2017.

2 0 1 7 .

UVODNA RIJEČ 5

DONOŠENJE I PROVEDBA ZAKONA O POSTUPKU IZVANREDNE UPRAVE U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA OD SISTEMSKOG ZNAČAJA ZA RH – GOSPODARSKI DOGAĐAJ GODINE 7

BOLJI UVJETI ZA REALIZACIJU STRATEŠKIH INVESTICIJSKIH PROJEKATA RH 8

POTICANJE ULAGANJA 10

POTPORE PODUZETNICIMA ZA ULAGANJA U ISTRAŽIVANJE I INOVACIJE 11

UNAPRJEĐENJE PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE 13

KONCESIJE ZA EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA 13

EU FONDOVI ZA JAČANJE PODUZETNIŠTVA 13

BESPOVRATNA SREDSTVA ZA MSP 14

POTICANJE INOVACIJSKOG I IZVOZNOG OKRUŽENJA 14

ZAJMOVI I JAMSTVA ZA MALE I SREDNJE PODUZETNIKE 16

PODUZETNIŠTVO U KULTURI 17

POTICANJE OBRTNIŠTVA I STRUKOVNOG OBRAZOVANJA 18

MJERE ZA UNAPRJEĐENJE STRUKOVNOG OBRAZOVANJA 18

POTICAJNE MJERE ZA MIKRO-PODUZETNIKE I OBRTNIKE 19

UNUTARNJE TRŽIŠTE 20

ZAŠTITA POTROŠAČA 20

SVE NA JEDNOM MJESTU 21

UNAPRJEĐENJE ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA 21

MJERE ADMINISTRATIVNOG RASTEREĆENJA ZA LAKŠE POSLOVANJE 21

UČINKOVITA JAVNA NABAVA 22

RAZVOJ MEĐUNARODNIH ODNOSA 23

NASA 2017: STVARAMO BOLJE UVJETE ZA RAST I KONKURENTNOST PODUZETNIŠTVA 26

SADR Ž A J

NakladnikMinistarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrtaAdresa nakladnikaUlica grada Vukovara 78, ZagrebObjavljenoprosinac 2017.© MINGPO 2017.

Podaci navedeni u brošuri su zaključno s danom 13. prosinca 2017. Dopušteno je prenošenje dijelova dokumenta uz navođenje izvora. Nakladnik ne snosi odgovornost uslijed promjene objavljenih informacija. Objavljeni sadržaj se ne odnosi na specifične okolnosti bilo koje pojedinačne fizičke ili pravne osobe te ne predstavlja pravni savjet. Samo se pravni propisi objavljeni u službenim glasilima mogu smatrati pravno valjanima.

5g o d i n a g o s p o d a r s k o g o p o r a v k a

BILA JE TO I POLITIČKI izazovna godina u kojoj je došlo do promjene strukture vladajuće koalicije, ali se u pro-cesu političkih promjena niti u jednom trenutku nije skrenula pažnja s važnosti političke stabilnosti za rast gospodarstva

Rast gospodarstva, dvoznamenkasta stopa rasta izvoza, pad nezaposlenosti, smanjivanje deficita na samo 0,6% BDP-a, pad udjela javnog duga u BDP-u, inten-ziviranje dinamike korištenja EU sredstava otvaraju

u vo d n a r i j e č

Godinu na izmaku obilježava nastavak gospodarskog oporavka. Unatoč značajnim gospodarskim izazovima, Vlada je odgovornom ekonomskom politikom usmjerenom na stabilnost javnih financija i jačanje gospodarstva, osnažila temelje za budući trajni i stabilan rast hrvatskog gospodarstva.

dr. sc. Martina Dalić

potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta

mogućnost hrvatskoj ekonomiji za provođenje gospodar-skih i institucionalnih promjena i reformi koje će omo-gućiti još snažniju i trajno održivu stopu rasta.

Izgradnja jakog i otpornog gospodarstva zahtijeva prije svega društveno povjerenje, strpljenje, ali i razu-mijevanje da su potrebne promjene – promjene za korist većine članova društva. Potrebno je poboljšati poduzetničku i investicijsku klimu čime će se povećati sposobnost hrvatskog gospodarstva da stvara više, bolje

6 2 0 1 7 .

plaćenih, radnih mjesta. Drugim riječima, reformama za poboljšanje poduzetničke i investicijske klime poboljšat će se životni standard naših građana.

