17/201324. travnja 2013.

Papa imenovao mons. Ðuru Hraniæa novim

ðakovaèko-osjeèkim nadbiskupom

"Nadam se rastuæem apostolskom žaru i pastoralno-

katehetskoj zauzetosti svih nas", rekao je

novoimenovani nadbiskup koji æe u službi naslijediti

mons. Marina Srakiæa, istaknuvši kao prioritet

nastavak sinodske obnove Nadbiskupije

"Za slobodu nas Krist oslobodi! Nova evangelizacija

u svjetlu djelovanja svete braæe Æirila i Metoda"

U organizaciji Beogradske nadbiskupije, Srijemske

biskupije i Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u

Ðakovu u Srijemskoj Mitrovici i Beogradu održan je

Meðunarodni znanstveni simpozij o 1700. obljetnici

Milanskog edikta i 1150. obljetnici dolaska sv. braæe

Æirila i Metoda u Panoniju

Prvi nacionalni studijski dan djelatnika u pastoralu

braka i obitelji

U samostanu Školskih sestara franjevki u Arbanasima

u Zadru susret je okupio dvjesto sudionika, meðu

kojima brojne obitelji s djecom, iz cijele Hrvatske, BiH,

Crne Gore i Maðarske

40. susret hrvatske katolièke mladeži iz Njemaèke

U sklopu jubilarnoga susreta u Kulturnom i sportskom

centru "Martinsee" u Heusenstammu kod Offenbacha

održana 26. biblijska olimpijada o temi "Bl. Majka

Terezija – žena vjere u Godini vjere"

Domovinske vijesti

Sveæenièka skupština u Rijeci

Na HKS-u otvorena izložba o biskupu Jurju Dobrili

Sastanak Odbora HBK za mlade

Sjednica Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog

Misa u prigodi 50. svjetskog dana molitve za duhovna zvanja

Maruliæevi dani 2013.

Kardinal Bozaniæ primio reis-ul-ulemu Huseina Kavazoviæa

Katolièke obitelji pomažu starije, nemoæne i bolesne

Susret mladih Šibenske biskupije

Mladi za nova duhovna zvanja

"Vjera je dragocjeno blago"

Mladi Zagrebaèke nadbiskupije hodoèastili u Stepinèevu katedralu

8. festival Dobrog Pastira u Varaždinu

Cres: Zavjetovanje deset sestara FSR-a

Završio kapitul na Danèama

Crkva u Hrvata

Susret biskupa BK BiH s èlanovima KVRPP BiH

Putovima Drinskih muèenica

Banja Luka: Biskup Komarica pohodio episkopa Jefrema

XVI. susret ministranata Vrhbosanske nadbiskupije

Molitveno-zahvalni susret za duhovna zvanja na Tekijama

Inozemne vijesti

Benedikt XVI. navršio 86 godina

Papa zaredio desetoricu sveæenika, meðu njima i Hrvata Mladinea

Oteta dvojica metropolita u Siriji

Prilog dokumenti

Isusovo uzašašæe na nebo

Nauèimo prepoznati Isusov glas

Domovinske vijesti

U Svetom Jurju u Trnju predstavljena Svetoðurskapjesmarica starih crkvenih popijevkiSveti Juraj u Trnju, 14.4.2013. (IKA) - "Svetoðurskapjesmarica", izdanje koje u notnom obliku donosi velikoblago jedinstvenih i osebujnih crkvenih pjesamadonjomeðimurske župe Sveti Juraj u Trnju, predstavljena jena sveèanosti u nedjelju 14. travnja. Za izdavanje"Svetoðurske pjesmarice" najzaslužniji je dugogodišnjižupni kantor Vladimir Sinkoviæ koji je zapisao rijeèi i notepjesama koje su se od davnina pjevale u toj župi, a izdanje jeuredio mo Anðelko Igrec, voditelj Ureda za crkvenu glazbuVaraždinske biskupije. Sveèanost u župnoj crkvi Sv. Jurjamè. poèela je misnim slavljem koje je predvodio varaždinskibiskup Josip Mrzljak u zajedništvu s veæim brojemsveæenika, meðu kojima su bili sinovi svetojurjevske župe,sveæenici Donjomeðimurskoga dekanata na èelu s dekanompreè. Antunom Hoblajem te raniji dugogodišnji župnik preè.Blaž Horvat, danas rektor varaždinske katedrale. U tijekumise domaæi župni zbor pod ravnanjem sadašnjeg kantoraNenada Glavaka te uz orguljašku pratnju mo Igreca izveo jeniz pjesama iz pjesmarice. Nakon mise predstavljanje pjesmarice otvorio je uvodnomrijeèju domaæi župnik Darko Kelemeniæ koji je izrazioveliku radost i zahvalnost Bogu što je župa s velikomtradicijom izvoðenja crkvene glazbe i starih napjeva objavilato znaèajno svetoðursko notno blago za koje je zaželio dabude glazbeni molitvenik, te da se nastavi veæ stoljetnatradicija domaæe crkvene popijevke koja se sa starijihnaraštaja prenosi na mlaðe. O važnosti "Svetoðurske pjesmarice" s gledišta meðimurskihcrkvenih pjesmarica govorio je prof. dr. Mijo Bergovec.Istaknuo je kako je kantor Sinkoviæ tijekom svogpolustoljetnog kantorskog rada brižno skupio i zapisao starecrkvene napjeve, koji su se pjevali, a i danas se velikimdijelom izvode u raznim prigodama u crkvama i kapelamažupe Sveti Juraj u Trnju. Prof. Bergovec istaknuo je kako je"Svetoðurska pjesmarica" kantora Sinkoviæa nastavakvišestoljetne povijesne tradicije skupljanja i objavljivanjacrkvenih pjesama u Meðimurju, podsjetivši da su najstarijizapisi kajkavskih crkvenih pjesama iz 16. stoljeæa te da jenajopsežniju zbirku meðimurskih duhovnih napjeva objavio1925. g. Vinko Žganec. Pritom je napomenuo kako je i užupi Sveti Juraj u Trnju prije sto godina bilo organiziranozapisivanje crkvenih pjesama, no tada nisu objavljene te serukopis zagubio. O glazbenom i tekstualnom dosegu pjesama potom jegovorio prim. dr. Josip Detoni, koji je kazao kakoobjavljenim duhovnim crkvenim popijevkama dominiraraskošna i melodièna kajkavština. U pjesmarici je stotinjakpopijevki razvrstano po razdobljima crkvene godine ili potematskim poglavljima od božiænih i uskrsnih domarijanskih i sprovodnih. Kantor Sinkoviæ zabilježio je onepjesme koje su se pjevale u župi i bile omiljene odvjernièkog puka. Može se reæi da je pjesmarica izrasla izsvakodnevne kantorske prakse Vladimira Sinkoviæa te æeostati trajni duhovno glazbeni dokument puèkog glazbenogživota župe Sveti Juraj u Trnju. Da bi se pjesme uistinuispravno zabilježile, kantor Sinkoviæ uz svoj je notni zapissvaku popijevku otpjevao uredniku Igrecu, koji je izvršio inotografiju, kako bi note doista bile jednake izvornojizvedbi. Pritom nisu mijenjani tonaliteti te su notni zapisisukladni izvoðaèkoj praksi. U jeziènoj obradi kajkavštinepomoæ je pružio prof. dr. Ðuro Blažeka.

Sveæenièka skupština u RijeciGlavne teme skupštine bile su Zdravstveni odgoj u hrvatskimškolama te župna pastoralna vijeæaLovran, 15.4.2013. (IKA) - Sveæenici Rijeèke nadbiskupije15. travnja okupili su se na proljetnoj Sveæenièkoj skupštiniu Domu pastoralnih susreta u Lovranu. Dvije su bileosnovne teme susreta proizišle iz aktualne pastoralnesituacije u župama. Predstojnica Katehetskog ureda Rijeèkenadbiskupije Ksenija Rukavina Kovaèeviæ sveæenicima jepružila produbljenu informaciju o Zdravstvenom odgoju uhrvatskim školama s naglaskom na 4. modul, a dr. NikolaVranješ govorio je župnim pastoralnim vijeæima.Cilj teme o Zdravstvenom odgoju bio je pružiti odgovore napitanja koja si postavljaju sami sveæenici kao i njihovivjernici, pogotovo roditelji. Predavaèica je dala pregledcijeloga kurikuluma zaustavivši se posebno na, s kršæanskogmotrišta, problematiènom 4. modulu te istaknuvši kako jeaktualni program spolnog odgoja u hrvatskim školamasvojevrsna replika seksualne edukacije veæ postojeæihmodela-programa u zemljama sjeverne i zapadne Europekoji promièu liberalne stavove prema seksualnosti opæenito.S druge strane, neke zemlje, ukljuèujuæi i SAD, ipakprovode program koji po pitanju seksualnosti više vrednujeapstinenciju i koji je sadržajno bliži hrvatskoj tradiciji ikršæanskoj kulturi te u konaènici pokazuje i bolje rezultate.Zakljuèila je da se u programu zapravo reflektiraju društvenii vanjskopolitièki utjecaji povezani s transformacijama istrujanjima u Europi i svijetu. Istaknula je i kako je vidljivoda razlozi uvoðenja kurikuluma zdravstvenog odgoja u školedaleko nadilaze one zdravstvene, o nepravilnoj i nezdravojprehrani, pretilosti predškolske i školske djece, te oseksualnoj neinformiranosti adolescenata i rapidnom širenjuspolno prenosivih bolesti. "Program o kojemu je ovdje rijeèpodrazumijeva otvorenost i prihvaæanje svih oblikaseksualnog ponašanja, kao i spolne/rodne ravnopravnosti teuvažavanja spolnih prava seksualnih manjina", objasnila je. Druga tema ticala se župnih pastoralnih vijeæa. Stavljanje teteme na dnevni red Skupštine bilo je takoðer uvjetovanodogaðanjima na terenu. Naime, 21. travnja u župama Rijeèkenadbiskupije bit æe provedeni izbori za nove èlanove župnihpastoralnih vijeæa. To je bio povod za osvrt na dosadašnjirad vijeæa kojima istièe petogodišnji mandat, a istovremeno iprilika za promišljanje o znaèenju pastoralnih vijeæa u župikao naèinu neposrednog sudjelovanja vjernika laika u životui poslanju župe, odnosno Crkve. Predavanje na tu temuodržao je dr. Nikola Vranješ s katedre za pastoralnuteologiju na Teologiji u Rijeci, koji je izmeðu ostalogpodsjetio da je uloga župnih pastoralnih vijeæa savjetodavna,ali to nimalo ne znaèi i nevažna. "Vijeænici itekako imaju štoreæi i doprinijeti životu župe. Djelovanje u vijeæu iskaz jenjihove brige za župu. Njihova je zadaæa planiranje iprovoðenje pastoralnih projekata na dobrobit župe." Istaknuoje kako djelovanje sveæenika ne može dostiæi svoj puniuèinak bez suradnje s vjernicima laicima.Kao važnu karakteristiku djelovanja vijeænika Vranješ jeistaknuo izgradnju zajedništva i sposobnost za zajednièkodjelovanje te preporuèio traženje, koliko je moguæe,konsenzusa svih èlanova vijeæa pri donošenju važnih odlukai zakljuèaka. "Važna je i stalna formacija vjernika. Bezobzira na njihov entuzijazam i želju, moraju poznavati nauk ismjernice Crkve", zakljuèio je Vranješ. Sveæenici su uraspravi istaknuli kako je upravo zajedništvo vijeænika ižupljana ono èemu treba težiti i što je èesto i najteže postiæi.

Domovinske vijesti ika

2 24. travnja 2013. broj 17/2013

Nadovezujuæi se na predavanje, nadbiskup Devèiæ jepodsjetio kako su i hrvatski biskupi na nedavnom plenarnomzasjedanju HBK raspravljali o sudjelovanju vjernika laika uposlanju Crkve osvrnuvši se posebno na kriterije crkvenostiprema kojima se treba ravnati i prosuðivati laièki apostolat.Te je kriterije istaknuo blaženi Ivan Pavao II. u pobudniciChristifideles laici, a oni su: davanje prvenstva pozivusvakog kršæanina na svetost, odgovornost u ispovijedanjuvjere Crkve u poslušnosti crkvenom uèiteljstvu,svjedoèanstvo èvrstog i uvjerenog zajedništva s papom imjesnim biskupom, podudarnost i dioništvo u apostolatuCrkve te u tom smislu aktivno sudjelovanje u novojevangelizaciji i uprisutnjenju evanðeoskih vrijednosti udruštvu. Nadbiskup je takoðer pozvao sveæenike da župne vijeænike,ali i ostale vjernike u svojim župama upoznaju sdokumentom "Za život svijeta" u kojem je HBK iznijelapastoralne smjernice za djelovanje vjernika laika u Crkvi idruštvu u nas. Dao je i prvu informaciju sveæenicima onovom Direktoriju za službu i život prezbiterâ Kongregacijeza kler koji je upravo ovih dana objavljen na hrvatskomjeziku te napomenuo da oko dubljeg išèitavanja togdokumenta sveæenici trebaju poraditi osobno i nadekanatskim sastancima sveæenika. U najavama najvažnijih dogaðaja, biskupski vikar zapastoral Matija Matièiæ podsjetio je na nadbiskupijski susretmladih u Cerniku 18. svibnja te tradicionalno godišnjeNadbiskupijsko hodoèašæe koje æe ove godine vjernikeodvesti u Marijanska svetišta u Hrvatskoj i Maðarskoj.Trodnevno hodoèašæe, od 2. do 5. srpnja zapoèet æenacionalnim svetištem u Mariji Bistrici, a put æehodoèasnike odvesti u Pleternicu, Aljmaš, Ilok, Vukovar,Ðakovo, Osijek i maðarski Peæuh.

Osijek: Studentski kapelan dodijelio nagrade zahumanitarno i etièno ponašanjeOsijek, 16.4.2013. (IKA/TU) - Drugu godinu za redomstudentski kapelan Sveuèilišta J.J. Strossmayera u Osijeku o.Arkadiusz Krasicki dodijelio je jedinstvenu Nagradustudentskog kapelana za humanitarno i etièno ponašanje, zarazdoblje od sijeènja do prosinca 2012. Priznanja sudodijeljena na studentskom klanjanju 16. travnja u župi sv.Æirila i Metoda u Osijeku, a dobitnici su: Zrinka Rimac,studentica EFOS-a, za volonterski rad u udruzi DUHOS iDomu za Djecu Klasje; Ivan Medve, student EFOS-a, zavolonterski rad u udruzi DUHOS na projektu portalawww.duhos.com; DUHOS band za volonterski angažmanglazbenog animiranja tribina i susreta za studente i mlade, apriznanje je primio student ETF-a, Matej Galiæ; Ivan Šoltiæ,student KBF-a, za angažman u udruzi "Sinovi Domovine" iprof. dr. Željko Turkalj, dekan EFOS-a, za ustupanjeprostorija studentskom kapelanu na EFOS-u (uredstudentskog kapelana preko puta kantine) za primanjestudenata i održavanje humanitarnih akcija te ustupanjedvorana na EFOS-u za održavanje tribina za studente igraðaneTom nagradom želi se nagraditi trud i angažman pojedinacai organizacija koje svojim predanim radom pridonosestvaranju pozitivnog okruženja i boljitka zajednice. Cilj je iiskazati važnost humanitarnog i etiènog ponašanja u društvute pridonijeti stvaranju socijalnog povjerenja nagraðujuæipojedince i udruge èije djelovanje predstavlja poželjan oblikponašanja. Studentski kapelan èestitao je nagraðenima,udijelio im priznanja i ohrabrio ih da i dalje svojim životombudu primjer promicanja pozitivnih i humanih vrijednosti uakademskoj zajednici i društvu.

Na HKS-u otvorena izložba o biskupu Jurju DobriliCilj izložbe je arhivskim gradivom kao najvjerodostojnijimdokazom života, djelovanja i razmišljanja pružiti što jemoguæe cjelovitiji prikaz Jurja Dobrile kao sveæenika,politièara, preporoditelja i književnikaZagreb, 16.4.2013. (IKA) – Izložba o biskupu Jurju Dobrili(1812. - 1882.) koju je o 200. obljetnici biskupova roðenjapripremio Državni arhiv iz Pazina, otvorena je u utorak 16.travnja na Hrvatskome katolièkom sveuèilištu u Zagrebu.Autor izložbe Markus Leideck istaknuo je kako timeDržavni arhiv u Pazinu daje uvid u pisani trag biskupaDobrile. Cilj izložbe je arhivskim gradivom kaonajvjerodostojnijim dokazom života, djelovanja irazmišljanja pružiti što je moguæe cjelovitiji prikaz JurjaDobrile kao sveæenika, politièara, preporoditelja iknjiževnika. Predstavljajuæi sam postav, istaknuo je kako se prije sveganastojalo uvrstiti do sada neobjavljeno arhivsko gradivo snaglaskom na rukopise, odraz njegovih razmišljanja istavova koji se onda prepuštaju daljnjim analizama iinterpretacijama istraživaèa. Arhivsko gradivo upotpunjenoje fotografijama portretima Dobrilinih suvremenika,bakropisima, novinskim èlancima, a sve je predstavljeno udeset cjelina "Životopis Jurja Dobrile", "Školovanje JurjaDobrile", "Biskup Poreèa i Pule", "Biskup Trsta i Kopra","Zastupnik naroda Istre", "Preporoditelj naroda Istre", "Našasloga", "Stvaralaštvo Jurja Dobrile", "Odnos saStrossmayerom" i "Smrt i ostavština". Ravnatelj DAP-a dr. Elvis Orbaniæ istaknuo je da je Državniarhiv u Pazinu pokrenuo u kolovozu 2009. godine projektidentificiranja, evidentiranja, prikupljanja arhivskog gradivašto se odnosi na Jurja Dobrilu te dopunskih izvora zaprouèavanje njegova bogatog života i djelovanja. Dozakljuèenja izložbe izvori u obliku preslika preuzeti su iz 25ustanova iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Èeške, Italije iVatikana. Otvarajuæi izložbu, koju je na Uskrs vidio u franjevaèkomsamostanu u Karlovcu, zagrebaèki pomoæni biskup IvanŠaško istaknuo je kako je tu "na malo prostora zbito mnogopodataka, život koji je rastao, koji je ispunjao ne samo arhivei biblioteke, nego i srca i živote hrvatskoga naroda, ljudi uIstri prožetih kršæanskim vrijednostima". Domaæin, rektor HKS-a prof. dr. Željko Tanjiæ znakovitim jeistaknuo èinjenicu kako se 16. travnja obilježava obljetnicaroðenja biskupa Dobrile, a to je ujedno datum roðenja papeemeritusa Benedikta XVI. Istaknuo je takoðer kako to nijeprvo "pojavljivanje" Dobrile na HKS-u. Naime, 4. prosincatu je predstavljena njegova disertacija. Rektor Tanjiæistaknuo je i kako je u izradi rektorski lanac na kojem jejedan od likova i biskup Dobrila. Recenzent izložbe prof. dr. Stjepan Æosiæ ukazao je i navrijednost kataloga koji prati izložbu. U tom kontekstupohvalio je kolegice i kolege koji su se potrudili prikupitiznaèajno gradivo o Jurju Dobrilu o kojem je dosta napisano iobjavljeno, no ipak se malo zna. Stoga je to poticaj datiDobrili i veæe mjesto u udžbenicima. Drugi recenzent dr. fra Franjo Emanuel Hoško mišljenja jekako izložba treba biti poticaj svakome da odluèi na slièannaèin predstaviti nekoga drugog hrvatskog velikana.Posebno je ukazao na poznanstvo i prijateljstvo biskupaDobrile i biskupa Josipa Jurja Strossmayera koje seže u danedok su obojica bili u Beèu: Strossmayer kao jedan odupravitelja kolegija, a Dobrila pitomac. Sljedeæi susret bio jepuno godina kasnije na I. vatikanskom koncilu 1869. – 70.,kada su dvojica hrvatskih biskupa bili protiv zakljuèakaKoncila, a kasnije su razmijenili više pisama. Izložba ostaje otvorena do 15. svibnja.

Domovinske vijestiika

324. travnja 2013. broj 17/2013

Predsjednik i tajnik Vijeæa HBK za ekumenizam idijalog posjetili Židovsku vjersku zajednicu Bet IsraelZagreb, 16.4.2013. (IKA) - Predsjednik Vijeæa HBK zaekumenizam i dijalog sisaèki biskup Vlado Košiæ i tajniktoga Vijeæa dr. o. Jure Zeèeviæ pohodili su u utorak 16.travnja Židovsku vjersku zajednicu Bet Israel u Hrvatskoj. Usrdaènom druženju s domaæinima rabinom dr. sc. KotelomDa-Donom, predsjednikom vjerskog odbora Bet IsraelaAleksandrom Mihaelom Sreækoviæem i glasnogovornicomJasminkom Domaš gosti su razgledali prostore zajednice uMažuraniæevoj ulici br. 6 i u razgovoru se upoznali sdjelovanjem zajednice, njenim aktivnostima i aktualnostima,a razmijenjeni su i prigodni darovi. Sudionici susreta suodgovarali i na pitanja novinara. Istaknuli su da je ovajbilateralni susret èlanova dviju vjerskih zajednica jedan odizraza uzajamnog poštivanja i otvorenosti za meðusobnusuradnju u bilateralnim i u multilateralnim meðureligijskimokvirima. Susret je istovremeno izraz želje dviju vjerskihzajednica da budu konstruktivni i kohezivni èimbenikhrvatskog društva i znakom zdravih odnosa u njemu. Rabindr. Da-Don u ovoj je prigodi priopæio da æe Židovska vjerskazajednica Bet Israel u svojstvu domaæina pozvati vjerskezajednice u Hrvatskoj na deveti meðureligijski susret visokihpredstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj, vjerojatno usvibnju, nakon što se sa svima usuglasi termin. Domaæini igosti su potom u ozraèju povjerenja i srdaènosti podijeliliiskustvo blizine i kod zajednièkog stola, blagujuæi košer-hranu pripremljenu na tradicionalni židovski naèin.

Sastanak Odbora HBK za mladeZagreb, 16.4.2013. (IKA) - Redovni sastanak Odbora HBKza mlade, na kojem je sudjelovalo dvadesetak povjerenika zamlade iz nad/biskupija i redovnièkih zajednica, na èelu spredsjednikom Odbora zagrebaèkim pomoænim biskupomMijom Gorskim, održan je 16. travnja u prostorijama HBK uZagrebu. Na sastanku je prvi put sudjelovao dr. Petar Paliæ,predsjednik Organizacijskog odbora Susreta hrvatskekatolièke mladeži u Dubrovniku. Datum održavanja bit æe26. i 27. travnja 2014. godine (Bijela nedjelja), a susret æe seodvijati pod geslom "Na slobodu pozvani" (Gal 5,13). Izborgesla odredilo je upravo mjesto održavanja - grad Dubrovnikuz koji se veže pojam slobode, a termin je dijelom uvjetovanpoèetkom turistièke sezone i gužvama koje tada nastaju uDubrovniku. Dr. Paliæ izvijestio je Odbor HBK za mlade daæe u rujnu biti završene kateheze koje æe se distribuiratižupama. Sve nad/biskupije trebat æe poštovati krajnji rokprijava. U tijeku je temeljna formacija animatora programa"Mladi za mlade" koju pohaða oko 130 sudionika izÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije, Dubrovaèke biskupije isalezijanske obitelji. Specijalizacija animatora æe se ovo ljetoodržati u Velikoj i u Žepèu. Odbor HBK za mladezadovoljan je ovogodišnjim Uskrs festom. Iduæu godinuUskrs fest æe se održati 4. svibnja. Ovogodišnja Završnica katolièke malonogometne lige održatæe se od 31. svibnja do 1. lipnja 2013. u Šibenskoj biskupiji.Organizator dogaðaja je Ured HBK za mlade i Povjerenstvoza pastoral mladih Šibenske biskupije. Troškove nagradasnosi HBK u iznosu od 7.000,00 kuna. Na Svjetskom danu mladih u Rio de Janeiru pod geslomsusreta "Poðite i uèinite mojim uèenicima sve narode" (Mt,28,19) sudjelovat æe ukupno 400 mladih iz Hrvatske. Nasusret æe iæi i biskup Gorski koji æe od 24. do 26. srpnjavoditi kateheze za mlade u Rio de Janeiru. Uredu se prijavilo28 volontera koji æe iz Hrvatske krenuti 15. srpnja za Brazil.Ured HBK za mlade æe u svibnju organizirati zajednièkipripremni susret za mlade koji putuju u Brazil. O toènom

datumu susreta Ured æe uskoro obavijestiti sve hodoèasnike. Na sastanku se razgovaralo i o novim projektima Ureda.Mladima æe biti ponuðena moguænost na mrežnoj straniciwww.mladi.hbk.hr da otvoreno iznesu svoje ideje i koje biprojekte voljeli imati u svojim župnim zajednicama,izvijestili su iz Ureda HBK za mlade.

Sjednica Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalogMolitvom i prigodnim sjeæanjima èlanovi Vijeæakomemorirali su i osvijetlili lik i ekumensko djelovanjenedavno preminulog èlana Vijeæa dr. preè. Antuna ÈeèatkeZagreb, 16.4.2013. (IKA) – Sjednica Vijeæa HBK zaekumenizam i dijalog pod predsjedanjem predsjednika togaVijeæa sisaèkog biskupa Vlade Košiæa održana je u utorak16. travnja u zgradi HBK u Zagrebu. Molitvom i prigodnimsjeæanjima èlanovi Vijeæa komemorirali su i osvijetlili lik iekumensko djelovanje nedavno preminulog èlana Vijeæa dr.preè. Antuna Èeèatke. Èlanica Vijeæa koja je bila prisutna nasprovodu, prenijela je èlanovima glavne misli izreèene ugovorima i ukupno ozraèje dostojanstva, smirenosti izahvalnosti kod mnoštva prisutnih. Kao i u brzojavu suæutikojega su uputili nadležnom Ordinariju dr. Èeèatke,nadbiskupu Marinu Srakiæu, èlanovi Vijeæa još jednom su sazahvalnošæu visoko vrednovali ukupni ekumenski doprinosdr. Èeèatke. Premda iznenaðeni njegovim odlaskom, jer je -ljudski gledano - mogao još mnogo toga dati, èlanovi Vijeæaizrazili su vjeru da odsada u njemu imaju nebeskogpromicatelja i zagovornika kršæanskog jedinstva na zemlji.Uz razmatranje aktualnog ekumenskog i meðureligijskogkonteksta kod nas i u svijetu Vijeæe je osobitu pažnjuposvetilo odvijanju svjetske Molitvene osmine za jedinstvokršæana. S obzirom na nejasnoæe i poteškoæe koje se katkadajavljaju u pogledu pitanja osoba i zajednica koje sudjeluju uodvijanju programa Osmine, još jednom je istaknuto da su uraznim sredinama prakse razlièite, ali je prema katolièkimnaèelima za to pitanje uvijek nadležan mjesni ordinarij, kojio tome odluèuje vodeæi se mjesnim okolnostima ipastoralnom razboritošæu. Buduæi da razlièit pristup ukontekstu relativno male zemlje kao što je Hrvatska možezbunjivati i katolièke vjernike i vjernike drugih Crkava,Vijeæe ipak preporuèuje da se prakse u našim biskupijamanastoje što više uskladiti, osim u iznimnim sluèajevima, kodkojih æe mjesne okolnosti i pastoralna razboritost rezultiratitime da se kao primjerenije pokaže neko drugo, razlièitorješenje. Vijeæe je, meðu ostalim, izrazilo nadu da æe poèetakpontifikata pape Franje, koji je imao i snažno ekumenskoobilježje, katolicima ali i drugim kršæanima biti poticaj da isami molitvom i djelom pridonesu jaèanju povjerenja i rastuzajedništva i suradnje meðu kršæanima razlièitih Crkava.

Marijana Petir nova voditeljica Ureda za promicanjesocijalnog nauka Crkve Sisaèke biskupijeSisak, 17.4.2013. (IKA) - Marijana Petir, poznatapolitièarka i zauzeta vjernica, imenovana je u srijedu 17.travnja novom voditeljicom Ureda za promicanje socijalnognauka Crkve Sisaèke biskupije. Petir je završila Teološkiinstitut KBF-a u Zagrebu, diplomiravši na temu socijalnognauka Crkve. Dosadašnja voditeljica Ureda Valentina Kaniæ, zbog novihobveza na Hrvatskome katolièkom sveuèilištu u svojstvuasistentice na Studijskom odjelu sociologije, razriješena je tedužnosti, a dekretom o razrješenju sisaèki biskup VladoKošiæ ujedno je zahvalio Kaniæ na velikoj zauzetosti ibrojnim aktivnostima te projektima koje je uèinila.

