30
GIBANJA MORA GIBANJA MORA

17._Gibanja_mora_a_.ppt

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

GIBANJA MORAGIBANJA MORA

Page 2: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

• Koji su česti i poznati vjetrovi koji Koji su česti i poznati vjetrovi koji pušu na pušu na

Jadranskom moru? Jadranskom moru?

• Kako se sve more može koristiti?Kako se sve more može koristiti?

• Je li nužno more čuvati od Je li nužno more čuvati od onečišćenja? onečišćenja?

Objasni zašto. Objasni zašto.

Page 3: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

Gibanja moraGibanja mora

• More gotovo nikad ne mirujeMore gotovo nikad ne miruje

• ValoviValovi – uzrokuje ih vjetar – uzrokuje ih vjetar

• Plima Plima – svakodnevno dizanje mora– svakodnevno dizanje mora

• OsekaOseka – svakodnevno spuštanje mora – svakodnevno spuštanje mora

• Morske strujeMorske struje – u morskim dubinama – u morskim dubinama

Page 4: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

ValoviValovi

• Ovise o jačini vjetra.Ovise o jačini vjetra.

• Na oceanima visine do 25 m.Na oceanima visine do 25 m.

• Jadransko more – bura – visine do 7 Jadransko more – bura – visine do 7 mm

- jugo – do 10 m- jugo – do 10 m

Page 5: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

ValoviValovi

• Rijetko kada je more mirno. No kada Rijetko kada je more mirno. No kada vjetra nema - utiha je ili bonaca - i more vjetra nema - utiha je ili bonaca - i more pruža poseban ugođaj.pruža poseban ugođaj.

Page 6: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

• Udari valova u obaluUdari valova u obalu

Page 7: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

• Valovi imaju golemu snagu.Valovi imaju golemu snagu.

• Mogu srušiti obalu.Mogu srušiti obalu.

• Lukobrani – u lukama štite brodove i Lukobrani – u lukama štite brodove i luke.luke.

Page 8: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

• Valovi su različite snage. Veliki valovi Valovi su različite snage. Veliki valovi otežavaju plovidbu.otežavaju plovidbu.

Page 9: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

Morske mijene - plima i Morske mijene - plima i osekaoseka

• Izdizanje i spuštanje mora, izmjenjuje Izdizanje i spuštanje mora, izmjenjuje

se.se.

• Nastaju zbog privlačne sile Zemljina Nastaju zbog privlačne sile Zemljina

satelita Mjeseca i zvijezde Sunca.satelita Mjeseca i zvijezde Sunca.

• Važniji utjecaj Mjeseca.Važniji utjecaj Mjeseca.

Page 10: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

Tijekom oseke morska se razina spušta

Page 11: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

U vrijeme plime more se izdiže

Page 12: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

• Plima i oseka svakodnevne su pojave na Plima i oseka svakodnevne su pojave na

moru. Negdje su one veće, a negdje moru. Negdje su one veće, a negdje

manje. Fotografije prikazuju francuski manje. Fotografije prikazuju francuski

gradić Saint Michel (Sen Mišel) za vrijeme gradić Saint Michel (Sen Mišel) za vrijeme

oseke, kada je on dio kopna - poluotok, i oseke, kada je on dio kopna - poluotok, i

za vrijeme plime, kada je on otok. za vrijeme plime, kada je on otok.

• Potraži taj gradić na zemljovidu Potraži taj gradić na zemljovidu

Francuske.Francuske.

Page 13: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

Oseka

Page 14: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

Plima

Page 15: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

Visina plime na morima je Visina plime na morima je različitarazličita

• Zatvoreno Jadransko more – 30-50 cmZatvoreno Jadransko more – 30-50 cm

• Atlantski ocean u Francuskoj – oko 12 mAtlantski ocean u Francuskoj – oko 12 m

• Atlantski ocean (obala Sjeverne Amerike Atlantski ocean (obala Sjeverne Amerike - otok Newfoundland) – do 15 m- otok Newfoundland) – do 15 m

• Francuzi izgradili plimsku elektranu ili Francuzi izgradili plimsku elektranu ili

mareoelektranu.mareoelektranu.

Page 16: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

Plimska elektrana ili Plimska elektrana ili mareoelektrana.mareoelektrana.

Page 17: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

Morske struje - tople i Morske struje - tople i hladnehladne• Stalna gibanja mora.Stalna gibanja mora.

• Pokreću ih Pokreću ih stalni ili planetarni stalni ili planetarni vjetrovivjetrovi

– – kreću se stalnim smjerovima kreću se stalnim smjerovima puhanja puhanja

vjetrovavjetrova

Page 18: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

• TopleTople – dolaze iz toplih ekvatorskih – dolaze iz toplih ekvatorskih mora, mora,

donose toplinu području u donose toplinu području u koje koje

dolazedolaze

• Hladne Hladne – iz hladnih mora– iz hladnih mora

Page 19: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

• GOLFSKA STRUJAGOLFSKA STRUJA – –

• - u sjevernom dijelu Atlantskog oceana- u sjevernom dijelu Atlantskog oceana

• - topla struja – donosi toplu vodu i bitno- topla struja – donosi toplu vodu i bitno

utječe na klimu sjeverozapadne Europe utječe na klimu sjeverozapadne Europe

znatno povoljnija nego klima u znatno povoljnija nego klima u

Sjevernoj Americi na istoj Sjevernoj Americi na istoj geografskoj geografskoj

širiniširini

Page 20: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

• Jadransko moreJadransko more – –

• - morske struje dolaze iz Sredozemnog - morske struje dolaze iz Sredozemnog

moramora

• - teku uz istočnu obalu (tople), vraćaju - teku uz istočnu obalu (tople), vraćaju se se

uz talijansku obalu (hladne)uz talijansku obalu (hladne)

