionalnu i prekograni~nusuradnju, dekoncentraciju dràvnih slu`bi terazli~ite razine lokalne i dràvne vlasti. Izlaganja supodnijeli g|a. Cecile Chicoye, pomo}nica ravnateljadràvnih slu`bi regije Midi-Pyrenees, te dr. JeanBenoit Albertini, potprefekt u prefekturi iste regije.

U radu seminara su sudjelovali i brojnidu`nosnici i stru~ni djelatnici ùpanijskih ureda iupravnih tijela Osje~ko-baranjske ùpanije.

Odràn seminar o komunikacijamaputem InterNeta

Povodom Dana Osje~ko-baranjske ùpanije 2.lipnja, @upanija je predala na kori{tenje javnostijavne baze podataka informacijskog sustava@upanije oblikovane Web-tehnologijom. Ovimstranicama mogu}e je pristupiti putem Interneta na

adresi www.osjecko-baranjska-zupanija.hr. Sastavnidio ovog sustava jest i sustav komunikacijaelektronskim putem. U tu svrhu, putem ovihstranica ali i neovisno o njima, omogu}ena jekomunikacija sa svim upravnim tijelima @upanijeelektronskom po{tom. Svako upravno tijelo od tadaima svoju e-mail adresu.

Sa ciljem osposobljavanja za kori{tenjekomunikacijske tehnologije, Odbor zainformatizaciju uprave organizirao je za pro~elnikei stru~ne djelatnike ùpanijske uprave seminar okomunikacijama putem Interneta. U okviruSeminara, koji je pod vodstvom predsjednikaOdbora mr.sc. Davora Brun~i}a odràn u Osijeku19. lipnja, prikazana je tehnika komunikacija,dogovoreno tehni~ko osposobljavanje za kori{tenjeinfo-tehnologije, razmotreno pitanje postupanja selektronskom po{tom u okviru uredskogposlovanja, te druga pitanja od zna~enja zaosposobljavanje korisnika.

Potpisan Protokol o pokretanjuproizvodnje tvrtke "Benetton"u Osijeku

Potpisivanjem Protokola o projektu pokretanjaproizvodnje tvrtke "Beneton" u Osijeku 17. svibnja2000. godine, nositelji tog projekta - "Benetton",Osje~ko-baranjska ùpanija, MIO Osijek,Slavonska banka (preko nje i Hypo banka) iSlobodna zona Osijek - obvezali su se na dovr{enjeposla. Protokol, koji je preduvjet za zaklju~enjekona~nog Ugovora, potpisali su Michele Sgobbio,direktor tvrtke "Benetton Croatia d.o.o. Osijek",Branimir Glava{, osje~ko-baranjski ùpan, IvanMihaljevi}, predsjednik Uprave Slavonske banke,

Günther Striedinger, njegov savjetnik, Ante Mr{o,direktor MIA-a, te Zlatko Mati}, ~lan UpraveSlobodne zone. Michele Sgobbio izrazio jezadovoljstvo uspje{nim zavr{etkom prvom dijelapregovora i potpisivanjem protokola, naglasiv{i da"Benetton" ve} radi na adaptaciji hale u kojoj }e seodvijati proizvodnja, koju èle zapo~eti po~etkomsljede}eg mjeseca. "Benetton" je u navedeni projektuloìo desetak milijuna DEM. "Vjerujem kako }ena{ dolazak pridonijeti i dolasku drugih stranihtvrtki, a time pomo}i @upaniji i cijeloj hrvatskojdràvi!", rekao je Sgobbio, dok je ùpan Glava{istaknuo kako taj projekt za @upaniju zna~ibudu}nost, uz napomenu da put do dolaska"Benettona" nije bio lak, a bez pomo}i Hypo banke