Domovinske vijesti ika

4 24. travnja 2013. broj 17/2013

Vodiè marijanskom Hrvatskom fra Petra LubineSplit, 17.4.2013. (IKA) - "Vodiè - marijanskom Hrvatskom"o Gospinim svetištima i crkvama meðu Hrvatima fra PetraLubine, objavljen u nakladi Franjevaèke provincijePresvetog Otkupitelja, predstavljen je u utorak 16. travnja uUredništvu Marije u samostanu Gospe od zdravlja u Splitu."Vodiè" je podijeljen na devet poglavlja i to redoslijedomprikaza svetišta odabranih prema zemljopisnoj podjeli pocrkvenim pokrajinama u kojoj su obuhvaæena podruèjapojedinih biskupija i na kraju "Ostali krajevi". U prvompoglavlju autor piše o svetištima i hodoèašæima opæenito. Uiduæim poglavljima predstavlja marijanska svetišta uZagrebaèkoj crkvenoj pokrajini, Ðakovaèko-osjeèkojcrkvenoj pokrajini, Rijeèkoj crkvenoj pokrajini, Splitskojcrkvenoj pokrajini, Zadarskoj nadbiskupiji te u Sarajevskojcrkvenoj pokrajini. U posljednjoj cjelini "Marijanskiblagdani" piše o svetkovinama, blagdanima i spomendanimaobveznim i neobveznim. Predstavljajuæi "Vodiè" urednik"Marije" fra Petar Lubina rekao je da u prigodi 50. obljetniceGospina lista Marija daruje ovaj vodiè (280 stranica)hrvatskim hodoèasnicima da se što bolje upoznaju smarijanskom baštinom meðu Hrvatima te Gospinomnazoènošæu u Crkvi i narodu u Hrvata, kako bi se prekomarijanskih svetišta još više približili Majci Gospodinovoj ipoput nje, Gospodinu vjerno služili cijelim biæem.

U Slavonskom Brodu pokrenut projekt "Grow"Slavonski Brod, 17.4.2013. (IKA) - U Slavonskom Brodu, aprvi puta u Hrvatskoj, zapoèeo je u srijedu 17. ožujka sradom projekt svjetske zajednice mentalnog zdravlja "Grow"- Rast do zrelosti. Projekt je na inicijativu fra MarjanaGlamoèaka organizirala udruga "Obitelj za obitelj". Naprvom susretu, koji je bio informativnog karaktera,sudjelovalo je dvadesetak osoba. Kao voditelj projekta fraMarijan je nazoènima pojasnio smisao, naèela i ciljeve togaza Hrvatsku novog projekta, po kojem je i sam više godinaradio u Australiji, u Sydneyu, gdje je bio na službi. S tommetodom rada poèeo je u Sydneyu godine 1958. jedanaustralijski sveæenik. U poèetku se zvala "Grupe za pomoæpri oporavku", a poslije je ponuðena razlièitim etnièkimskupinama i prerasla u Grow terapiju. Kako je metoduprepoznala država, postala je popularna u cijeloj Australiji, aposlije se projekt proširio u Novi Zeland, Irsku, SAD,Englesku i Singapur. Uoèivši potrebe ljudi koji dolaze ufranjevaèki samostan gdje je sada na službi, fra Marijan jeodluèio projekt pokrenuti i u Slavonskom Brodu. "Grow jejedan novi i jedinstveni projekt izraðeni za poboljšanjeduševnog zdravlja u zajednici. To je metoda sazrijevanjaosobnosti, rada na vlastitom karakteru kroz prijateljstvo koještiti privatnost svakog èovjeka i njegovo dostojanstvo. Doæido istine to je ono što je važno za svakog pojedinog, daprepozna sam sebe kao èovjeka potrebnog pomoæi, èovjekakoji je nedozreo, nedorastao još neizgraðen, koji mora jošraditi na sebi da bi se ravnao po onome što zna, a ne poonome što osjeæa". Grow je anoniman, besplatan, otvorensvima bez obzira na vjeru, etnièku pripadnost i jezik. Rad seodvija u više skupina kako bi svatko mogao izreæi svojproblem, saznati istinu o sebi, sazrijevati. Skupine æe voditièlanovi udruge "Obitelj za obitelj" u suradnji s prijateljskinaklonjenim lijeènicima, socijalnim radnicima, sveæenicima,ili bilo kojim drugim zrelim i ozbiljnim èlanom širedruštvene zajednice. Svi koji žele sudjelovati na susretima,koji æe se svake srijede od 19.15 do 21.15 sati održavati uprostorijama franjevaèkog samostana, mogu se prijaviti nabroj telefona samostana 035 444 533 ili na mobitela 098 9045253.

Predavanje dr. Tomislava Ivanèiæa na HKS-uZagreb, 17.4.2013. (IKA) - "Antropološka medicina,epigenetika i hagioterapijsko istraživanje èovjekove duhovnedimenzije" naslov je predavanja koje je 17. travnja naHrvatskom katolièkom sveuèilištu u Zagrebu održao dr.Tomislav Ivanèiæ. Predavanje je dr. Ivanèiæ koncipirao kaopresjek vlastitoga životnog puta, od rimskih studentskihdana, magistriranja filozofije i doktoriranja teologije na temu"Kršæanstvo bez religije". Napomenuo je kako kršæanstvo odostalih religija razlikuje vjera u Oca, Sina i Duha Svetoga tekako pojedine religije razaraju tkivo i èine strahpredodžbama o Bogu kao opasnom sucu, izvještava portalGlasa Koncila. Prisjetio se kako je kao mladi profesorfundamentalne teologije, epistemiologije i religija svijetapoèeo tada intenzivnije razmišljati o Isusovim rijeèima"vjera te tvoja spasila" te da ozdraviti znaèi vjerovati u snagukoja postoji izvan nas. Shvatio je tada, kako je posvjedoèio,da u èovjeku postoji dimenzija koju svi propuštamo te da sumnogi znanstvenici ideolozi koji ne žele prouèavati Boga jerga smatraju religijom. Naglasio je kako mu je godinama uzbiološku, psihološku i vjersku dimenziju nedostajaladimenzija koja bi odgovorila što je èovjek, njegov moral."Shvatio sam da nije dovoljna samo evangelizacija,teologija, propovijedanje, psihologija i ostale znanosti,nedostaje duhovna duša", istaknuo je dr. Ivanèiæ. Dotaknuose hagioterapije i lijeèenja bolesne èovjekove duše, navodeæikako zlo i grijeh svijeta pogaðaju èovjeka u njegovoj osobi iosobnosti. Promišljao je savjest, bitak, zlo kao manjak bitka ipostojanja, bolest duhovne duše kao kljuè mnogih problema."Na psihološkoj razini su simboli, a na duhovnoj uzroci",zakljuèio je dr. Ivanèiæ, navodeæi povrijeðenost, krivnju,nenalaženje smisla ili nekarakternost razlozima frustracije tekako èovjek o svakoj navici može postati ovisan, ali istotako može postiæi i s vrlinama. Glede epigenetike dr. Ivanèiænaveo je podatke istraživanja prema kojima 49 postoèovjekovih genoma može biti upisano od drugih, a ostalih 51posto upisuje sam èovjek svojim mišljenjem, govorenjem idjelovanjem.

Mjeseèna rekolekcija sveæenika Šibenske biskupijeNa temu "Misijske aktivnosti u župnim zajednicama u Godinivjere" govorio vlè. Antun ŠtefanŠibenik, 17.4.2013. (IKA) - Mjeseèna rekolekcija sveæenikaŠibenske biskupije održana je u srijedu 17. travnja u zgradi"Sjemeništa" u Šibeniku. Na temu "Misijske aktivnosti užupnim zajednicama u Godini vjere" govorio je nacionalniravnatelj Papinskih misijskih djela vlè. Antun Štefan. Kakoje istaknuo dužnost svakog vjernika je misijski djelovatiodnosno naviještati Radosnu vijest Isusa Krista. Umisijskom duhu pozvani smo služiti drugima. Iz tog služenjai vjere u Isus Krista misionari crpe snagu za djelovanje,posvjedoèio je vlè. Štefan koji je dvadesetak godina djelovaou Africi kao misionar.Misionar se može biti samo iz ljubavi prema Isusu. U misijese ide u ime Crkve i u ime Isusa Krista. Prvotni ciljmisionara je naviještati Isusa Krista i po vjeri èiniti i djelamilosrða i ljubavi. Misionari nisu samo humanitarci, oni su inavjestitelji poruèio je vlè. Štefan. Radu misionara nisu naprvom mjestu materijalna sredstava nego molitva. U župamaje poželjno poticati vjernike na molitvu za misije imisionare. Treba razvijati misijsku svijest, poruèio jesveæenicima vlè. Štefan. Istog dana u veèernjim satima vlè.Antun Štefan održao je i tribinu o misijama u prostorijamaKatolièke osnovne škole u Šibeniku. Vjernike je potaknuona misijsko djelovanje. Pozvao ih je na molitvu i pomoæmisijama.

Domovinske vijestiika

524. travnja 2013. broj 17/2013

"Zajedništvo u Europskoj uniji izgraðuje se na krivojslici o èovjeku"Razgovor predsjednika HBK nadbiskupa Želimira Puljiæa zaHrvatski katolièki radioZagreb, 17.4.2013. (IKA) - "Zajedništvo u Europskoj unijiizgraðuje se na krivoj slici o èovjeku", istaknuo je urazgovoru za Hrvatski katolièki radio predsjednik Hrvatskebiskupske konferencije nadbiskup Želimir Puljiæ, te jenovoizabranim hrvatskim zastupnicima u Europskiparlament poruèio da se moraju boriti za temeljnuantropološku istinu: "Ta istina ukljuèuje, prije svega,monogamni brak, ili kako stoji u Bibliji: Bog stvorimuškarca i ženu. Vidimo kakvim smo sve krivimideologijama i pokušajima izvrgnuti. Kršæani su pozvanibraniti istinu o èovjeku i istinu o braku, jer Europe – kako jeto rekao papa Benedikt XVI. – ne bi bilo kad bi ta osnovnastanica nestala iz njezine socijalne strukture ili kad bi sepromijenila u svojoj biti. Tada te Europe nema, ona jepokojna, te civilizacije nema." No, tu su i drugi problemi:"Mislim da nam nije svejedno kad nestaju kršæanski simboli,ili postaju smetnja, pa se uklanjaju. Ili, recimo, nedjelja kaosveti dan, Dan Gospodnji, dan obiteljskog zajedništva,pomalo se zanemaruje i postaje obièan dan. To naszabrinjava, jer Europa je izrasla na tim istinama. Gdje jenicala i stvarala se naša kultura nego oko crkava i svetišta, ito na dan Gospodnji?" Po mišljenju nadbiskupa Puljiæa, Europska unija ima i dobrei loše strane, a gledano vjernièki, "slabost Unije je gubljenjekršæanskog spomena i baštine, praæeno svojevrsnimpraktiènim agnosticizmom i vjerskom ravnodušnošæu." Zatood hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu oèekuje"da najprije brane ove svetinje naše na kojima je našaprošlost izgraðena, da brane naše nacionalne interese iintegritet zemlje, da èuvaju baštinu jezika, obièaja ipovijesnu istinu, kao i sva prirodna bogatstva koja nam jeBog udijelio."Jedna od tema razgovora bilo je i moguæe rješenje zadvojeziènost u Vukovaru: "Bilo bi mi jako drago kad bi Srbi,koji žive u Hrvatskoj i u Vukovaru, bili svjesni opasnostipolitizacije ovog pitanja, pa sami zatražili odgodu primjenetog dijela zakona. Ne dolazi time u pitanje ustavno pravo, alipitanje je vremena i naèina? I imajuæi u vidu ono što jeVukovar proživio, bojim se politièkih posljedica. Zato bisrpska zajednica mogla odigrati dobru i pozitivnu ulogu kadbi sama zatražila odgodu, jer politièari ovu temu politiziraju,osobito pred izbore. Šteta je da se jedna ovakva stvar lomi, amogla je biti i drugaèije riješena."U razgovoru za Hrvatski katolièki radio predsjednik HBKprotumaèio je i što papa Franjo misli kada kaže da želi"siromašnu Crkvu za siromašne". "To znaèi da Crkva nesmije biti svrha sama sebi, veæ je u svijetu radi drugih."Smatra da papa Franjo najprije Crkvu želi uèiniti osjetljivomza siromašne, pa æe na primjeru Crkve pouèiti i cijeli svijet.Buduæi da je na proljetnom zasjedanju HBK bilo govora i ovjernicima laicima, mons. Puljiæ istaknuo je da je biskupima"važno da ljudi postanu svjesni da Crkva nisu samo biskupi isveæenici. I kad se govori da je Crkva u ovom svijetupozvana svjedoèiti i naviještati Evanðelje, to nije samodužnost biskupa, sveæenika i Bogu posveæenih osoba. To jedužan svaki krštenik."

.

Rijeka: Permanentno obrazovanje mladih sveæenikaRijeka, 17.4.2013. (IKA) - Mladi sveæenici Rijeèkemetropolije od 15. do 17. travnja u Domu pastoralnih susretau Lovranu sudjelovali su na susretu permanentnogobrazovanja u organizaciji Metropolitanskoga pastoralnoginstituta. Promišljanja o aktualnim pastoralnim temamaodnosila su se na o skrb za bolesne i umiruæe, zdravstveniodgoj i gender ideologiju te pastoralne inicijative u Godinivjere.O pastoralu bolesnih i umiruæih govorio je dr. NikolaVranješ, potaknuvši župnike na brigu za tu populaciju usvojim župama. "Potrebno je bolest povezati s Otajstvomspasenja, ne apsolutizirati samo ovozemaljsko ozdravljenje.Treba posvijestiti ljudima da je i bolest izrièaj svjedoèanstvavjere", rekao je predavaè. Zbog toga je naglasio da jeljudima potrebno približiti znaèenje sakramenta bolesnièkogpomazanja i pripremati ih za primanje tog sakramenta koji sene prima tek pred smrt nego kao milost u bolesti. Bolnièki kapelan fra Žarko Luèiæ iznio je iskustva iz Rijeèkebolnice koja potvrðuju da se na sakrament bolesnièkogpomazanja još uvijek èesto gleda negativno. Potvrdio je dase susreæe s raznolikim reakcijama ljudi u bolnici od kojihpo prilici polovica rado prima sakrament dok ga drugapolovica odbacuje. Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ govorio jeo brizi za umiruæe i rijeèkom hospiciju, ustanovi zapalijativnu skrb koju je osnovao nadbiskupijski Caritas i kojaje zapoèela s radom poèetkom ove godine. Drugoga dana temeljitu analizu kurikuluma Zdravstvenogodgoja u hrvatskim školama dala je predstojnicaKatehetskog ureda Rijeèke nadbiskupije Ksenija RukavinaKovaèeviæ, posebno analizirajuæi za kršæane sporni sadržaj4. modula o seksualnom odgoju. Program koji se provodi uškolama promièe liberalne stavove prema ljudskojseksualnosti, što podrazumijeva otvorenost i prihvaæanjesvih oblika seksualnog ponašanja, kao i spolne/rodneravnopravnosti te uvažavanja prava seksualnih manjina. Više o rodnoj ideologiji, koja se provlaèi kroz programkurikuluma i promièe mišljenje da su rod i spolnost stvarizbora, a ne biološka datost, govorio je sveæenik Krèkebiskupije mons. mr. Nikola Radiæ. Istaknuo je kako je cilj teideologije, pod parolom rodne jednakosti, ukidanje razlika ipodjela na muško i žensko. Posljednjeg dana susreta mladi sveæenici su promišljali opastoralnim inicijativama potaknutim Godinom vjere koja seobilježava na planu opæe Crkve. Predstavnici Rijeèkenadbiskupije te Krèke, Poreèko-pulske i Gospiæko-senjskebiskupije iznijeli su kako je Godina vjere do sadanadahnjivala pastoralno djelovanje u biskupijama i koje suinicijative pokrenute. Mlade sveæenike posjetili su i s njima slavili euharistiju injihovi biskupi - rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ, krèki biskupValter Župan i gospiæko-senjski Mile Bogoviæ.

S. Ružica Bariæ ponovno izabrana za vrhovnupoglavaricu Družbe sestara Bezgrešnog zaèeæa BDMDubrovnik, 18.4.2013. (IKA) - S. Ružica Bariæ izabrana jeponovno za vrhovnu poglavaricu Družbe sestara Bezgrešnogzaèeæa Blažene Djevice Marije iz Dubrovnika u èetvrtak 18.travnja na Vrhovnom kapitulu koji se održava u kuæi maticina Danèama. Vrhovne savjetnice su: s. Darija Jovanoviæ(zamjenica vrhovne poglavarice), s. Anica Cikojeviæ, s.Valerija Šimoviæ i s. Katica Dabo. Za tajnicu Družbe izabrana je s. Finka Zrinušiæ, a za vrhovnuekonomu s. Ljuba Božinoviæ.

Domovinske vijesti ika

6 24. travnja 2013. broj 17/2013

Papa imenovao mons. Ðuru Hraniæa novim ðakovaèko-osjeèkim nadbiskupomÐakovo, 18.4.2013. (IKA) – Apostolska nuncijatura uHrvatskoj objavila je 18. travnja da je Sveti Otac prihvatioodreknuæe mons. Marina Srakiæa od službe pastoralnogupravljanja Ðakovaèko-osjeèkom nadbiskupijom u skladu skan. 401 § 1. Zakonika kanonskog prava te je imenovaonadbiskupom metropolitom iste crkvene pokrajine mons.Ðuru Hraniæa.Mons. Ðuro Hraniæ roðen je 20. ožujka 1961. u Ceriæu, župaNuštar, u obitelji pok. Stjepana i Eve, roðene Markoviæ.Filozofsko-teološki studij završio je na Visokoj bogoslovnojškoli u Ðakovu 1986. godine. Za sveæenika je zareðen uðakovaèkoj katedrali 29. lipnja 1986. Godine 1986. i 1987.obnašao je službu župnog vikara (kapelana) u osjeèkojdonjogradskoj župi Preslavnog Imena Marijina i službutajnika Instituta za teološku kulturu laika u Osijeku. Godine1987. odlazi na poslijediplomski studij u Rim. Ondje je, kaopitomac Papinskoga hrvatskog Zavoda sv. Jeronima, završiospecijalizaciju iz dogmatske teologije na Teološkomfakultetu Papinskog sveuèilišta Gregoriana, gdje je 1993.stekao doktorat iz dogmatske teologije, obranivši tezu podnaslovom "L`uomo immagine di Dio nell`insegnamento diGiovanni Paolo II (1978-1988)" ("Èovjek slika Božja uuèenju Ivana Pavla II. (1978.-1988.)" koja je i objavljena.Po povratku sa specijalizacije iz Rima godine 1993.imenovan je profesorom dogmatike na Teologiji u Ðakovu,danas Katolièkome bogoslovnom fakultetu, gdje kaonaslovni docent predaje sve do sada. Bio je prefektBogoslovnog sjemeništa u Ðakovu (1993.-1996.), glavni iodgovorni urednik Vjesnika Ðakovaèke i Srijemskebiskupije od 1994.-2001., generalni tajnik Druge biskupijskesinode ðakovaèke i srijemske (1998.-2008.). Mons. Hraniæ autor je niza teoloških èlanaka objavljenih uVjesniku Ðakovaèke i Srijemske biskupije, revijama"Diacovensia", "Kateheza", "Bogoslovska smotra" terazlièitim zbornicima i èasopisima. Èesto nastupa kaopredavaè na struènim susretima, simpozijima i projektima uzemlji i inozemstvu, a u mnogo prilika pozivan je da budevoditelj duhovnih vježbi za laike, sveæenike, redovnike iredovnice.Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 5. srpnja 2001.pomoænim biskupom ðakovaèkim i srijemskim i dodijeliomu titulu naslovnog biskupa Gaudiabe. Za biskupa jezareðen 22. rujna 2001. u katedrali u Ðakovu. Od 1.listopada iste godine do danas obavlja službu generalnogvikara Ðakovaèke i Srijemske biskupije, odnosnoÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije. Pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji (HBK) bio jepredsjednik Vijeæa za kler (2002.-2007.), èlan Biskupskekomisije za Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima (2011-2012.), èlan Biskupske komisije HBK za laike. Trenutaènoje predsjednik Vijeæa HBK za katehizaciju (od 2006.),predsjednik Odbora HBK za pastoral Roma (od 2006.), èlanBiskupske komisije HBK za dijalog sa Srpskompravoslavnom Crkvom (od 2007.) te èlan Biskupskekomisije HBK za školstvo i pastoral sveuèilištaraca (od2012.). Na plenarnom zasjedanju Vijeæa europskihbiskupskih konferencija (CCEE), održanom od 27. do 30.rujna 2012. godine u St. Gallenu, imenovan jepredsjednikom Odjela za katehezu pri Komisiji za katehezu,školstvo i sveuèilišta CCEE (od 2012.).Bio je i èlan Urednièkog vijeæa "Glasnika Sveuèilišta J. J.Strossmayera u Osijeku" te zamjenik predsjednikaPovjerenstva za promicanje suradnje izmeðu Sveuèilišta J.J.Strossmayera u Osijeku i Teologije u Ðakovu.Govori talijanski i njemaèki jezik, a služi se i engleskim.

Objava imenovanja mons. Ðure Hraniæa ðakovaèko-osjeèkim nadbiskupomÐakovo, 18.4.2013. (IKA/TU) - Apostolska nuncijatura uHrvatskoj objavila je u èetvrtak 18. travnja u podne da jeSveti Otac prihvatio odreknuæe mons. Marina Srakiæa odslužbe pastoralnog upravljanja Ðakovaèko-osjeèkomnadbiskupijom te je imenovao nadbiskupom metropolitomiste crkvene pokrajine mons. Ðuru Hraniæa, dosadašnjegpomoænog biskupa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije.Istodobno je vijest u Nadbiskupskom domu u Ðakovuobjavio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskupAlessandro D'Errico. Osim ðakovaèkih biskupa Marina Srakiæa i Ðure Hraniæa,susretu su nazoèili srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ, mons.Mauro Lalli, savjetnik Nuncijature, mons. Enco Rodinis,generalni tajnik HBK, mons. Fabijan Svalina, zamjenikgeneralnog tajnika HBK i ravnatelj Hrvatskog Caritasa,brojni sveæenici, èlanovi prvostolnog kaptola, profesori KBF-a u Ðakovu predvoðeni dekanom mons. Perom Araèiæem,odgojitelji Bogoslovnog sjemeništa, redovnice te djelatnicisredišnjih nadbiskupijskih ustanova.Nuncij D'Errico podsjetio je da je nadbiskup Marin Srakiæodmah nakon navršenih 75 godina života ponudio odreknuæeod pastoralne uprave Nadbiskupijom te u razlièitimprilikama molio kako njega, tako i poglavare da se požure simenovanjem njegova nasljednika, smatrajuæi kakonadbiskup mora imati više snage za suoèavanje s izazovimakoje danas susreæe Ðakovaèko-osjeèka metropolija. Kazao jekako je papa Franjo prihvatio njegovu ostavku te se obrationadbiskupu Srakiæu rijeèima: "Draga Ekselencijo, dopustitemi reæi da mi je pomalo žao zbog ove vijesti, zbog velikogpoštovanja koje imam prema Vama. U Vama sam uvijeknalazio mudrog pastira, pametnog, sposobnog, revnog,potpuno posveæenog dobru Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupijei sveopæe Crkve. Uime Svetog Oca i Svete Stolicezahvaljujem za dobro koje ste obilno širili tijekom 23 godinesvoje biskupske službe. Sjeæat æemo Vas se osobito kaobiskupa Biskupske sinode, kao predsjednika HBK, kaopastira koji je slijedio osnivanje nove Metropolijeðakovaèko-osjeèke. Želimo Vam dug život i dobro zdravlje;pratit æemo Vas snažnim molitvama." Nuncijevo obraæanjenadbiskupu popratio je dugotrajan pljesak nazoènih. Prošlih mjeseci pozornost Svete Stolice usmjerila se nacrkvene osobe koje imaju prokušani osjeæaj za Crkvu, dobreljudske i sveæenièke kvalitete i koje imaju jako širokukulturu, rekao je nuncij. "Na kraju, Sveti Otac Franjo izabraoje crkvenu osobu koja dobro poznaje Slavoniju i koja jevama jako draga. I evo, toèno ovaj trenutak, takoðer uVatikanu, bit æe objavljeno da je Njegova Svetost imenovalaðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa i metropolitu - NjegovuEkselenciju preuzvišenog monsinjora Ðuru Hraniæa", rekaoje nuncij, upuæujuæi èestitke novom nadbiskupu teizražavajuæi osobno zadovoljstvo njegovim izborom."Uvijek sam èuo puno dobra o Vama; i – rekao bih još više –mogao sam se uvijek diviti Vašim ljudskim i pastoralnimdarovima. Vi ste izabrani sin ove Metropolije i veæ imatelijepo iskustvo biskupskog služenja. Ovih mjeseci mojegsluženja u Hrvatskoj, mogao sam isto tako konstatirati jošviše koliko je cijenjen Vaš dragocjen doprinos koji ste dalimonsinjoru Srakiæu kao pomoæni biskup. Sve nam topomaže da gledamo s povjerenjem posao koji Vas èeka, uzahtjevnoj službi kao nadbiskupa i metropolite", istaknuo jenuncij, obeæavajuæi novom nadbiskupu svoje molitve. Nakraju govora nuncij D'Errico zahvalio je svima koji su za tajcrkveni dogaðaj posljednjih mjeseci suraðivali sApostolskom nuncijaturom, istièuæi otvorenost i velikuozbiljnost svih ukljuèenih.