Promjene je potrebno pokrenuti i u državnim insti-tucijama te administraciji kako bi se građanima na raspo-laganje stavila kvalitetnija i financijski povoljnija javna usluga poput one u drugim državama članicama EU.

Očekujem da će u godini ispred nas pozornost eko-nomske politike biti usmjerena upravo na ovakve pro-mjene u korist hrvatskih građana koji su u središtu svih vladinih politika.

U godini iza nas najveći reformski napor bio je usmje-ren na proces koji Vlada nije planirala, ali je na njega odgo-vorno, učinkovito i odlučno reagirala. Govorim o postupku izvanredne uprave u sustavu Agrokor. Kriza u sustavu Agrokor razotkrila je pravnu prazninu u smislu nepostoja-nja djelotvornog zakonskog okvira za upravljanje u situaci-jama kada su velike kompanije od sistemskog značenja za hrvatsko gospodarstvo primorane suočiti se sa stečajnim ili predstečajnim postupcima. Vlada je tu pravnu prazninu zatvorila predlažući Zakon o postupku izvanredne uprave u poduzećima od sistemskog značaja za RH koji je stupio na snagu 7. travnja 2017. Tadašnja Uprava Agrokora zatra-žila je otvaranje postupka izvanredne uprave te je u skladu s tim zahtjevom postupak pokrenut rješenjem Trgovač-kog suda u Zagrebu od 10. travnja 2017.

u vo d n a r i j e č

U proteklih osam mjeseci moglo se vidjeti kako je način funkcioniranja sustava Agrokor predstavljao zna-čajnu prepreku u učinkovitom funkcioniranju tržišnog mehanizma cijelog gospodarstva. Uspješnim postiza-njem nagodbe u postupku izvanredne uprave spriječit će se dosadašnja nepoštena poslovna praksa poput nedopu-stivnog nepoštivanja rokova plaćanja, primjera poslov-nih odnosa koji nisu prihvatljivi u modernom tržišnom gospodarstvu, neprimjerene ovisnosti malih poduzeća o velikima i drugih načina poslovanja. A to je onda i prilika da se uspostavi pravedniji i učinkovitiji sustav poslovanja na hrvatskom tržištu te u konačnici rast gospodarstva.

Smatram stoga da možemo reći kako je 2017. bila godina koja je pokazala da se Hrvatska može uspješno nositi i s najsloženijim gospodarskim izazovima koji bi bili izazovni i za mnoga snažnija gospodarstva. Ovaj uspjeh jasno pokazuje da ne postoje prepreke za uspješno provođenje i drugih reformi bez kojih se nećemo moći svrstati među najbrže rastuće ekonomije u Europi. Zbog toga očekujem da će se reformski napor u 2018. godini osnažiti u svim sektorima jer je to nužan zalog za stva-ranje uspješne, napredne, uređene i gospodarski snažne hrvatske države.

7m i n i s t a r s t v o g o s p o d a r s t v a , p o d u z e t n i š t v a i o b r t a

KRIZA U GRUPI AGROKOR D.D. pokazala je nedostatnost pravnog okvira u slučaju kada se s predstečajnim, odno-sno stečajnim razlozima suočavaju trgovačka društva od sistemskog značaja, odnosno društva koja zbog svoje veličine, poslovne povezanosti s drugim gospodarskim subjektima ili razgranatosti poslovanja imaju utjecaj na cjelokupno gospodarstvo.

Prepoznajući potrebu za osnaživanjem zakonodav-nog i institucionalnog okvira za upravljanje sistem-skim rizicima koji za cjelokupno gospodarstvo mogu nastati od stečaja sistemski značajnih kompanija, Vlada Republike Hrvatske je predložila, a Hrvatski sabor je

6. travnja 2017. godine usvojio Zakon o postupku izvan-redne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog zna-čaja za Republiku Hrvatsku.

Uloga Vlade u postupku izvanredne uprave strogo je ograničena Zakonom bez aktivne funkcije u unutarnjim pitanjima upravljanja i poslovanja trgovačkog društva, koje je i dalje u cijelosti pravna osoba u privatnom vlasništvu.

Prema članku 14. Zakona isključivu nadležnost nadzi-rati rad izvanrednog povjerenika ima sud.