ne bi se mogao realizirati, istaknuv{i kako je toozbiljan korak u rje{avanju problema u tekstilnojindustriji, koji }e pridonijeti i restruktuiranjumetalske industrije, koju rje{avamo financijskogtereta. Prema Stridingerovim rije~ima, Banka jesudjelovanjem u tom projektu èljela dati doprinosbudu}nosti cijele regije. "Benetton" preuzimaobvezu zapo{ljavanja najmanje 120 djelatnika smogu}no{}u {irenja, a u poslovima kooperacije jo{1000 do 2000 ljudi iz drugih tekstilnih tvrtki.Tvrtka "Benetton Croatia Osijek" ve} jeregistrirana, a uklju~ivat }e tvornicu za proizvodnjunjihovih proizvoda koja }e biti smje{tena uSlobodnoj zoni Osijek. Distributivni centarBenetton postaje jedini vlasnik hale povr{ine17.167 ~etvornih metara i ekonomskog dvori{ta, uzobvezu zapo{ljavanja i odràvanja razinezaposlenosti i anga`mana kooperanata u razdobljuod deset godina. Nakon razgovora o 17 milijunakuna kredita kojima je hala u vlasni{tvu MIA-a naosam goidna hipotekarno optere}ana prema HBOR-u i Slavonskoj banci, rje{enje je prona|enouklju~ivanjem Slavonske banke. Protokol predvi|ada polovicu toga iznosa, 8,5 milijuna kuna, plati"Benetton", a drugu polovinu preuzimaju @upanijasa {est milijuna kuna i Slavonska banka s 2,5milijuna kuna. Svi spomenuti iznosi pla}aju seodjednom i odmah, bez kredita, kako je prvobitnobilo planirano. Zbog nespremnosti Vlade da seuklju~i svojim jamstvom u taj projekt, nije

ostvarena ideja da @upanija tih 8,5 milijuna kunapreuzme u obliku kredita. Ovakvim rje{enjem cijelaje investicija prakti~ki pojeftinila, a sve zajedno jeprocijenjeno kao interes @upanije i projekt koji }eposljedi~no puniti prora~un. Za to je, naravno,potrebna i suglasnost @upanijske skup{tine, ~ija jesjednica planirana za lipanj.

Potpisan Ugovor o poslovnoj suradnjiOsje~ko-baranjske ùpanijei tvrtke "Benetton Croatia"

Nakon sedmomjese~nih priprema i brojnihpoduzetih aktivnosti, dana 27. lipnja 2000. godinepotpisan je ugovor o poslovnoj suradnji izme|uOsje~ko-baranjske ùpanije i tvrtke "BenettonCroatia" d.o.o. Osijek. Ugovor, kojim se regulirajupitanja pokretanja proizvodnje "Benettona" uOsijeku, potpisali su Branimir Glava{, osje~ko-baranjski ùpan u odlasku, i Michele Sgobbio,direktor tvrtke "Benetton Croatia", u nazo~nostidrugih sudionika u tom projektu i novoizabranogùpanijskog ~elni{tva. Branimir Glava{ je istaknuokako je posao priveden kraju uz gotovoplebiscitarnu potporu ùpanijskih vije}nika, {togovori da je rije~ o programu koji jam~i budu}nosti prosperitet Osje~ko-baranjske ̀ upanije, zahvaliv{iSgobbiju i "Benettonu" na razumijevanju i


AKCIJE

strpljivosti, kao i Hypo-banci, odnosno Slavonskojbanci, koji su u "Benettonu" prepoznali kvalitetnogpartnera, za ~iji se dolazak trebalo boriti i izdvojitifinancijska sredstva, bez kojih bi realizacijaprojekta bila vrlo upitna. Michele Sgobbio izrazioje zadovoljstvo potpisivanjem ugovora, istaknuv{ida su obje ugovorne strane od po~etka imale dobrenamjere kako bi se projekt, unato~ pote{ko}ama,realizirao. Sgobbio je rekao kako se nada da sepromjenom ùpana ne}e ni{ta promijeniti u sveziprojekta, te da }e on i}i naprijed, budu}i da je rije~

o ugovoru zna~ajnom za razvoj Hrvatske, a uvjerenje da }e njihov dolazak u Osijek zna~iti i skoridolazak drugih stranih investitora kojima }e"Benetton" predstavljati odre|eno jamstvo. Sgobbioje izrazio nadu kako }e birokratska procedura da bise do{lo do takvih ugovora biti skra}ena jer je tousporilo realizaciju, te zahvalio ùpanu Glava{u, skojim su od po~etka sura|ivali na realizacijiprojekta, najavljuju}i da }e za nekoliko mjesecipo~eti njihova proizvodnja u biv{oj hali MIA-a.