Domovinske vijestiika

724. travnja 2013. broj 17/2013

Nadbiskup Srakiæ izrazio je svoju radost i zadovoljstvoizborom svoga nasljednika te zahvalu svima s kojima jesuraðivao tijekom svoje sveæenièke i biskupske službe."Jedan je sveæenik rekao: 'Biskupi dolaze i odlaze, samoKrist Gospodin za stalno ostaje.' Krist koji je 'za nas i za sveljude' ostaje predvoditi našu Crkvu ðakovaèko-osjeèku",rekao je nadbiskup Srakiæ, potom se obraæajuæi nadbiskupuHraniæu: "Tvoje biskupsko geslo glasi: 'Izvezi na puèinu!'Ovo naše 'panonsko more' puno je pliæaka i skrivenih hridi.Izvozeæi na puèinu, uz asistenciju Duha Svetoga, i zagovorBlažene Djevice Marije, budi uvjeren da æeš imati podrškusvojih sveæenika, redovnika i redovnica, kao i ostalihèlanova Božjega naroda, napose mene, nadbiskupa u miru.Pred tobom su teški zadaci, velika odgovornost, noGospodin i tebi govori, kao što je govorio i svima onimakoje je postavljao na èelo svoga naroda: 'Ne boj se! Ja sam stobom!'", rekao je nadbiskup Srakiæ, preporuèujuæi novoganadbiskupa cijeloj nadbiskupijskoj zajednici, uz želje da gaGospodin podrži na "mnogaja ljeta"."Gospodin mi ponovno upuæuje svoj poziv: 'Izvezi napuèinu!' Ispovijedam ponajprije svoju vjeru u TrojedinogaBoga te povjerenje u njegovu Providnost, koja vodi svakiljudski život, Crkvu i èitav svijet. Istodobno mu poniznoizrièem duboku vjernièku zahvalnost za dar sveæenièkogpoziva i za sva njegova dosadašnja dobroèinstva. Spovjerenjem sve stavljam u njegove ruke i želio bih seprepustiti njegovu vodstvu", rekao je okupljenima mons.Hraniæ, upuæujuæi zahvalu papi Franji za povjerenje iimenovanje, njegovim suradnicima što su ga predložili ilipodržali, a osobitu zahvalnost uputio je prvom ðakovaèko-osjeèkom nadbiskupu i metropolitu Marinu Srakiæu, koji gaprati od njegove 17. godine života, kao rektor, profesor ibiskup i koji ga je prije 12 godina zaredio za svogapomoænog biskupa. "Vi ste i najzaslužniji za moje današnjeimenovanje Vašim nasljednikom. Poštovani i dragi oèenadbiskupe, od srca Vam na svemu hvala! Osjeæam seVašim sinom i Vašim dužnikom. Preporuèujem Vam se zabuduænost i molim Vas za Vašu pomoæ. Nadam se da æu i usvojoj novoj službi upravo u Vama imati dragocjenog imudrog savjetnika te da æu smjeti raèunati na Vašuvelikodušnu biskupsku pomoæ u pastoralnim obvezama napodruèju naše drage nadbiskupije", rekao je nadbiskupHraniæ.Osim u osobno ime, zahvalu nadbiskupu Srakiæu za njegovobiskupsko služenje uputio je i uime cijele Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, rekavši kako æe ta služba u povijestibiti upisana zlatnim slovima, spominjuæi Drugu biskupijskusinodu ðakovaèku i srijemsku i sve ono što je ona pokrenulana pastoralno-katehetskom planu, biskupiju uzdignutu narang nadbiskupije i metropolitanskog sjedišta, novuslavonsku Ðakovaèko-osjeèku crkvenu pokrajinu, ponovnoosamostaljenu i obnovljenu Srijemsku biskupiju, Katolièkibogoslovni fakultet u Ðakovu, duhovnu baštinu apostolskogpohoda blaženoga pape Ivana Pavla II. Osijeku i Ðakovu,ponovno izgraðenu i materijalno obnovljenu biskupiju, teškostradalu u Domovinskom ratu, Osijek uzdignut na èastsusjedišta nadbiskupije i metropolije, Vikarijat u Osijeku,Središnju nadbiskupijsku i fakultetsku knjižnicu…Preporuèujuæi se u molitve svim èlanovima Nadbiskupije,nadbiskup Hraniæ izrazio je nadu u velikodušnu otvorenostsvih djelovanju Duha Svetoga koji obnavlja krsni, sveæenièkii redovnièki zanos, sve poziva na svetost te uvijek iznovablagoslivlje brojnim karizmama i darovima, mladenaèkimpoletom mladosti i nadolazeæih generacija bogoslova,redovnièkih kandidata i kandidatica. Posebno se preporuèiobraæi sveæenicima i redovnicima, moleæi za crkvenozajedništvo, vedru bratsku suradnju i suodgovornost u

pastirskom i evangelizacijskom poslanju. "Nadam serastuæem apostolskom žaru i pastoralno-katehetskojzauzetosti svih nas: sveæenika, redovnika i redovnica, svihvjerouèitelja, župnih suradnika i brojnih drugih vjernikalaika po župama naše nadbiskupije te okupljenima uvjernièka društva", rekao je novi nadbiskup, obrativši sepotom profesorima KBF-a i odgojiteljima u Bogoslovnomsjemeništu, istièuæi kako raèuna na njih kao na najbližesuradnike, mudre i struène savjetnike, pomoænike. Na krajuje novi nadbiskup uputio zahvalu biskupima Ðakovaèko-osjeèke metropolije te svim biskupima HBK, na èelu spredsjednikom mons. Želimirom Puljiæem, zamolivšinuncija D'Errica da papi Franji prenese izraze zahvalnosti,sinovsku odanost i ljubav te ga zamoli za njegov apostolskiblagoslov za njega i za èitavu Ðakovaèko-osjeèkunadbiskupiju i metropoliju.Okupljenim novinarima i snimateljima nuncij D'Erricozahvalio je što su se odazvali u tolikom broju. "Vjerujem davam je drago što ste došli jer ovo je uistinu povijesnitrenutak ne samo za Ðakovaèko-osjeèku nadbiskupiju, veæ iza èitavu Crkvu u Hrvatskoj. Dopustite da kažem kako jeovo i za mene osobno trenutak od posebne važnosti jer je toprvo imenovanje tijekom moje službe apostolskog nuncija uHrvatskoj", rekao je mons. D'Errico, prisjetivši se kako muje krajem srpnja prošle godine nadbiskup Srakiæ uruèioostavku. "Rekao sam mu: Ekscelecijo, mora li se to dogoditiupravo s nadbiskupom jedne metropolije, još više, spredsjednikom Hrvatske biskupske konferencije? Tada sammu rekao da, što se mene tièe, može ostati još dugo vremena,i da bi to bila moja preporuka poglavarima Svete Stolice, jerje bio predsjednik HBK, jer sam znao koliko ga poštujudrugi biskupi i kakvo poštovanje uživa u ovoj zemlji. Ali,mons. Srakiæ nije gubio vrijeme da mi kaže da bi to trebalobiti što prije. Stoga smo smatrali dužnošæu njegovu živuželju proslijediti Svetom Ocu", rekao je nuncij. Istaknuo jeveliko poštovanje koje ima prema obojici ðakovaèkihbiskupa te se prisjetio upoznavanja s mons. Hraniæem uBanjoj Luci prije sedam i po godina, tijekom proslave 125.obljetnice Biskupije, kada mu je mons. Hraniæ bioneslužbeni prevoditelj. Kontakti su tijekom godina bili sveèešæi, a intenzivnije se nastavili u srpnju prošle godine, podolasku u Hrvatsku i preuzimanja dužnosti apostolskognuncija.Novinare je zanimala procedura uvoðenja novog nadbiskupai datum kada æe se to dogoditi. Nuncij D'Errico kazao jekako slijedi prijelazni period - mons. Hraniæ je izabraninadbiskup i metropolit Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, amons. Srakiæ nastavlja obavljati svoju službu sve dok namons. Hraniæa ne bude prenesena vlast. Nadbiskup Srakiærekao je da su razmišljali da se ceremonija održi 6. srpnja.Meðutim, zbog èinjenice da novi nadbiskupi od Papedobivaju palij na svetkovinu sv. Petra i Pavla, 29. lipnja, tajæe se èin najvjerojatnije obaviti u subotu 8. lipnja. Mons. Srakiæa novinari su upitali što æe raditi i kako æeprovoditi dane u mirovini, na što je on rekao: "Blago onimakoji imaju neki svoj hobi koji se ne poklapa sa službom kojuje obavljao. Imao sam hobi istraživati arhiv, baviti sebibliotekom, pisati… time æu ispunjati svoje vrijeme idakako, koliko budem mogao, pomagat æu novomnadbiskupu. Papa Benedikt XVI. rekao je: 'Moja je službamoliti za novog papu.' Tako je i moja moliti za novognadbiskupa."Upitan koji su najbolji i najlošiji dogaðaji koji su se dogodilitijekom njegova biskupovanja, nadbiskup Srakiæ odgovorioje: "Smatram da æe razdoblje koje je iza nas obilježitiBiskupska sinoda. Lijepo je bilo i kada je Ivan Pavao II. biogost naše biskupije". Kad sam postao biskup, sve je

Domovinske vijesti ika

8 24. travnja 2013. broj 17/2013

plamtjelo u ljubavi i slobodi prvih izbora i slobodneHrvatske, ali je došao rat koji je uèinio mnogo zla, razoriopojedince, obitelji, župe, biskupiju. Mi smo to materijalnoobnovili, ali posljedice su još uvijek ostale. Poslije svegatoga, kada su sveæenici bili angažirani u obnovi biskupije,želio bih da se ne umore, nego da s istim žarom kojim jebiskup Hraniæ bio moj suradnik budu suradnici novognadbiskupa."Novinare je takoðer zanimalo ima li potrebe za izborompomoænog biskupa. Nuncij je podsjetio kako je Ðakovaèko-osjeèka nadbiskupija, tada Ðakovaèka i Srijemska biskupija,imala dva pomoæna biskupa jer je bila velika površinom, spuno obveza i dužnosti, osobito jer je bila razorena iraseljena tijekom i nakon Domovinskoga rata. "Nadbiskupijaje sada manja, a novi je nadbiskup, hvala Bogu, pun snage.Kao što je nadbiskup Srakiæ rekao, i on mu može pomoæi.Osobno smatram da nema potrebe za pomoænim biskupom, asljedeæih æemo mjeseci morati misliti na druge biskupijekoje se prazne", rekao je nuncij D'Errico. Na samom kraju susreta nuncij je zamolio nadbiskupaHraniæa da u nekoliko reèenica novinarima kaže koji jenjegov program, na što je trenutaèno najmlaði nadbiskup uHrvatskoj odgovorio: "Dvanaest sam godina bio pomoænibiskup mons. Srakiæa, imao priliku upoznati Biskupiju, biosam tajnik naše Druge biskupijske sinode. Kao generalnivikar i pomoæni biskup našeg nadbiskupa pomagao sam uostvarenju sinodskih odluka i izjava. Mislim da bi to trebaobiti prioritet – nastaviti dalje sinodsku obnovu našenadbiskupije, ono što smo zapoèeli, ali nismo u potpunostizavršili. Dakako, to je jedan dugaèak proces. U sveopæojCrkvi prije 50 godina slavljen je Drugi vatikanski sabor pane možemo kazati da smo u potpunosti ostvarili njegov duh izahtjeve a još manje to možemo kazati za ostvarenjesmjernica i odluka Druge biskupijske sinode. Smatram da bito trebalo biti na prvome mjestu i oni prioriteti koje nam jezadala Biskupijska sinoda trebali bi biti moji pastoralniprioriteti. Vidim još jedan prioritet, koji je takoðer usinodskim dokumentima vrlo istaknut, stavljen je èak naprvo mjesto, a to je duhovna obnova biskupije. I naš jenadbiskup vrlo èesto znao ponavljati da treba poæi odautoevangelizacije evangelizatora. Meni to zvoni u ušima itu vidim potrebu da najprije treba raditi na duhovnoj obnovinaših sveæenika. Mi imamo dobrih, prekrasnih sveæenika, alise, kao što je i nadbiskup rekao, ponekad osjeti umor."

Èestitka nadbiskupa Barišiæa mons. HraniæuTvoje imenovanje, dragi Ðuro, sigurno jest Božji blagoslovza našu ravnu Slavoniju, kao i za domovinsku CrkvuSplit, 18.4.2013. (IKA) – Splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišiæ poslao je èestitku novoimenovanomðakovaèko-osjeèkom nadbiskupu Ðuri Hraniæu u kojoj jenapisao: "Vijest da Te je novi rimski biskup, naš papaFranjo, imenovao nasljednikom mons. Marina Srakiæa naStrossmayerovoj katedri, obradovala je mene osobno, kao imoje sveæenike, redovnike, redovnice i vjerni puk Božji. Aliprije svega radost je to Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije,Tvojih sveæenika, osoba posveæenog života, bogoslova inaroda Božjega. S ljubavlju kojom živiš za svoju Crkvu,Boga i bližnjega, s dugogodišnjim biskupskim iskustvom, sasvojim duhovnim, intelektualnim i pastoralnim vrlinama,Tvoje imenovanje, dragi Ðuro, sigurno jest Božji blagoslovza našu ravnu Slavoniju, kao i za domovinsku Crkvu. NekaTe u Tvom novom odgovornom pastirskom služenju trajnoprati nadahnuæe Duha Svetoga i evangelizacijska svježinanovog Petrova nasljednika pape Franje! Èestitam i sretno!Na mnogaja ljeta!"

Èestitka biskupa Škvorèeviæa novom ðakovaèko-osjeèkom nadbiskupu i metropolituU Vašoj èasnoj osobi Ðakovaèko-osjeèka nadbiskupijadobila je iskusna i revna pastira, a naša mlada crkvenapokrajina dokazanog promicatelja zajedništva i pastoralnesuradnjePožega, 18.4.2013. (IKA) - Prigodom imenovanja mons.Ðure Hraniæa novim ðakovaèko-osjeèkim nadbiskupom imetropolitom, požeški biskup Antun Škvorèeviæ uputio muje èestitku sljedeæeg sadržaja: "S osobitom radošæu primiosam vijest da Vas je papa Franjo imenovao za ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa i metropolita. Bratski Vam i od srcaèestitam na povjerenju koje Vam je Sveti Otac iskazao i naslužbi u koju ste postavljeni. Èestitam i uime sveæenika,ðakona, redovnika i redovnica te drugih èlanova Božjegnaroda Požeške biskupije.U Vašoj èasnoj osobi Ðakovaèko-osjeèka nadbiskupijadobila je iskusna i revna pastira, a naša mlada crkvenapokrajina dokazanog promicatelja zajedništva i pastoralnesuradnje. Uvjeren sam da æe se po Vašem nastojanju jošsnažnije ostvarivati sve ono za što smo se zauzimali kad smopredlagali utemeljenje Slavonske metropolije, naposenaviještanje Radosne vijesti siromasima. Neka Gospodinobilno blagoslovi Vaše novo pastirsko služenje i udijeli muuspjeh. U zajedništvu molitve i bratskoj odanosti srdaènoVas u Gospodinu pozdravljam!"

Misa u prigodi 50. svjetskog dana molitve za duhovnazvanjaZagreb, 18.4.2013. (IKA) – U prigodi 50. svjetskog danamolitve za duhovna zvanja misno slavlje u zagrebaèkojprvostolnici u èetvrtak 18. travnja predvodio je zagrebaèkipomoæni biskup Valentin Pozaiæ. Koncelebriralo jedvadesetak sveæenika meðu kojima i predsjednik Hrvatskekonferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica(HKVRPP) dr. o. Vinko Mamiæ, povjerenik za pastoralduhovnih zvanja Zagrebaèke nadbiskupije mr. DubravkoŠkrlin Hren, rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništamr. Anðelko Košæak i rektor Meðubiskupijskog sjemeništamr. Domagoj Matoševiæ. Uvodeæi u misno slavlje, biskupPozaiæ istaknuo je kako je to okupljanje u duhu ispunjenjaIsusove želje "Molite Gospodara žetve, da pošalje radnike usvoju žetvu". Zvanja su dar Srca Isusova, dar za koji Crkvamoli iz dana u dan. Kao u poèetku, tako i danas crkvenazajednica, okupljena oko Djevice Marije, Kraljice Apostola,moli za procvat novih zvanja i redovnica i redovnika isveæenika koji æe htjeti èuti i radikalno živjeti svoj svetipoziv u vjeri i ljubavi darovanog poslanja, istaknuo je uhomiliji biskup Pozaiæ. Prije blagoslova vlè. Škrlin Hrenzahvalio je predvoditelju misnog slavlja, kao i svima koji sudali doprinos u proslavi Dana molitve za duhovna zvanja,kao i onima koji æe sljedeæe nedjelje u župama organiziratiproslave nedjelje Dobrog Pastira. Posebno je zahvalio svimredovnièkim kandidatima i kandidaticama, bogoslovima isjemeništarcima na èelu s njihovim odgojiteljima ipoglavarima. Upravo su ti mladi ljudi u našem vremenukonkretni primjer Božjeg zova i ljudskog odgovora. Oni kojiu današnje vrijeme polaze za Isusom dokaz su da DobriPastir ne šuti. On i danas prolazi uz obale, uz gradove ipredgraða i zove. Oni su èuli njegov glas, rekao je ŠkrlinHren te zahvalio i na molitvenom praæenju svim vjernicimalaicima. Ohrabrio je i sve one koji se ove godine spremajuuæi u bogoslovije, sjemeništa i samostane. Na misi su pjevalizagrebaèki bogoslovi.

Domovinske vijestiika

924. travnja 2013. broj 17/2013

Premijera filma "Susret. Darivanje Boga èovjeku"Zagreb, 18.4.2013. (IKA) – U povodu obilježavanja 50.svjetskog dana molitve za duhovna zvanja u dvorani"Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu18. travnja premijerno je prikazan dokumentarni film"Susret. Darivanje Boga èovjeku" redatelja Roberta Knjaza.Nakon rijeèi dobrodošlice rektora Nadbiskupskogabogoslovnog sjemeništa mr. Anðelka Košæaka, predsjednikHrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara ipoglavarica (HKVRPP) dr. o. Vinko Mamiæ posebnu jezahvalu uputio voditeljici Povjerenstva za promicanje zvanjaHKVRPP s. Ani Begiæ koja je zajedno s o. AntonijemMarijom Èirkom, OCD idejni zaèetnik dokumentarnogfilma. Govoreæi o samom filmu, dr. Mamiæ rekao je kako onželi predstaviti redovništvo danas. No, da bi se izbjegaoiskljuèivo informativni karakter s puno podataka kojiponekad optereæuju gledatelja, film opisuje redovništvo krozèetiri osobne životne prièe. Svoja svjedoèanstva iznijele suredovnice s. Maja Pavla Bašiæ i s. Valerija Kovaè teredovnici don Mladen Deliæ i fra Jozo Èirko. "Oni namgovore o tome kako su odrastali u ovom i ovakvom svijetu,ne razlikujuæi se ni po èemu posebno od veæine svojihvršnjaka i kako su u jednom trenutku odluèili ostaviti sve.Govore o tome kako su došli do tako radikalne odluke i onaèinu na koji su se susreli s redovništvom kao svojimživotnim odabirom. Èetiri su to vrlo razlièite povijestikojima je samo jedna stvar zajednièka, a to je oduševljenjeza osobu Isusa Krista", rekao je dr. Mamiæ. Pojasnio je ikako je taj dokumentarni film dio zajednièkog projektaHKVRPP i KVRPP BiH na podruèju promicanja duhovnihzvanja, a cijeli opus obuhvaæa èasopis "Susret" te mrežnu ifacebook stranicu. U glazbenom dijelu programa sudjelovalisu zbor uèenica Ženske opæe gimnazije iz Zagreba iBogoslovski oktet, a program je vodio Ante Novak. Uprepunoj dvorani meðu kojima posebno valja istaknutimnoštvo mladih, na projekciji su bili biskupski vikar zaosobe posveæenog života zagrebaèki pomoæni biskupValentin Pozaiæ, kao i provincijali i provincijalke, odgojiteljibogoslovije i sjemeništa. Nazoèio je i izaslanik Konferencijeviših redovnièkih poglavara i poglavarica BiH fra ZdravkoDadiæ.

Duhovni susret glazbenih sastava mladihSplit, 18.4.2013. (IKA) - Ured za pastoral mladihSplitsko–makarske nadbiskupije organizirao je duhovnisusret glazbenih sastava mladih u èetvrtak 18. travnja u župisv. Mihovila na Kamenu u Splitu. Susret je zapoèeo misomkoju je predvodio o. Branko Zebiæ. Uslijedilo je kratkoklanjanje uz molitvu pred Presvetim, a zatim su mladi imalipriliku èuti svjedoèanstvo života bivše operne pjevaèiceMarije Bubiæ Jaman. Ona je govorila o svojim traženjimaživoga Boga, svojim usponima i padovima kroz život, naposeban naèin kroz svoju karijeru koja ju je ostavilapraznom i nesretnom. Tada je na neokatekumenskom susretukao po prvi put zaèula rijeèi "Bog te ljubi!" Od tog trenanjeno je srce osjetilo Božju ljubav i milosrðe, jedino što jemoglo pokrenuti njeno srce. Put Gospodina do njenog srcabio je kroz glazbu, ali ne na naèin na koji je ona tooèekivala; pronašla ga je kroz liturgiju i duhovnu glazbu ukoju je mogla izliti svoje biæe. Nakon svjedoèanstva mladivoditelji glazbenih sastava, pjevaèi i sviraèi nastavili sususret u prostorijama župe, dogovarajuæi se za neke buduæezajednièke projekte, upoznavajuæi se i družeæi.

Zagreb: Prikupljanje i podjela pomoæi u odjeæi i obuæiZagreb, 18.4.2013. (IKA) - Prikupljanje i podjela pomoæi uodjeæi i obuæi oduvijek su bili sastavni dio karitativnogdjelovanja Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije pa je tako uprotekla dva mjeseca 260 obitelji primilo od Caritasa takavvid pomoæi. Osim toga, preko centralnog skladišta u Rakitjutijekom prva tri mjeseca ove godine Caritas Zagrebaèkenadbiskupije podijelio je materijalne pomoæi (hrana, odjeæa,obuæa, školski pribor, namještaj) biskupijskim i župnimcaritasima, ostalim crkvenim ustanovama te srodnimudrugama u protuvrijednosti od 740.766,39 kn. Voditeljicaprojekta Melita Madirazza pojašnjava kako se projekt dosada provodio na razlièitim lokacijama u Zagrebu, a od 5.veljaèe se sortiranje odjeæe i obuæe te priprema i pakiranjepaketa odvija na lokaciji Crnojezerska 20. Odjeæu koja se dijeli Caritasu donira Zaklada MOVPetrusparochie iz nizozemskog grada Udena te graðani kao irazlièite pravne osobe iz Hrvatske. Zamolbe za pomoæ uodjeæi i obuæi zaprima Caritasova socijalna služba kojarazgovorom s korisnicima i uvidom u dokumentacijuprovjerava opravdanost i vjerodostojnost zahtjeva. Socijalna služba potom izdaje nalog za izradu paketa ukojem se vodi raèuna o spolu, uzrastu te velièini odjeæe iobuæe. Osim korisnika s podruèja Grada Zagreba, za pomoæse mogu obratiti i osobe u potrebi iz drugih mjesta spodruèja Zagrebaèke nadbiskupije. Paketi se preuzimajuosobno, a samo iznimno šalju poštom zbog izuzetno visokihtroškova. Graðani kojima je potreban takav vid pomoæimogu se obratiti Caritasovoj socijalnoj službi na adresu:Caritas Zagrebaèke nadbiskupije, Podruèni ured Selska -Socijalna služba, Selska cesta 165, 10110 Zagreb, tel. 01 3636 123. Caritas poziva graðane koji žele donirati odjeæu iobuæu da ju donesu u prostorije Caritasa radnim danom od 8do 16 sati, i to na jednu od sljedeæih adresa u Zagrebu:Selska cesta 165 (Trešnjevka), telefon 01 36 36 123; AvenijaDubrava 220 (Dubrava), telefon 01 2929541, elektronièkaadresa podjeladubrava@czn.hr ili Crnojezerska 20 (Gajnice),telefon 01 34 57 175. Za veæe donacije i donacije pravnihosoba potrebno je obratiti se Tehnièko-skladišnoj službi uRakitju na telefone 01 33 23 883 i 01 33 23 022.

Maruliæevi dani 2013.Split, 18.4.2013. (IKA) – U velikoj dvorani ZavodaHrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu sveèanosu u èetvrtak 18. travnja otvoreni 23. Maruliæevi dani usklopu kojih se održava bogat znanstveni, književni iizdavaèki program. Maruliæeve dane je uz prigodno slovo dr.Tamare Tvrtkoviæ o liku i djelu Marka Maruliæa, otvoriopredsjednik Književnog kruga Split akademik Nenad Cambi.Nakon izlaganja dr. Tvrtkoviæ položen je vijenac naMaruliæevu spomen-ploèu u Papaliæevoj ulici u Splitu. Zatimje u samostanskoj crkvi Sv. Frane na Obali u Splitu, u kojojje otac hrvatske književnosti Marko Maruliæ i pokopan,služena koncelebrirana veèernja misa za njega te za svepisce, umjetnike i kulturne djelatnike Splita i okolice. Misuje predvodio mons. dr. Drago Šimundža u koncelebraciji surednikom Zbornika "Kaèiæ" fra Hrvatinom GabrijelomJurišiæem i gvardijanom fra Perom Džidom. U propovijedi jemons. Šimundža istaknuo da se ulaskom u Europu nesmijemo odreæi naših duhovnih, kulturnih i moralnihvrijednosti koje je Maruliæ širio cijelom Europom."Maruliæeva su djela tiskana u stotinjak razlièitih izdanjatijekom 16. i 17. stoljeæa i ulazeæi u Europu, moramo bitisvjesni što sa sobom nosimo. Jasno, respektirajmo ljude okonas, društvo i države, kulture i narode, ali nemojmo seodricat svoga", istaknuo je mons. Šimundža.

Domovinske vijesti ika

10 24. travnja 2013. broj 17/2013

Zakljuèen prvi niz izvedbi mjuzikla "Život za život"Mjuzikl o životu sv. Maksimilijana Kolbea vidjelo oko 4000posjetiteljaZagreb, 18.4.2013. (IKA) - Prvi niz izvedbi mjuzikla oživotu sv. Maksimilijana Kolbea "Život za život" zakljuèenje 18. travnja u prepunoj Dvorani sv. Franje na zagrebaèkomSvetom Duhu. Publika je u proteklih trinaest izvedbi moglavidjeti prikaz života kroz nekoliko scenskih prizora i desetpjesama. Skupina mladih koji su u kolovozu protekle godineprošli audiciju, mjesecima se pripremala pod vodstvomèlanova glazbenoga sastava Novo svitanje. Scenarij zamjuzikl napisao je Krešimir Tièiæ, a režiser je RichardSimonelli. Sve predstave su bile izuzetno dobro posjeæene te se raèunada je na trinaest izvedbi mjuzikl "Život za život" vidjelo oko4000 posjetitelja.

Biskup Bogoviæ s varaždinskim vjerouèiteljima na UdbiniUdbina, 19.4.2013. (IKA) - U sklopu vjeronauènog danaviše od stotinu vjerouèitelja Varaždinske biskupije posjetilisu 19. travnja Gospiæko-senjsku biskupiju i Udbinu gdje suobišli Crkvu hrvatskih muèenika. Misu za varaždinskevjerouèitelje predvoðene predstojnikom Katehetskog uredavlè. Damjanom Korenom predslavio je gospiæko-senjskibiskup Mile Bogoviæ a suslavio je i èuvar svetišta i župnik idekan udbinski mons. mr. Tomislav Rogiæ.Biskup je vjerouèiteljima govorio o nadi u Godini vjere.Kada iskreno uðete u ovaj hram, Bog æe vam pomoæi dauèvrstite svoju vjeru. Bilo je vremena kada su u "tvrde rijeèi"znali posumnjati i Njegovi uèenici, no križ je postao glavnidio kršæanskog stava koji nas nosi i hrani. Zbog toga je ipapa Ivana Pavao II preko praga 3. tisuæljeæa kao najvažnijeodluèio prenijeti popis muèenika iz svojih redova, što smomi ovdje ostvarili. Za njega su muèenici važniji odostvarenja na polju književnosti ili umjetnosti, jer su onisvojim životima svjedoèili bit kršæanstva, a to je spašavanjeuz muku i patnju. Zato je pri BK HBK i BiH osnovanaKomisija za Martirologij koja je održala i I. znanstvenisimpozij koji je govorio ne o ubojicama veæ o žrtvama. Takoje i ova crkva primjer kršæanske muèenièke povijesti koja jeposveæena našim biserima koji su ostavili svoj trag upovijesti. Kao što biskupi odlaze u Rim na grobove svojihprvaka Petra i Pavla, tako i ovdje vjernici dolaze osjetitihrvatski prag vjeènosti. Tu planiramo sagraditi i Svehrvatskigrob da ne zaboravimo snagu naše povijesti, zakljuèio jebiskup Bogoviæ te pozvao vjerouèitelje Varaždinskebiskupije da dolaze na Udbinu s vjerouèenicima.Nakon mise èuvar svetišta mons. Rogiæ proveo je goste krozsve dijelove svetišta uz prezentaciju u kripti crkve.

Kardinal Bozaniæ primio reis-ul-ulemu HuseinaKavazoviæaZagreb, 19.4.2013. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ primio je, u petak 19. travnja uNadbiskupskom dvoru u Zagrebu, reis-ul-ulemu Islamskezajednice u Bosni i Hercegovini mr. Huseina Kavazoviæa. Susretu su nazoèili i predsjednik Mešihata Islamskezajednice u Hrvatskoj muftija dr. Aziz Hasanoviæ, šefKabineta reis-ul-uleme Ramiz Èoliæ, šef Kabineta muftijemr. Nermin Botonjiæ te moderator Nadbiskupskogaduhovnog stola mons. Nedjeljko Pintariæ, izvijestio jeTiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.

