POVIJEST CIVILIZACIJA

Kultura i turizam

Katarina Gerometta

Pohađanje max. 10 %

Praćenje i ocjenjivanje studenata

Obvezan kolegij: 6 ECTS

Dvije provjere znanja: 25% + 25%

Završni ispit: 40%

Student umjesto polaganja završnog ispita može izraditi seminarski rad.

PO

PIS

O

BV

EZ

NE

LIT

ER

ATU

RE

BOURBON, Fabio, Drevne civilizacije. Velike kulture svijeta, Zagreb 2002, Mozaik knjiga, 92-268.

The Times. Povijest svijeta, Zagreb, 2002. (ili starije izdanje: The Times. Atlas svjetske povijesti, Zagreb, 1986.)

(razni autori) Povijest svijeta od početka do danas, Zagreb 1977., 53-200.

Kalendar nastave

1. Uvod. Kronologija. Pojava i porijeklo čovjeka.2. Paleolitik. Paleolitička umjetnost.3. Neolitik. Rane kulture riječnih dolina.4. Razvoj visokih kultura Međurječja.5. Sumerska i akadska civilizacija.6. Asirija. Asirski gradovi i palače.7. Perzija – Iran.8. Egipat.9. Egipat II.10.Počeci indijske civilizacije i kineske civilizacije.11.Rani mediteranski svijet.12.Sjeverni rubni narodi antike.13.Etruščani.14.Grčka.15.Rim.

Kultura i civilizacijaKultura

• lat. cultura : gajenje, obrađivanje, usavršavanje, njegovanje, oplemenjivanje

• ukupnost predmetnih i duhovnih dobara što ih je stvorio čovjek

• u kult. antr., arh., etn., pov. umj. Izraz kultura upotrebljava se kao oznaka za pojedine razine čovjekove uljuđenosti (prapovijesne kulture-kulture kamenog, brončanog, željeznog doba; visoke kulture-sumerska, egipatska, babilonska itd.)

Civilizacija

• lat. civilitas: uljudnost, uglađenost

• pojam koji označava različite faze i razine materijalnog, intelektualnog i društvenog razvoja ljudske zajednice (urbanizacija/pismo)

• kult./civiliz. – najčešće se kultura shvaća kao unutrašnji izraz života koji obuhvaća ideologiju, religiju, umjetnost, a civilizacija kao ukupnost vanjskih uvjeta pod kojima se odvija život – tehnika, društvena organizacija

PREKAMBRIJ 4.6 mlrd. g. Formiranje organskih molekula i prvih višestaničnih organizama

geološka era geološko razdoblje geološka epoha PS vrsteKENOZOIK

MEZOZOIK

PALEOZOIK

permkarbondevonsilur ordovicijkambrij

kreda

jura

trijas

kvartar

tercijar

280 000 000345 000 000395 000 000430 000 000500 000 000570 000 000

136 000 000

190 000 000

225 000 000

10 000 1 800 000 5 000 00023 000 00034 000 00055 000 00065 000 000

holocenpleistocenpliocenmiocenoligoceneocenpaleocen

poljodjelstvo, osnivanje gradova...pojava modernih ljudi

pojava bipedalizmaprvi hominidinajstariji viši primatinajstariji lemurinajstariji primati

prvi tobolčari i sisavci s posteljicom, prve moderne ptice

“veliko doba dinosaura”, ptice s kljunom

širenje reptila; prvi dinosauri...

pojava reptila nalik sisavcimaprvi reptili; insekti“doba riba”; vodozemci; šumeprve kopnene životinje; biljkeprve ribe; kopnene biljke?trilobiti; beskralježnjaci

Kronologija prapovijesti

KAMENO DOBA: PALEOLITIK / STARIJE KAMENO DOBA

MEZOLITIK / SREDNJE KAMENO DOBA NEOLITIK / MLAĐE KAMENO DOBA

METALNO DOBA: ENEOLITIK / BAKRENO DOBA BRONČANO DOBA ŽELJEZNO DOBA

Pojava i razvoj čovjeka• prije 7-5 milijuna god. dolazi do razdvajanja primata na pongide i

hominide• hominidi – dvonožni; povećanje mozga• hominidi: panini (čimpanza) hominini: australopitecine Homo habilis Homo erectus /ergaster Homo sapiens / heidelbergensis (Homo (sapiens) neanderthalensis) Homo sapiens sapiens

