Disaharidi Disaharidi su eeri ije su molekule izgraene od dvije molekule monosaharida. Najpoznatiji disaharid je obian kupovni eer, koji se jo naziva saharoza.

Molekula saharoze sadrava ostatak molekule glukoze i ostatak molekule fruktoze. Molekule glukoze i fruktoze meusobno su povezane preko atoma kisika.

Je li saharoza reducirajui eer Ulij u epruvetu 2 do 3 mL 1 %-tne otopine obinog eera, dodaj jednak volumen 10 %-tne otopine NaOH i kap otopine modre galice. Zagrij smjesu skoro do vrenja.

Saharoza je disaharid koji ne reagira s Fehlingovim niti Trommerovim reagensom. Na temelju pokusa moemo zakljuiti da saharoza nije reducirajui eer.

Hidroliza saharoze U epruvetu s otopinom saharoze dodaj oko 1 mL 10 %-tne klorovodine kiseline. Zagrij smjesu do vrenja i nastavi zagrijavati tijekom 1 do 2 minute. Ohladi smjesu i dodaj otopinu natrijeva hidroksida sve dok ne postigne lunatu reakciju. U lunatu otopinu dodaj jednu kap 10 %tne otopine modre galice i zagrij do vrenja.

Nakon zagrijavanja s kiselinom otopina saharoze daje pozitivnu reakciju s Trommerovim reagensom. Na temelju pokusa moemo zakljuiti da je dolo do hidrolize saharoze, koja je disaharid, na monosaharide glukozu i fruktozu, koji su reducirajui eeri.

Kad se otopina saharoze zakiseli i zagrijava, molekule saharoze (disaharida) se hidroliziraju. C12H22O11 + H2O C6H12O6 + C6H12O6 saharoza glukoza fruktoza

Kako nainiti med bez pomoi pela

Pripremi 100 mL vrlo koncentrirane otopine eera u obliku sirupa. Koncentriranoj otopini eera dodaj 1 g limunske kiseline i uz mijeanje zagrijavaj 40 do 45 minuta na vodenoj kupelji. Dobit e smjesu glukoze i fruktoze. Da bi med dobio odgovarajuu aromu dodaj u dobiveni sirup liicu prirodnog meda ili jedan pepermint bombon.

emu slui limunska kiselina u postupku dobivanja umjetnog meda? U postupku dobivanja umjetnog meda upotrijebljena je limunska kiselina koja nije tetna za zdravlje. Uz pomo limunske kiseline pri povienoj se temperaturi saharoza polagano hidrolizira na glukozu i fruktozu. Dobivena se smjesa naziva invertni eer.

Zato je svjee mlijeko slatko Ulij u au malo mlijeka i dodaj isto toliko octa da se mlijeko zgrua. Dio zgruanog mlijeka profiltriraj u epruvetu tako da prikupi 2 do 3 mL filtrata. U filtrat dodaj toliko 10 %-tne otopine natrijeva hidroksida da otopina bude jako lunata, a zatim kap otopine modre galice. Promukaj i zagrij gotovo do vrenja. to dokazuje crvenosmei talog bakrova(I) oksida?

Crvenosmei talog bakrova(I) oksida dokazuje da mlijeko sadrava reducirajui eer koji daje pozitivnu reakciju s Trommerovim reagensom. Taj se eer naziva laktoza ili mlijeni eer. Hidrolizom mlijenog eera dobiju se monosaharidi: glukoza i galaktoza. Svjee mlijeko sisavaca je slatko zato jer sadrava laktozu. Kravlje mlijeko sadrava oko 4,7 % laktoze.

Polisaharidi Molekule polisaharida su izgraene od velikog broja meusobno povezanih molekula monosaharida. Takve velike molekule izgraene od velikog broja jednakih strukturnih jedinki (dijelova molekula) nazivamo polimerima (gr. poly mnogo + meros dio). Najpoznatiji polisaharidi su krob, glikogen i celuloza.

krob krob je skladini polisaharid. Nakuplja se u plodovima, sjemenkama, gomoljima i korijenju. Sastoji se od sitnih zrnaca. krobna zrnca pojedinih biljaka imaju karakteristian oblik. Promjer im iznosi od 2 do 150 m (m = mikrometar = milijunti dio metra ili tisuiti dio milimetra). Sljedea slika prikazuje oblik zrnaca kroba izoliranih iz krumpira.

Zato biljke spremaju ugljikohidrate u obliku polisaharida umjesto glukoze koju bi mogle odmah iskoristiti za dobivanje energije? Razlog tome je osmotski tlak koji je proporcionalan broju estica otopljene tvari. Ako se 1000 molekula glukoze vee u jednu molekulu kroba, tada je osmotski tlak u stanici 1000 puta manji nego u sluaju da stanica sprema molekule glukoze.