Darovan ~amac najboljoj hrvatskojvesla~ici

Ispred zgrade Doma "Iktusa" 12. lipnja 2000.godine uprili~ena je nesvakida{nja sve~anostprigodom koje je, najboljoj osje~koj i hrvatskojvesla~ici, Mirni Rajle simboli~no predan nakori{tenje novi ~amac, samac, vrijedan 10.000DEM, a koji je izra|en u poznatoj talijanskoj tvrtki"Filippi" u Livornu. Prof. Davor Brust, v.d.predsjednika Vesla~kog kluba "Iktus", uvodno je,pred uzvanicima Grada i @upanije te {portskihudruga, naglasio da je ~amac nabavljen zajedni~kimulaganjem poglavarstava Grada Osijeka i Osje~ko-baranjske ùpanije, iz sredstava namijenjenihpra}enju rada i napretka vrhunskih {porta{a s

na{ega podru~ja, izraàvaju}i ponos {to je upravo"Iktus" prvi pokazao kako se udruènim snagamamogu stvarati preduvjeti za boljitak vrhunskog{porta. Osje~ko-baranjski ùpan Branimir Glava{rekao je kako je nabava ~amca nagrada"iktusovcima", na ~ije smo rezultate ~esto biliponosni, dodav{i da je to dar koji bi na{oj mladeìtrebao biti poticaj za bavljenje {portom.Gradona~elnik, dr. Zlatko Kramari}, rekao je kako,budu}i da Osijek nema puno vrhunskih {porta{a,one poput Mirne Rajle treba njegovati, izraziv{inadu da }e nam Mirna uzvratiti uspjesima uSydneyju. Nedavno izabrana "hrvatska vesla~icastolje}a", jednostavnim je rije~ima zahvalilauglednim gostima na dragocjenom poklonu,shva}aju}i to kao nagradu i njoj osobno i Klubu ucjelini.


ODBOR ZA PRIZNANJAdodijelio

NAGRADEOSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJE

Nagrada Osje~ko-baranjske ùpanije javno je priznanje koje se dodjeljuje za izuzetna ostvarenjapostignuta na podru~ju @upanije u svim djelatnostima. Nagrada se moè dodijeliti za ìvotno djelo ili zauspjehe ostvarene u odre|enoj djelatnosti u prethodnoj godini (godi{nja nagrada). Nagrada za ̀ ivotno djelododjeljuje se istaknutim pojedincima ~iji je stvarala~ki put zaokruèn za njihovu cjelokupnu djelatnost kojaje od osobitog zna~enja za razvitak odre|enog podru~ja djelovanja, odnosno za ostvarenje koje predstavljazna~ajan doprinos razvitku odre|ene djelatnosti te trajno dobro od zna~aja za @upaniju. Godi{nja Nagradase dodjeljuje za uspjehe ostvarene u odre|enoj djelatnosti u prethodnoj godini. Nagrade se dodjeljuju svakegodine prigodi obiljeàvanja Dana @upanije, 2. lipnja.

Ove godine Odbor za priznanja je odlu~io dodijeliti Nagradu za ìvotno djelo dr.sc. Ivi Maùranu upodru~ju znanosti te Katici Ile{ u podru~ju tjelesne kulture i {porta. Godi{nja Nagrada dodijeljena je upodru~ju gospodarskih djelatnosti Dru{tvu inovatora "Osijek" Osijek za naro~ito uspjele i svjetskipriznate inovacije i njihovu primjenu koja pridonosi razvoju podru~ja u kojima su ostvarene, u podru~jukulture Hrvatskom pjeva~kom dru{tvu "Lipa" Osijek za iznimna postignu}a i umjetni~ke dosege upodru~ju glazbene umjetnosti, te u podru~ju tehni~ke kulture Video klubu "Mursa" Osijek za izuzetnaostvarenja u podru~ju tehni~kog stvarala{tva.

Dr.sc. IVE MA@URAN

Rijetki su ljudi koji gotovo sav svojintelektualni potencijal i stvarala~kinapor usmjeravaju jednom projektu irijetki su projekti koji zaokupljajuznanstveni duh istraìva~a, kao {to jeto slu~aj s dr.sc. Ive Maùranom ipovije{}u njegova grada Osijeka injegove Slavonije. Ne po ro|enju, jerro|en je 1928. godine u Bru{animakod Gospi}a, nego po svomemocionalnom i profesionalnomodnosu prema sredini kojoj je podarioplodne godine svoga ìvota iznanstvenom zanosu, Maùran ucijelosti pripada Osijeku i Slavoniji. Rade}i uMuzeju Slavonije, a potom u Povijesnom arhivu ukojem je sedamdesetih godina 20. stolje}a bio iravnateljem, istraìvao je povijesne korijene ovogstarog grada, kao i Slavonije i Baranje.