Susret mladih "istoka" i "zapada" na grkokatolièkojliturgijiZagreb, 19.4.2013. (IKA) - Grkokatolièka župa sv. Æirila iMetoda na zagrebaèkom Gornjem gradu bila je u petak 19.travnja mjesto susreta mladih te župe i Hrvatskedehonijanske mladeži župe BDM Majke Crkve i sv.Maksimilijana Kolbea iz zagrebaèke Trnovèice. Mladi suzajednièki sudjelovali u slavlju liturgije sv. Ivan Zlatoustogkoju je predvodio o. Danijel Hraniloviæ, župni vikargornjogradske župe, u zajedništvu s o. Markom Šopom,župnim vikarom župe u Trnovèici. Na liturgiji su bili ibogoslovi franjevaèke, isusovaèke, dominikanske družbe tedružbe Misionara Krvi Kristove. Dehonijanska mladež prepoznala je u Godini vjere prilikuupoznati i "drugo pluæno krilo Crkve", katolike vjernikeistoènog, bizantskog obreda – grkokatolike, te organiziralapredavanje o grkokatolicima u studenome 2012. Uslijedio jepoziv o. Hraniloviæa na zajedništvo i osobni doživljajliturgije po grkokatolièkom obredu, u grkokatolièkoj crkvi. Prije poèetka liturgije o. Danijel pozdravio je mlade iupoznao ih s naèinom slavljenja liturgije i s nakanama nakoje æe biti slavljena, te dodao: "Dopustite da Duh Božjidjeluje, da vas on vodi, kako biste – premda je liturgijarazlièitija od one na koju ste vi nauèeni – mogli osjetitiljepotu i bogatstvo istoènog obreda". U homiliji se Hraniloviæ osvrnuo na otajstvo Uskrsnuæa, napoziv Krista uskrslog na vjernost, na pouzdanje u Božjemilosrðe, na potrebu kršæanskog svjedoèenja u današnjemsvijetu: "Svi prepoznajemo Kristov zov, njegov pozivosjeæamo u srcu. Na nama je samo otvoriti se i odgovoriti nataj njegov poziv, prihvatiti tu njegovu ponudu, biti njegovprijatelj, slijediti ga, živjeti za njega i s njim, pronositinjegovo Evanðelje, njegovu rijeè, njegovu ljubav u društvo,meðu prijatelje, meðu mlade, meðu naše obitelji, gdježivimo, uèimo, radimo i djelujemo". Kako bi se uspjelo utom naumu "nama je hraniti se njegovim tijelom i njegovompredragocjenom Krvlju, nebeskom manom, tom hranomkako bismo baštinili život vjeèni", rekao je Hraniloviæ. Na završetku liturgije Hraniloviæ je zahvalio mladima nasudjelovanju u liturgiji te svima udijelio pojedinaèniblagoslov svetim uljem koje kroz uskrsno vrijeme gori ukandilu uz svetohranište.

Katolièke obitelji pomažu starije, nemoæne i bolesneZagreb, 19.4.2013. (IKA) - "Treæu godinu u nizu èlanoviMeðunarodne katolièke zajednice Zagreb novac prikupljenkorizmenim odricanjem daruju za potrebe Caritasovaprojekta Karitativna skrb za starije, nemoæne i bolesne osobeu njihovoj kuæi", istaknula je voditeljica projekta SuzanaKlariæ, djelatnica Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije. Novackoji je prikupilo dvadesetak obitelji iz te udruge voditeljiciKlariæ predao je 19. travnja blagajnik ICCZ-a Frederic Creteu Caritasovom podruènom uredu u Selskoj cesti u Zagrebu.Istaknuo je odgojnu važnost te akcije za sve èlanove udruge,a posebice za djecu koja su se odricala džeparca s ciljem daublaže životne teškoæe starih i nemoænih osoba koje sukorisnici Caritasovih usluga. Primajuæi donaciju od 4480 kuna, voditeljica Klariæzahvalila je na povjerenju koje udruga International CatholicCommunity of Zagreb veæ treæu godinu iskazujezagrebaèkom Caritasu te je najavila da æe novèana sredstvabiti utrošena za kupnju tlakomjera kojim æe se koristitimedicinska sestra - volonterka te za dvije peæi za korisnikeprojekta "Karitativna skrb za starije, nemoæne i bolesneosobe u njihovoj kuæi".

Domovinske vijestiika

1124. travnja 2013. broj 17/2013

Prvi nacionalni studijski dan djelatnika u pastoralubraka i obiteljiPoruke predsjednika HBK nadbiskupa Puljiæa i predsjednikaVijeæa HBK za život i obitelj biskupa ŽupanaZadar, 19.4.2013. (IKA) - "Èini se da se pretkazuje velikaduhovna borba u sljedeæim godinama. Ne smijemo se bojatini biti zahvaæeni malodušjem. Obitelj je Božja institucija iizdržala je kroz sva tisuæljeæa do danas. Mora nam samo bitižao naroda koji podliježe lažima i propada", poruèio jepredsjednik Vijeæa Hrvatske biskupske konferencije za životi obitelj krèki biskup Valter Župan, otvarajuæi Prvinacionalni studijski dan za djelatnike i suradnike u pastoralubraka i obitelji u petak 19. travnja u samostanu Školskihsestara franjevki u Arbanasima u Zadru. Susret je okupiodvjesto sudionika, meðu kojima brojne obitelji s djecom, izcijele Hrvatske, BiH, Crne Gore i Maðarske. Mons. Županizrazio je radost što su se konaèno uspjela institucionaliziratidogaðanja takve vrste na planu HBK u pastoralu obitelji.Hrvatski biskupi prihvatili su prijedlog da se jedne godineodrži studijski dan, sljedeæe godine nad/biskupijski susret, atreæe godine nacionalni obiteljski susret. Svrha studijskogdana je poveæati i produbiti poznavanje crkvenog uèiteljstvai dostignuæa znanosti koji tretiraju složenu obiteljskutematiku te doæi do što boljeg poznavanja sakramentaženidbe. Takoðer, kroz susrete, razmjenu mišljenja iiskustava, steæi nova saznanja i biti sposoban prenijeti ihdrugima. "Mislim da su i oni najsporiji u shvaæanju poèeliuviðati da je krenula kolosalna medijska, ideološka, politièkai zakonodavna kampanja koja nema premca u povijesti i tona planetarnom planu; da se ono što nije normalno prihvatikao normalno, ono što se protivi prirodnom redu stvariproglasi apsolutno prirodnim i naravnim, ono što je potpunostrano ljudskoj fiziologiji da bude smatrano kao uroðenonašem fiziološkom ustrojstvu", upozorio je biskup Župan.To izopaèenje prirodnog reda protivi se i crkvenom nauku. Mons. Župan podsjetio je kako su tršæanskom biskupuGiampaolu Crepaldiju nasilnici onemoguæili izlazak iz kuæezato što je jasno progovorio o spolnosti. Mediji su napali isplitsku lijeènicu Katarinu Dvornik koja zbog svoje savjestinije htjela dati djevojci abortivnu pilulu. "Njoj izražavamsvoju podršku i èestitam na hrabroj odluci. To su ozbiljnaupozorenja da æe katolici biti progonjeni ne budu li sebezuvjetno poistovjetili s mentalitetom homoseksualaca. Utijeku je ozakonjenje tzv. istospolnih brakova u svijetu.Priznati takve zajednice znaèi prihvatiti ideologiju kojaocjenjuje kao èin diskriminacije svaku distinkciju,razlikovanje izmeðu homoseksualnosti i heteroseksualnosti",upozorio je biskup Župan. Podsjetio je na navodpovjesnièarke Marte Sordi kako je ženidba i kod Rimljana,koji su bili poznati po svom raskalašenom životu, npr.pjesnik Ovidije je zbog svog krajnjeg nemorala bio prognaniz Rima, uvijek bila monogamna i uvijek izmeðu jednogmuškarca i jedne žene. I cara Nerona, kad se dva putaupustio u istospolnu zajednicu, Tacit, Svetonije i Cassiusoštro su kritizirali. "Obitelj koja je spremna svjesno iinteligentno èvrstoæom vjere zastupati i živjeti ponepovredivim prirodnim Božjim zakonima ostaje najèvršæitemelj morala i buduænosti naroda. Zato je hitno i neophodnopotrebno raditi na intelektualnom i duhovnom osvješæivanjuobitelji i mladih. Nije se dovoljno uèinilo na tom planu uposljednjih šest mjeseci kroz koje se uvodi i èetvrti modulzdravstvenog odgoja", rekao je biskup Župan, istaknuvši daje cilj studijskih dana potaknuti studiozni pristup obiteljskoj ibraènoj tematici. Prigodnu rijeè uputio je i domaæin, predsjednik HBKzadarski nadbiskup Želimir Puljiæ. "Studijski dan bi trebaopostati naša zajednièka briga u odreðenim etapama. To što se

tu govori treba postati glavnim zadatkom obrade pobiskupijama sljedeæe godine, pa treæe godine nacionalnisusret obitelji. Takvim radom želimo pridonijeti da se èujeistina o obitelji, da je zastupamo i da se za nju borimo. Nesamo istina o èovjeku, nego i istina o obitelji", istaknuo jemons. Puljiæ, dodavši da povijest èovjeka i ljudskog spasenjaide preko obitelji koja je u središtu Božje pozornosti. "Navjenèanju se po božanskoj uredbi raða ustanova èvrstogzajedništva, zajednica koja postaje intimnom zajednicomživota i ljubavi. Obitelj treba biti u središtu posebnedruštvene i crkvene skrbi. Brak postaje zvanje u kojemmladenci dobivaju zadatke, doživotno obeæanje vjernosti,ljubavi i poštovanja. Kao što je nekad Bog savezom ljubavi ivjernosti prišao svom narodu, tako u èinu vjenèanja,Spasitelj i zaruènik Crkve, Isus Krist, dolazi ususretkršæanskim supruzima i obnavlja prvotni naum zapisan naprvim stranicama Biblije koje je Stvoritelj upisao u srcamuža i žene", rekao je mons. Puljiæ. Unatoè iskušenjima ipoteškoæama kojima smo izloženi, sakrament ženidbeistodobno je poziv i zapovijed - ostati zauvijek vjeran jednodrugome i poslušan volji Gospodnjoj, poruèio je nadbiskup.Osnovna potka obiteljskog života je ljubav, a prate jekreposti poštovanja, povjerenja, žrtve i zahvalnosti."Stvaranje zajednice osoba je zadatak pred kojim se nalazisvaka obitelj. Ona je i milosno stanje za koje se valja Bogumoliti te isprositi zagovor, zaštitu i blagoslov Svete obitelji.Isus je podijelio brige i ljudske radosti time što je došao,utjelovio se i postao èlanom ljudske obitelji. On æeblagosloviti svaku obitelj ako bude vjerna, gorljiva u ljubavii postojana u molitvi", zakljuèio je nadbiskup Puljiæ.Mr. don Damir Stojiæ u izlaganju o temi susreta istaknuo jeda su u hiperseksualnom društvu rijetki imali hrabrost poputIvana Pavla II. reæi svijetu da je ljudska seksualnost punoviše od samog užitka. Ona je sveta i znak. Nauk Crkve okotih pitanja je dobar, istinit i lijep. Vlada mišljenje da je dušadobra a tijelo loše, no kad tijelu damo dostojanstvo koje mupripada, možemo shvatiti središnju istinu naše vjere, da jerijeè tijelom postala. I da je Krist uskrsnuo, rekao je Stojiæ,istaknuvši da su tijelo i teologija neraskidivo povezani. Kristnas ne spašava bez tijela. Ulaskom Rijeèi koja je uzela tijelo,tijelo ulazi u teologiju, teologija ulazi u tijelo. Ivan Pavao II.nije rekao ništa novo u tim katehezama, ali je dao novumetodologiju koja se zove fenomenološki personalizam. Uraspravi o zdravstvenom odgoju, vidi se kako vlada i nekistruènjaci ne vjeruju mladima, ocijenio je Stojiæ te poruèioda se u pastoralu obitelji ne smije bojati govoriti da Bog imazamisao za brak, tijelo, za seksualnost i spolnost. Potaknuoje i na stvaranje kulture èistoæe.

Prvi susret ministranata dehonijanskih župaZagreb, 20.4.2013. (IKA) - Prvi susret ministranata župakojima upravljaju sveæenici Srca Isusova, dehonijanci,održan je u subotu 20. travnja u župi BDM Majke Crkve isv. Maksimilijana Kolbea u zagrebaèkoj Trnovèici. Nasusretu, upravo u tjednu molitve za duhovna zvanja,sudjelovalo je oko 70 ministranata i minstrantica iz župedomaæina, župe sv. Mihaela iz Prelošèice, te župe Svihsvetih iz Požeških Sesveta. Nakon kratkog predstavljanjaslavljena je euharistija koju je predvodio o. Zvonko Šeremetu zajedništvu s ocima Tomaszom Cybulom i MirkomSadakom. Nakon mise uslijedio je ruèak, a potomnadmetanja u stolnom tenisu, nogometu i povlaèenjukonopa. U svim su se disciplinama najuspješnijima pokazali ministranti iz Požeških Sesveta sa svojim "izbornikom o.Zvonkom".

Domovinske vijesti ika

12 24. travnja 2013. broj 17/2013

Sjednica Biskupijskoga pastoralnog vijeæa DubrovaèkebiskupijeDubrovnik, 20.4.2013. (IKA) - Redovita sjednicaBiskupijskoga pastoralnog vijeæa Dubrovaèke biskupijeodržana je u subotu 20. travnja u velikoj vijeæniciBiskupskog ordinarijata u Dubrovniku. Nakon uvodnemolitve koju je predvodio dubrovaèki biskup Mate Uziniævijeænici su prihvatili zapisnik s protekle sjednice. Generalnivikar Dubrovaèke biskupije, ujedno tajnik BPV-a mons.Petar Paliæ izvijestio je o dogaðanjima u biskupiji u Godinivjere, a predstojnik Ureda dubrovaèkoga biskupa VjeranMartiæ o programu doškolovanja odgojiteljica u vjeri upredškolskim ustanovama. Vijeænici su raspravljali i opojedinim praktiènim pitanjima kao što su slavlja misa pokapelama u župama biskupije, o prijedlogu graðanskihinicijativa za raspisivanje referenduma za definiranje brakakao zajednice muškarca i žene u Ustavu RH, o primanjusakramenta potvrde, pripremama za Susret hrvatskekatolièke mladeži u Dubrovniku te drugim aktualnimpitanjima u životu mjesne Crkve.

Duhovna obnova prosvjetnih djelatnikaPlitvice, 20.4.2013. (IKA) - Na Plitvicama je u subotu 20.travnja održana duhovna obnova za prosvjetne djelatnike iodgajatelje s prostora Gospiæko-senjske biskupije. Više od40 prosvjetnih djelatnika i više ravnatelja osnovnih i srednjihškola iz Ogulina, Gospiæa, Otoèca, Cetingrada i Plitvicaokupilo se u pastoralnom centru župe BDM Majke Crkvegdje je u organizaciji Katehetskog ureda dr. Ivan Bodrožiæ sazagrebaèkog KBF-u, održao duhovnu obnovu na temu "Bogodgojitelj èovjeka i njegova odgojna metoda". Susretprosvjetnih djelatnika posjetio je i gospiæko-senjski biskupMile Bogoviæ.

Susret mladih Šibenske biskupijeŠibenik, 20.4.2013. (IKA) - Susret mladih Šibenskebiskupije održan je u subotu 20. travnja u prostorijamaKatolièke osnovne škole u Šibeniku. Tema susreta bila je"Vjera te tvoja spasila". Središnji dio bilo je osobnosvjedoèanstvo vjere isusovca Ivana Manduriæa koji jeistaknuo da je u životnom traženju Boga nužno biti otvorenpoticajima Duha Svetoga. Upozorio je kako životni putodvojen od Boga vodi u ispraznost. Kroz osobne primjerepokazao je kako ulazak Boga u život vodi u izobilje života.Vjera u životu mladog èovjeka veoma je bitna. Mladi èovjektraži autentiène svjedoke vjere, poruèio je mladimaManduriæ, koji je predstavio i ljetni kamp za mladeModrave. "Mladi Šibenske biskupije ozbiljno shvaæaju kršæanstvo ivjeru. To me posebno raduje", rekao je biskupijskipovjerenik za pastoral mladih don Gabrijel Jagarinec,rekavši da kroz taj susret žele promišljati o daru vjeru koji senalazi u mladom èovjeku. Susret mladih Šibenske biskupije okuplja mlade aktivne užupnim zajednicama biskupije, a u potpunosti su ga osmislilianimatori, pojasnio je jedan od organizatora susreta ianimator Antonijo Smoljiæ. Animatori su osmislili rad uradionicama u kojima su sudionici susreta promišljali o vjeri. Redovnice franjevke od Bezgrešne svjedoèile su vjeru svojedružbe. U sklopu susreta mlade Šibenske biskupijepozdravio je i šibenski biskup Ante Ivas. Mladima je ukazaona važnost vjere u životnim izazovima.

Nacionalni studijski dan o pastoralu braka i obitelji (2)Zadar, 20.4.2013. (IKA) - "Kulturi života prijetebiomedicinski, društveni i pravni okviri. Društveno ozraèjenije stimulirajuæe za dostojanstveno uvažavanje teologijetijela i egzistencije evanðelja života. Ideološki promoviranakultura najporaznije se oèituje u podruèju tjelesnosti",poruèila je dr. Suzana Vuletiæ u izlaganju na Prvomnacionalnom studijskom danu za suradnike u pastoralu brakai obitelji u subotu 20. travnja u samostanu Školskih sestarafranjevki u Zadru. Dr. Vuletiæ upozorila je da biomedicinskeintervencije odstupaju od svoje izvorne plemenitosti,tehnikama manipuliraju životom i proizvoljno gaokonèavaju. Život ugrožava i pasivno ponašanje ljudi koji bito stanje mogli promijeniti, a ništa ne poduzimaju.Manipulaciju ljudskim životom nije lako odmah prepoznatijer se takvi zahvati opravdavaju napretkom znanosti iliinteresima društva. "Njihovi sukrivci su zakonodavne vlastikoje ih na pravnoj razini legaliziraju i depenaliziraju, tejavno nameæu ideologije koje ne poštuju puno ostvarenjeljudskog života ni Ustavom zajamèeno temeljno pravo,pravo na život svakom ljudskom biæu", poruèila je dr.Vuletiæ. To se oblaèi u ruho zakona donesenih premademokratskim pravilima. Liberalna demokracija nominalnoistièe ljudska prava, a istodobno ih gazi ili selektivnouvažava. Prenaglašavaju se prava jednih na štetu drugih,prevladavajuæim zakonom "jaèega", upozorila je. Današnjabiomedicina odstupa od svog temeljnog postulata da budestalna pratnja i pomoæ èovjeku u njegovoj biološkoj slabosti,patnji i boli. Biomedicina želi potpuno bio-tehnološkizagospodariti ljudskim životom, upozorila je dr. Vuletiæ.Crkva cijeni dostignuæa znanosti ako su pomagalo upromicanju cjelovitog razvoja èovjeka i za opæu koristljudskog napretka. No, suvremena biomedicina gubisenzibilitet za cjeloviti vid integralnog èovjeka, svodeæi gasamo na njegovu materijalno-organsku dimenziju. Duhovnei moralne dimenzije marginalizira jer nisu podložneempirijskim metodama. Crkva smatra: ako tehnološkaznanost služi u terapeutske i dijagnostièke svrhe, dopuštenaje. Ako služi u terapeutske svrhe, odobrena je jer joj je ciljlijeèiti narušeno bio-psiho-fizièko stanje. No, ako služialternativnom cilju, tj. potpunoj izmjeni naravnog procesa,umetanju tehnièkih elemenata u ljudsku narav, treba odluènobiti protiv takvih zahvata, upozorila je dr. Vuletiæ.Primjena teologije tijela i evanðelja života u pastoralnojpraksi u priježenidbenom i posliježenidbenom pastoralu tebraènom i obiteljskom savjetovanju razraðena je u šestradionica. Istaknuta je potreba za jasnijom informiranosti osvemu što u vezi pomoæi obitelji postoji u Crkvi. Obiteljskosavjetovalište bi trebalo biti dijagnostièki centar, èiji bidjelatnici trebali prouèiti i promovirati nauk o teologiji tijelaIvana Pavla II. Potreba je struène edukacije i kvalitetnaformacija o teologiji tijela. "Treba više znanja, višehrabrosti, više slobode koja proizlazi iz više življene vjere, anju se živi sakramentalno. Treba uæi u teologiju tijela kaomaterijal i hraniti se Božjom rijeèju", rekla je Ana Cukrov.Poticajno bi bilo da na dekanatskoj razini djeluje Obiteljskicentar, a u župama skupine za prouèavanje kateheza oteologiji tijela Ivana Pavla II. Braène parove trebalo bipozivati na susret u župi, da osjete podršku Crkve, da u župisvjedoèe o problemima i braènoj sreæi. Brak, èiji su uvjetiodgovornost i zrelost, treba razvijati cijeli život, preispitivatisvoje osjeæaje, posvješæivati sakrament, istaknuto je uradionici. Upozoreno je na porast ovisnika o pornografiji usavjetovalištima. Specifièno živjeti evanðelje života znaèi poštovati život odpoèetka do kraja, istaknuto je u radionici o evanðelju života.Odgojem za vrijednosti mlade se priprema za druge. Trebalo

Domovinske vijestiika

1324. travnja 2013. broj 17/2013

bi povezivati pastoral obitelji i mladih, odnosnopriježenidbeni pastoral. Mladima treba davati konkretnezadatke, da ih se uèi odgovornosti, npr. starije mladeukljuèiti u rad s prvoprièesnicima. U pastoral treba ukljuèitiiskustveno bliže ljude, koji poznaju kategoriju ljudi kojimagovore. Zajednice obitelji u župama su dobri primjer.Njihovo djelovanje ohrabruje, mladi se tu uèe na primjerimai znaju gdje doæi. Treba pomoæi i obitelji u poteškoæama, èijeje dijete bolesno. Kad se pita kako nosi taj križ, da ukaže naKrista koji mu ga pomaže nositi. Treba razvijati palijativnuskrb za stare i nemoæne, poput hospicija u Rijeci. Neznanjeje veliki problem, upozoreno je, zbog èega je ljude lakodezinformirati i manipulirati. Važno je poznavati bioetièkepojmove, ali i znati izreæi stavove u medijima. Ne mora sepolaziti iz pozicije struènjaka, nego progovarati jednostavno,shvatljivo svima, da se svatko može prepoznati. Djeca sunajvažniji resurs društva te je istaknuto da treba razbijatipredrasude da su obitelji s brojnom djecom socijalnisluèajevi, a njihovi èlanovi neobrazovani ljudi. Treba lobiratiza život i u politici. U raspravi je istaknuto kako je papa IvanPavao II. koristio pojam antievangelizacija; jako jeorganizirana i u nju se ulažu velika sredstva, a djeluje i uznanosti, školstvu, medijima. Papa je govorio o potrebiborbe za svaku dušu, treba obratiti pozornost na glazbu ikulturu slobodnog vremena. Studijski dan je kvalificirani i perspektivni skup. Bitno jeznanje, da bi se moglo pretoèiti u rješavanje konkretnihproblema, istaknuo je biskup Župan. Izrazio je priznanjesudionicima koji su u svojim biskupijama izabrani kaosposobni predstavnici koji angažirano provode obiteljskipastoral. To izabranje ih obvezuje da dalje prenesu što suèuli. Izabranje je poslanje. "Pozvani ste promicati studijskesusrete. Potrebno je da ljudi budu upuæeni. Puno jeneupuæenosti. Trebamo promovirati intelektualnu izgradnjuobitelji, muževa, žena, ljudi uopæe. Budimo konkretni!Nemojmo teoretizirati i filozofirati. Obiteljski život jekonkretna stvar. Pozivajte ljude koji æe konkretno govoritinašem èovjeku", poruèio je mons. Župan sudionicima,potaknuvši ih da sljedeæe godine organiziraju obiteljskisusret u biskupiji. Radionice o teologiji tijela vodili su don Damir Stojiæ iMarina Katiniæ, Anamarija Ivankoviæ i Josipa Wenniger,Martina Šimuniæ i Ana Cukrov. Radionice o evanðeljuživota vodili su Nikolina Æorak i don Mislav Kutleša, PetarKrešimir Hodžiæ i Suzana Vuletiæ te Anita Strujiæ Vladnoviæi Danijela de Micheli Vitturi. Nadbiskup Puljiæ izrazio jezadovoljstvo što se na Studijskom danu otvorilo ozraèjepovjerenja za raspravu. "Ovi skupovi su zamišljeni darastemo u onome što želimo, da napredujemo u onome štonam je Providnost udijelila. Svjesni smo svojih slabosti, aliako smo svjesni ideala, onoga što je bilo od poèetka, ondanas to vuèe i trudimo se iæi prema tome i to ostvariti. Brak jezvanje i zadatak koje mladenci preuzimaju pred Bogom iCrkvom", rekao je mons. Puljiæ. Zahvalio je 75 obiteljiGrada Zadra koje su ljubazno ugostile obitelji sudionike tedon Emilu Bilaveru koji je kao domaæin organizacijskikoordinirao susret u smještaju, okrepi obitelji hranom ipiæem, volonterima i klapama koje su uvelièale susret.Misno slavlje sa sudionicima susreta predvodio je biskupŽupan, ponovno istaknuvši potrebu intelektualne i duhovneizgraðenosti. "Buduæi da je danas jedan od glavnih ciljevarušiti obitelj, èega moramo biti jako svjesni, možemo bitilako na putu prihvaæanja opæeg mentaliteta. Obitelj se ne rušiotvoreno, nego prikriveno, ali zato vrlo, vrlo rafinirano",upozorio je mons. Župan. Istaknuo je kako je u današnjemvremenu vladanje veæine norma, pravilo za sve. A prvikršæani, premda u manjini, imali su snage oduprijeti se

mentalitetu veæine. Kršæani nisu htjeli niti nazoèiti urimskim amfiteatrima gdje su u glavnim krvavim igramaumirali robovi i sudionici. "Žena na èelu feministièke udrugeu Krèkoj biskupiji bez ikakvog je ustezanja javno izjavila daje obitelj najlošije okruženje za odgoj djeteta. Od te tvrdnje,do rafiniranih postupaka oduzimanja djece od vlastiroditelja, jer nisu sposobni odgajati, maleni je korak. Zatomoramo dobro paziti na našu sklonost da se priklonimoopæem mentalitetu", upozorio je mons. Župan, istaknuvši datome pogoduje cijelo okruženje jer su mnoge obitelji uekonomskom škripcu. "Nezaposlenost i mala primanja suvrlo pogodni momenti jer je èovjeku svega dosta. Uzalud æešgladnom èovjeku nešto dokazivati. Ljudi odmahuju rukomna inicijative protiv ovog ili onog odgoja i modula, kad im jeproblema na vrh glave. Tada ljudi ne mogu biti zainteresiraniza to što Crkva govori", rekao je mons. Župan. Podsjetio jekako je i Isus potaknuo apostole da nahrane ljude, a rekli suda nema, pored košare s pet kruhova i dvije ribe. "Kad jeèovjek gladan, nemaš ti njemu što dokazivati. Zato su ovovrijeme i socijalni moment pogodni da se uvedu mnogezlokobne stvari. Toga moramo biti svjesni", upozorio jemons. Župan. Kršæanin je znak osporavanja, rekao je krèki biskup. No,kršæanin u društvu treba imati intelektualnu i duhovnusposobnost da zna obrazložiti što zastupa, na primjerennaèin, primjerenim rijeèima. "To znaèi, najprije proživljeno,a ne nauèeno. Vatikanski sabor govori o roditeljima koji bitrebali postati svjesni svog poslanja da otvore savjesti djeceBožjoj ljubavi. Uèiti djecu da ih Bog voli", rekao je biskup.Podsjetio je kako je otac Karola Wojtyle uzeo svog sina zaruku i pred kipom Majke Božje Gospi rekao: Majko, ovo jedijete ostalo bez majke. Odsad mu ti budu majkom. "Nebo jeozbiljno shvatilo tu molbu, to traženje i ispovijest vjere ocaWojtyle. Bog ozbiljno shvaæa naše molitve. Ali je trebalohrabrosti, uzeti dijete za ruku, poæi u crkvu i reæi, Marijo,sad se ti misli. Imamo li mi vjere za takvu hrabrost", upitaoje mons. Župan, istaknuvši da je u toj zadaæi roditelja vrlovažna budnost. "To znaèi biti sposoban uvidjeti i iskoristititrenutke i prigode da se u obitelji zapoène govor o vjeri teosposobiti djecu da se kritièki odnose prema onome što ihokružuje. Umirovljeni papa Benedikt XVI. istièe budnost jeræe doæi situacija kad æe trebati intervenirati. Treba znatiuhvatiti moment, znati vidjeti, razumjeti. To je ta duhovnabudnost. O tome je i Isus govorio", rekao je biskup. Istaknuoje da sposobnost roditelja ukljuèuje i senzibilnost,sposobnost intuicije. "To je sve plod unutarnje budnosti, daroditelji osjete u djeci pitanja o vjeri, bilo da su izreèena ilisu u nutrini. Sposobnost intuicije roditelja je da shvati što jeu djetetu. To se lako može vidjeti, ali treba imati sposobnostintuicije, da razumiješ ono što nije izreèeno. Ako vidiš da jeu djetetu pitanje o odnosu prema Bogu i vjeri, to je momentza intervenciju. Tu se izgraðuje. Tu je neizostavna inezamjenjiva uloga roditelja", poruèio je mons. Župan. Krèki biskup je istaknuo i drugi važan element – radost."Prenošenje vjere uvijek treba biti prožeto radošæu.Vazmena radost ne prešuæuje bol. Trpljenje i bol su sastavnidijelovi života. Radosna vijest evanðelja sastoji se u novompogledu, u sposobnosti da se Božjim oèima gleda na svakusituaciju. Onima koji Boga ljube sve služi na dobro. To nesmije postati fraza. Bog sve vodi i ima svoje planove. Bogzna zašto je nešto pripustio. Ali tu se traži vjera. Izgraðujetakvo prenošenje vjere roditelja djeci", poruèio je mons.Župan. Da bi se to moglo ostvariti, treba intelektualnaizgraðenost, èemu trebaju poslužiti susreti poput Studijskogdana. "Ljude treba prosvjeæivati. Budite promicatelji toga",poruèio je mons. Župan sudionicima, istaknuvši da je uzintelektualnu, nadasve potrebna duhovna izgraðenost. "U

Domovinske vijesti ika

14 24. travnja 2013. broj 17/2013

kritièkim trenucima, izraelski narod je spašavao Izraelovostatak koji je ostao vjeran Božjim zakonima. Veæina jenažalost otpala. Ali ostatak Izraelov, oni koji su ostali vjernii èvrsti, spasio je izraelski narod. Vjerujem da je ovopovijesno razdoblje upravo takvo i za naš narod. Dao Bog davi to isto budete. Vjerujem da i vi možete biti taj ostatak kojiæe spasiti narod i povesti ga prema buduænosti", zakljuèio jekrèki biskup Župan.