• više planktona uz hrvatsku obalu – više planktona uz hrvatsku obalu –

bogatija ribombogatija ribom

Page 21: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

ValoviValovi

• Na zemljovidu su prikazana kretanja morskih Na zemljovidu su prikazana kretanja morskih struja oceanima. Obrati posebnu pozornost struja oceanima. Obrati posebnu pozornost na smjer kretanja toplih morskih struja u na smjer kretanja toplih morskih struja u sjevernom dijelu Atlantskog oceana.sjevernom dijelu Atlantskog oceana.

Page 22: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

• Prostor na kojemu se Prostor na kojemu se

sastaju topla Golfska i sastaju topla Golfska i

hladna Labradorska hladna Labradorska

struja ribarima je struja ribarima je

posebice interesantan. posebice interesantan.

Naime, taj dio Atlantskog Naime, taj dio Atlantskog

oceana između Sjeverne oceana između Sjeverne

Amerike i Europe Amerike i Europe

izuzetno je bogat ribom.izuzetno je bogat ribom.

• Ribolov je bio i ostao Ribolov je bio i ostao

važna gospodarska grana važna gospodarska grana

država koje imaju more. država koje imaju more.

Page 23: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

• Promatrajući valove na pučini, Promatrajući valove na pučini,

pričinja nam se da oni dolaze k obali i pričinja nam se da oni dolaze k obali i

od nje odlaze. To je tek privid, jer se od nje odlaze. To je tek privid, jer se

samo samo brijegbrijeg i i doldol vala smjenjuju. vala smjenjuju.

Barka na valovima diže se i spušta, Barka na valovima diže se i spušta,

ali ostaje na istom mjestu. ali ostaje na istom mjestu.

Page 24: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

• Valovi mora nastaju kao posljedica Valovi mora nastaju kao posljedica puhanja vjetrova. Barka koja se nađe na puhanja vjetrova. Barka koja se nađe na pučini diže se i spušta, no ostaje na istom pučini diže se i spušta, no ostaje na istom mjestu.mjestu.

Page 25: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

• TsunamiTsunami su potresni valovi velike su potresni valovi velike

razorne snage i visine. Česti su u razorne snage i visine. Česti su u

prostoru Azije. Veliki potresni val koji je prostoru Azije. Veliki potresni val koji je

opustošio dio obala država Indije, opustošio dio obala država Indije,

Indonezije, Šri Lanke bio je 2004. Indonezije, Šri Lanke bio je 2004.

godine. godine.

• U tom potresnom valu stradao je veliki U tom potresnom valu stradao je veliki

broj ljudi i nanesena je velika broj ljudi i nanesena je velika

materijalna šteta.materijalna šteta.

Page 26: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

ValoviValovi

• Razorni valovi Razorni valovi tsunamitsunami nanose velike materijalne nanose velike materijalne štete u prostoru njihovog djelovanjaštete u prostoru njihovog djelovanja

Page 27: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

PitanjaPitanja

• Što pokreće valove?Što pokreće valove?

• Koju visinu mogu doseći valovi na oceanima?Koju visinu mogu doseći valovi na oceanima?

• Koju visinu mogu doseći valovi na Jadranu?Koju visinu mogu doseći valovi na Jadranu?

• Zbog čega nastaju morske mijene?Zbog čega nastaju morske mijene?

• Kolike su najveće razlike između plime i Kolike su najveće razlike između plime i

oseke?oseke?

Page 28: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

• Što je mareoelektrana?Što je mareoelektrana?

• Što pokreće morske struje?Što pokreće morske struje?

• Koja je najpoznatija morska struja u Koja je najpoznatija morska struja u

sjevernom dijelu Atlantika?sjevernom dijelu Atlantika?

• Koja je korist od Golfske morske struje?Koja je korist od Golfske morske struje?

• Objasni tvrdnju: “Oceani i mora veliko su Objasni tvrdnju: “Oceani i mora veliko su

bogatstvo Zemlje”.bogatstvo Zemlje”.

Page 29: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

UPAMTI POJMOVEUPAMTI POJMOVE

• valovivalovi

• Golfska strujaGolfska struja

• morske mijene morske mijene -- plima i oseka plima i oseka

• lukobranlukobran

• morske struje morske struje -- tople i hladne tople i hladne

• mareoelektranemareoelektrane

Page 30: 17._Gibanja_mora_a_.ppt

Gibanja mora: Gibanja mora:

• valovi valovi - - nastaju puhanjem vjetranastaju puhanjem vjetra, , visine do visine do

25 m 25 m

• morske mijene morske mijene - - posljedica privlačne sile posljedica privlačne sile

MjesecaMjeseca

1. 1. plima – izdizanje mora, razlike do 15 m;plima – izdizanje mora, razlike do 15 m;

2. 2. oseka – spuštanje moraoseka – spuštanje mora

• morske struje morske struje - - pokreću ih planetarni vjetrovipokreću ih planetarni vjetrovi

-- topla Golfska struja topla Golfska struja

GIBANJA MORAGIBANJA MORA