Stru~nim i znanstvenim radovima po~eo je graditimozaik pisane povijesti ovoga podru~ja. Isprvaoslonjen na starije autore, a potom vlastitimistraìvanjem, ovaj neumorni istraìva~ prevrnuo je

doma}e te vojne i civilne arhiveAustrije, Ma|arske i Carigrada upotrazi za dokumentima i novimspoznajama. O tome svjedo~e brojniznanstveni i stru~ni radovi objavljivaniu znanstvenim i stru~nim ~asopisima,ali i samostalna djela nastala urazdoblju od ~etrdeset godin, od"Srednjevjekovnog Osijeka" 1960.godine, preko "Turskog Osijeka"1962. godine i Uvoda u povijestOsijeka 18. st. uz "Najstariji zapisnikop}ine Osijek - Tvr|a" 1965. godinedo "Grada i Tvr|ave Osijek" 2000.

godine. Njegovo ime povezano je i uz pojavu prvihfotomonografija grada Osijeka po~etkomsedamdesetih godina. Nije stoga ~udno da se nakonpovijesnih pregleda objavljenih u prvim pa ikasnijim fotomonografijama Osijeka prihvatipisanja njegove cjelovite povijesti - samostalno(Srednjevjekovni i turski Osijek 1994.), odnosno sasuradnicima (Od turskog do suvremenog Osijeka1996.). Time je Osijek postao jedan od rijetkihgradova koji ima svoju pisanu povijest. Posljednje


monografsko izdanje "Grad i Tvr|ava Osijek" 2000.godine dostojno zaokruùje njegov stvarala~ki opusvezan uz istraìvanje povijesti Osijeka, koji po svimzna~ajkama znanosti ima karakteristike ìvotnogdjela. I kona~no, svojim kapitalnim djelom "Hrvatii Osmansko carstvo" 1998. godine Maùran sepotvr|uje kao najistaknutiji povjesni~ar-orijentalistkoga Hrvatska ima, a zavr{eni rad na prikupljanjui de{ifriranju srednjovjekovnih povelja Slavonije,Baranje i Srijema, ~ije je izdavanje u nekolikotomova je u pripremi, kao epohalno djelopredstavlja nastavak Codex-a diplomaticus-a IvanaKukuljevi}a Sakcinskog iz 19. stolje}a. Ono novimsvjetlom osvjetljava povijest ovog podru~ja, i u tomsmislu predstavljat }e jo{ zadugo neiscrpno vrelonovih znanstveno zasnovanih spoznaja o namasamima.

No djelovanje dr. Maùrana nije dru{tvenoneutralno - on nije znanstveni zanesenjak dostatansam sebi, skriboman bez èlje da rezultate svogdjela podari svojoj sredini i utje~e na nju upromi{ljanju vlastita razvitka. To on dokazuje kaodugogodi{nji urednik osje~ke "Revije" ili urednik u"[kolskoj knjizi" u Zagrebu, ali i sedamdesetihgodina, kada kao jedan od ~elnika Matice Hrvatskezbog svog djelovanja usmjerenog podizanjuspoznaja i svijesti o nacionalnim zna~ajkamakulturne ba{tine mora napustiti Osijek. No on to jo{vi{e dokazuje i ~injenicom da njegovo djelo i pokretza za{titu, obnovu i revitalizaciju osje~ke Tvr|ezajedno rastu. U svim fazama razvitka ovogProjekta Ive Maùran prisutan je svojim stru~nim

podlogama. Sve do posljednje monografije,najcjelovitiji izvor prezentacije Tvr|e jeste Planobnove i revitalizacije osje~ke Tvr|e iz 1976.godine u kome je on pisao povijesnu podlogu, kojojsu prethodila brojna istraìvanja i objavljeniznanstveni i stru~ni radovi. Ekspert za povijesnetemelje obnove osje~ke Tvr|e angaìran je narazli~ite na~ine i u dana{njem vo|enju ovogaprojekta. Njegovo djelovanje i razvitak ovogaprojekta me|usobno se uvjetuju i isprepli}u.Nesporan je prilog koji je pokretanju, oblikovanjui provo|enju projekta dao dr. Maùran. I to je dionjegovog ìvotnog djela.