Mladi za nova duhovna zvanjaU Poreèkoj i Pulskoj biskupiji Svjetski dan molitve zaduhovna zvanja obilježen je pješaèkim hodoèašæem mladih,svjedoèanstvima bogoslova i redovnice, biskupskom misom imolitvenim bdjenjemSvetvinèenat, 20.4.2013. (IKA) - Uoèi Nedjelje DobrogPastira, a u povodu 50. svjetskog dana molitve za duhovnazvanja, u subotu 20. travnja poreèki i pulski biskup DraženKutleša predvodio je misu i molitveno bdjenje u župnojcrkvi Sv. Vinka u Svetvinèentu. Veæ u ranim jutarnjim satima mladi su krenuli na pješaèkohodoèašæe iz Rovinja prema Svetvinèentu, oko 25kilometara, namijenivši to na nakanu toliko potrebnih novihduhovnih zvanja, istaknuo je organizator, proèelnikdijecezanskog Vijeæa za duhovna zvanja i ministrante,župnik Svetvinèenta Rikardo Lekaj. Po dolasku uSvetvinèenat mladi su se pomolili na grobu sluge BožjegMiroslava Bulešiæa, èiji se zemni ostaci nalaze u župnojcrkvi Sv. Vinka. Vlè. Miroslav Bulešiæ, koji æe ove jesenibiti proglašen blaženim, mladi je istarski sveæenik izSvetvinèenta, koji je u prvim poratnim godinama, 1947.ubijen "in odium fidei", iz mržnje prema vjeri, u mjestuLanišæe, na sjeveru Istre, na dan podjele sakramenta potvrde.Prije misnog slavlja pred okupljenima su svjedoèanstvasvoga poziva iznijeli s. Tajana èije je zvanje plod Katolièkeudruge mladih Istre te rijeèki bogoslov Branimir Šapina. Na misnom slavlju koncelebrirali su poglavari rijeèkogaBogoslovnog sjemeništa Ivana Pavla II. rektor preè. SanjinFrancetiæ i duhovnik preè. Vjekoslav Ðapiæ, rovinjsko-kanfanarski dekan preè. Milan Zgrabliæ te drugi sveæenici.Osim stotinjak mladih te veæeg broja vjernika iz svihdijelova biskupije, na misi je sudjelovalo i dvadesetakredovnica i tridesetak bogoslova iz rijeèkog sjemeništa i izpulskoga Biskupijskog misijskog sjemeništa "RedemptorisMater". Biskup je mlade i sve okupljene na poseban naèin pozvao damole za dobra duhovna zvanja. Rekao je da samo onisveæenici, redovnici i redovnice koji su shvatili da jesuštinska bit toga zvanja zanijekati sebe, i iz ljubavi premaBogu i Crkvi potpuno se predati, te svaki dan ponovovježbati nijekati sebe kako bi se u potpunosti mogli predati,upravo suprotno mentalitetu današnjeg vremena egoizma isebiènosti, samo takve osobe mogu biti konstruktivni iuzorni primjer koji izgraðuje Crkvu i pridonosi sveopæemdobru, te tako privlaèi i nova duhovna zvanja. Mladi su biskupu u znak zahvale uruèili na dar ruksak isportske štapove za hodanje, simbolièni izrièaj svijesti dasmo na ovome svijetu svi samo hodoèasnici u hodu premavjeènosti, objasnio je vlè. Lekaj. Susret je nastavljen klanjanjem pred Presvetim OltarskimSakramentom s nizom prigodnih meditacija te zakljuèendruženjem u obližnjoj povijesnoj loži na glavnom mjesnomtrgu.

.

"Vjera je dragocjeno blago"Godišnji susret Prijatelja Malog Isusa zagrebaèke provincijeslužavki Malog u Slavonskom BroduSlavonski Brod, 20.4.2013. (IKA) - "Vjera je dragocjenoblago", naziv je 18. godišnjeg susreta Prijatelja Malog Isusa(PMI) zagrebaèke provincije služavki Malog Isusa, koji je upovodu 170. obljetnice roðenja prvoga vrhbosanskognadbiskupa sluge Božjega Josipa Stadlera održan u subotu20. travnja u župi Gospe brze pomoæi u Slavonskom Brodu. U fizièkoj blizini i duhovnom ozraèju mjesta obilježenogStadlerovim poèecima vjere, koja je sazrela do svetosti,petstotinjak èlanova i simpatizera društva PMI, meðu kojimaje bilo mnogo djece i mladih iz desetak gradova Zagrebaèkeprovincije, kao i brojne služavke Malog Isusa, susret suzapoèeli prigodnim meditativnim programom ispredspomenika sluge Božjega Josipa Stadlera u blizini njegoverodne kuæe. Slijedila je procesija s kipom Malog Isusa, kojisu u sveèanim narodnim nošnjama nosili èlanovi FAB-a.Prolazeæi kroz ulice grada uz pjesmu su došli do župne crkveGospe brze pomoæi u kojoj je Stadler kršten. Predvodeæieuharistijsko slavlje, domaæi župnik Ivan Leniæ upropovijedi je posvijestio bit i snagu vjere kaonajdragocjenijeg blaga koje Gospodin daruje posakramentima. Stavljajuæi za uzor Stadlera, èije je povjerenjeu providnost Oca nebeskog bilo neizmjerno veliko da još idanas zadivljuje, privlaèi i potièe, zamolio je nazoène dauzmu u zadatak i dalje otkrivati ljepote i radosti kršæanskevjere. Tijekom mise u društvo je primljeno 36 novihèlanova. Posebno je bio zanimljiv duhovno-rekreativniprogram u Kazališno-koncertnoj dvorani "Ivana Brliæ-Mažuraniæ", gdje je prikazan film o Josipu Stadleru, a potomje održan kviz. Novèane priloge koje su tijekom proteklegodine u svojim župama prikupljali, provincijalna glavaricazagrebaèke provincije SMI s. Katarina Peniæ-Sirak uruèila jeravnateljici Doma za djecu u Slavonskom Brodu. Susret je uveèernjim satima završen kulturnim programom u brodskojTvrðavi.

U Vinkovcima predstavljen album župnika StjepanaPodbojaVinkovci, 21.4.2013. (IKA) - Album "Pjesmom vam ljubavvraæam" župnika župe sv. Nikole, biskupa, u Vinkovcimavlè. Stjepana Podboja predstavljen je u nedjelju 21. travnja ucrkvi Sv. Nikole, biskupa. Na albumu se nalazi 18 glazbenihuradaka: 12 pjesama, 5 refleksija autora i uvodni ðingl.Autor triju pjesama na albumu je Dražen Pavin koji je uzBranimira Jovanovca bio zadužen za aranžman i glazbenuprodukciju. Autor teksta dviju pjesama je i župnik u Sotinuvlè. Zlatko Rajèevac. Vokalni solisti na albumu su ŠimaJovanovac, Shorty, Muška pjevaèka grupa Lipa, DraženPavin, Domagoj Pavin, Janja Juriæ, Lucija Kordiæ, OzanaVuèina, Luka Kolak, Vokalno instrumentalni sastav (VIS)Milost i vlè. Stjepan Podboj. Bubnjeve su svirali NenadBoriæ, Josip Kamenski-Kameni i Mario Klariæ; bas gitareKrešimir Kaštelan i Zvjezdan Marijanoviæ; elektriène iakustiène gitare i mandolinu Dražen Pavin; klavijature iprogramiranje Branimir Jovanovac; klavir Željko Nikolin;basprim Damir Baèiæ. Tekstove je sam èitao vlè. Podboj.Glazbena pratnja tekstova djelo je Branimira Jovanovca i ujednoj pjesmi A. Škrinjara. Prateæi vokali i zbor bili su: JanjaJuriæ, Domagoj Pavin, Dražen Pavin i VIS Milost. Album jesniman, miksan i masteriziran u tonskom studiju MAK uGradištu. Ton majstor bio je Branimir Jovanovac. Naslovnustranicu izradio je Dubravko Matakoviæ. Izvršni producent jevlè. Stjepan Podboj. Izdavaè je Multi Music Media d.o.o.,agencija za glazbeni marketing iz Gradišta.

Domovinske vijestiika

1524. travnja 2013. broj 17/2013

Mladi Zagrebaèke nadbiskupije hodoèastili u StepinèevukatedraluIspred katedrale snimljena posebna fotografija koja æe bitidarovana papi Franji - Mladi su svojim tijelima formiralioblik srca i natpis "papa Franjo"Zagreb, 21.4.2013. (IKA) - U prigodi Godine vjere mladiZagrebaèke nadbiskupije hodoèastili su u nedjelju 21.travnja u zagrebaèku katedralu gdje je euharistijsko slavlje uzajedništvu sa župnicima i župnim vikarima koji djeluju upastoralu mladih predvodio zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ. Poslije mise snimljena je posebna fotografija.Mladi su, naime, svojim tijelima na trgu ispred katedraleformirali oblik srca i natpis "papa Franjo", a fotografija æebiti darovana Svetom Ocu. Uvodeæi u misno slavlje kardinal Bozaniæ istaknuo je kakoje tu veèer katedrala ispunjena mladošæu, "cvijetom našeCrkve". "Dragi mladi, radujem se zajedno s vama jer smoovamo došli da se približimo Isusu, koji je dobar i vjernipastir", rekao je kardinal. „Želim da vaš život dragi mladi,kao i život svakog vjernika bude stalno traganje za Isusovimglasom i stalno nastojanje da se odgovori na onaj Isusovpoziv koji On ulijeva u srce", rekao je u homiliji kardinalBozaniæ, podsjetivši kako Isus "sa svakim od nas raèuna, isvakoga od nas poziva na razlièite putove na kojima æemo gaslijediti". Stoga je kardinal mlade ohrabrio da se ne bojeizazova života koje pred njih stavlja Isus. U tom kontekstuspomenuo je i kako je ta nedjelja dan posebne molitve zaduhovna zvanja. "Isus uvijek poziva neke kao što je tozabilježeno u Bibliji, on poziva i danas. S duhovnimzvanjem posebno je povezana molitva. I sam Isus je rekao"molite Gospodara žetve da pošalje radnika na svoju njivu",rekao je kardinal, te istaknuo kako su svi vjernici, a osobitomladi pozvani da mole kako bi i iz njihove sredine Isus uduhovno zvanje pozvao mladiæe i djevojke. Posvješæujuæi važnost i povezanost molitve i duhovnihzvanja, kardinal je istaknuo kako je svako duhovno zvanjeizmoljeno. Možda u molitvi bake, djeda, roditelja, prijatelja,zajednice, no iza svakog duhovnog zvanja su molitve. Kao prinosni dar, mladi su na oltar donijeli i prilog za Fondza mlade Zagrebaèke nadbiskupije. Nakon poprièesnemolitve, u ime mladih Danijela Tomiæ iz zaprešiæke župe sv.Petra zahvalila je kardinalu Bozaniæu na rijeèima ohrabrenjakoje su im poticaj u životu, kao i na molitvi za njih, tenjegovu nastojanju da im pomogne u rastu u vjeri, poruèivšikardinalu "Raèunajte na nas!"Prije blagoslova kardinal Bozaniæ mlade je još jednomohrabrio, jer "Isus je divan i On vas voli, ali On je nekad izahtjevan jer zna da se kroz život ne može iæi lako. U onošto vrijedi treba uložiti. Isus veoma realno pristupa nama, jerželi da i mi realno pristupimo životu, da realno živimo životkoji od nas traži i odricanje". U toj prigodi kardinal je mlade uputio na dva uzora - bl.Alojzija Stepinca i buduæeg hrvatskog blaženika MiroslavaBulešiæa. Kratko je podsjetio na muèeništvo koje je Bulešiæpodnio u 27. godini života, te istaknuo kako æe sebeatifikacija održati 28. rujna u pulskoj Areni. Kardinal je uovoj prigodi istaknuo i važnost zajedništva sa sveæenicima.„Pozivam vas da uvijek suraðujete s vašim sveæenicima, jerzajedno možemo puno uèiniti u Crkvi: zajedno hoditiKristovim putem, kako bi to rekao naš papa Franjo",potaknuo je kardinal. Prije poèetka mise, uime mnoštva mladih kardinala Bozaniæapozdravio je proèelnik Ureda za pastoral mladih Zagrebaèkenadbiskupije Ivica Budinšæak. Na misi je pjevao Zbormladih Zagrebaèke nadbiskupije.

Misa zahvalnica za uspješno obranjeno sisaèko podruèjeod travanjskih poplavaSisak, 21.4.2013. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæpredvodio je 21. travnja u sisaèkoj katedrali misu zahvalnicuza uspješno obranjeno sisaèko podruèje od travanjskihpoplava. Na misi su se okupili predstavnici volontera i svihorganizacija koje su sudjelovale u obrani, a kojima se trebaodati priznanje i zahvalnost za velike žrtve koje su prinijeliza svoje bližnje. "Dok na ovu nedjelju Dobrog Pastira sjedne strane razmišljamo o pozivu koji nam upuæujeGospodin i o našem odazivu, koji bi trebao biti duhovan iproduhovljen, s druge strane zahvaljujemo Bogu što jepodigao i podiže uvijek iznova dobre i hrabre ljude da ponjima pomaže onima koji su najpotrebniji", istaknuo je uhomiliji biskup Košiæ. "Sasvim konkretno, to je danas velikazahvala što smo u Sisaèkoj biskupiji, èiji su krajevi bili teškougroženi prijetnjom poplava, preživjeli te teške dane i što su,nadljudskim naporom mnogih, spašeni i ljudski životi iimovina naših graðana, bez obzira na vjeru i druge društvenepripadnosti", rekao je biskup, nabrojavši sve dragovoljce,službe i organizirane skupine u Sisku i okolici koje susudjelovale u spašavanju od poplave, i to od Velikog tjednapa sve do proteklog tjedna, kada je u utorak 16. travnjaukinuta mjera izvanrednog stanja od poplave.U nastavku je biskup poruèio kako se na tom iskustvu možekonkretno nauèiti koliko je važno spajati molitvu i rad. "Radæe biti dobar samo ako je u dobroj nakani uèinjen, ako su mumotivi èasni i plemeniti. To je moguæe upravo zbogkršæanskog shvaæanja kako rada, tako i molitve, odnosnonerazdvojive povezanosti dapaèe jedinstva molitve i rada,sudjelovanja u istom djelu i Boga i èovjeka", protumaèio jebiskup. Pozvavši na kršæansku solidarnost s onima koji supretrpjeli ne male štete u nedavnim prijetnjama izlijevanjarijeka Save, Kupe, Lonje i Odre biskup je na kraju poruèio:"Krist, naš Dobri Pastir, daje nam sigurnost. On podiže isnagu u ljudima da i oni budu sposobni iæi putem života idruge voditi, drugima pomagati i druge spašavati. On namobeæava život vjeèni i mi mu vjerujemo da s njime nemožemo nikada propasti. Zato mu zahvaljujemo i zatozahvaljujemo svima koje on podiže i kojima daje snagu da sebore za dobro i pobjeðuju". Nakon poprièesne molitveokupljenima se obratio i sisaèki gradonaèelnik DinkoPintariæ. Zahvalivši na velikoj žrtvi, gradonaèelnik jeporuèio: "Kad je èovjek sam tek je žena, dijete, muž, alikada smo zajedno onda smo nepropusna i èvrsta brana prednajveæim izazovima. Stoga ovo neka bude tek jedna pobjedaiz naziva našega Grada 'Grad hrvatskih pobjeda.'"

Scenski prikaz "Snježni Drinski Anðeli"Zaprešiæ, 21.4.2013. (IKA) - U kripti crkve Sv. IvanaKrstitelja u Zaprešiæu 21. travnja proslavljena je NedjeljaDobrog Pastira sveèanom misom koju je predvodio domaæižupnik i zaprešiæki dekan Ivan Frkonja. Gosti euharistijskogslavlja bila su djeca iz Djeèjeg vrtiæa sv. Josipa izzagrebaèke Granešine predvoðena redovnicama iz Družbekæeri Božje ljubavi. Prije euharistijskog slavlja s. Cecilija Horvat povezala je danposveæen duhovnim zvanjima s Drinskim muèenicamaprigodnom prezentacijom. Na kraju euharistijskog slavljadjeca iz Djeèjeg vrtiæa sv. Josipa uprizorila su vrlo zanimljivscenski prikaz pod nazivom "Snježni Drinski Anðeli".

.

Domovinske vijesti ika

16 24. travnja 2013. broj 17/2013

8. festival Dobrog Pastira u VaraždinuVaraždinska biskupija tradicionalno na Svjetski dan molitveza duhovna zvanja, koji se proslavlja na Nedjelju DobrogPastira, svoje molitve odijeva u notno ruho, i to u noveautorske pjesme koje izvode mladi mjesne Crkve i njihovigostiVaraždin, 21.4.2013. (IKA) - Osmu godinu u nizu uVaraždinu je èetvrte uskrsne nedjelje, 21. travnja, održanFestival Dobrog Pastira, u organizaciji Ureda za pastoralduhovnih zvanja i Ureda za crkvenu glazbu Varaždinskebiskupije. Veæ je tradicija da Varaždinska biskupija naSvjetski dan molitve za duhovna zvanja, koji se proslavlja naNedjelju Dobrog Pastira, svoje molitve odijeva u notno ruho,i to u nove autorske pjesme koje izvode mladi mjesne Crkvei njihovi gosti. Festival je i ove godine udomila župna crkva DobrogaPastira, a domaæini su bili župnik preè. Mijo Horvat i župnivikar Tihomir Kosec, povjerenik za pastoral mladihVaraždinske biskupije. Svima okupljenima pozdravnu rijeèuime organizatora uputio je povjerenik za pastoral duhovnihzvanja i ministranata u Varaždinskoj biskupiji SinišaDudašek, koji je zaželio da i ovogodišnji festival bude živosvjedoèanstvo vjere u Dobroga Pastira svih okupljenih. Festival je otvorio varaždinski biskup Josip Mrzljak, koji jeistaknuo kako je molitva kljuèna u nastojanjima da Crkvabude obogaæena s dovoljno duhovnih zvanja, dodavši kakoje plod molitava zasigurno i to što je Varaždinska biskupija uHrvatskoj gotovo najbogatija sa zvanjima. Na festivalu je ove godine s novim autorskim pjesmama,koje su napisali i uglazbili uglavnom njihovi voditelji ièlanovi, nastupilo nekoliko sastava i zborova mladihVaraždinske biskupije: zbor mladih "Ime ljubavi" iz župe sv.Nikole iz Koprivnice, zbor mladih "Agape" iz Kneginca,zbor mladih "Stepinèeva mladež" iz župe bl. AlojzijaStepinca iz Koprivnice, FRAMA iz Varaždina, zbor mladih"Marijine fijolice" iz župe Belica, djevojaèki vokalniansambl "Sakcinski" iz Ivanca, te zbor mladih "Eshaton" izMoèila, èija je voditeljica Martina Tomas ostvarila isolistièki nastup.Na ovogodišnjem festivalu u prigodi Godine vjere mladi suizveli pjesme prožete temom "Zaodjenite se u djela ljubavi"(Kol 3,12), te su uglazbljenim stihovima posvjedoèilivažnost življene vjere u djelima ljubavi posvetivši ih molitviza postojeæa i buduæa sveæenièka i redovnièka zvanja. Kao posebni gosti festivala nastupili su Antonio Tkalec izVaraždina, skladatelj i kantautor duhovne i svjetovne glazbe,te Bernarda Brunoviæ, gotovo slijepa Hrvatica iz Švicarske,skladateljica i kantautorica duhovne glazbe, aktivna u HKMu Zürichu. Ona je na švicarskom izboru pjesme za Eurosong2011. godine osvojila izvanredno drugo mjesto te je od tadaostvarila niz zapaženih nastupa. Festival Dobrog Pastira, koji je ove godine održan upravo najubilarni 50. svjetski dan molitve za duhovna zvanja,zakljuèili su svi izvoðaèi otpjevavši zajedno s publikomsvima dragu skladbu "Krist na žalu" uz pratnju mo AnðelkaIgreca, povjerenika za crkvenu glazbu Varaždinskebiskupije. Biskup Mrzljak zajedno s povjerenikomDudašekom na kraju je zahvalio svim sudionicima, te suuruèene prigodne zahvalnice za sudjelovanje, uz posebnuzahvalu voditeljici festivala Tanji Popec.

.

Cres: Zavjetovanje deset sestara FSR-aCres, 21.4.2013. (IKA) - Deset novih sestara sveèanim seèinom zavjetovanja pridružilo Franjevaèkom svjetovnomredu tijekom euharistijskog slavlja u crkvi Svetoga Frane uCresu, u Nedjelju Dobrog Pastira, 21. travnja. Nakonevanðelja, zavjetovanice su pred ministricom bratstvaGianninom Kaštelan javno oèitovale svoju odluku i zamolileda ih se pripusti zavjetovanju po Pravilima Franjevaèkogasvjetovnog reda jer žele živjeti po evanðelju, slijedeæi stopesvetoga Franje Asiškoga. U propovijedi je predvoditelj slavlja o. Zdravko Tuba,gvardijan Samostana sv. Frane, podsjetio da je posljednjiobred zavjetovanja u Cresu bio pred 10 godina, azavjetovanicama rekao kako time odgovaraju na Gospodinovpoziv da žive svoj život u tješnjem zajedništvu s njim. Takoje i sv. Franjo, premda je imao sve što je mogao poželjeti, usrcu osjetio Gospodinov poziv da mu služi na drugi naèin.Primjer sv. Franje i danas mnogi slijede, bilo kao redovnici-franjevci, bilo kao redovnice-klarise, bilo u Treæemsvjetovnom redu, kao znak u društvu u kojem svakodnevnožive. "Isus želi biti Otkupitelj svakog èovjeka i samo èekanaš odaziv na svoj poziv. Molimo da možemo èuti taj poziv,kao što ga je èulo ovih deset sestara. Život s Kristom je životslobode i radosti, život veæ danas za vjeènost", poruèio jeTuba. Nakon propovijedi svaka je zavjetovanica kleèeæi proèitalaobrazac zavjetovanja kojim je obeæala da æe u svjetovnomstaležu živjeti evanðelje Isusa Krista i opsluživati PraviloFranjevaèkoga svjetovnog reda. Svoja su obeæanja potvrdilei vlastoruènim potpisom, a na kraju im je o. Tuba uruèioBožanski èasoslov i èestitao što su ušle u Red kako bisvakodnevno slavile Krista u svojim životima. Nove èlanice FSR-a, Mjesnog bratstva Cres, tako su postale:Dragica Ardas, Anamaria Bogdaniæ, Maria AnðelaDamijanjeviæ, Milenka Kuèiæ, Mariza Miculiniæ, GigliolaPineziæ, Ðurða Repinac, Marija Salkoviæ, Nives Salkoviæ iNeda Vlakanèiæ.Slavlje je pjesmom obogatio župni mješoviti zbor, apridružile su se sestre iz Mjesnog bratstva Mali Lošinj,rodbina i prijatelji zavjetovanica te mnogi vjernici.

Zavjetni dan bl. Ivanu Pavlu II. u Slavonskom BroduSlavonski Brod, 22.4.2013. (IKA) - Zavjetni dan blaženomIvanu Pavlu II. proslavljen je 22. travnja u župi sv.Dominika Savija na Koloniji u Slavonskom Brodu. Veèernjemisno slavlje predvodio je domaæi župnik Josip Filipoviæ.Klanjanje koje je slijedilo predmolili su mladi te župe, amolitvu za ozdravljenje domaæi župnik. Zavjetni danblaženom papi u toj se župi, na inicijativu župnikaFilipoviæa, slavi svakog 22. u mjesecu, a redovito sudjelujubrojni vjernici iz svih slavonskobrodskih župa. U knjizimolitava koja se nalazi pored kipa blaženog papepostavljenog na vanjskom oltaru, upisane su mnogemolitvene nakane i zahvale za uslišanja. Proslava je poèelana Nedjelju Dobrog Pastira veèernjom misom. Na misi su osvom duhovnom pozivu svjedoèila dvojica bogoslova izÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije Dario Hrga i Dino Klen.Nakon mise vlè. Mario Brkiæ, ovogodišnji mladomisnik, kojije roðen i odrastao u Slavonskom Brodu, svjedoèeæi o svomduhovnom pozivu kroz rijeè i pjesmu oduševio je vjernike.Preko svojim pjesama koje je poèeo pisati i skladati još odsrednje škole otkrio je duhovni poziv. Mlade je ohrabrioistim onim rijeèima kojima je njega, tijekom promišljanjakako na samom poèetku tako i tijekom sveæenièke formacije,poticao župnik Filipoviæ, "upustite se u avanturu s Bogom ineæete pogriješiti".

