2. POJAM I KARAKTERISTIKE KRIZE PREDUZEĆA

7/28/2019 2. POJAM I KARAKTERISTIKE KRIZE PREDUZEĆA

http://slidepdf.com/reader/full/2-pojam-i-karakteristike-krize-preduzeca 1/8

1

2. POJAM I KARAKTERISTIKE KRIZE PREDUZEĆA

2.1. Pojam krize poslovanja preduzeća

Kriza poslovanja preuzeda kao neponošljivo stanje u kome se preuzede nalazi vrlo često ovoi i ougroženosti njegove egzistencije. Opdenito, krizom možemo nazvati stanje koje prijeti a uništiorganizaciju. Ona u preuzedu znači pa performansi u mjeri koja izaziva velike prijetnje opstanku.

Sam pojam kriza olazi iz grčkog jezika i najprije je značio„oluku, olučujudu prekretnicu“. Upotrebljavase opdenito za presunu, problematičnu situaciju, istovremeno označavajudi vrhunac onosnoprekretnicu u razvoju, koja je za preuzede vrlo opasna.

Iz velikog broja definicija poslovnih kriza, izdvajamo poznatije:

Poslovna kriza je situacija koja ugrožava stanje i opstanak preuzeda, pri čemu preživljavanje

postaje najvažnije i osnovno pitanje (Hohn, R.). Poslovna kriza je opasnost za preuzede koja može idi o granice njegove egzistencije (Schiefer,

E.).

Poslovna kriza je neplanirano i neželjeno stanje likvinosti i rezultata preuzeda, koja prestavljaneposrenu ili posrenu opasnost za preživljavanje preuzeda (Muller-Merbach, H.).

Poslovna kriza definira se najčešde kao “... neplaniran i neželjen process ograničenog trajanja imogudnosti uticanja, koji šteti primarnim ciljevima, s ambivalentnim ishoom”.

Vrlo široka lista precizira primarne ciljeve preuzeda, kao što su: pozitivno poslovanje, što porazumijevapostizanje minimalne obiti, onosno pokrida troškova; očuvanje neprestane likvinosti i

zaovoljavajude perioične uspješnosti (operativni ciljevi); oržavanje nivoa kapaciteta proizvonje i/iliusluga izna zone gubitka, zaovoljavajudi nivo zaposlenosti karova; oržavanje kvaliteta proizvoa iusluga i tržišnog učešda.

Krizu poslovanja kao oređeno stanje ili situaciju možemo efinirati sa više karakteristika, i to:

kao značajnu promjenu skupa varijabli i performansi poslovanja (npr. poslovanje s gubitkom)koje ugrožavaju alju egzistenciju preuzeda;

oređeni prelomni perio (trenutak) kaa ta situacija postaje neizržljiva za osnovnofunkcioniranje preuzeda;

mnoštvo ≪neželjenih≫ problema koje izaziva ovakvo stanje rezultira jelovanje i olučivanje

pod≪

nenormalnim≫

okolnostima, kao što su kratak rok, izloženost velikom psihološkompritisku itd.

Postoji puno situacija koje se mogu okarakterisati kao krizne situacija, odnosno krize. sveobuhvatno je

tretiranje i opis generičkih imenzija krize o strane Wienera i Kahna:

1. tačka preokreta u razvojnom slijeu ogađaja i aktivnosti, 2. stvarna situacija u kojoj je visoka hitnost djelovanja,



2

3. opasnost za ciljeve i vrijednost,

4. iz nje (krize) proizilaze važne konsekvence za buudnost, 5. proizilazi iz slijea ogađaja koji rezultira novim uvjetima, 6. stvara neizvjesnost u procjeni situacije i u ovladavanju potrebnim razvojnim alternativama,

7. smanjuje kontrolu na ogađajima i njihovim posljeicama, 8. povedava hitnost, stres i strah, 9. raspoložive informacije uobičajeno su neovoljne, 10. povedava vremenski pritisak, 11. mijenja onose između članova, 12. povedava napetost.

Najkompletniju definiciju krize preuzeda ao je poznati njemački autor(itet) u ovoj oblasti Urlih Krystek.Po njemu su krize preuzeda neželjeni i neplanirani procesi, vremenski ograničeni i na koje se uslovno

može uticati, čiji je isho ambivalentan i može a znači uništenje ili restituciju (i metamorfozu). One

ugrožavaju alji opstanak preuzeda pogođenog krizom nanošenjem znatne štete ciljevima koji surelevanti za opstanak preuzeda. Krize preuzeda, posebno u njegovim akutnim fazama, alje sekarakterišu iznenađenjem, pritiskom vremena i pritiskom na olučivanje.