Svojim djelovanjem i djelom dr. Ive Maùran nijesamo dopunio dotadanja istraìvanja, pa i radoveBosendorfera, Firingera, Franjeti}a i drugihpovjesni~ara. Nadrastav{i svoje uzore, dr. Maùranje autor znanstveno zasnovane pisane povijestiOsijeka i {ireg podru~ja. Poznati je i priznatiznanstveni autoritet za razdoblje srednjevjekovne iturske povijesti isto~nog dijela Hrvatske o ~emusvjedo~e i njegova druga kapitalna djela. U odnosuna povijest Osijeka i Slavonije njegov je stvarala~kiput zaokruèn, te predstavlja trajno dobro odzna~aja ne samo za Osje~ko-baranjsku ùpaniju,ve} i za povijesnu znanost op}enito. U ovomneumornom istraìva~u, znanstveniku i u~itelju,autoru 250 znanstvenih i stru~nih radova i prekodvadeset knjiga i ud`benika, Slavonija i Osijek na{lisu svoga zagovornika i veleposlanika, kroz njegaova je sredina postala poznata i prepoznata u svomeuropskom okru`ju.

KATICA ILE[

[port nije samo fizi~ka aktivnost~ovjeka. On izraàva njegovu te`njuda razvije i prevlada svoja fizi~kaograni~enja i usavr{i djelo prirode. Onje oblik ljudske komunikacije. Nije litome ponajbolji primjer ~injenica da{porta{i prethode diplomatima ustvaranju povoljnih pretpostavkisuradnje dràva i naroda. Vrhunski{porta{i stoga su danas vi{e nego ikadasimbol globalizacije i ~esto poznatijiod {efova svojih dràva, a ukronikama i duè zapisani. Svaka sedru{tvena sredina stoga njima di~i iprepoznaje.

I Osijek, i ova na{a Slavonija imaju svoje{portske zvijezde koje ne sijaju ni istim sjajem niistim vremenskim trajanjem. I stoga, ne bez ponosamoèmo re}i da u Katici Ile{ ova sredina ima jednuod najblistavijih zvijezda {portskog neba stolje}a naizmaku.

Kao trinaestogodi{nja djevoj~ica, 15.studenoga 1959. godine, jednostavno sepojavila na rukometnom igrali{tu i tamoostala godinama, ostaju}i vjerna svomklubu "Grafi~ar" odnosno "Osijek" svedo 1984. godine, dakle gotovo punih~etvrt stolje}a igra~ke karijere. No, nitkoje ne spominje samo zbog njezinevjernosti svome gradu i klubu, koje samonakratko napu{ta. Spominje se zbogonoga {to je u tom vremenu stvorila i {toje zna~ila.S klubom u kojem je po~ela i zavr{ilasvoju aktivnu igra~ku karijeru tri je puta,1966., 1978. i 1980. godine, osvajala

dràvni Kup, a 1982. i 1983. godine i Kuppobjednika kupova Europe. I prije svogpunoljetstva postaje ~lanom dràvne reprezentacijei ostaje to najduè - punih sedamnaest godinapobijaju}i sve rekorde - 201 nastup i 348 golova ureprezentativnom dresu. Ustrajnost, stabilnost,


spremnost i spretnost istakli su je za kapetanadràvne reprezentacije koju je predvodila punihsedam godina, sve do 1980. godine. A to je vrijemebriljantnih uspjeha dràvne ènske rukometnereprezentacije. Da podsjetimo: srebrna medalja naOlimpijskim igrama u Moskvi 1980. godine,srebrna medalja na Svjetskom prvenstvu uNizozemskoj 1971. godine, zlatna medalja naSvjetskom prvenstvu u Beogradu 1973. godine,~etvrto mjesto na Svjetskom prvenstvu u Bratislavi1975. godine, peto mjesto na Svjetskom prvenstvuu Moskvi 1977. godine, te zlatne medalje naMediteranskim igrama u Splitu 1979. godine i naBalkanskim igrama u Bugarskoj.

Svojom igrom i pristupom radu stekla je svepredispozicije vrhunskog {porta{a i razvila se unajboljeg kru`nog napada~a, {to je i potvr|eno naSvjetskom prvenstvu 1977. godine u Moskvi. Navrhuncu karijere progla{ena je tako najboljomkru`nom napada~icom svijeta, a na Svjetskomprvenstvu u Bratislavi 1975. godine izabrana je unajbolju ekipu svijeta. Ne svjedo~i li to ponajboljeo tvrdnji kako Katica Ile{, "na{a Kaja" pripadaonom malom krugu {porta{a ~ija zvijezda nikadane}e ugasnuti na {portskom nebu i njezinim

kronikama. Ona je legenda osje~kog i hrvatskogènskog rukometa po kojoj se on poznaje iprepoznaje i danas.