Domovinske vijestiika

1724. travnja 2013. broj 17/2013

Sjednica Prezbiterskog vijeæa u GospiæuGospiæ, 22.4.2013. (IKA) - U biskupskom ordinarijatu uGospiæu 22. travnja održana je pod predsjedanjem biskupaMile Bogoviæa redovita proljetna sjednica Prezbiterskogvijeæa Gospiæko-senjske biskupije. Nakon molitve Treæegaèasa biskup je pozdravio okupljene vijeænike iz svih šestdekanata te najprije istaknuo znaèenje naglašenogusmjerenja novoga Pape prema narodu. Zatim je biskupposvijestio važnost dostojanstvenog vršenja svetih obreda,za koje je vršiteljima potrebno sveèano i prikladnoodijevanje, èime se može dati prinos akcijama u Godinivjere. Osvrnuvši se na korizmena hodoèašæa na Udbinu,biskup je istaknuo lijepu prezentaciju projekta CHM koju jenaèinio župnik, a pohvalno se izrazio i o ovogodišnjojproslavi Blagovijesti u gospiækoj katedrali.Biskup je iscrpno opisao stanje klera i aktualna pitanja ubiskupiji te obavijestio vijeænike o poèetku gradnje Domaumirovljenika u Senju, u kojem æe biskupija imati desetposto smještaja, kao i o sklapanju ugovora s ProvincijomPresvetog Otkupitelja i s hercegovaèkim franjevcima oupravljanju nekim župama. Meðu važnijim aktualnostima usljedeæem razdoblju pastoralne godine istaknute suSveæenièki dan, 24. lipnja, pod nazivom "Stopama našihmuèenika", koji æe biti obilazak mjesta u kojima sumuèenièki stradali sveæenici Gorskog kotara; reðenje dvojiceðakona (u Senju, 29. lipnja); slavlje Dana hrvatskihmuèenika na Udbini, 31. kolovoza – sv. misu predvodit æemons. Nikola Eteroviæ; tzv. Teološko pastoralni tjedan uRijeci (16. rujna) o temi: Bulešiæ kao muèenièki trag Crkvesvoga vrjemena (èije æe proglašenje blaženim biti u pulskojAreni 28. rujna). Na kraju je biskup napomenuo da æeeuharistijsko slavlje na Veliku Gospu na Krasnu prenosititelevizija te da æe zbog slavlja na Udbini duhovne vježbe zasveæenike biti samo u Lovranu (od 2. do 5. rujna). Podsjetioje takoðer da æe novo izdanje biskupijskog Shematizma bitiprošireno popisom sela i osnovnim podatcima o župi, kakoje to nekada bilo, a omoguæio je vijeænicima i uvid u sliènastarija izdanja, poèevši od 1807. godine, te potrebu izradekarte Biskupije s toèno oznaèenim granicama i upisanimsvim mjestima.Potom su vijeænici raspravljali o proslavi 1700. godišnjiceMilanskog edikta kojim je car Konstantin Veliki 313. godineCrkvi dao slobodu. Prihvaæen je biskupov prijedlog da sebiskupijska proslava obljetnice toga važnog dogaðaja održi uRakovici, u kojoj je crkva i župa posveæena sv. JeleniKrižarici, majci cara Konstantina. Misno slavlje, koje bipredvodio sam biskup, bilo bi u nedjelju 18. kolovoza u 17sati. Vijeænici su podržali i biskupovu ideju da se u sklopuproslave toga jubileja održi i mali studijski dan o znaèenjuMilanskog edikta za Crkvu pod naslovom: Blagodati izamke slobode i moæi. U taj vid proslave mogle bi seukljuèiti i razne hrvatske kulturne ustanove.U nastavku rada mons. Tomislav Šporèiæ, generalni vikar ipredsjednik Povjerenstva za obitelj, kratko se osvrnuo naprotekle dogaðaje u provedbi biskupijskog pastoralnogplana, istaknuvši posebno susret supružnika i roditelja, susretèlanova župnih pastoralnih vijeæa cijele biskupije, tebiskupijsko hodoèašæe u Mariju Bistricu i u zagrebaèkukatedralu. Nakon osvrta na dosadašnji tijek Teèaja vjere, kojise održava u Otoècu i u koji se ukljuèilo 40-ak polaznika,razvila se plodna rasprava u kojoj je istaknuta vrijednosttoga projekta koji je premašio sva oèekivanja, a razmotrenisu tekoðer prijedlozi o buduænosti Teèaja i nekom oblikupriznanja polaznicima. Potom je mons. Šporèiæ naveo tekneke od dogaðaja biskupijske razine koji predstoje: susret iduhovna obnova za pjevaèe – Gospiæ, 4. svibnja; susretmedijskih djelatnika – Slunj, 11. svibnja; susret ministranata

– Rakovica, 17. lipnja (radi toga da se djeci posvijestiznaèenje Milanskog edikta). A zakljuèenje Godine vjere narazini biskupije bilo bi, sa susretom ŽPV, u studenome nablagdan Krista Kralja.Potom je mons. Rogiæ najprije opisao pripreme za upravopredstojeæi biskupijski susret mladih (u subotu 27. travnja uOtoècu), rekavši da sve ide po planu i da se oèekuje nekolikostotina sudionika, a zatim je iznio prijedloge za novupastoralnu godinu. Nakon biskupova obrazloženja prijedlogao godini biskupijskih muèenika razvila se plodna rasprava paje na kraju odluèeno da nova pastoralna godina, podnazivom Odgoj za slobodu u znaku križa, bude posveæenaodgoju koji æe objediniti jubilej Milanskog edikta ikršæansko muèeništvo.Pri završetku sjednice vlè. Nikola Turkalj, ekonom ipredstojnik Katehetskog ureda, podnio je detaljnofinancijsko izvješæe, a predsjednik biskupijskog Caritasa vlè.Luka Blaževiæ dao je godišnji izvještaj o radu Caritasa. Nakraju je vlè. Turkalj uime Povjerenstva za župnu katehezudao osvrt na akcije koje su po dekanatima bile pokrenutenakon uvoðenja tzv. Zdravstvenog odgoja u škole. Prijebratskog objeda, kojim je završen rad Prezbiterskog vijeæa,biskup je još jednom podsjetio na slavlje Dana hrvatskihmuèenika 31. kolovoza i na biskupijsko hodoèašæe u Pulu28. rujna u povodu proglašenja blaženim istarskog sveæenika-muèenika vlè. Miroslava Bulešiæa.

Završio kapitul na DanèamaVIII. vrhovni kapitul Družbe sestara franjevki od Bezgrešnogzaèeæa Blažene Djevice Marije završio euharistijskimslavljem koje je predvodio biskup Mate UziniæDubrovnik, 22.4.2013. (IKA) - Euharistijskim slavljem spjevanjem Te Deuma završio je u ponedjeljak 22. travnjaVIII. vrhovni kapitul Družbe sestara franjevki odBezgrešnog zaèeæa Blažene Djevice Marije na Danèama uDubrovniku. Uz dubrovaèkog biskupa Matu Uziniæa koji jepredvodio slavlje koncelebrirali su generalni vikarDubrovaèke biskupije mons. dr. Petar Paliæ i gvardijanfranjevaèkog samostana Male braæe fra Veselko Grubišiæ. U homiliji biskup Uziniæ istaknuo je važnost prepoznavanjaIsusa kao pravog pastira i istinskih vrata koja vode Bogu zarazliku od glasova tuðina koji dolaze da 'ukradu, zakolju ipogube'. Prenijeti ljudima tu poruku da je Isus došao zbogtoga "da život imaju, u izobilju da ga imaju", temeljna jezadaæa svih kršæana, a na poseban naèin redovnika iredovnica koji svojim stilom života svjedoèe Isusa. Na Danplaneta Zemlje dubrovaèki biskup poželio je franjevkama dase, po primjeru sv. Franje, nastave brinuti za Zemlju injezino dobro, unoseæi u ovozemaljsku stvarnost onunebesku dimenziju kojoj svi težimo. Uz zahvalu Bogu pjevanjem "Tebe, Boga hvalimo"redovnice su na kraju mise otpjevale i pjesmu svojojzaštitnici Gospi od Danaèa. Na VIII. redovitom Vrhovnom kapitulu koji se odponedjeljka 15. travnja održavao u kuæi matici na Danèama,a èija tema je bila "Naš identitet i poslanje", redovnice suizabrale i novu upravu Družbe na èelu s vrhovnompoglavaricom s. Ružicom Bariæ. Svima njima biskup Uziniækao predsjednik Vijeæa Hrvatske biskupske konferencije zaustanove posveæenog života i družbe apostolskog života,osobno je èestitao na izboru s obzirom da je sve danekapitula boravio s redovnicama, predvodeæi duhovnuobnovu, liturgiju i sudjelujuæi u radu kapitula.

.

Domovinske vijesti ika

18 24. travnja 2013. broj 17/2013

Izložba knjiga u franjevaèkom samostanu u PožegiPožega, 22.4.2013. (IKA) - U franjevaèkom samostanu uPožegi 22. travnja otvorena je izložba knjiga "Franjevci –duhovna i intelektualna okosnica požeškog društva".Gvardijan požeškog samostana fra Josip Poleto ukratko jepredstavio povijest franjevaca u Požegi koji tamo djeluju od13. stoljeæa. "Za razgranatu djelatnost franjevaca bilo jepotrebno kontinuirano pratiti razvoj teologije, filozofije,zdravstva, ekonomije, školstva i mnogih drugih podruèjaznanja, a za sve to su bile potrebne knjige, udžbenici ièasopisi", rekao je Poleto, dodajuæi da je osobiti porastknjiga u samostanskoj knjižnici zabilježen izmeðu 1712. i1783. godine kada je u samostanu djelovao studij filozofije.Krajem 18. stoljeæa knjižnica je imala oko pet tisuæa knjiga.Danas je ona zaštiæeno kulturno dobro i prva knjižnicaunutar Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda ukojoj je zapoèeta kataloška obrada knjiga u integriranomknjižniènom sustavu Crolist koju radi knjižnièarka DijanaKlariæ, ujedno autorica izložbe. Ona je predstavila knjiškoblago knjižnice koja ima oko èetiri tisuæe starih i rijetkihknjiga. Poseban dio toga fonda je zbirka od oko 700 knjigahrvatskih rijetkih knjiga tiskanih do 1850. godine. Oinkunabulama požeške franjevaèke knjižnice govorio jeknjižnièar i arhivar fra Vatroslav Frkin. Biblija koja jetiskana 1486. u Nünbergu ima èetiri sveska, a njezin treæisvezak u Hrvatskoj se nalazi samo u Požegi. Drugainkunabula su Propovijedi Bernardina de Bustija tiskane1498. u Veneciji. Izložbu je otvorio provincijal Hrvatske franjevaèkeprovincije sv. Æirila i Metoda fra Željko Železnjak. "Premdasu se knjige u to vrijeme teško nabavljale franjevci su tomeposveæivali posebnu pozornost. Zato ova knjižnica danaskrije veliko kulturno blago grada. Želja nam je da knjižnicebudu otvorene javnosti pa smo krenuli u suvremeniji naèinnjihovog prikazivanja. Ova knjižnica i knjige prièaju nam osebi, o onima koji su ih nabavljali i koristili, o onima koji suuložili truda da se ta knjiga napravi i mnogo toga možemosaznati iz svake ove knjige koja je danas pred našim oèima",rekao je Železnjak i zahvalio svima koji su omoguæilipostavljanje izložbe.

Tribina dr. Ivanèiæa na 11. festivalu znanostiOsijek, 22.4.2013. (IKA) - "Buduænost mladih" naslov jetribine organizirane u Osijeku na poèetku ovogodišnjega 11.festivala znanosti. Tribina je održana 22. travnja naosjeèkom Elektrotehnièkom fakultetu, a voditelj je bio prof.dr. Tomislav Ivanèiæ, prof. emeritus Sveuèilišta u Zagrebu,koji se odazvao na poziv osjeèkog Sveuèilišta Josipa JurjaStrossmayera, Zajednice Molitva i Rijeè i Studentske udrugeDUHOS. Na pitanje kakva je buduænost mladih, istaknutiteolog kazao je kako se kod takvih pitanja obièno oèekujeodgovor vezan uz kritiku gospodarsko-politièke situacije, ato je, dodao je, smiješno i objasnio kako su upravo mladi -buduænost: "Buduænost nije nešto što im drugi daje,buduænost nije nešto što im osiguravaju vrijeme i prostor,nego ono što æe uèiniti od sebe. Jer oni su iznutra kreativni,oni su zadaæa koju treba ispuniti, oni su smisao".Svako vrijeme, napomenuo je, ima svoje poteškoæe, podrškei svoje krize. "Ne bih govorio o ovome vremenu kao okriznome, nego kao o vremenu prepunome moguænosti. Zatojer nas tjera da sami mislimo, budemo kreativni, da nebudemo ovisni o nekakvome starijem ili velikome bratu",rekao je Ivanèiæ.

Vrsar: Hodoèašæe na otok sv. JurjaVrsar, 23.4.2013. (IKA) - Hodoèašæem brodicama na otokSv. Jurja u Vrsaru sveèano je 23. travnja proslavljen blagdantoga ranokršæanskog muèenika. Misno slavlje ispred crkviceiz 9. stoljeæa na istoimenom otoku u vrsarskom akvatorijupredvodio je poreèki dekan i župnik poreèke katedralne župepreè. Željko Zec uz koncelebraciju o. Drage Mariæa idomaæeg župnika mr. Lina Zohila. Okupljanje je poèelo navrsarskoj rivi, na velikom molu, u poslijepodnevnim satima,a zatim su s pet brodica i èamaca, stavljenih na raspolaganjeod strane lokalnih ribara, svi hodoèasnici, njih oko 250,prebaèeni na otok Sv. Jurja. Nakon okupljanja ispred crkvehodoèasnici su krenuli u ophod lijeve strane otoka kružnomšetnicom kroz gusto mediteransko raslinje. Pješaèenje jepopraæeno pobožnošæu krunice i prigodnim marijanskimpjesmama. Po povratku do crkvice uslijedilo je sveèanoeuharistijsko misno slavlje koje je pjevanjem uvelièao župnizbor. Vlè. Zohil pozdravio je okupljene vjernike, meðukojima je osim domaæih vjernika vrsarske župe bilo mnogogostiju iz cijeloga Poreèkoga dekanata te iz južnih župaUmaško-oprtaljskoga dekanata, a zahvaljujuæi višejeziènojpromidžbi po recepcijama hotela i kampova, pozivu nahodoèašæe odazvalo se i više talijanskih, njemaèkih i èeškihobitelji koje trenutaèno borave u Vrsaru.U homiliji predslavitelj je istaknuo pohvalu što je nahodoèašæu uz odrasle, sudjelovalo i èetrdesetak djece, koji subuduænost toga grada i kraja te posebno zahvalio roditeljimana brizi da djeci i primjerom prenesu osjeæaj za poštovanjevjerskih tradicija. Potaknut netom završenom procesijom zakrižem, propovjednik je nastavio svoje obraæanjerazmišljanjem o otporu koji je tijekom povijesti postojaoprema križu; Bog može pozvati svakoga, ali on ljudimapruža moguænost da ga u slobodi prepoznaju i odluèeodazvati se i kroz život iæi Njegovim putem, a upravo je toodabrao sv. Juraj. Sin oca Perzijanca i majke Palestinke,potomak imuæne obitelji, sv. Juraj bio je èlan plemenitaškihvojnih postrojbi, no bio je prije svega iskreni vjernik kojinije htio zanijekati svoju vjeru u Krista, a ni biti na èelupostrojbi koje su za vladavine cara Dioklecijana provodilenajžešæe progone kršæana, rekao je preè. Zec. U kontekstuGodine vjere dosljednost sv. Jurja vjeri primjer je blistavihranokršæanskih muèenièkih svjedoèanstava, rekao jepropovjednik, dodavši kako je sveèeva gesta odbijanjapokornosti vladajuæem režimu izvrsna kateheza o slobodisavjesti te èovjekova razluèivanja dobra i zla neovisno ovremenitim svjetovnim zakonima. Gesta sv. Jurja, koja jebila i moæna poruka tadašnjim vlastima, odraz je kršæanskogusmjerenja života, stavljanjem Gospodina a ne sebe na prvomjesto, rekao je preè. Zec. Naše okupljanje danas ovdje,pored ove drevne crkvice naše je svjedoèanstvo da se, poputove stijene èvrsta vjera sv. Jurja, zahvaljujuæi DuhuSvetome, kroz vrijeme pronijela sve do današnjih dana.Time pokazujemo da prepoznajemo Gospodinov glas i da seosjeæamo sigurno u njegovoj ruci, rekao je propovjednik.Mr. Zohil nakon mise pozvao je vjernike da obiðu crkvicu,te iznio nekoliko povijesnih podataka o njenoj izgradnji.Crkvica je izgraðena na prirodnoj stijeni, temeljito jeobnovljena i ponovno posveæena polovicom sedamdesetihgodina prošloga stoljeæa. Iznutra je krase, tipiènoranokršæanske, dvije apside a tragovi hrvatskog pleterapokazatelj su nacionalnog sastava stanovništva u vrijemekada je crkvica graðena. Vrsar se u povijesnim zapisima prviput spominje kao "Orsera sull'insula" u 3. stoljeæu, a ostacikamenoloma na vrhu otoka te druge arhitektonskemodifikacije terena pokazatelji su rane naseljenosti otoka.Prije povratka na kopno hodoèasnici su se zajednièkifotografirali ispred crkvice.

Domovinske vijestiika

1924. travnja 2013. broj 17/2013

Crkva u Hrvata

Susret biskupa BK BiH s èlanovima KVRPP BiHSarajevo, 17.4.2013. (IKA/KTA) - Osmi susret biskupaBiskupske konferencije Bosne i Hercegovine s èlanovimaKonferencije viših redovnièkih poglavara i poglavaricaBosne i Hercegovine održan je 17. travnja u prostorijamaNadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu.Predsjedao je banjoluèki biskup Franjo Komarica,predsjednik BK BiH, a sudjelovali su svi biskupi te sviprovincijalni poglavari i poglavarice Bosne i Hercegovine.Biskupi su èestitali novoizabranom predsjedniku KVRPPBiH fra Lovri Gavranu, provincijalu Franjevaèke provincijeBosne Srebrene, kao i dr. fra Miljenku Šteki, novoizabranomprovincijalu Hercegovaèke franjevaèke provincije te imiskreno zaželjeli obilje svjetla i snage Božjeg Duha uobnašanju novih odgovornih službi.U duhu potrebe da svaki društveno koristan rad budeprikladno vrednovan u svakoj državi svijeta, bez obzira navladajuæi društveno-politièki sustav, sudionici susretarazmišljali su o položaju vjerskih službenika u Bosni iHercegovini. Upoznati su s onim što je do sada uèinjeno unastojanju da se to pitanje riješi u skladu s odredbamaZakona o slobodi vjere i pravnom položaju Crkva i vjerskihzajednica. Zakljuèeno je da Biskupska konferencija Bosne iHercegovine nastavi sa svojim nastojanjima da nadležnevlasti riješe to pitanje na pravedan naèin i u skladu saZakonom.Biskupi te redovnièki poglavari i poglavarice razmišljali supotom o duhovnoj brizi za duhovna zvanja. Duboko svjesnida je Bog onaj koji poziva u svoju službu, istaknuli supotrebu stalnog poticanja na molitvu za duhovna zvanjaosobito u obiteljima i župnima zajednicama kao i na slušanjeBožje rijeèi te sudjelovanja u slavlju sakramenata osobitoeuharistije. Složili su se da je potrebno, osobito nabiskupijskoj razini, promicati rad Djela za zvanja koje æeobjedinjivati duhovnu skrb za sve osobe koje žele živjetiposveæenim životom. Istaknuta je potreba trajnogprodubljivanja vjere kod sveæenika, redovnika i redovnicakako bi mogli davati svjedoèanstvo vjere ne samo onim štorade nego prije svega onim što jesu u svom pozivu iposlanju. Ukazano je i na potrebu širine i istinske crkvenostiosoba u pastoralu kada se pojedini mladiæ ili djevojkaopredjeljuje za zajednicu u kojoj želi ostvariti Božji poziv.Naglašena je važnost obiteljskog pastorala s ciljem da obiteljuistinu bude mjesto molitve i življene vjere.Redovnièki poglavari i poglavarice upoznati su sa središnjimdogaðajima Katolièke Crkve u Jubilarnoj godini 2013. uRepublici Srbiji u povodu obilježavanja 1700. obljetniceMilanskog edikta s posebnim naglaskom na središnjemdogaðaju: hodoèašæu pod geslom "Za slobodu u IsusuKristu" koje æe biti organizirano 21. rujna 2013. u Nišu.Biskupi i redovnièki poglavari i poglavarice obaviješteni suda je u pripremi postavljanja spomen ploèe u Getsemanskomvrtu u Jeruzalemu uz blagdan sv. Nikole Taveliæa, 14.studenoga 2013. Naime, 1681. trojica braæe Brajkoviæa,katolika Hrvata iz Olova, kupili su zemljište današnjegaGetsemanskog vrta i darovali ga franjevcima gdje je potomizgraðena bazilika Muke Isusove koja je nazvana i "crkvomsvih naroda". Tom prigodom planirano je i svehrvatskohodoèašæe u Svetu zemlju.Biskupi su i ovaj put izrazili zahvalnost redovnièkimpoglavarima i poglavaricama i èlanovima svih redovnièkihzajednica za njihov dragocjeni doprinos životu KatolièkeCrkve i društva u Bosni i Hercegovini.

Putovima Drinskih muèenicaHodoèašæe sveæenika i vjernika Sisaèke biskupijeSarajevo, 19.4.2013. (IKA) - Putovima Drinskih muèenicahodoèastili su sveæenici i laici Sisaèke biskupije, predvoðenibiskupom Vladom Košiæem, posjetivši 18. i 19. travnjaSarajevo, Pale, Goražde i Staro Petrovo Selo. Po dolasku uSarajevo hodoèasnicima su se prikljuèile sestre kæeri Božjeljubavi iz samostana na Banjskom brijegu predvoðenepredstojnicom s. Katom Trbar te su se zajedno uputili docrkve i župe sv. Josipa radnika na Palama. Pozdravivši goste,upravitelj župe Fabijan Stanušiæ govorio je o djelovanju s.Jule, s. Berchmane, s. Krizine, s. Antonije i s. Bernadete, teo njihovom stradanju, kao i o stradanju župe i crkve od1992. do 1995. Nakon mise koju je predvodio biskup Košiæ,posjeæeni su i ostaci samostana "Marijin dom", gdje suredovnice požrtvovno njegovale bolesnike, velikodušnodijelile kruh djeci državnoga Djeèjega doma ne razlikujuæi ihpo vjeri i naciji, te pomagale siromahe i prosjake koji su imdolazili s Romanije. Nakon povrataka u Sarajevo i okrepe usamostanu sestara kæeri Božje ljubavi, ravnatelj mr. IvicaMršo hodoèasnike je upoznao s Katolièkim školskimcentrom "Sv. Josip", a tom prigodom biskup Košiæ predao jeravnatelju prigodni dar za uèenike škole. Prvi dan završen jesusretom biskupa Košiæa i sveæenika s kardinalom VinkomPuljiæem. Zapoèevši drugi dan misom u crkvi KraljiceKrunice, svetištu Drinskih muèenica, koju je predvodiobiskup Košiæ, a propovijedao mons. Ivan Hren, hodoèasnicisu nastavili svoj put prema Goraždu. Po dolasku u Goražde,nakon obilaska mjesne osnovne škole, koja je u to doba bilavojarna - mjesto utamnièenja redovnica, na obali rijekeDrine pokraj škole uprilièen je simbolièan èin polaganjasvijeæa i bacanja ruža u rijeku te zagovorna molitvavjernièke skupine muèenicama. Posljednja postaja ovoghodoèašæa bila je župna crkva Sv. Antuna Padovanskog uStarom Petrovom Selu, mjesto krštenja s. Jule Ivaniševiæ,gdje je putnike doèekao župnik mons. Antun Prpiæ, a napovratku kuæi prošlo se i kroz Godinjak, rodno selo s. Jule.

Banja Luka: Biskup Komarica pohodio episkopa JefremaBanja Luka, 19.4.2013. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskupFranjo Komarica, u pratnji tajnika Ante Vidoviæa, pohodio je19. travnja banjoluèkog pravoslavnog episkopa Jefrema. Udužem prijateljskom razgovoru bilo je rijeèi o aktualnojsituaciji u kojoj se nalaze kršæani i pripadnici drugih vjerskihzajednica u BiH i u drugim zemljama, osobito europskogkontinenta. Zajednièki je utvrðeno urušavanje iomalovažavanje nekih važnih vrednota, kao što su ljudskiživot, brak, obitelj, istina, pravda i trajni mir. BiskupKomarica informirao je episkopa Jefrema o planiranjuodržavanja meðunarodnog simpozija "Korak naprijed" opomirenju, miru i povratku izbjeglica 9, 10. i 11. lipnja uBanjoj Luci. Osim predavanja, rada po skupinama i okruglogstola, predviða se održavanje i molitvenog okupljanja ukatedrali, sabornom hramu i džamiji, gdje æe se nazoènimamoæi obratiti i predstavnici Katolièke i Srpske pravoslavneCrkve te Islamske zajednice. Dodao je kako je o tome veærazgovarao i sa srpskim patrijarhom Irinejem, kardinalomVinkom Puljiæem i reis-ul-ulemom Huseinom Kavazoviæemi dobio njihovu podršku. Izrazio je nadu da bi planiranisimpozij mogao donijeti dobre plodove za buduænost cijelezemlje pa i okruženja.