Krizu pouzeda označavaju karakteristični simptomi: pa rezultata poslovanja, ezorganizacija upreuzedu, platežna nesposobnost onosno nelikvinost, prezauženost, nestabilnost cijena,propuštene prilike na tržištu, loša rana klima, slaba motivacija i olazak zaposlenih. Broj i karakteristikesimptoma mogu a buu znak, ili bolje redi preznak krize (početna faza) ili pak uboke krize(kulminacija). Poslovna kriza uvijek zahvati preuzede prije nego se evientiraju neki od simptoma.

U osvjetljavanju pojma krize poslovanja, mogu se izvojiti situacije koje se karakterišu tipičnim stanjemkrize:

Negativni rezultati poslovanja preuzeda u užem vremenskom periou izazvani pretežno

stagnirajudim ili opaajudim aktivnostima preuzeda, uz rastude troškove poslovanja. Ovo neminovno ovoi o (znatne) potrošnje vlastitog kapitala i opasnosti o prezauživanja.

Rastude zauživanje prouzrokuje vede izatke za kamate, koje se ne mogu više pokriti prinosimau kalkulaciji troškova po jeinici.

Naprije naveena ejstva zaoštravaju problem likvinosti.

Često postojeda neovoljna transparentnost poataka otežava ili čak onemogudava a seovoljno rano spoznaju otežavajuda jelovanja pogrešnih oluka prošlosti i tržišnih uticaja.

I ka su simptomi krize relativno snažni i mogu se sasvim jasno razaznati, često neostajeobjektivnost rukovodstva u ocjeni stanja.

Mentalitetom uslovljen svrsishoan optimizam postojade još kratko vrijeme i zamjenit de gapogoršanje opde klime u preuzedu.

Slabosti u rukovođenju i nesnalaženje (zbunjenost) u tome kako se može savlaati kriza,pojačavaju kratkoročni pritisak na poslovanje, a time i psihički stres.

Preuzeda koja se nađu u krizi, obično se povlače i koncentrišu na sebe i pr oblem koji ih je zadesio, a to

znači i a su poneka u stanju socijalne isključenosti. Opasnost po egzistenciju izaziva ko zaposlenih imenažmenta osjedaj stresa, napetosti pa i straha u ovakvoj situaciji, što svakako može a ima

negativan uticaj na donošenje oluka, a i sam proces izlaska iz krize. Kriza preuzeda vrlo snažno utiče nazainteresirane strane (stakeholdere).



3

Tvrnja a kriza ima isključivo negativne karakteristike može se smatrati pogrešnom. Naime, potreba ase odgovori na krizu otvara nova poručja, koja mogu biti prilika za preuzede. Kriznu situaciju treba

shvatiti kao priliku a se preispita osaašnje poslovanje, ponašanje, pa i ciljevi. To je prilika a seponue nove ieje i rješenja, kao i a se mobilišu svi članovi organizacije. “Kriza je, ujeno, oličnaprilika a menažment preuzeda promijeni način razmišljanja, uvee potrebne organizacijske

promjene, ojača vođenje, osnuje nove ojele, napravi reviziju poslovanja i ogovornosti članova uprave,poboljša sistem nadzora i uvede novu organizacijsku kulturu. Kriza nas tjera da posvetimo pozornost

onome što u reovnom poslovanju često zanemarujemo ili nam se čini nevažnim.“

2.2. Karakteristike krize preduzeća

Više nego što to mogu efi nicije, specifi čna svojstva mogu precizirati fenomen kriza koji je u fokusu

našeg interesa. Takva svojstva, koja istovremeno imaju značaj kao saržinski sastavni ijelovi i elementipojma, skicirana su u daljem tekstu.

a) Ugroženost egzistencije. Uslje krize preuzeda olazi o trajne, akle ne samo predvidivo

kratkoročne (prolazne) ugroženosti egzistencije za cijelo preuzede. Riječ je o smislu uništenja

egzistencije koje je neplanirano i neželjeno; krize preuzeda su stoga kritične za preživljavanje pogođenog sistema.

b) Ambivalentnost ishoda. Isho krize preuzeda može značiti kako uništenje pogođenogpreuzeda (propast) tako i njeno uspješno savlaavanje (rekonstrukciju), pri čemu taj isho napočetku krize nije mogude previjeti. „Opasnost za opstanak, i u ekstremnom slučaju gašenjapreuzeda, suprotstavlja se uspješno ovlaavanje krizom i uspješna sanacija preuzeda. Uspije lipreuzede izgraiti bolji sistem sprečavanja krize i ovlaavanja njome nego konkurencija, kriznimenažment može postati konkurentska prenost preuzeda.”