Ona je i uzor. Mnogo je spretnih djevoj~icarukomet po~elo igrati zbog Kaje, da budu Kaja, alije nitko nije dosegao. A u dosizanju tih visinapomagala im je i kao igra~ica i kao u~itelj vode}irukometne {kole i treniraju}i mla|e uzraste ne samou svom gradu ve} i u dalekom Japanu po~etkomosamdesetih kao pomo}ni trener japanske dràvnereprezentacije.

Priznanja za ostvarene rezultate nisu jemimoilazila. Primila je najvi{a priznanja sredine ukojoj je djelovala sve do Dràvne nagrade {porta"Franjo Bu~ar" u 1999. godini za ìvotno djelo. Ato ìvotno djelo ostvarila je ne samo zahvaljuju}isvome talentu, ve} svojoj naravi i predanosti ideji{porta kao univerzalnog svjetskog jezika, svometrudu, ustrajnosti i odricanjima stranim ljudima kojine razumiju du{u {porta{a. I danas kao ugledni{porta{, ~ovjek koji se isti~e svojom etikom, kao~lan Vije}a Hrvatskog olimpijskog odbora promi~eideju plemenitosti ove sporedne, a toliko zna~ajneljudske djelatnosti.

DRU[TVO INOVATORA "OSIJEK" OSIJEK

Pokreta~i i nositelji napretka ljudske civilizacijeoduvijek su bili ljudi ̀ eljni znanja. Jer znanje je onapokreta~ka snaga koja je ~ovjeka uzdigla iznadnjegova okruènja i omogu}ila mu da ovlada njime.Teìti spoznajama koje ne samo obja{njavaju ve}omogu}avaju izgradnju poluga kojima svijet okosebe moèmo mijenjati, imperativ je pogotovo ovogtehnolo{kog doba.

Inovatori, nezadovoljni postoje}im, nastojemijenjati ustaljeno i prona}i bolje primjenjuju}isvoju invenciju. Pa kada se na okupu na|e ve}i brojljudi istoga kova, onda je to snaga na koju urazvojnom smislu valja ra~unati. Pogotovo kada jerije~ o preko stotinu inovatora koliko danas okupljaDru{tvo inovatora "Osijek". Osnovano 1948.godine, bavi se promicanjem inventivnog rada itehnolo{kog stvarala{tva, osposobljavanjem iusavr{avanjem ~lanova za obavljanje inventivnograda, poticanjem razvojno-stvarala~kog rada svojih~lanova, te promicanjem tehnolo{kih inovacijasudjelovanjem na izlo`bama i sajmovima u zemljii inozemstvu.

^lanovi ovoga Dru{tva, entuzijasti svojimsredstvima u slobodno vrijeme razra|uju irealiziraju ideje ~iju vrijednost potvr|uju brojnapriznanja na doma}im i me|unarodnim salonima

inovacija. U kontinuitetu visoke vrijednosti ovihdosega tijekom posljednjih godina, posebno suzna~ajni uspjesi ostvareni u 1999. godini: Zlatnamedalja na 27. Internacionalnom sajmu inovacijaGeneve 1999., Posebna nagrada za za{titu okoli{ana Sajmu inovacija Geneva 1999. za "Ure|aj zademiniranje polja", Zlatna medalja na Impex XV uPittsburgu, SAD za rad "Proizvodnja humusa",Srebrna medalja na INEA '99 Izlo`bi mladihinovatora u Nürnbergu za rad "Automatskapunilica".

Radovi osje~kih inovatora imaju i svoju prakti~nuvrijednost i prakti~nu primjenu te se nalaze uproizvodnim programima ve}ih tvrtki i malihpoduzetnika. Spoznaja kako bez novih proizvodnihprograma zasnovanih na novim tehnologijama nijemogu}e traìti mjesto u svijetu razvijenih, ukazujena vrijednost ovih ostvarenja. Ljudskom kapitalucijena u svijetu raste, a to je jedini kapital kojimnismo siroma{ni. Sustavna djelatnost ovoga Dru{tvaostvarena je osnivanjem prve udruge mladihinovatora u Hrvatskoj, koji i sami primaju ve} prvarespektabilna me|unarodna priznanja. Potencijalkoji time ovo Dru{tvo iskazuje u sprezi s povoljnimuvjetima njihova djelovanja koje treba osigurati,stvorit }e inventivnu, poduzetni~ku sredinugospodarskog napretka.