Crkva u Hrvata ika

20 24. travnja 2013. broj 17/2013

Meðunarodni znanstveni simpozij o 1700. obljetniciMilanskog edikta i 1150. obljetnici dolaska sv. braæeÆirila i Metoda u PanonijuSrijemska Mitrovica, Beograd, 20.4.2013. (IKA/TU) - Podgeslom "Za slobodu nas Krist oslobodi! Nova evangelizacijau svjetlu djelovanja svete braæe Æirila i Metoda" i uorganizaciji Beogradske nadbiskupije, Srijemske biskupije iKatolièkoga bogoslovnog fakulteta u Ðakovu, od 18. do 20.travnja u Srijemskoj Mitrovici i Beogradu održan jeMeðunarodni znanstveni simpozij o 1700. obljetniciMilanskog edikta i 1150. obljetnici dolaska sv. braæe Æirila iMetoda u Panoniju. Na simpoziju su sudjelovali predavaèi izItalije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, aprvi dan simpozija održan je u Srijemskoj Mitrovici. Upredprogramu sudionici su razgledali crkvu Sv. Dimitrija iCarsku palaèu te starokršæanske bazilike, a lokalitete injihovu povijesnu važnost predstavila je dr. DarijaDamjanoviæ Barišiæ, profesorica KBF-a u Ðakovu. Službeno otvorenje simpozija, kao i prva predavanja održanasu u zgradi Opæine Srijemske Mitrovice. Skup su pozdravilibeogradski nadbiskup Stanislav Hoèevar, srijemski biskupÐuro Gašparoviæ, dekan ðakovaèkoga KBF-a prof. dr. PeroAraèiæ i naèelnik Ureda za manjinske vjerske zajednice uSrijemskoj Mitrovici Zlatko Naèev. Mons. Hoèevar pozvaoje predavaèe da "ohrabre i prosvijetle nas koji živimo uosebujno vrijeme i s posebnim zadaæama, da 'istinujuæi uljubavi' - smijemo biti u Kristu i po Kristu osloboðeni zaslobodu". Podsjeæajuæi na povijest Srijemske biskupije, kao iSirmijuma, gdje su u doba Dioklecijanovih progona ubijenimnogi kršæani, Srijemski muèenici, mons. Gašparoviæistaknuo je kako taj meðunarodni skup želi povezati prošlostkoja æe nadahnuti buduænost i time odgovoriti na velikeizazove današnjice. "Ovdje se nalazimo na svetim mjestimakoje je sv. Metod zalio svojom patnjom i znojem. Svi smosvjedoci da ništa vrijedno ni u životu, ni u sustavu Crkve nijese moglo postiæi bez patnje, pa stoga pozivam na taj naporda svi zajedno promišljamo kako ovo naše kršæanstvo doistauèiniti što je moguæe vjerodostojnijim, rekao je dekanAraèiæ. O "Poimanju i primjeni tolerancije u progonjenoj, slobodnojKonstantinovoj i državnoj Crkvi" govorio je u prvompredavanju doc. dr. Grgo Grbešiæ s KBF-a u Ðakovu. "Životi djelo sv. braæe Æirila i Metoda" bila je tema izlaganja dr.Damjanoviæ Barišiæ. O "Æirilometodskoj baštini kod južnihSlavena" izlagao je dr. Tomislav Mrkonjiæ, koji djeluje uVatikanskim arhivima, a dr. Vladimir Vukašinoviæ sPravoslavnoga bogoslovnog fakulteta u Beogradu izložio jetemu "Srpska pravoslavna Crkva i æirilometodska ideja". Program drugoga dana simpozija održan je u Narodnoj banciSrbije u Beogradu gdje su sudionike pozdravili ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ, baèki vladika IrinejBuloviæ, dekan Araèiæ te dekan Pravoslavnog bogoslovnogfakulteta u Beogradu prof. dr. Predrag Puzoviæ. Mons. Srakiæ je djelovanje sv. braæe Æirila i Metoda povezaos geslom djelovanja biskupa Strossmayera "Prosvjetom kslobodi" jer su Sv. braæa naviještajuæi Božje kraljevstvoširila pismenost i prosvjetu Božjem svijetu. Upravo uslobodi želimo provoditi evangelizaciju, pojam koji se uCrkvi èesto spominje, a sv. braæa Æiril i Metod pokazali su uèemu se zapravo sastoji nova evangelizacija. "U našimdokumentima ne govori se o nekim novim projektima idokumentima, nego se kaže hajdemo ono što imamo, uèinitis novim elanom kojim su Krista Gospodina naviještaliapostoli i njihovi uèenici, pa i sv. braæa Æiril i Metod.Naviještali su Božju rijeè, ali isto tako naviještali suprosvjetu u slavenskim narodima, a znali su dobro gdje semože doživjeti ta prosvjeta, gdje može imati svojih uèinaka,

kao što piše sv. Pavao - tamo gdje je Duh Gospodnji, ondjeje sloboda", istaknuo je nadbiskup.Vladika Buloviæ istaknuo je važnost djelovanja sv. Æirila iMetoda za sav kršæanski svijet: "Svi narodi kršæanskogakruga, kako pravoslavni tako i katolièki, svjesni su velièinete dvojice svetih ljudi, koji se s pravom u pravoslavljunazivaju 'ravnoapostolima' - po uèinku svoje djelatnostiravnima drevnim prvim apostolima Kristovim. Oni suprodužili svjedoèenje jedinstvenoga, drevnog, svetogpredanja Crkve - nepodijeljene kršæanske vjere prvihvjekova. U svom vremenu bili su most izmeðu kršæanaIstoka i Zapada te su pridonijeli jedinstvu Crkve za mnogevjekove unaprijed i stvarnoj evangelizaciji tada poznatogsvijeta kao malo tko." Vladika Buloviæ izrazio jezadovoljstvo obilježavanjem dviju obljetnica. Radni dio drugoga dana obuhvatio je deset predavanja."Starozavjetna pasha. Put u slobodu" bila je tema mr.Aleksandra Ninkoviæa. O "Novozavjetnoj pashi. Ostvarenjuslobode" govorio je doc. dr. Ivica Èatiæ s KBF-a u Ðakovu,doc. dr. Nenad Maloviæ s KBF-a u Zagrebu izlagao je o"Suvremenom poimanju slobode", prof. dr. VladimirDugaliæ govorio je o "Vjeri u Krista i osloboðenju. Odgojuza slobodu i odgovornost". "Krsna liturgija kao osloboðenje"bila je tema prof. dr. Zvonka Pažina, a o "Traženju jedinstvau razlièitosti" izlagao je prof. dr. Jure Zeèeviæ iz Zagreba.Prof. dr. Araèiæ govorio je o "Evangelizaciji - trajnomcrkvenom zadatku", a o "Evangelizaciji - pogledPravoslavne Crkve" govorio je vladika Buloviæ. "Novaevangelizacija u svjetlu Biskupske sinode 2012. i našekršæanstvo" bila je tema doc. dr. Nikole Vranješa s Teologijeu Rijeci, a doc. dr. Ivo Džiniæ izložio je temu "Neki pokušajinove evangelizacije u Crkvi danas". Posljednjeg dana simpozija održano je deset foruma, a nakonizvještaja o radu u forumima uslijedili su osvrti i zahvale.Nazoèan je bio te se prisutnima obratio apostolski nuncij uRepublici Srbiji nadbiskup Orlando Antonini. Zahvaljujuæiza organizaciju simpozija, a napose pohvaljujuæi suradnjuKBF-a u Ðakovu i PBF-a u Beogradu, mons. Antonini rekaoje kako upravo ono što su èinila sv. braæa Æiril i Metod možei treba pomoæi i dati poticaj za evangelizaciju danas te jeotvorio još jedan aspekt Milanskog edikta."Želio bih uputiti na aspekt Milanskog edikta za kojismatram da nije dovoljno istaknut, a to je da Milanski ediktnije bio samo za kršæane, veæ za sve religije. On i kršæanimai svima drugima daje slobodu ispovijedanja bilo kršæanske ilikoje druge religije. Svakom èovjeku treba omoguæiti da seprema vlastitom raspoloženju srca odluèi za vjeru ivjerovanje. Milanski edikt nije samo edikt koji daje sloboduvjere nego i edikt koji daje slobodu savjesti. Na posebannaèin te toèke vrijede za islamski svijet i buduæi dijalog kojiæe se s njima voditi jer kod njih promjena vjere još uvijekuzrokuje kaznu smrti, što znaèi da ovaj Edikt još uvijek nijeprihvaæen i primijenjen", rekao je nuncij. Zahvalu sudionicima, predavaèima te organizatorima uputilisu i biskup Gašparoviæ, a napose domaæin, nadbiskupHoèevar koji je pozvao na sudjelovanje na središnjojproslavi Jubilarne godine u Nišu, 20. i 21. rujna, gdje æenazoèiti i poseban delegat novoga pape Franje, kardinalAngelo Scola, milanski nadbiskup. Zahvalu je izrekao iDragan Novakoviæ, pomoænik direktora Kancelarije za vjereVlade Republike Srbije.Dekan Araèiæ posebno je pozdravio okupljene studente PBF-a Sveuèilišta u Beogradu koji su sudjelovali u radu simpozijai istaknuo: "Ovo je podloga za buduæu suradnju, zato proceskoji smo imali s episkopom Irinejem u ljudskom,prijateljskom, kršæanskom razgovoru rezultirao je da smo seovih dana osjeæali jako dobro. Mislim da je došlo vrijeme da

Crkva u Hrvataika

2124. travnja 2013. broj 17/2013

neprestano jedni drugima upuæujemo korake i zapoènemoput na znanstvenoj, kršæanskoj i ljudskoj razini; jer tko totreba èiniti ako neæemo upravo mi, koji smo i teolozi, amorali bi biti i kvalitetni kršæani."Zakljuèujuæi simpozij upuæeno je i priopæenje za javnost,koje je predstavio prodekan KBF-a u Ðakovu prof. dr.Dugaliæ. Priopæenje potpisuju organizatori simpozija:nadbiskup Hoèevar, biskup Gašparoviæ te dekan Araèiæ. Upriopæenju se istièe:"Obilježavajuæi 1700. godišnjicu Milanskog edikta i 1150.obljetnicu dolaska sv. braæe Æirila i Metoda u Panonijuradosni smo što duh jedinstva i zajedništva koje supromicala Sv. braæa i danas živi na ovim prostorima. Naime,Meðunarodni znanstveni skup 'Za slobodu nas Kristoslobodi!' održan u Srijemskoj Mitrovici i Beogradu od 18.do 20. travnja 2013. na kojemu se promišljalo o važnostinove evangelizacije u današnjem vremenu, iskazao jezajedništvo Beogradske i Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupijete Srijemske biskupije, kao i katolièkih i pravoslavnihteologa osobito s Katolièkoga bogoslovnog fakulteta uÐakovu, Sveuèilišta u Osijeku i Pravoslavnog bogoslovnogfakulteta, Univerziteta u Beogradu. Nova evangelizacija i danas treba i mora biti nadahnutaprimjerom i djelovanjem Sv. braæe te polazeæi od shvaæanjamentaliteta današnjega èovjeka, osobito u svjetlu èitanjaznakova vremena, poziva kršæane na snažnije osobnosvjedoèenje vjere, angažirani katekumenat i katehezu,uranjajuæi u liturgijsko sakramentalni život prianjanjem srcate gradeæi zajedništvo mjesne Crkve pozvano je prožimatikulturu svjetlom Rijeèi Božje i uskvasati samo društvoevanðeljem. Nužnost autoevangelizacije Crkve postaje takozahtjev vremena kako bi se smanjio vjerski indiferentizam iraskorak izmeðu života i vjere. Svjesni smo da je RijeèBožja tvrda besjeda (usp. Iv 6, 60), da poziva na dosljednonasljedovanje Krista, te da ima i onih koji æe se pokolebati ineæe smoæi snage i hrabrost iæi tim putem. Stoga, molimoGospodina da nas to ne obeshrabri, veæ da prožeti Petrovimpitanjem 'Gospodine, kome da idemo?' (Iv 6, 68) snažnoispovijedamo da samo Krist ima rijeèi života vjeènoga".

XVI. susret ministranata Vrhbosanske nadbiskupijeNa susretu je sudjelovalo 897 ministranata iz 58 župaVrhbosanske nadbiskupijeSarajevo, 20.4.2013. (IKA/KTA) - U subotu 20. travnja uSarajevu je održan XVI. susret ministranata Vrhbosanskenadbiskupije. Na susretu je sudjelovalo 897 ministranata iz58 župa Vrhbosanske nadbiskupije. Natjecanja su vodili ikoordinirali bogoslovi te djelatnici i volonteriNadbiskupijskog centra za pastoral mladih "Ivan Pavao II."pod vodstvom kanonika i pastoralnog vikara mons. BosiljkaRajiæa.Buduæi da je susret održan u Godini vjere, posebna važnostposveæena je takmièenju u kvizu znanja iz vjere iministriranja. Ministranti su se natjecali i u malomnogometu, stolnom tenisu, šahu, igri "Èovjeèe ne ljuti se" iigrama bez granica. Na završetku natjecanja mons. Rajiæpobjednicima je podijelio priznanja i prigodne knjigevjerskoga sadržaja. Sveèanu euharistiju u katedrali Srca Isusova u Sarajevupredvodio je vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinalVinko Puljiæ koji je ministrante potaknuo da svojomplemenitošæu, poštenjem, dobrotom i otvorenošæu i uSarajevu i u svakom mjestu svjedoèe svoju pripadnost isvoju ljubav prema Isusu.

26. biblijska olimpijadaPobijedila IV. ekipa Mainz, II. ekipa Main-Taunus/Hochtaunus osvojila je drugo mjesto, atreæeplasirana je V. ekipa Main-Taunus/HochtaunusHeusenstamm, 20.4.2013. (IKA) - Jubilarni, èetrdesetisusret hrvatske katolièke mladeži iz Njemaèke, u sklopukojega je u subotu 20. travnja održana 26. biblijskaolimpijada o temi "Bl. Majka Terezija – žena vjere u Godinivjere" u Kulturnom i sportskom centru "Martinsee" uHeusenstammu kod Offenbacha, okupio je više od 700mladih u pratnji sveæenika, pastoralnih suradnica isuradnika, roditelja i prijatelja iz Njemaèke. Susret uorganizaciji Hrvatskoga dušobrižnièkog ureda iz Frankfurtana Majni zapoèeo je u dvorani Centra sveèanim misnimslavljem koje je predvodio voditelj Hrvatske katolièke misijeSiegen vlè. Vinko Puljiæ u koncelebraciji s delegatom zahrvatsku pastvu u Njemaèkoj vlè. Ivicom Komadinom idvanaest redovnièkih i biskupijskih sveæenika, koji djeluju uhrvatskim misijama u Njemaèkoj. Drugi dio susreta zapoèeo je hrvatskom himnom. DelegatKomadina proèitao je pismo koje je sudionicima susretauputio ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu fraJosip Bebiæ, prenoseæi ujedno pozdrave predsjednika VijeæaHBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu sarajevskogapomoænog biskupa Pere Sudara. Olimpijadu je potom uzprigodnu rijeè otvorio delegat vlè. Komadina, koji je svimazaželio puno uspjeha. Mr. Tvrtko Beus, vjerouèitelj uHotelijersko-turistièkoj školi u Zagrebu, bio je autor pitanjaza Olimpijadu te predsjednik prosudbene komisije. Ukomisiji su još bili prof. Marica-Maja Zovko iz HKMKempten i Magdalena Frenèina iz HKM Mannheim.Zapisnièarka je bila Mirjana Kaloci iz Frankfurta. Krozolimpijadu je vodio dr. Adolf Polegubiæ, urednik Živezajednice, koji je u organizaciji i pripremi Olimpijadesudjelovao zajedno s djelatnicama Hrvatskogadušobrižnièkog ureda iz Frankfurta Romanom Kašaj,Ljubicom Markovica-Baban i Antonijom Tomljanoviæ-Brkiæ. Na olimpijadi je sudjelovalo 38 ekipa iz dvadeset jednehrvatske katolièke misije i zajednice u Njemaèkoj. I to izAugsburga (1), Bielefelda (1), Darmstadta (3), Düsseldorfa(2), Ennepetal-Lüdenscheida (1), Frankfurta (1), Geislingena(1), Göttingena (1), Hagena (1), Kassela (2), Kölna (2),Ludwigshafena (1), Main-Taunus/Hochtaunusa (5), Mainza(4), Mittelbadena (3), Münchena (1), Offenbacha (2),Rosenheima (2), Rüsselsheima (1), Ulm-Ehingena (1) iWiesbadena (2). Sve su ekipe pristupile pismenom dijelunatjecanja. Èlanovi ekipa (njih pet) odgovarali su na desetrazlièitih pitanja. Bodovi svih èlanova ekipa su se na krajuzbrajali, pa je deset ekipa s najviše osvojenih bodova napismenom dijelu natjecanja išlo u drugi – usmeni dionatjecanja. Èlanovi ekipa, koje su ušle u usmeni krugnatjecanja, izabrali su predstavnika, koji ih je predstavljao utom dijelu natjecanja. Ekipa s najviše osvojenih bodova bilaje IV. ekipa Mainz, koja je osvojila zlatne medalje i 500eura. Druga ekipa Main-Taunus/Hochtaunus osvojila jedrugo mjesto – srebrne medalje i 350 eura, dok je treæemjesto – bronèane medalje i 200 eura osvojila V. ekipa Main-Taunus/Hochtaunus. U pobjednièkoj IV. ekipi Mainz bili su:Ivana Dodig, Anabela Jeliæ, Manuela Petroviæ, MarijaMalenica i Ivana Radoš. U drugoplasiranoj II. ekipi Main-Taunus/Hochtaunus bili su: Marko Dadiæ, Nikola Buljan,Kristina Antiæ, Patricija Bašiæ i Anela Bašiæ. Utreæeplasiranoj V. ekipi Main-Taunus/Hochtaunus bili su:Antonia Baotiæ, Luka Juko, Marko Juko, Luka Baotiæ iLeonardo Matiæ.

Crkva u Hrvata ika

22 24. travnja 2013. broj 17/2013

Susret mladih u BusovaèiBusovaèa, 20.4.2013. (IKA/KTA) - U organizaciji Vijeæa zaapostolat Školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatskeprovincije u subotu 20. travnja u župi sv. Ante Padovanskogu Busovaèi održan je susret mladih u Godini vjere podgeslom "Isus u mojoj laði". Na susretu su se okupili mladi izrepublika Hrvatske i BiH koji su došli sa svojim voditeljima.Na poèetku susreta s. Ana i s. Vlatka pozdravile su mlade iuvele u susret kroz meditaciju i predavanje "Isus u mojojlaði". U dvorištu župnog ureda uslijedio je rad u skupinamau kojima su sudionici promišljali o ulozi svakog vjernika uCrkvi i Isusovoj prisutnosti u èovjekovu životu. Svaka jeskupina sastavila molitvu vjernika za misu. Predvoditeljmisnog slavlja bio je župnik fra Dominko Batiniæ, akoncelebrirao je fra Vinko Tomas. Misno slavlje pjesmomsu uvelièali èlanovi FRAMA-e Busovaèa, èiji su èlanoviujedno pomagali s. Gordani Davidoviæ oko organizacijesusreta. Za tu prigodu i OŠ "Busovaèa" je otvorila svoja vrata te senakon mise u prostorijama škole blagovalo i zabavljalo uzples i pjesmu.U kinu Theatar u Busovaèi postulantice, novakinje i juniorkeŠkolskih sestara franjevki sa svojim odgajateljicamauprilièile su scenski prikaz o susretima s Isusom "Apokrifitreæeg tisuæljeæa". Uz veliko oduševljenje i pljesak sestramaza odlièno izveden igrokaz susret je nastavljen svjedoèenjembogoslova Franjevaèke teologije iz Sarajeva fra EmanuelaJosiæa i fra Alena Duspare o duhovnom pozivu inasljedovanju sv. Franje Asiškog. Potom je s. KristinaMarijanoviæ govorila o svom odlasku u samostan sestarafranjevki, srednjoj školi i FRAMA-i u Jajcu te promišljanjuo Gospodinovu pozivu "Doði, slijedi me"! Pred kraj susretasvaka skupina mladih predstavila je svoj rad kroz odgovorena pitanja, smijeh i pjesmu. Cijeli program vodila je glavnaorganizatorica s. Ana Oršoliæ, koja je na kraju svimazahvalila za sudjelovanje, a fra Vinko Tomas-Vice udijelioje uskrsni blagoslov.

Molitveno-zahvalni susret za duhovna zvanja naTekijamaPetrovaradin, 21.4.2013. (IKA/TU) – Srijemska biskupijaovu godinu obilježava Godinom sveæenièkoga i redovnièkogpoziva. Tim povodom ravnateljstvo Biskupijskog svetištaGospe Snježne na Tekijama u Petrovaradinu na NedjeljuDobrog Pastira, 21. travnja, u svetištu Gospe Snježne naTekijama organizirala je sveèanost pod nazivom "I oni sunaši Velikani" gdje se akademijom na prigodan sveèan naèinspomenulo svih Bogu posveæenih osoba: sveæenika, ðakona,redovnika, redovnica, koje su porijeklom iz petrovaradinskihžupa. Srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ predvodio jeeuharistijsko slavlje, uz sudjelovanje sveæenikaPetrovaradinskoga dekanata. Nakon mise uprilièena jesveèana akademija na kojoj se prisjetilo svih živih ipreminulih velikana duhovnog poziva koji su porijeklom izPetrovaradina.Upravnik svetišta vlè. Stjepan Barišiæ je, pozdravljajuæi sveprisutne i obitelji i rodbinu tih petrovardinskih velikanaduhovnog poziva, poruèio: "Želja nam je bila da se kroz ovopredstavljanje ovih velikana duhovnih poziva, ukaže kolikaje važnost i potreba duhovnih zvanja u sadašnjem, ibuduæem vremenu". Akademija je uprilièena uz sudjelovanjegostiju iz Republike Hrvatske: Milosrdnih sestara sv. Križaiz Ðakova i pjevaèkog zbora "Amadeja" iz Ðakova, sestarareda sv. Benedikta iz Zadra. Dogaðaj je izravno prenosilaRadio Marija. Zbor mladih "Amadeja" iz Ðakova nosi svojnaziv u znak zahvalnosti i poštovanja prema èasnoj majci

Milosrdnih sestara sv. Križa iz Ðakova pok. AmadejiPavloviæ, roðenoj Petrovaradinki, koja je od strane Izraelskedržave proglašena Pravednicom meðu narodima.Akademija je protekla u sjeæanju i prikazivanju životopisa,djela i doprinosa navedenih duhovnih velikanaPetrovaradina. Sveæenici i redovnice koji su živi i još djelujupronoseæi slavu Božju, osobno su govorili prisutnima osvojim životima, koji u sebi sadrže velika ovozemnaodricanja, poslušnost, revnost, žrtvu, zalaganje.

Susret biskupa Komarice i ministra ÈordašaGlavna tema razgovora bio je još uvijek aktualni javni pozivsvim prognanicima i izbjeglicama da se prijave za obnovudomova u rodnom krajuBanja Luka, 22.4.2013. (IKA/TABB) – Banjoluèki biskupFranjo Komarica susreo se 22. travnja u prostorijamaBiskupskog ordinarijata s ministrom za izbjeglice i raseljeneosobe Republike Srpske Davorom Èordašom. Ministar Èordaš upoznao je biskupa Komaricu s tijekomprovoðenja Regionalnoga stambenog programa koji provodiMinistarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Javnogpoziva istog ministarstva izbjeglim osobama iz BiH da seprijave za obnovu i izgradnju u ratu porušenih kuæa iinfrastrukture. Istaknuo je da poziv ostaje otvoren još dvatjedna, odnosno do 7. svibnja 2013. Takoðer je rekao da sedo sada za povratak prijavilo oko 1600 obitelji, od kojih je1300 u Republici Srpskoj, a 300 u Federaciji Bosne iHercegovine. Ministar je govorio o kreditnim sredstvima od 7 milijunadolara iz OPEC fonda, koji je u fazi realizacije, a koja sunamijenjena za obnovu stambenih jedinica u oba entiteta uBosni i Hercegovini. Takoðer je podsjetio i na kreditSaudijske Arabije u iznosu od 15 milijuna dolara, za koji senada da æe osim za obnovu stambenih jedinica dijelom bitikorišten i za izgradnju infrastrukturnih objekata, te na još 2milijuna dolara kredita amerièke Vlade. Ministar je informirao biskupa i o oglasima koje je nedavnoizdalo Ministarstvo za izbjeglice i raseljene osobe RepublikeSrpske, a upuæeni su udruženjima, izbjeglicama te za pomoæiz programa održivog povratka. Biskup Komarica zahvalio je ministru Èordašu na svemu štoèini u omoguæavanju što bržeg povratka izbjeglih osoba izBiH. Biskup se posebno zanimao o konkretnom radu naterenu, odnosno, zašto se konaèno ne zapoène s obnovomkuæa i infrastrukture onim ljudima iz okoline Banje Luke iKotor Varoša, kojima je obnova obeæana još prije više odgodine dana. Ministar Èordaš obeæao je biskupu da æeuskoro konaèno zapoèeti s obnovom.U daljnjim razgovorima bilo je rijeèi i o prikladnomobilježavanju obljetnice dolaska pape Ivana Pavla II. naPetriæevac i proglašenja blaženim Ivana Merza, koje jepredviðeno 21. i 22. lipnja 2013. Biskup Komarica upoznao je ministra Èordaša i saborskuzastupnicu Rapo s tijekom priprema meðunarodnog summita"Korak naprijed" koji se planira organizirati 9., 10. i 11.lipnja u Banjoj Luci. Pojasnio je da je inicijativu, na njegovprijedlog, pokrenulo poznato amerièko sveuèilište Harvard uBostonu. Na spomenutom mirovnom samitu planirano je dase okupe vjerske voðe i politièki predstavnici iz BiH,susjednih zemalja kao i predstavnici meðunarodne zajednice.Jedan od glavnih ciljeva summita je zainteresiratimeðunarodnu zajednicu za zauzeti rad na pomirenju ipravednom miru, što, izmeðu ostalog ukljuèuje iomoguæavanje povratka prognanika i izbjeglica u njihovzavièaj i održivi ostanak u njemu.

Crkva u Hrvataika

2324. travnja 2013. broj 17/2013

Inozemne vijesti

Benedikt XVI. navršio 86 godinaPremda papa emeritus živi skriven od svijeta, ipak ga svijet ipoglavito Crkva nisu zaboravili te mu sa svih strana stižuèestitke s izrazima zahvalnosti za sve što je uèinio tijekompontifikataVatikan, 16.4.2013. (IKA) - Papa emeritus Benedikt XVI.navršio je 16. travnja 86 godina. Premda Papa emeritus živiskriven od svijeta, ipak ga svijet i poglavito Crkva nisuzaboravili te mu sa svih strana stižu èestitke s izrazimazahvalnosti za sve što je uèinio tijekom pontifikata. PapaFranjo je nazvao je i èestitao roðendan Benediktu XVI.,èestitavši takoðer i papinu bratu Georgu koji veæ nekolikodana s bratom boravi u Apostolskoj palaèi u CastelGandolfu, a koji æe 23. travnja slaviti imendan.Papa Benedikt XVI. zakljuèio je svoj pontifikat velikimèinom poniznosti, koji je otvorio put pontifikatu pape Franje,kazao je kardinal Angelo Comastri, Papin vikar za gradVatikan, dodajuæi: "Osjeæam da moram Papi emeritusuoèitovati veliku zahvalnost za obavljenu službu i za sve štoèini za Crkvu, jer je rekao: "Ne odrièem se svojega služenjaCrkvi, molitvom, u tišini i skrovitosti, nastavljam služitiCrkvi, a molitva je za nas vjernike vrlo velika potpora.Uvjeren sam da je molitva pape Benedikta XVI. velikapotpora papi Franji, ona æe biti vrlo uèinkovita za uspješanpontifikat njegova nasljednika i za svekoliku Crkvu",ustvrdio je kardinal Comastri, prenosi Radio Vatikan.Kako je Papa emeritus provodio svoje djetinjstvo, sam jeisprièao tijekom Svjetskog susreta obitelji u Milanu 2. lipnja2012. godine, odgovarajuæi na upit jedne djevojèice. Usredištu je obiteljskog života bila nedjelja, Dan gospodnji.Dapaèe, rekao je nedjelja poèinjala veæ u subotu kada jenjegov otac èitao nedjeljna misna èitanja, pa su on i njegovbrat Georg veæ u subotu ulazili u radosno liturgijsko ozraèje. Moja je kuæa bila blizu Salzburga, imamo dakle punoglazbe – Mozart, Schubert, Haydn - a kad je poèinjao Kyriebilo je kao da se nebo otvara. U kuæi je nakon mise bio vrlovažan zajednièki objed, kazao je tada papa Benedikt XVI.Glazba je bila za malog Ratzingera uvijek vrlo važna. Sjeæase da se mnogo pjevalo u kuæi, i stoga jer je brat, buduæiravnatelj katedralnoga zbora u Regensburgu, kao mladiæpoèeo komponirati. Uz glazbu je obitelj Ratzinger voljelašumske šetnje, a Bavarska obiluje šumama. Bili smo blizušume a hodanje je po šumama bilo vrlo lijepo. Jednomrijeèju, bili smo jedno srce i jedna duša, s mnogobrojnimzajednièkim iskustvima, u vrlo teškim vremenima, jer je biloratno vrijeme, najprije diktatura a potom i siromaštvo, kazaoje Benedikt XVI. u Milanu te istaknuo uzajamnu obiteljskuljubav. Tako je bila jaka da smo se radovali i jednostavnimstvarima, pa su se tako mogle prebroditi i podnositi i najtežekušnje. Èini mi se vrlo važnim što su nas radovale i malestvari, jer se tako oèitovalo i srce drugoga. Tako smo, dodaoje Papa emeritus, rasli u sigurnosti da je dobro biti èovjek,jer smo u roditeljima i braæi gledali odraz Božje dobrote.Tako smo u tom okruženju povjerenja, radosti i ljubavi bilisretni, a mislim da bi u raju trebalo biti nešto slièno kako jebilo u mojem djetinjstvu. U tom smislu, odlazeæi na drugisvijet nadam se da se vraæam kuæi, zakljuèio je BenediktXVI.

.

Novi predsjednik Francuske biskupske konferencijeNadbiskup Marseillea Georges Pontier u službi naslijediopariškoga kardinala Andresa Vingt-TroisaPariz, 18.4.2013. (IKA) - Georges Paul Pontier (69),nadbiskup Marseillea, novi je predsjednik Francuskebiskupske konferencije. Na proljetnom zasjedanju u Parizufrancuski biskupi izabrali su ga za nasljednika pariškogakardinala Andresa Vingt-Troisa (70), koji je u toj službi odgodine 2007. Za potpredsjednike FBK izabrani su biskupSaint-Denisa Pascal Michel Delannoy (56) i nadbiskupMontpelliera Pierre-Marie Carre (65). Georges Paul Pontier roðen je 1. svibnja 1943. u Lavauru,studirao je izmeðu ostaloga na Papinskom sveuèilištuGregoriana u Rimu i Sveuèilištu u Toulouseu. Za sveæenikaje zareðen godine 1966., a za biskupa 1988. Osam je godinabio biskup Digne, a zatim je imenovan biskupom biskupijeLa Rochelle. Nadbiskupom Marseillea imenovan je 2006.Od 2001. do 2007. bio je potpredsjednik Francuske BK.