4

c) Ugroženost primarnih ciljeva. Kao što je naveeno, primarnim ciljevima se smatraju pozitivno

poslovanje, što porazumijeva postizanje minimalne obiti, onosno pokrida troškova; očuvanjeneprestane likvinosti i zaovoljavajude perioične uspješnosti (operativni ciljevi); oržavanjenivoa kapaciteta proizvodnje i/ili usluga iznad zone gubitka, zaovoljavajudi nivo zaposlenostikarova; oržavanje kvaliteta proizvoa i usluga i tržišnog učešda.

d) Karakter procesa. Krize preuzeda su vremenski ograničeni procesi različitog trajanja, pri čemupočetak i kraj tog procesa, zavisno o spoznajne sposobnosti, onosno volje pogođenogpreuzeda, mogu odstupati od objektiviziranih situacija.

e) Problematika upravljanja. Kriznim procesom se u granicama može upravljati putem (kriznog)

menažmenta, pri čemu takav uticaj na inače autonomno tekudi krizni proces ne mora nužnobiti uspješan.

f) Iznenađenje. Često se moment iznenađenja ističe kao karakterističan za krize preuzeda. Ovo,međutim važi vrlo ograničeno, pošto je vedina kriza preuzeda ostupna ranom prepoznavanju itime moment iznenađenja objektivno otpaa.

g) Vremenski pritisak. Sa sve vedim stepenom sazrijevanja i uslje toga povedanim pritiskom

problema kriza preuzeda smanjuje se vrijeme za reakciju koje preostaje za savladavanje krize,

što proizvoi vremenski pritisak i iz njega rezultirajudi stres, kako na menažment tako i na

zaposlenike, kao i na oređene stakeholere. h) Nejasnoda-neoređenost . Krize preuzeda su u svom kauzalitetu često neoređene, suionici ih

razumiju samo ograničeno, i često se prvo moraju koncepcionalno shvatiti.

i) Gubitak mogudnosti jelovanja. Sve je prisutnije ograničenje po mogudnost adekvatnog

jelovanja (naročito viljiv u omaklim fazama kriza) uz istovremeno rastudu nužnost jelovanja.Takva asinhrona inamika krize istovremeno pojačava estruktivna ejstva kriznih procesa.

j) Snaga za metamorfozu. Krize preuzeda u sebi kriju i snagu obnavljanja; preuzeda pogođenakrizom mogu izadi iz kriznih procesa ojačana i promijenjena. U sklau s ambivalentnimkarakterom takvih procesa, krizne faze mogu i predstavljati tek stanke na putu razvoja

preuzeda.

Karakteristike a) o e) i j) obilježavaju sve krize preuzeda, obilježja f) o i) se onose samo na oređenefaze kriza i stoga nisu pogodne za generalno karakteriziranje kriza preuzeda.

Zbog svega naveenog, sasvim je opravano zaključiti a kriza, sama po sebi, prestavlja vrlo složenfenomen. Njenu kompleksnost, pored ostalog, možemo posmatrati i u kontestu:

Povezanosti: simptoma i uzroka, ijela preuzeda sa cijelim preuzedem, preuzeda i okoline it.

Dinamici: sistem mijenja svoje stanje, čak i bez vanjskog uticaja, stoga ne treba čekati unedogled i da kriza kulminira u najgorem mogudem obliku.

Neprepoznatljivosti: sami pokazatelji krize, s jedne strane, kao i mjere za izlaz se ne prepoznaju

odmah, nego tek nakon postupka.

Nepovratnosti: učinak jelovanja krize je, u velikoj mjeri, nepovratan.

2.3. Razlikovanje (distinkcija) pojma krize preduzeća

Pokušaj pojmovnog shvatanja i razumijevanja „krize preuzeda“ teško a može uspjeti bez njegovograzgraničenja prema sličnim fenomenima, onosno pojmovima koji takođe tangiraju ogađanja

u preuzedu sa različitim ejstvima. Rai se o pojmovima koji su često u upotrebi, i sa privino sličnimsaržajem kao i kriza. U takve fenomene spadaju konflikti, smetnje-poremedaji, katastrofe i rizici kao i



5

ostali pojmovi koje takođe možemo locirati u okruženju kriza preuzeda. Narena slika (slika 2) ilustrujepodudaranja i razgraničenja pojmova.