Najvažniju i ključnu ulogu u provedbi postupka izvan-redne uprave ima vjerovničko vijeće čiji sastav odražava sve posebne skupine vjerovnika. Sukladno Zakonu sve ključne

DONOŠENJE I PROVEDBA ZAKONA O POSTUPKU IZVANREDNE UPRAVE U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA OD SISTEMSKOG ZNAČAJA ZA RH – GOSPODARSKI DOGAĐAJ GODINE

8 2 0 1 7 .

odluke o upravljanju i daljnjem restrukturiranju kompa-nije, izvanredni povjerenik donosi uz suglasnost vjerov-ničkog vijeća. Na ovaj je način osigurano da vjerovnici imaju odlučujući i presudan utjecaj na tijek izvanredne uprave.

Predsjednik Uprave društva Agrokor d.d., zajedno sa svim članovima Uprave društva, je dana 7. travnja 2017. godine podnio Trgovačkom sudu u Zagrebu prijedlog za pokretanje postupka izvanredne uprave. Trgovački sud u Zagrebu je dana 10. travnja donio rješenje o otvaranju postupka izvanredne uprave nad grupom Agrokor te je imenovao izvanrednog povjerenika. Postupak izvan-redne uprave je otvoren nad Agrokorom d.d. i 76 vla-snički povezanih poduzeća. Time započinje proces hitne stabilizacije poslovanja grupe Agrokor sa svrhom sprje-čavanja prelijevanja rizika ove, u tom trenutku bloki-rane kompanije u ozbiljnim poslovnim poteškoćama, na ukupno gospodarstvo Hrvatske, osobito na prehrambenu

industriju, poljoprivredu i maloprodaju. Naime, Agrokor grupa zapošljava više od 56 tisuća radnika, od čega samo u Hrvatskoj njih oko 27 tisuća. Štoviše, samo dobavljači Konzuma, njih više od četiri i pol tisuće, zapošljava više od 148 tisuća radnika.

Iako bi voljeli da se Zakon nije morao primijeniti odno-sno da je Uprava društva uspjela riješiti probleme donoše-njem Zakona pokazali smo kako se Vlada RH može nositi s najsloženijim i najkompleksnijim problemima.

Ograničeno vremensko trajanje izvanredne uprave je jasno definirano Zakonom. Stoga je za očekivati da će se u sljedećih 5 mjeseci postići nagodba vjerovnika, oču-vati radna mjesta kao i stvoriti temelji za daljnji razvoj i napredak same kompanije.

Upravo je provedbom Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH donijela bolje i konkurentnije tržišne odnose te otvo-reni prostor za rast gospodarstva.

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, poduzetništva i obrta izradilo je novi Zakon o strateškim investicijskim projek-tima RH čije se usvajanje očekuje u siječnju 2018. godine.

Temeljni cilj je omogućiti lakšu i jednostavniju realiza-ciju velikih investicijskih projekata te osigurati privlačnije uvjeti za privatne investitore kroz poboljšane uvjete za gospodarenje dobrima od interesa za RH i brži proces isho-đenja ukupne dokumentacije neophodne za realizaciju strateških projekata.

Pri tom je bitno naglasiti da Zakon predviđa osnivanje Operativne skupine za pripremu i provedbu svakog stra-teškog projekta uvrštenog na Listu strateških projekata. Operativna skupina bit će zadužena za utvrđivanje svih potrebnih propisanih postupaka od strane nadležnih tijela

BOLJI UVJETI ZA REALIZACIJU STRATEŠKIH INVESTICIJSKIH PROJEKATA RH

koja sudjeluju u pripremi i provedbi projekta te za među-sobnu koordinaciju i dinamiku izrade svih potrebnih akata i dokumentacije za provedbu projekta.

Novi Zakon treba gledati kao instrument koji će omo-gućiti da u relativno kratkom roku državna administra-cija dobije konkretne upute i procedure kako pripremati i provoditi jedan investicijski projekt, bilo u javnom ili privatnom sektoru. Na taj način bit će moguće pokreta-nje i realizacija većeg broja projekata, što će za poslje-dicu imati povećanje zaposlenosti, poboljšanje uvjeta za proizvodnju, uvođenje ili razvoj novih tehnolo gija te će izravno ili posredno utjecati na razvoj ili pobolj šanje uvjeta za razvoj gospodarstva u cjelini.

9m i n i s t a r s t v o g o s p o d a r s t v a , p o d u z e t n i š t v a i o b r t a

Što se mijenja novim zakonom?