Paleolitik – podjela:

Gornji c. 40/30000 –10 000

Srednji c. 250/200000 – 40/30000

Donji c. 2 500 000 –250/200000

 Podjela paleolitikaPočetak(datacija)

kultura

Gornji Paleolitik

 17,000  magdalenijen

21,000 solitrejen

28,000 gravetijen

40/30,000   orinjasijen / šatelperonijen  

Srednji Paleolitik 200, 000 musterijen

Doljnji paleolitik       800, 000      ašelejen

Oldovan 2,5 miliju god.

Australopitecine

• prije više od 4 mil.g.• visina: oko 1, 5 m • težina: oko 50 kg• obujam mozga: 500 cm³• iz jedne od vrsta gracilnih

australopitecina razvio se rod Homo – Homo habilis (prije probližno 2,5 mil.g.)

“Lucy”

Fosilizirani ostaci stopala ranih hominina, nalazište Laetoli, Tanzanija, oko 3,5 mil. god.

Homo habilis

• habilis = spretan• prvi predstavnik našeg roda• prije približno 2,5 mil.g.• obujam mozga: 600 cm³

Oldovan

Lokalalei, Kenija

AlatkeGona, Etiopija

2.5 mil. god. PSKlanac Olduvai, Tanzanija

1.85 mil. god. PS

Kanzi

Eksperimetnalna arheologija

N. Toth i K. D. Schick

Novogvinejski izrađivači alatki

Aboridžini

Novogvinejski izrađivači alatki

Homo erectus

• erectus = uspravni• razvio se iz Homo habilisa

prije više od 1,5 mil. g.• obujam mozga: 1000 cm³• prvi čovjek koji je izašao iz

Afrike prelazeći granicu između današnjeg Egipta i Izraela

Homo erectus - AŠELEJEN

Ašelejen - Homo erectus

St. Acheul 350 000 – 300 000

Ašelejen – Homo erectus

St. Acheul 350 000 – 300 000

Ašelejenski šačnik, Afrika

Arhaični homo sapiens

• razvio se iz Homo erectusa• u Europi prije približno 500 000 god.• obujam mozga: 1200 cm³• iz njega su se razvili Homo

neanderthalensis i tzv. kromanjonac – Homo sapiens sapiens (oko 35 000 g.)

Donji paleoltik

• Prije više od 2,5 milijuna godina (Afrika)• U Europi najstarije kamene alatke stare su

nešto manje od milijun godina (Francuska, Italija, Češka i dr.)

• Razdoblje donjeg paleolitika Hrvatske nije zastupljeno velikim brojem nalazišta i nalaza

Donji paleolitik u Hrvatskoj• 4 lokaliteta s alatkama iz donjeg paleolitika:3 na otvorenom (Donje Pazarište, Punikve, Golubovec)1 pećinsko (Šandalja I)

Srednji paleolitik• prije približno 300 000 god. • na tlu Europe vremenski se poklapa s

trajanjem MUSTERIJENSKE KULTURE (Le Moustier u Francuskoj) čiji su nositelji NEANDERTALCI

• u Hrvatskoj: Krapina, Vindija, Veternica, Mujina pećina, Romualdova pećina

Homo neanderthalensis• u Europi su se razvili iz vrste

arhaični Homo sapiens• osim Europe, rasprostranjeni i na

prostoru Bliskog istoka i zapadne Azije

• prije približno 320 000–28 000 g.• visina: oko 167 cm• težina: oko 80,8 kg• volumen mozga: oko 1520 cm³

Musterijenska industrija

Krapina

• najbrojnije nalazište neandertalskih skeletnih ostataka

• pronađeni su ostaci najmanje 24 osobe

• dentalne analize upućuju na prisutnost 80-ak jedinki

Vindija

• Hrvatsko zagorje• iskopavanja S. Vuković; M.

Malez• više od 12 m sedimenta;

13 slojeva (pleistocenski i holocenski)

• 32 000 - 33 000 god. Prije sadašnjosti

• jedni od najmlađih neandertalaca u Europi

Nalazišta hominida

Gravetijen