2.3.1¸. Konflikti

Konflikte možemo shvatati kao potencijalna ili izražena neslaganja i nerazumijevanja u personalnim

onosima članova organizacije. Konflikt prestavlja situaciju u kojoj postoje sukobljena najmanje va iliviše različitih i suprotnih mišljenja o situaciji, zbivanju, tenenciji, osjedajima, načinu rješavanja nekogproblema, nesuglasnosti ciljeva i mogudih načina njihovih ostvarenja i slično. Neslaganje između va iliviše članova organizicije ili grupa koje se pojavljuje uslje toga što ijele ograničene resurse, radne

zaatke, imaju različite ciljeve, stavove ili percepcije. U ekstremnim slučajevima konflikti mogu rezultirati

otvorenim i burnim sukobima.

Kriza i konflikt predstavljaju pojmove koji se često ientificiraju-preklapaju. Tradicionalno shvatanje za

konflikte često kaže a su štetni i estruktivni, a su znak lošeg rukovođenja, te a ih treba izbjedi po

svaku cijenu. Savremeni trenovi u menažmentu, sasvim jasno ukazuju da to nije uvijek tako. Pojedini

autori u pojašnjenju onosa ova dva pojma, razlikuju bezkonfliktne i konfliktno uvjetovane krize.

Konfliktno uvjetovane krize preuzeda se pri tome aju shvatiti kao mogude posljedice disfunkcionalnih

konflikata, pri čemu se mora raiti o neizbježnim konfliktima bez mogudnosti izjenačavanja interesa,



6

koji tangiraju ciljeve koji su relevantni za preživljavanje. Ovakvi konflikti za posljeicu imaju mnoštvonegativnih efekata: blokiraju akcije i vode svađama i prekiu komunikacije između članova organizacije,rastu tenzije i lične netrpeljivosti, potiskuju se obre, a bue loše osobine međusobno suprotstavljenih

strana. Posljeica takvog stanja je povedanje stope fl uktuacije zaposlenih i izostanaka sa posla. Istu

reakciju izaziva i kriza u organizaciji.

Nasuprot tome, vedina konflikata u preduzedima ne ovoi o kriza u prethodno definiranom smislu.

„Bezkonfliktne krize preuzeda se najprije čine teško zamislivim. Pri tome se očito polazi o akutnih kriza

preuzeda čija ejstva sasvim jasno imaju visok konfliktni potencijal. Međutim za razliku od toga,

situacija ko potencijalnih i/ili latentnih kriza preuzeda i ko prevencija krize, može biti rugačija.”

Konflikti, kao što je istaknuto, imaju i svoju konstruktivnu-pozitivnu stranu. Konflikti ohrabruju

sučeljavanja različitih stavova o novim idejama, predstavljaju sredstvo preko kojeg se iznose problemi i iz

kojeg se crpi nova energija, ideje i kreativnost. Pozitivan konflikt poržava ciljeve organizacije i vodi

boljim rješenjima. Konstruktivan konflikt pozitivno utiče na visok nivo organizacionih performansi, i kao

takvi ne opuštaju organizaciji a se „uspava“. Ovje treba istadi, a postoje i ruga stanovišta upogledu poimanja posljedica konflikta. Naime, u Japanu konflikt nije dozvoljen i smatra se prevashodno

štetnim za organizaciju.

Ukoliko se konflikt pojavi, zaatak menažera je a otkrije njegove uzroke, te da ga otkloni. Ovo pravilo

važi i ko krize. O izuzetne važnosti je promptno reagovati, neozvoljavajudi a se problemi gomilaju. Generalno gledano, konflikt nastaje ako neko ne može a ostvari cilj ili ako su njegovi ciljevi ugroženi.