1. Redefiniran je iznos vrijednosti ulaganja· Snižen je kriterij iznosa vrijednosti ulaganja prilikom

prijave projekta sa 150 na 75 milijuna kuna, uključujući i projekte koji se sufinanciraju iz fondova i programa Europske unije, dok je iznos vrijednosti ulaganja za projekte koji se ostvaruju na potpomognutim područ-jima i otocima te projekti iz područja poljoprivredne proizvodnje i ribarstva snižen s 20 na 10 milijuna kuna.

2. Redefiniraju se dokazi o osiguranim izvorima financiranja

· Briše se dosadašnja obveza dostave dokaza o osigura-nim izvorima financiranja u visini 10% ukupne vri-jednosti projekta. Investitori će od sada biti u obvezi dostave potvrde banke da su osigurana financijska sredstva na posebnom računu u visini vrijednosti naj-manje 5% od vrijednosti samog projekta ili dostave pisma namjere banke kojim se dokazuje spremnost za financiranje projekta ili dokaz o iznosu prethodno ulo-ženih sredstava u realizaciju projekta također u visini vrijednosti najmanje 5% ukupne vrijednosti projekta.

3. Redefinirano je raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH

· Investitor za razvijanje projekta mora imati dio vlasti-tog zemljišta, a za dio koji mu nedostaje za formiranje građevinske čestice (maksimalno do 50%) a koji je u vlasništvu RH, može raspolagati bez javnog natje-čaja, direktnom pogodbom po procjeni ovlaštenog procjenitelja.

4. Obveza potpisivanja sporazuma i za privatne i za javne strateške projekte

· Ministar nadležan za gospodarstvo potpisuje sporazum sa zainteresiranim bilo privatnim, bilo javnim inve-stitorom, a prije donošenja odluke Vlade Republike Hrvatske o proglašenju projekta strateškim.

5. Uvodi se ugovorna kazna · U iznosu od 0,1% ukupne vrijednosti strateškog pro-

jekta, a u slučaju prekoračenja krajnjeg roka realizacije projekta krivnjom investitora ili u slučaju odustajanja investitora od realizacije projekta.

U odnosu na 2016.godinu, kada su samo 3 projekta proglašena strateškim investicijskim projektima, u 2017. godini Vlada Republike Hrvatske proglasila je 11 proje-kata strateškim investicijskim projektima Repu-blike Hrvatske, ukupne prijavljene vrijednosti 6,66 milijardi kn te je još 14 projekata uvršteno je na Listu strateških projekata, ukupne prijavljene vrijednosti 8,27 milijardi kn.

U odnosu na 2016.godinu, kada su samo 3 projekta proglašena strateškim investicijskim projektima, u 2017.godini Vlada Republike Hrvatske proglasila je

11 projekatastrateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske

10 2 0 1 7 .

KAKO BI SE OSIGURAO bolji pravni okvir za kontinui-rano povećanje broja i kvalitete investicijskih projekata, posebno SME sektora, te intenzivirali investicijski pro-jekti, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta izradilo je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja, koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru te se očekuje njegovo donošenje u siječnju 2018. godine.

Značajno bolji uvjeti za dobivanje potpora

1. Uvode se povoljniji uvjeti za ostvarenje potpora za projekte ulaganja mikro- poduzetnika kroz priznava-nje unosa i korištene (ne isključivo nove) opreme/stro-jeva do maksimalno 5 godina starosti, kao i produljenje razdoblja obveze otvaranja 3 novih radnih mjesta s jedne godine na tri godine od početka projekta ulaganja.2. Smanjuje se minimalna visina početnog ulaganja s 150.000 € na 50.000 eura za ostvarenje potpora za ICT projekte ulaganja, uz otvaranje minimalno 10 novih radnih mjesta.3. Korisniku potpore umanjuje se stopa poreza na dobit za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja za ulaganja u Centre za razvoj informacijsko-komuni-kacijskih sustava i softvera u visini protuvrijednosti od 50.000,00 do 1.000.000,00 eura. 4. Uvodi se aktivacija neaktivne imovine u vlasniš-tvu RH davanjem u zakup neaktivne industrijske imovine za novi projekt ulaganja. Za ulaganje od minimalno 3 mil. € te otvaranje mini-malno 15 novih radnih mjesta, omogućeno je davanje u 10-godišnji zakup neaktivne imovine (nekretnine) u vlasništvu RH uz oslobođenje zakupnine temeljem Ugovora, a sukladno propisima koji uređuju upravljanje državnim imovinom RH na prostorima Jedinica lokalne i područne samouprave koje su prema stupnju razvijenosti

razvrstane u potpomognuta područja sukladno s propi-som kojim se utvrđuju potpomognuta područja Repu-blike Hrvatske. Pri tom ukupan iznos potpore odobrene temeljem Zakona o poticanju ulaganja, uključujući i vri-jednost naknade za zakup neaktivne imovine (nekret-nine), ne smije prelaziti maksimalno dopušteni iznos ukupnih potpora.