HRVATSKO PJEVA^KO DRU[TVO "LIPA" OSIJEK

Na dugovje~nom stablu osje~ke raspjevane"Lipe", njezini korjeni zasa|eni u plodno tloosje~ke i hrvatske glazbene tradicije prije gotovo125 godina, u posljednje vrijeme izbijaju novemladice pa je "Lipa" danas u punom cvatu. Dru{tvotrenutno okuplja 45 aktivnih ~lanova koji izvode{iroki repertoar klasi~nog zbornog pjevanja odrenesansnih skladbi do suvremenih autora, a unovije vrijeme repertoar pro{iruje i drugim oblicimaglazbe (jazz, evergrin). Hrvatsko pjeva~ko dru{tvo"Lipa" Osijek, dru{tvo bogate tradicije s preko 2000koncertnih nastupa, u posljednjih deset godinapomla|eno je kako u sastavu zbora tako izborovo|a pa mladena~ki elan, volja i te`nja za {tokvalitetnijim izvo|enjem daju sve bolje rezultate.Ve} godinama "Lipa{i" potvr|uju da su najboljipjeva~ki zbor Hrvatske. O tome svjedo~e tri prva,jedno drugo i jedno tre}e mjesto na dràvnimnatjecanjima pjeva~kih zborova u razdoblju od1991. do 1999. godine.Pro{le 1999. godine svojpjeva~ki ugled "Lipa" potvrpuje i na mepunarod-

noj sceni. Zbor sudjeluje na 7. me|unarodnomnatjecanju pjeva~kih zborova u organizacijiInterkulturne fondacije "MUSICA MUNDI" uBudimpe{ti gdje osvaja Zlatnu diplomu, plasirav{ise me|u prvih pet zborova u svijetu u svojojkategoriji. U listopadu iste godine HPD "Lipa"nastupa na 6. natjecanju hrvatskih pjeva~kihzborova u Umagu, u organizaciji Hrvatskog saborakulture te osvaja Zlatnu plaketu. To iznovapotvr|uje kvalitetu ovog pjeva~kog zbora kaonajboljeg hrvatskog mje{ovitog pjeva~kog zbora.Hrvatsko pjeva~ko dru{tvo "Lipa", vi{e od stolje}anositelj hrvatske glazbene tradicije i u vremenimakoja tome nisu bila naklonjena, danas je, unato~tome ili ba{ zbog toga {to okuplja amatere postatusu, a profesionalce po odnosu prema svomposlanju, promotor glazbene kulture visokevrijednosti bez koje bi kulturni ̀ ivot ove sredine bioznatno siroma{niji. Ovo dru{tvo veleposlanik je kojine svjedo~i samo o kulturnoj tradiciji ve}ponajbolje reprezentira ovu sredinu.

VIDEO KLUB "MURSA" OSIJEK

Video klub "Mursa" Osijek, udruga tehni~kekulture koja kontinuirano djeluje od 1972. godine inastavlja tradiciju filmskog amaterizma zasnovanuu Osijeku davnih 30-tih godina, okuplja mladezainteresirane za stvaranje autorskih idokumentarnih sadràja filmskom i video tehnikom.Prate}i razvitak tehnike snimanja filmskom, pavideo i digitalnom kamerom, ovaj klub prolazitehnolo{ke transformacije. No uvijek na jednakina~in sjedinjava umije}e baratanja video tehnikoms porivom kulturnog stvarala{tva. I mo`da upravostoga, ovaj klub najbolje svjedo~i ~injenicu da jetehni~ka kultura tek dio op}e kulture, gotovopismenosti suvremenog doba.

Rad ovoga Kluba oduvijek je po~ivao i po~iva namladima, koji okom kamere biljeè ono {to okoodraslog vi{e ne razaznaje. Uz djelovanje svojih~lanova Klub svoju budu}nost zasniva na poticanju,pokretanju i potpori razvoju filmskog stvarala{tvau osnovnim i srednjim {kolama, kroz osnivanjefilmskih druìna koje koriste cjelokupnu opremuVideo kluba "Mursa", te se na taj na~in stvarajunovi potencijalni autori.