2.3.2. Smetnje (poremećaji)

Smetnje (poremedaji) se shvataju kao disfunkcionalnosti u oblasti fizičkih elemenata, odnosno

materijalnih potencijala preuzeda (mašine, mašinska postrojenja, sklaišta, zgrade, informacioni sistemi

it.). Oni se mogu označiti kao posljeica unutrašnjih i/ili vanjskih uzrokovanih smetnji koje negativno

jeluju na preuzede, i ugrožavaju sposobnost funkcionisanja takvog sistema. Krize bi trebalo razlikovatiod smetnji, koje se mogu u svakom preuzedu nevno pojavljivati, npr, sa zakašnjenjem stigne pošiljkasirovina, stane ra mašine u proizvonji. Takve „normalne“ smetnje takođe pokrenu inače neplanirane ineželjene procese, o kojih su posljeice ostupanje između stanja, kakvo bi trebalo da bude i kakvo

jeste, ali ne mogu za razliku od kriza poslovanja, trajno ugroziti „nepopustljive“ ekonomske ciljeve

preuzeda.

Dejstva koja proizilaze iz takvih smetnji mogu vrlo brzo izazvati krizno bremenite procese, ukoliko same

smetnje pogađaju važne sisteme preuzeda i/ili dejstva takvih smetnji imaju fatalne posljedice za

preuzede i njegov periferni sistem. Za razliku o krize, poremedaji kao i konflikti ne moraju sa sobom

nositi ni opasnost ni nemogudnost ostvarivanja ciljeva koji su relevantni za opstanak preuzeda.Međutim, i poremedaji mogu prouzrokovati značajan pritisak vremena, kao i pritisak na olučivanje.

Tako se poremedaji mogu posmatrati kao isfunkcionalnosti (vremenski ograničene) u okviru normalnihešavanja u preuzedu.

2.3.3. Katastrofe

Pojam katastrofe, uopde, označava trageiju izazvanu o prironih ili ljudskih faktora (situacija koja

prestavlja nivo opasnosti za život, zravlje, imovinu ili okoliš) koje negativno utiče na ruštvo ili okoliš.



7

Primjeri prironih katastrofa su: zemljotresi, požari, poplave, cunami, katastrofalne nesrede, eksplozije,terorizam, rat i dr., koji mogu negativno i, vrlo često, nepopravljivo a utiču na egzistenciju organizacije

koju je zaesila. To su tragični ogađaji s velik im gubicima potencijala preuzeda. To znači a katastrofeu preuzedima neminovno ovoe o potpunog prekia egzistencije, onosno uništavanja preuzeda uz

nemogudnost ponovnog počinjanja sa poslovanjem kakvo je bilo prije stanja izazvanog katastrofom.

Prema rezultatima proveenih istraživanja, nakon oživljene katastrofe ili rugih nesreda (iznenanislučajevi), seam o eset malih pouzeda nikada se ne oporavi.

Kriza nije katasrofa. U kontekstu poređenja ova va pojma, katastrofa bi označavala širi pojam od krize,

koji je nastao kada je krizna situacija eskalirala. Vrlo često se mogu čuti izjave tipa, kriza se nije završila,ali smo izbjegli katastrofu ili trebamo hitno djelovati da bi izbjegli eskalaciju krize, a samim tim i

katastrofu.

Dok pojam krize načelno sarži jaku ambivalentnost mogudnosti razvoja, katastrofa se jednostrano

shvata kao olučujudi obrat na lošu stranu sa poražavajudim, kobnim, smrtnim, „katastrofalnim“ishodom. Ovo upuduje a je razgraničenje pojmova krize i katastrofe jenostavnije. U situacijama kada

kriza potraje uže vrijeme i time posljeice buu pogubnije, ona kriza vrlo lako može prerasti ukatastrofu.

2.3.4. Rizici

Rizik ukazuje na mogudnost materijalnog i/ili nematerijalnog gubitka. Pojam rizika u širem značenjuoznačava i pojam ugrožavanja opstanka. Rizici prate svaku preuzetničku jelatnost i s njom su isto takoneraskidivo povezani kao i šansa za uspjeh sa svojim jezičkim i saržinskim ekvivalentom. Rizici se

naalje mogu interpretirati kao mogudnost ili opasnost nepostizanja postavljenih ciljeva, čime je veduslovljena ovisnost svake definicije rizika o cilju, koja je ved ko efinicije krize preuzeda igralaominantnu ulogu. Ujeno iz toga proizilazi i naročito tijesna veza između kriza (preuzeda) i rizika. Rizici

koji ugrožavaju opstanak pri svom nastupanju ovoe o prijetede prezauženosti ili nelikvinosti, štoneminovno voi o krize preuzeda.