Uvjet je da se građevinska tržišna fer-vrijednost dodi-jeljene neaktivne imovine (nekretnine) po realizaciji projekta ulaganja (dakle u roku od 3 godine od početka ulaganja) uveća za 50% vrijednosti neaktivne imovine (nekretnine) u trenutku njenog davanja u zakup bez naknade.

Po završetka razdoblja od 10 godina i ispunjenja ugovornih obveza, nositelj poticajnih mjera za izvr-šeni projekt ulaganja, stječe pravo kupnje aktivi-rane imovine.

Time se ostvaruje dvojaki učinak na prihode prora-čuna RH:• gospodarskom aktivacijom neaktivne industrijske imovine iz portfelja RH ta se imovina po okončanju

POTICANJE ULAGANJA

11m i n i s t a r s t v o g o s p o d a r s t v a , p o d u z e t n i š t v a i o b r t a

POTPORE PODUZETNICIMA ZA ULAGANJA U ISTRAŽIVANJE I INOVACIJE

POVEĆANJE ULAGANJA privatnog sektora u istraživanje i razvoj i poboljšanje okruženja za istraživanje i razvoj radi povećanja ukupnog javnog i privatnog ulaganja do 1,4% BDP-a do 2020. godine, glavni je cilj nacrta prijed-loga Zakona o državnoj potpori za razvojno-istraživačke projekte, koji je krajem 2017. godine ušao u proceduru donošenja.

Ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije predstav-lja dugoročnu strategiju poduzeća, stoga je od presudne važnosti osigurati i stabilan okvir javnih politika koji jamči sigurnost i jednakost pravila koja utječu na ulaga-nja, odnosno koji djeluje pozitivno na opću investicijsku klimu. Državna intervencija u slučaju mjera poticanja ulaganja u istraživanje i razvoj ima ulagački karakter u one privatne gospodarske aktivnosti koje imaju visoki potencijal povrata tog ulaganja, čime se može ostvariti povećanje sadašnjih i budućih državnih prihoda, većih od iznosa poreznih olakšica.

U prijedlogu Zakona o državnoj potpori za istraži-vačko-razvojne projekte predviđeno je da se potpore odobravaju u obliku poreznih olakšica – umanjenja poreza na dobit odnosno poreza na dohodak (putem uma-njenja porezne osnovice za opravdane troškove). Moći će ga koristiti pravne i fizičke osobe, obveznici poreza na

razdoblja aktivacije s pozicije troška transformira u prihod proračuna RH• smanjuju se ostale novčane/fiskalne potpore za iznos najma neaktivne imovine uključene u pro-jekt ulaganja, uz poštivanje pravila o državnim regio-nalnim potporama, odnosno do dopuštene visine pot-pora za ulaganje sukladno karti regionalnih potpora.

5. Proširuje se pojam Logističkih i distribucijskih centara, odnosno prihvatljivi projekti za korištenje pot-pora za ulaganja postaju i oni koji nisu isključivo pove-zani s proizvodno-prerađivačkim aktivnostima projekta ulaganja

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja trenutno je u saborskoj proceduri, a njegovo usvajanje očekuje se u siječnju 2018.

Maksimalni intenzitet potpore(na prihvatljive troškove)

Malo poduzeće

Srednje poduzeće

Veliko poduzeće

Temeljno istraživanje 100% 100% 100%

Industrijsko istraživanje 70% 60% 50%

Učinkovita suradnja; objava rezultata širokoj javnosti

80% 75% 65%

Eksperimentalni razvoj 45% 35% 25%

Učinkovita suradnja; objava rezultata širokoj javnosti

60% 50% 40%

Studija izvedivosti 70% 60% 50%

12 2 0 1 7 .

dobit i poreza na dohodak za svoje istraživačko-razvojne projekte koji obuhvaćaju jednu ili više kategorija istraži-vanja: temeljno istraživanje, industrijsko istraživanje i eksperimentalni razvoj ili studiju izvedivosti.