Biljke i ivotinje imaju enzime koji hidroliziraju krob i pretvaraju ga u monosaharide kad su im oni potrebni. Uzmi koricu kruha i dugo ju vai. Osjetit e da je postala slatka. To je zato to enzimi iz sline hidroliziraju krob na disaharid maltozu i monosaharid glukozu. To je dio probavnog procesa i zato hranu ne smije samo gutati nego je najprije mora temeljito provakati ako eli da te kasnije ne boli eludac, oboli od gastritisa i drugih probavnih poremeaja.

Koje namirnice sadravaju krob Stavi na satna stakalca ili laice od papira male uzorke razliitih ivenih namirnica za koje pretpostavlja da sadravaju krob. Na svaki od uzoraka kapni kap otopine joda u kalijevu jodidu.

Zato uzorci koji sadravaju krob s otopinom joda u kalijevu jodidu daju plavu boju? Zrnca kroba sadravaju najmanje dvije razliite vrste molekula. To su amiloza i amilopektin. U amilozi je, velik broj molekule glukoze, preko 4000, meusobno povezan u dugaak nerazgranati lanac.

Amiloza U amilozi lanac od molekula glukoze ini uzvojnicu. Kad se u otopinu kroba doda jod, on se ugradi u unutranjost uzvojnice to uzrokuje pojavu plave boje.

Kad se otopina kroba ugrije uzvojnica se djelomino razmota i plava boja nestane. Hlaenjem uzvojnica poprimi pravilnu grau i plava se boja ponovo pojavi.

Amilopektin U amilopektinu velik broj molekula glukoze meusobno je povezan tako da njegova struktura slii na granu s mnogo ogranaka. Grananje sprijeava stvaranje uzvojnice i zato amilopektin s jodom ne daje plavo obojenje.

to nastaje hidrolizom kroba Razmuti 0,2 g kroba u ai s 2 mL vode i smjesu uz mijeanje ulij u au s 40 mL vrele vode. U 3 epruvete odlij po 3 do 5 mL otopine kroba te ispitaj otopinom joda u kalijevu jodidu i Trommerovim reagensom. U treu epruvetu dodaj 1 mL razrijeene sumporne kiseline i zagrijavaj tijekom 5 minuta dok otopina ne postane prozrana. Dobivenu otopinu razdijeli u dvije epruvete te ispitaj otopinom joda u kalijevu jodidu i Trommerovim reagensom.

Kakve reakcije s otopinom joda u kalijevu jodidu i Trommerovim reagensom pokazuje svjee pripremljena otopina kroba? Svjee pripremljena otopina kroba daje plavo obojenje s otopinom joda u kalijevu jodidu. S Trommerovim reagensom nije nastao crvenosmei talog. To dokazuje da krob nije reducirajui polisaharid, odnosno da otopina ne sadrava glukozu ili neki drugi reducirajui eer.

Kakve reakcije s otopinom joda u kalijevu jodidu i Trommerovim reagensom pokazuje otopina kroba nakon zagrijavanja sa sumpornom kiselinom? Nakon zagrijavanja sa sumpornom kiselinom otopina kroba ne daje plavo obojenje s otopinom joda u kalijevu jodidu. S Trommerovim reagensom dobije se crvenosmei talog bakrova(I) oksida. To je dokaz da hidrolizom kroba nastaje reducirajui eer, odnosno glukoza.

to je glikogen? Glikogen je rezervni polisaharid ivotinja. Nalazi se u miiima i jetri i ima istu namjenu kao krob u biljkama. Njegova je struktura slina strukturi amilopektina, ali je vie razgranat. Razgranata struktura omoguuje enzimima da hidrolizu glikogena zaponu na vie mjesta i tako bre stvore organizmu potrebnu glukozu.

Model molekule glikogena Zelene kuglice pretstavljaju osnovni lanac molekula glukoze. Ogranci su prikazani plavim kuglicama. Glikogen je jae razgranat od amilopektina.

to je celuloza? Celuloza je najraireniji organski spoj u prirodi i glavni sastojak biljaka. Drvo sadrava 40 do 50 %, a pamuk i laneno vlakno preko 90 % celuloze. Celuloza je polimer koji se sastoji od prosjeno 2800 molekula glukoze povezanih u lanac, ali drukije nego u amilozi. Zato amiloza i celuloza imaju bitno razliita svojstva.

Ovako su graena vlakna celuloze.

Celuloza je konstrukcijski polisaharid od kojeg su izgraene stanine stijenke i potporni dijelovi biljke. Slika prikazuje vlakna celuloze promatrana elektronskim mikroskopom.

Ljudi i ivotinje ne mogu iskoristiti celulozu za hranu jer nemaju enzime koji hidroliziraju celulozu. Na organizam sadrava enzime koji mogu hidrolizirati samo krob i glikogen. Termiti u svom probavnom sustavu imaju takve bakterije koje pomou svojih enzima mogu hidrolizirati celulozu sve do glukoze, pa im je drvo osnovna hrana. Preivai takoer mogu probaviti celulozu. U njihovu buragu ive brojne bakterije i neke praivotinje. Ti mikroorganizmi proizvode enzime koji hidroliziraju celulozu.