Znatni rizici mogu „... imati negativan uticaj na imovinsku, finansijsku i prihoovnu situaciju preuzeda

...“ Nasuprot tome, rugi autori izjenačavaju znatne rizike i rizike koji ugrožavaju opstanak. Takvoizjenačavanje se pri tome neka vrši uz napomenu a se rizik koji je najprije ocijenjen kao mali možerazviti u rizik koji ugrožava opstanak.

Za ovje izvršeno razgraničenje između krize i rizika se stoga namede a se i znatni rizici uključe u presjek

sa krizama preuzeda. Samo neznatni rizici u smislu detaljnih rizika mogu se pod ovim aspektom

posmatrati kao rizici koji ne ovoe o krize. Međutim, prihvadanje prevelikog rizika kojeg ne možemopodnijeti, dovodi do krize.

2.3.5. Ostali pojmovi slični krizi

Pore ova četiri pojma, treba proširiti listu pojmova koja imaju slična značenja, onosno znake iposljeice krize preuzeda. Ovje se izvajaju sljeedi pojmovi:



8

a) Haos. U meijskim izvještajima se nerijetko prizivaju haotična stanja u preuzedima kaa se želenadi objašnjenja za krizne procese koji se u njima pretpostavljaju, a nerijetko su takva preuzeda(još) aleko o stvarnih kriza. Ipak izjenačavanje krize i haosa je poznato, a ni saržinski nijesasvim neopravdano. Neke od karakteristika kriza (diskontinuitet toka, ambivalentnost ishoda)

svojstvene su i haotičnim procesima.

b) Skanali. Skanali su iznenano nastupajude javne neprilike koje zazivaju negoovanje, zato štosu u znatnoj mjeri naizgle ili čak samo privino povrijeđene norme javnog ponašanja (ozakona pa sve o kulturnih ili etičkih normi), i koje imaju posljeice po „prozvane“ osobe ili

organizacije.

c) Poručje problema (engl. Issues). Po ovim označavamo problematična poručja, teme ali i(buude) ogađaje o javnog interesa koji su povezani sa kontroverznim gleištima,očekivanjima i/ili rješenjima problema nekog preuzeda i njegovih interesnih grupa. Oni imaju

vezu sa preuzedem, međutim često vlaa nejasnoda o tome a li se ko Issue rai o buudojšansi ili prijetnji za preuzede. U kontekstu koji nas ovdje interesuje su problematična poručjasa konfliktnim saržajem, koji imaju potencijal ne samo a ograniče stepen sloboe

pouzetničkog jelovanja, nego u slučaju njihovog nastupanja čak proizvoe i ejstva kritična zapreživljavanje.

d) Diskontinuiteti. Dinamični socijalni sistemi, a time i preuzeda, istovremeno su otvoreni sistemikoji oržavaju intenzivne onose razmjene sa svojim podsistemima (svojom okolinom). Ova

poznata i za preživljavanje preuzeda nužno potrebna činjenica, čini ih istovremeno osjetljivim

za varijable koje kao ometajude veličine ugrožavaju zakonitosti sistema koje su do tada smatrane

stabilnim. Takvi ogađaji se nazivaju iskontinuitetima koji ometajude jeluju na neki o tada

kontinuirani razvoj.

e) Šokovi. Diskontinuiteti koji ugrožavaju egzistenciju u smislu prijetnji za okolinu se nazivaju

šokovima. Šokovi su kompleksni fenomeni sa gotovo neograničenim brojem varijabli, male

učestalosti, izrazito visokog intenziteta njihovih (destruktivnih) dejstava i znatne neredovitosti

njihovog nastupanja. Krize se u takvoj situaciji defi niraju kao svojevrsni poslovno-situativni

promašaji cilja na osnovu šokova iz okoline preuzeda.

f)

Iznenai poremedaj (engl. Wil Cars). To su potpuno iznenani „ometajudi ogađaji“ kojinastupaju neočekivano i vrlo brzo, i stoga prestavljaju singularna ešavanja bez preseana.Vjerovatnoda njihovog nastupanja je mala, isto tako i postojede predznanje za takve ogađaje.Nasuprot tome, njihova (destruktivna, eventualno i konstruktivna) ejstva su utoliko veda i stogamogu itekako poprimiti karakter kriznih fenomena. Zbog ekstremno male vjerovatnode njihovog

nastupanja ne bivaju obuhvadeni statistikama i stoga najčešde ne bivaju ni integrirani u

preventivni spektar preuzeda.

Prema kineskom jeziku kriza označava šansu

Documents

2. POJAM I KARAKTERISTIKE KRIZE PREDUZEĆA