I prirodan rezultat takvog djelovanja jeste~injenica da od 1994. godine ovaj Video klubpostiè zapaène rezultate za koje mladi autoridobivaju niz priznanja na smotrama i festivalimadje~jeg i autorskog stvarala{tva. Samo tijekom1999. godine u Video klubu "Mursa" autori su

proizveli 24 video sadràja, {to je do sada najve}aprodukcija sadràja, ujedno i broj~ano najve}a udràvi. Autorski radovi upu}ivani su na smotre ifestivale gdje su postigli zna~ajne rezultate: videofilm "Snaga Kopa~kog rita" dobitnik je Prvenagrade "Zlatna kamera 300", a film "Kontrast"uvr{ten je u slu`benu projekciju na me|unarodnomfestivalu dokumentarnih filmova u Bitoli. Prvi jefilm osvojio i prvu nagradu stru~nog ̀ irija i dje~jegìrija na reviji hrvatskog dje~jeg filmskog i videostvarala{tva odrànog u Pregradi gdje je video film"Nema te" osvojio prvu nagradu u konkurencijimladeì. Na istoj je smotri video film "U kavez"filmske druìne Osnovne {kole Sv. Ane osvojioPrvo mjesto u konkurenciji u~enika osnovnih {kola,a video filmovi "Lipo ti je rano...", "Nema te" ianimirani film "Ako pije{ ne vozi", prikazani su nazavr{noj ve~eri Revije hrvatskog video i filmskogstvarala{tva odrànom u \ur|evcu. Mnogi su autorizastupljeni u produkciji Kluba, no nepravda bi bilane spomenuti autoricu êjen êrni} ~iji su filmoviupravo u 1999. godini pobrali najve}i brojpriznanja.

Budu}i se ovim rezultatima Video klub "Mursa"svrstao u najuspje{nije hrvatske video i filmskeklubove, u znak priznanja za izuzetna ostvarenja upodru~ju tehni~kog stvarala{tva dodijeljena mu jeNagrada Osje~ko-baranjske ùpanije u podru~jutehni~ke kulture.


Temeljem ~lanka 5. stavak 1. Pravilnika o dodjeli priznanja Osje~ko-baranjskeùpanije ("@upanijski glasnik" broj 7/95. i 2/97.), Odbor za priznanja Osje~ko-baranjske ùpanije

P O Z I V A

gra|ane, pravne osobe i druge organizacijske oblike te njihova tijelana podno{enje prijedloga za dodjelu

"POVELJE HUMANOSTI"OSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJE

"Povelja humanosti" Osje~ko-baranjske ̀ upanije javno je priznanje za humana djelau~injena na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije.

Povelja humanosti se moè dodijeliti pojedincima i skupinama gra|ana koji su sesvojim predanim i po`rtvovnim djelovanjem, samoprijegorom i bri`nim odnosom napodru~ju @upanije osobito istakli u:- poduzimanju djela kojima je uz vlastiti rizik i samopo`rtvovanje od drugoga

otklonjena prijete}a pogibelj i drugih djela kojima se pridonosi za{titi i spa{avanjuljudskih ìvota,

- darovanju krvi kojom se omogu}ava izlje~enje bolesnih i povrije|enih,- skrbi o bolesnima, tjelesno i du{evno povrije|enima i svima onima kojima je

potrebita pomo} drugog ~ovjeka,- skrbi o djeci bez roditelja, napu{tenoj i drugoj ugroènoj djeci,- organiziranju i pruànju humanitarne pomo}i i drugim akcijama i aktivnostima

pruànja ljudske pomo}i,- drugim aktivnostima kojima se afirmira i potvr|uje humanost kao univerzalno

civilizacijsko na~elo.

Prijedlozi podneseni na obrascima (koji se mogu podi}i u Tajni{tvu Osje~ko-baranjske ̀ upanije, Osijek, Trg Ante Star~evi}a 2) s odgovaraju}im obrazloènjemi dokumentacijom, prema kriterijima utvr|enim Odlukom o priznanjima Osje~ko-baranjske ùpanije ("@upanijski glasnik" broj 6/95. i 2/97.), podnose se Odboru zapriznanja na adresu: Osje~ko-baranjska ̀ upanija, Odbor za priznanja Osje~ko-baranjske ùpanije, Osijek, Trg Ante Star~evi}a 2, najkasnije do 6. rujna 2000.godine.

Documents

15. srpnja 2000. 68-69 ZA WEB.pdf · 2010-06-07 · * Dr.sc. Ivi Ma`uranu i Katici Ile{, ... No, izme|u dvije sjednice @upanijske skup{tine prestalo je kucati srce vije}nika Branka