"Vjerska sloboda danas"Vatikan, 19.4.2013. (IKA) - Vjerska slobodna bitna je zaizgradnju pravednoga i miroljubivog društva, uvjereni susudionici skupa TEDx (Technology, Entertainment, Design)koji je pod geslom "Vjerska sloboda danas" održan 19.travnja Vatikanu pod pokroviteljstvom Papinskoga vijeæa zakulturu. Na skupu su sudjelovali uglednici iz cijelog svijeta,predstavnici kulture, znanosti, glazbe i sporta, izvještavaRadio Vatikan. Osvrnuvši se na temu skupa GiovannaAbbiati rekla je da su govor o vjerskoj slobodi spustili narazinu obiènoga èovjeka. Pozvali smo rabina DavidaRosena, umjetnike, imamo i muslimana koji crta grafite, teznamenite skupljaèe umjetnina i starina, misionare, arhitektei tako redom; nastojali smo da budu zastupljene svestvarnosti kako bi se iz njihova životnog iskustva èulamišljenja o vjerskoj slobodi, kazala je Abbiati. U poruci kojuje sudionicima uputio kardinal Gianfranco Ravasi,predsjednik Papinskoga vijeæa za kulturu, istaknuto je davjerska sloboda nije izbor nego nužnost. U svijetu 65%stanovništva živi u zemljama s ogranièenom vjerskomslobodom, u nekim se zemljama zbog vjere progone ljudi,dok se u nekim demokratskim zemljama nastoji ogranièitivjerska sloboda, primjerice kad se prisiljava lijeènike da vršepobaèaje. Augustinac fra Edward Daleng govorio je pak o stanju unigerijskom gradu Jos, izloženom svakodnevnimteroristièkim atentatima. Stanje je vrlo teško, unatoè tomumogu se graditi mostovi, vidjeti pomirba izmeðu osobarazlièitih vjerskih uvjerenja, a to je opipljivi znak nade,kazao je Daleng.O. Guy Consolmagno, amerièki isusovac i znanstvenik,istaknuo je veliku žeð za spoznajom u ljudima i na tom putunema opreènosti izmeðu vjere i znanosti. Znanost smatramprimjerom kako se može iæi prema istom cilju, to jest istini.Brian Grim govorio je o svojem istraživanju o stanju vjerskeslobode u svijetu. Više je od pet milijardi ljudi izloženoogranièavanju vjerske slobode, a 76% od 198 državapokrenulo je inicijative za ogranièavanje vjerske slobode,kazao je Grim. Rabin David Rosen istaknuo je pak kako serijeè religija zlorabi svaki put kad ju se brka s moæi ili kad serabi u svrhe protivne miru, skladu i pravdi.

Inozemne vijesti ika

24 24. travnja 2013. broj 17/2013

Papa zaredio desetoricu sveæenika, meðu njima i HrvataMladineaSveti Otac poruèio novozareðenim sveæenicima da budupastiri, a ne èinovniciVatikan, 21.4.2013. (IKA) - Prigodom proslave 50.svjetskog dana molitve za duhovna zvanja, koji jeusredotoèen na temu "Zvanja su znak nade utemeljene navjeri", papa Franjo je u nedjelju 21. travnja u bazilici Sv.Petra zaredio za sveæenike Rimske biskupije desetoricuðakona, meðu kojima i Hrvata Ivana Mladinea. Osim HrvataMladinea, radi se o šestorici Talijana, dvojici Indijaca ijednom Papinom sunarodnjaku iz Argentine. Sveti Otac rekao je novozareðenim sveæenicima da budupastiri, a ne èinovnici, posrednici, ali ne poslovni posrednici."Imajte uvijek pred oèima primjer Dobrog Pastira, koji nijedošao da mu se služi, veæ da on služi ljudima i da tražiizgubljene", rekao je Papa. Prije mise papa Franjo sepovukao u sakristiju i molio zajedno s reðenicima, koje jepreporuèio zagovoru Blažene Djevice Marije. Prije današnje molitve Kraljice neba papa Franjo je mlade,nazoène na Trgu sv. Petra, upitao jesu li ikad i oni osjetiliGospodinov glas, koji ih je pozvao, željom ili unutarnjimnemirom, da ga slijede izbliza? Jesu li poželjeli biti Isusoviapostoli. "Mladost treba iskoristiti za velike ideale", rekao jePapa i primijetio kako iza sveæenièkih i redovnièkih zvanjastoji uvijek neèija molitva: bake, djeda, majke, oca ili nekezajednice. Duhovni pozivi se raðaju molitvom i samomolitvom ustraju i donose plodove. Nazoènom mnoštvuSveti Otac je rekao da pomno prati zbivanja u Venezueli.Papa se nada da æe se pronaæi pravi i mirni put zaprevladavanje teških trenutaka, što ih proživljava zemlja.Pozvao je Venezuelance, posebno odgovorne politièare, daodluèno odbace sve oblike nasilja, da uspostave dijalog,utemeljen na istini, u uzajamnom priznavanju, u traženjuzajednièkog dobra i u ljubavi prema domovini. Papa sespomenuo i stradalih i svih onih koji trpe zbog posljedicastrašnog potresa koji je proteklih dana zahvatio jugozapadnidio Kine.

Oteta dvojica metropolita u SirijiIzjava predstojnika Tiskovnog ureda Svete StoliceVatikan, 23.4.2013. (IKA) – Otmica metropolita Sirsko-pravoslavne Crkve Mar Gregoriosa Ibrahima i metropolitaGrèko-pravoslavne Crkve Paula Yazigija iz Aleppa iubojstvo njihova vozaèa za vrijeme dok su se nalazili ujednoj humanitarnoj misiji dramatièna je potvrda tragiènesituacije u kojoj žive stanovnici Sirije i kršæanske zajedniceu zemlji, navodi se 23. travnja u izjavi ravnatelja Tiskovnogureda Svete Stolice o. Federica Lombardija. Papa Franjo, nastavlja se u izjavi, obaviješten je o tom vrloozbiljnom incidentu, koji se pridružuje porastu nasilja dokojeg je došlo posljednjih dana i ozbiljnoj humanitarnoj krizigolemih razmjera, prati dogaðaje s dubokim suosjeæanjem isnažnom molitvom za zdravlje i osloboðenje dvojice otetihbiskupa i da se svi zauzmu da sirijski narod konaèno vididjelotvorne odgovore na humanitarnu dramu i da se naobzoru pojave stvarne nade mira i pomirenja.

.

Papina poruka sudionicima Euharistijskoga kongresa uKostarikiVatikan, 23.4.2013. (IKA) - Valja ojaèati molitveni život,èineæi da Euharistija bude istinsko središte kršæanskogaživota, gdje æe zahvaljivanje biti poticaj za obnavljanjeevangelizacijske obveze i crkvenoga zajedništva, istièe papaFranjo u poruci sudionicima Euharistijskoga kongresaKostarike, koju je potpisao Papin državni tajnik kardinalTarcisio Bertone. Papa želi da svi kršteni mogu crpiti iz Presvetoga OltarskogSakramenta obilne duhovne snage za izgradnju pravednijeg ipomirenog svijeta, sukladno s Isusovom porukom. Papa jepovjerio pastire i vjernike majèinskoj zaštiti Gospe odAnðela i svima udijelio apostolski blagoslov, izvještavaRadio Vatikan.

Papa slavio misu na sv. JurjaVatikan, 23.4.2013. (IKA) – Ne može se vjerovati u Isusabez Crkve i ako kršæani nisu "Isusove ovce" njihova je vjerasladunjava i površna, rekao je to papa Franjo u homiliji namisi koju je 23. travnja predvodio u Pavlovoj kapelici uVatikanu. Na liturgijski spomendan sv. Jurja i svoj imendanPapa je slavio misu s kardinalima koji borave u Rimu te jošjednom upozorio da nema "pogaðanja" sa svjetovnošæu.U homiliji, koju je ponovno održao bez unaprijedpripremljenog teksta, Papa je istaknuo kako je Crkva Majkakoja nam daje vjeru, Majka koja nam daje identitet. Alikršæanski identitet, pojasnio je, nije osobna iskaznica.Kršæanski je identitet pripadnost Crkvi, jer nije moguæe naæiIsusa izvan Crkve. A ona Crkva Majka koju nam daje Isusdaje nam identitet koji nije samo neki biljeg: to jepripadnost. Identitet znaèi pripadnost. U homiliji Papa je govorio i o radosti koju u srcu osjeæa onajkoji naviješta Radosnu vijest, koji evangelizira. Tajnavještaj, primijetio je Papa podsjeæajuæi na Barnabinoevangelizacijsko iskustvo, zapoèinje s progonom, s velikomžalošæu, a završava s radošæu. Ako želimo kroèiti putomsvjetovnosti, priklanjajuæi se svijetu nikada neæemo imatiGospodinove utjehe. I ako mi tražimo samo utjehu, bit æe topovršna utjeha, a ne Gospodinova: bit æe to ljudska utjeha.Crkva uvijek živi izmeðu križa i uskrsnuæa, izmeðu progonai Gospodinovih utjeha. I to je put: tko ide tim putem taj negriješi, istaknuo je Papa.

Inozemne vijestiika

2524. travnja 2013. broj 17/2013

Prilog dokumenti

Isusovo uzašašæe na neboPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 17. travnja2013.Draga braæo i sestre, dobar dan!U Vjerovanju nalazimo tvrdnju da je Isus "uzašao na nebo,sjedi s desne Ocu". Isusov zemaljski život ima svoj vrhunacu dogaðaju uzašašæa, kada prelazi s ovoga svijeta Ocu i bivauzdignut njemu zdesna. Koje je znaèenje toga dogaðaja?Koje su njegove posljedice za naš život? Što znaèipromatrati Isusa koji sjedi s desne Ocu? Pustimo da nas utome vodi evanðelist Luka.Poðimo od trenutka u kojem Isus odluèuje krenuti na svojeposljednje putovanje u Jeruzalem. Sveti Luka bilježi: "Kadsu se navršili dani da bude uznesen, krenu Isus sa svomodluènošæu prema Jeruzalemu" (Lk 9, 51). Dok "uzlazi" uSveti grad, gdje æe se dogoditi njegov "izlazak" iz ovogaživota, Isus veæ vidi cilj, Nebo, ali zna dobro da put povratkau slavu Oèevu prolazi kroz križ, po poslušnosti Božjemnaumu ljubavi prema èovjeèanstvu. U Katekizmu KatolièkeCrkve kaže se da "uzdignuæe na križ oznaèuje i navješæujeuzdignuæe u Uzašašæu na nebo" (br. 661). I nama u našemkršæanskom životu mora biti jasno da ulazak u Božju slavuzahtijeva svakodnevnu vjernost njegovoj volji, i onda kadato iziskuje žrtvu, i onda kada to traži da katkad promijenimosvoje planove. Isusovo uzašašæe se konkretno dogodilo naMaslinskoj gori, blizu mjesta gdje se povukao na molitvuprije muke da ostane u dubokom jedinstvu s Ocem: tuponovno vidimo da nam molitva daje milost da u svomživotu budemo vjerni Božjem naumu.Na kraju svoga Evanðelja, sveti Luka opisuje dogaðajuzašašæa na nebo na vrlo jezgrovit naèin. Isus svoje uèenike"izvede do Betanije, podiže ruke pa ih blagoslovi. I dok ihblagoslivljaše, rasta se od njih i uznesen bi na nebo. Oni muse nièice poklone pa se s velikom radosti vrate u Jeruzalem"(24, 50-53); tako kaže sveti Luka. Želim ukazati na dvijestvari u tome izvješæu. Prvo: tijekom svog uzašašæa Isuspodjeljuje sveæenièki blagoslov a uèenici izražavaju svojuvjeru prostracijom, kleknuvši pred njim pognute glave. To jeprva važna toèka: Isus je jedini i vjeèni Sveæenik koji jesvojom mukom prošao kroz smrt i grob i uskrsnuo te uzašaona nebo; on je kod Oca, gdje nas trajno zagovara (usp. Heb9, 24). Kao što kaže sveti Ivan u svojoj Prvoj poslanici, on jenaš zagovornik: kako je lijepo to èuti. Kada je netko pozvanod suca ili ide na sud prvu stvar koju uèini je da potražinekog odvjetnika koji æe ga braniti. Mi ga veæ imamo i onnas brani uvijek, brani nas od ðavolskih zamki, brani nas odnas samih, od naših grijeha! Predraga braæo i sestre, imamotoga zagovornika: ne bojmo se otiæi mu i tražiti oproštenje,tražiti blagoslov, tražiti milosrðe! On nam uvijek oprašta, onje naš odvjetnik: on nas uvijek brani! Ne zaboravite to!Isusovo uzašašæe na nebo daje nam upoznati tu tako utješnustvarnost za naš životni put: u Kristu, pravom Bogu i pravomèovjeku, naše je èovještvo doneseno pred Boga; on nam jeotvorio prolaz; on je poput predvodnika na užetu koje služiza uspinjanje na planinu, koji je došao do vrha i poteže užeda nas privuèe sebi i dovede Bogu. Ako povjerimo svoj životnjemu, ako pustimo da nas on vodi budimo sigurni da smo usigurnim rukama, u ruci svoga spasitelja, svoga zagovornika!Drugo: sveti Luka izvješæuje da su se apostoli, nakon što suvidjeli Isusa kako uzlazi u nebo, vratili u Jeruzalem "svelikom radosti". To nam se èini pomalo èudnim. Opæenito,kada se zauvijek odvajamo od svojih dragih, od našihprijatelja a posebno zbog smrti, obuzme nas žalost, što je

sasvim prirodno, jer više neæemo vidjeti njihovo lice,neæemo više èuti njihov glas, neæemo više moæi uživatinjihovu ljubav, njihovu prisutnost. Evanðelist, naprotiv,istièe duboku radost apostola. Zašto? Upravo zato jer æe,pogledom vjere, oni shvatiti da, premda uzet njihovimoèima, Isus ostaje zauvijek s njima, ne napušta ih i, u Oèevojslavi, podupire ih, vodi ih i zagovara za njih.Sveti Luka opisuje dogaðaj uzašašæa takoðer na poèetkuDjela apostolskih, da istakne kako je taj dogaðaj poput sponekoja veže i povezuje Isusov zemaljski život sa životomCrkve. Ovdje sveti Luka spominje takoðer oblak koji otimaIsusa pogledu uèenikâ, koji su ostali promatrati Krista kojiuzlazi Bogu (usp. Dj 1, 9-10). Pojavila su se tada dvaèovjeka u bijeloj odjeæi koji ih pozivaju da ne stoje i gledajuu nebo, veæ da jaèaju svoj život i svoje svjedoèanstvosigurnošæu da æe se Isus vratiti na isti naèin na koji su vidjelida uzlazi na nebo (usp. Dj 1, 10-11). To je upravo poziv dapoðemo od kontemplacije Kristova gospodstva da bismodobili od njega snagu da nosimo i svjedoèimo evanðelje usvakodnevnom životu: kontemplirati i djelovati, ora etlabora, uèi sveti Benedikt, i jedno i drugo je nužno u našemkršæanskom životu.Draga braæo i sestre, uzašašæe ne znaèi Isusovu odsutnost,veæ nam kaže da je on živ meðu nama na jedan nov naèin;nije više na nekom toèno odreðenom mjestu u svijetu kao štoje to bio prije uzašašæa; sada je u Božjem kraljevstvu,prisutan na svakom mjestu i u svakom vremenu, bliz svakomod nas. U našem životu nismo nikada sami: imamo togazagovornika koji nas èeka, koji nas brani. Nismo nikadasami: raspeti i uskrsli Gospodin nas vodi; s nama su mnogabraæa i sestre koji u tišini i skrovitosti, u svojem obiteljskomživotu i na radnome mjestu, u svojim problemima iteškoæama, u svojim radostima i nadama, svakodnevno živevjeru i donose, zajedno s nama, svijetu vladavinu Božjeljubavi, u Kristu Isusu koji je uskrsnuo, uzašao na nebo, kojinas zagovora. Hvala!

Apel Svetog OcaS tugom sam primio vijest o snažnom potresu koji jepogodio stanovništvo Irana i Pakistana, donijevši smrt,patnju i uništenje. Uzdižem svoju molitvu Bogu za žrtve i zasve one koji su u žalosti i želim izraziti iranskom ipakistanskom narodu svoju blizinu. Hvala!

Nauèimo prepoznati Isusov glasPapin nagovor uz molitvu Kraljice neba u nedjelju 21.travnja 2013.Draga braæo i sestre, dobar dan!Èetvrtu nedjelje vazmenog vremena karakterizira Evanðeljeo Dobrom Pastiru koje se èita svake godine. U današnjem seulomku donose ove Isusove rijeèi: "Ovce moje slušaju glasmoj; ja ih poznajem i one idu za mnom. Ja im dajem životvjeèni te neæe propasti nikada i nitko ih neæe ugrabiti iz mojeruke. Otac moj, koji mi ih dade, veæi je od svih i nitko ih nemože ugrabiti iz ruke Oèeve. Ja i Otac jedno smo" (Iv 10, 27-30). U ta je èetiri retka sažeta èitava Isusova poruka, to je sržnjegova evanðelja: on nas poziva da budemo dionici njegovaodnosa s Ocem, a to je vjeèni život.Isus želi uspostaviti sa svojim prijateljima odnos koji jeodraz onoga odnosa što ga on sam ima s Ocem: to je odnosuzajamne pripadnosti u punom povjerenju, u prisnomzajedništvu. Da bi izrazio to duboko poznavanje, taj odnos

Prilog dokumenti ika

26 24. travnja 2013. broj 17/2013

prijateljstva Isus koristi sliku pastira i njegovih ovaca: on ihzove i one prepoznaju njegov glas, odgovaraju na njegovpoziv i slijede ga. Prelijepa je to prispodoba! Misterij glasaje sugestivan: pomislimo kako još od utrobe naše majkeuèimo prepoznavati njezin i oèev glas; po tonu neèijegaglasa prepoznajemo ljubav ili prijezir, ljubav ili hladnoæu.Isusov glas je jedinstven! Ako ga nauèimo raspoznati, on nasvodi na putu života, putu koji vodi onkraj ponora smrti.Ali Isus je u jednom trenutku rekao, misleæi na svoje ovce:"Otac moj, koji mi ih dade…" (Iv 10, 29). To je vrlo važno,to je duboki misterij koji nije lako shvatiti: ako ja osjeæam dame Isus sebi privlaèi, ako njegov glas u moje srce unositoplinu to mogu zahvaliti Bogu Ocu koji je u mene usadioželju za ljubavlju, istinom, životom, ljepotom… a Isus je sveto u punini! To nam pomaže shvatiti tajnu poziva, osobitozvanja na posebno posveæenje. Ponekad nas Isus poziva,poziva nas da ga slijedimo, ali možda se dogodi da nismosvjesni da je to on, upravo kao što se to dogodilo mladomSamuelu. Danas je ovdje na Trgu mnogo mladih. Mnogo vasje, zar ne! Vidi se… Eto! Mnogo vas je danas ovdje na Trgu.Želim vas pitati: jeste li koji put èuli Gospodinov glas kojivas po nekoj želji, nemiru poziva da ga slijedite izbliza?Jeste li ga èuli? Ne èujem? Eto vidite… Jeste li osjetili željuda budete Isusovi apostoli? Mladost treba uložiti za velikeideale. Mislite li vi na to? Slažete li se? Pitaj Isusa što želi odtebe i budi hrabar! Budi hrabra! Pitaj ga to! U pozadini iprije svakog poziva na sveæeništvo ili posveæeni život uvijekse krije neèija snažna i ustrajna molitva: neke bake, nekogdjeda, neke majke, nekog oca, neke zajednice… Eto zašto jeIsus rekao: "Molite dakle gospodara žetve da pošalje radnikeu žetvu svoju" (Mt 9, 38). Zvanja se raðaju u molitvi i izmolitve; i samo u molitvi mogu ustrajati i donijeti ploda.Sviða mi se istaknuti to danas kada se slavi Svjetski danmolitve za zvanja. Molimo osobito za nove sveæenikeRimske biskupije koje sam jutros zaredio. I zazovimoMarijin zagovor. Danas je deset mladiæa reklo "da" Isusu ijutros su zareðeni za sveæenike… To je lijepo! Zazovimozagovor Marije, žene koja je rekla svoj "da" Bogu. Marija jerekla "da", predala je Bogu sav svoj život! Ona je nauèilaprepoznavati Isusov glas još od kada ga je nosila u svomekrilu. Neka nam Marija, naša Majka, pomogne sve boljepoznavati Isusov glas i slijediti ga, da bismo kroèili na putuživota! Hvala!Velika hvala za pozdrav, ali pozdravite i Isusa. Vièite"Isuse!", jako… Pomolimo se svi zajedno Gospi.Nakon molitve Kraljice nebaPomno pratim dogaðaje u Venezueli. Pratim ih sa živomzebnjom, snažnom molitvom i nadom da se traže i da æe seiznaæi pravi i mirni putovi za prevladavanje razdoblja velikihteškoæa kroz koje zemlja prolazi. Pozivam dragi venezuelskinarod, osobito najviše predstavnike institucijâ i politike, daodluèno odbace svaki oblik nasilja i uspostave dijalogutemeljen na istini, uzajamnom razumijevanju, traženjuopæeg dobra i ljubavi prema narodu. Pozivam vjernike damole i rade na pomirenju i miru. Ujedinimo se u molitviispunjenoj nadom za Venezuelu, povjeravajuæi je NašojGospi od Coromota.U mislima sam i sa onima koji su pogoðeni potresom koji jepogodio jugozapad kontinentalne Kine. Molimo za žrtve i zasve one koji trpe zbog snažnog potresa.Danas popodne æe u Sondriju biti proglašen blaženim DonNicolo Rusca, sveæenik koji je živio na prijelazu izmeðušesnaestog i sedamnaestog stoljeæa. Bio je dugo uzornižupnik u Sondriju i ubijen je u politièko-vjerskim borbamakoje su se vodile u Europi u tome razdoblju. Uzdignimohvalu Gospodinu zbog njegova svjedoèanstva!

Prilog dokumentiika

2724. travnja 2013. broj 17/2013

Prilog prikazi

Poštanska marka s likom Stjepana GradiæaPoštanska marka s likom Stjepana Gradiæa puštena je uopticaj u utorak 16. travnja, a pripada seriji maraka"Znameniti Hrvati". Marke su izdane u arcima od dvadesetmaraka, a naklada iznosi 100.000 primjeraka po motivu.Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana(FDC), a žig prvog dana u uporabi je 16. i 17. travnja uPoštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišiæeva 13. Uz marku s likom Stjepana Gradiæa u istoj seriji objavljenesu i marke s likom Antonije Krasnik, Ranka Marinkoviæa iMilke Trnine. Autorica poštanskih maraka je DubravkaZglavnik Horvat, dizajnerica iz Zagreba. Hrvatska pošta tako se ukljuèila u obilježavanje 400.obljetnice roðenja i 330. obljetnice smrti Stjepana Gradiæana inicijativu Dubrovaèkih muzeja. Dubrovaèki muzeji su zapotrebe izdavanja marke ustupili fotografiju portretaStjepana Gradiæa koji se èuva u fundusu Kulturno-povijesnog muzeja, a prigodni tekst uz marku napisao jeakademik Stjepan Krasiæ, jedan od autora središnjegaovogodišnjeg izložbenog projekta Dubrovaèkih muzeja"Stjepan Gradiæ: otac domovine". Stjepan Gradiæ (Dubrovnik, 6. 3. 1613. – Rim, 2. 5. 1683.)jedan je od velikih Dubrovèana, diplomat i polihistor koji je,uz brojne doprinose u razlièitim znanstvenim disciplinama,svoju dubrovaèku domovinu u najtežim trenutcima njenepovijesti zadužio do te mjere da je prozvan "ocemdomovine". Stjepan Gradiæ bio je pripadnik dubrovaèke vlastele,isusovac, diplomatski predstavnik Dubrovaèke Republike priSvetoj Stolici i dugogodišnji posrednik izmeðu vrha DružbeIsusove i Dubrovaèke Republike u pregovorima o osnivanjuisusovaèkoga crkve i kolegija u Dubrovniku. Jednako tako,služio je i obavljao diplomatske poslove za Papinsku državu. Gradiæ je bio glavni upravitelj Vatikanske knjižnice, tepripadao književno-znanstvenom krugu pape AleksandraVII. Bio je i èlan književne akademije Dei Ricovrati uPadovi i Kraljevske književno -znanstvene akademijekraljice Kristine u Rimu te je uspješno suraðivao saznanstvenom akademijom Del Cimento u Firenci. Suraðivaoje i održavao veze s brojnim književnicima i znanstvenicimane samo u Rimu i Italiji nego i u Francuskoj, Njemaèkoj,Belgiji i Nizozemskoj, kao i s onima u Dubrovniku, Splitu,Trogiru i Zadru. Bavio se književnošæu, teologijom,filozofijom, pravom, poviješæu, matematikom, fizikom,meteorologijom, kao i optikom, brodarstvom, nautikom ihidromehanikom, ostavivši iza sebe više knjiga, rasprava ièlanaka. Prevodio je i pisao latinske stihove, te govorio irazumio 8 svjetskih jezika. Slovio je za izvrsnog pjesnika igovornika. Posebnu brigu posvetio je prouèavanju povijestiDubrovnika te napisao opsežne životopise poznatijihsuvremenika i nekih starijih grèkih matematièara. Ipak, najveæe je zasluge stekao u službi vlastite domovine.Zahvaljujuæi njegovu zauzimanju isusovci su 1658. uDubrovniku otvorili srednjoškolski zavod CollegiumRagusinum. Vodio je upornu diplomatsku i politièku borbuprotiv urotnika, koji su otok Lastovo htjeli izruèiti MletaèkojRepublici. Uložio je mnogo truda i diplomatske vještine uobrani dubrovaèke pomorske i kopnene trgovine, koju suMleèani nastojali onemoguæiti. Osobite zasluge stekao jenakon katastrofalnog potresa 1667. godine, tražeæi na svimstranama materijalnu, struènu i vojnu pomoæ. Slao je uDubrovnik struènjake, novac, hranu, strojeve pa i oružje,izvlaèio dubrovaèke kapitale iz talijanskih banaka i osigurao

meðunarodnu politièku i diplomatsku potporu Dubrovnikuprotiv turskih i mletaèkih pritisaka i ucjena. S rimskimarhitektima izradio je plan o obnovi grada te predložio èitavniz dalekovidnih politièkih, društvenih, gospodarskih,kulturnih i vjerskih reforma, koje su imale svrstatiDubrovaèku Republiku u red najnaprednijih država.Odluèno se borio za puno priznavanje suverenostiDubrovaèke Republike od strane nekih talijanskih kneževinai republika. Osigurao joj je meðunarodnu politièku idiplomatsku potporu u njezinu najtežem sukobu s Turcima,kada su oni 1670-ih – uime imovine u potresu poginulihgraðana i navodne štete koju su im nanijele dubrovaèkeoblasti za Kandijskog rata (1645. – 69.) naplaæivanjempovišenih carina – tražili da im isplati 2.150.000 talira,zaprijetivši da æe uèiniti kraj njezinoj neovisnosti. Godine1679. u Parizu je od Luja XIV. tražio diplomatsku imaterijalnu pomoæ. Za njegove zasluge Senat ga je 1680.godine htio imenovati dubrovaèkim nadbiskupom, ali je onto odluèno odbio s obrazloženjem da kao obièan sveæenik uRimu može bolje služiti domovini nego kao nadbiskup uDubrovniku. (ika-at/kj)

"Spiritualia. Poetske meditacije iz susreta s Rijeèi"Zbirka pjesama fra Bernardina ŠkunceU povodu pedesete obljetnice sveæenièkog reðenja i mlademise fra Bernardina Škunce, u suizdanju Vicepostolaturesluge Božjega fra Ive Perana i Glasa Koncila objavljena jenjegova zbirka pjesama "Spiritualia. Poetske meditacije izsusreta s Rijeèi". Zbirka poetskih meditacija, podijeljena u šest cjelina:"Blizina i svjetlost Isusova Oèenaša", "Otkrivanje Božjeblizine", "Euharistija – naš znamen i Tajna vjere","Meditacije (ne)mirnog uèenika", "Samo je svetostvjerodostojna" i "Najljepšemu meðu sinovima ljudskimdahom biblijske poetiènosti", u izvornoj poetskoj formidonosi osobno duboko proživljene duhovne trenutke fraBernardina Škunce, priznata teološkog pisca i književnikaizgraðena stila. U brojnim svetopisamskim osloncima, kao i osloncima naživotnu karizmu i poslanje svetoga Franje Asiškogaprepoznaje se i osobno traženje lica Božjega, kako u dubiniljudske duše, tako i u vlastitome redovnièkom i sveæenièkompozivu. Stoga ne zaèuðuje da su ti stihovi napisani kaosvojevrstan credo, ali i kao ispovijest vlastitih traženja,nalaženja i uvijek novog poniranja u Tajnu. (ika-fk/sp)

Prilog prikazi ika

28 24. travnja 2013. broj 17/2013