O kategoriji istraživanja ovisit će i intenzitet potpore projektu, najviši iznos dodijeljene potpore i dodatno umanjene porezne osnovice prema ovom Zakonu.

Predviđena su i dodatna uvećanja maksimal-nog intenziteta potpore za industrijska istraživa-nja i eksperimentalni razvoj do 80% prihvatljivih troškova1:· za 20 postotnih bodova za male i 10 postotnih bodova

za srednje poduzetnike· za 15 postotnih bodova ako projekt uključuje učinkovitu

suradnju i ako se rezultati projekta objavljuju širokoj javnosti

KATEGORIJA ISTRAŽIVANJA

OSNOVNI INTENZITET

POTPORE(na prihvatljive

troškove)

DODATNO UMANJENJE

POREZNE OSNOVICE

NAJVIŠI IZNOS DODIJELJENE

POTPORE (u eurima)

POVEĆANJE UKUPNIH IZNOSA POTPORE – više od 50% istraživanja

na temelju ugovora, znanja i patenata poduzetnik ugovori sa

znanstvenim organizacijama (u eurima)

Temeljna istraživanja 100% 200% 300.000,00 do 40 milijuna

Industrijska istraživanja 50% 150% 200.000,00 do 20 milijuna

Eksperimentalni razvoj 25% 125% 100.000,00 do 15 milijuna

Studije izvedivosti 50% 150% 50.000,00 do 7.5 milijuna

Razdoblje realizacije projekta koji prema Zakonu o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte može ostvariti potporu je 3 godine, dok će pravo korištenje pot-pore imati 5 godina.

Novi će Zakon potaknuti suradnju poduzetnika sa znanstvenim organizacijama na istraživačko-razvojnim projektima i povećanje broja poduzetnika koji ulažu u istraživanje i razvo. Očekuje se povećanje broja korisnika potpore, veća učinkovitosti dodjele potpora, povećanje broja provedenih istraživačko-razvojnih projekata, broja suradničkih projekata između gospodarstva i znanstve-nih organizacija, kao i veći broj zaposlenih istraživača u gospodarstvu, porast broja patenta i druga poboljšanja.

1 Prihvatljivi troškovi su troškovi nastali nakon podnošenja prijave, a odnose se na troškove osoblja zaposlenog na IR projektu, troškove amortizacije instrumenata i opreme u opsegu i razdoblju u kojem se upotrebljavaju za projekt, troškove istraživanja koji se provode na temelju ugovora, znanja i patenata, savjetodavnih i sličnih usluga (do 30% svih ukupnih troškova projekta), na izdatke poslovanja (troškovi materijala, potrošne robe i sličnih proizvoda), nastalih izravno kao posljedica projekta, na dodatne režijske troškove (do iznosa 15% troškova osoblja), te troškove izrade studije izvedivosti.

13m i n i s t a r s t v o g o s p o d a r s t v a , p o d u z e t n i š t v a i o b r t a

MINISTARSTVO JE IZRADILO Prijedlog Zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture s ciljem poboljšanja poduzetničkog okru-ženja u RH, koji je u saborskoj proceduri.

Temeljna pitanja koja se žele urediti predloženim nacr-tom Zakona su:1. Uključivanje slobodnih zona u sustav poduzetničke

infrastrukture 2. Ukidanje obveze intenziteta aktivacije ≥ 66% postoje-

ćih poduzetničkih zona (PZ) koje su u radijusu 20 km od obuhvata PZ koja traži darovanje zemljišta u vla-sništvu RH.

3. Osnivači poduzetničke infrastrukture mogu biti i fizičke osobe, a ne kao do sada samo pravne osobe, a koje provode programe usmjerene na razvoj poduzetništva.

4. Detaljnije definiranje pojmova poduzetničke infra-strukture – ‘poduzetnička zona’, ‘poduzetničke pot-porne institucije’, kategorije poduzetničkih potpor-nih institucija, ‘nova poduzetnička zona’ i ‘proširenje poduzetničke zone’,‘ ukupna površina poduzetničke zone’.

5. Detaljnije definiranje obveze dostave podataka/izmjene podataka koji su dio Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture

6. Nadzor nad darovanim zemljištem RH za osnivanje ili proširenje PZ.

KONCESIJE ZA EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA

Tijekom 2017. godine, Sektor za rudarstvo je proveo uku-pno 24 upravna postupka u svezi davanja koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina.

Proveden je postupak javne nabave, te je odabran najpovoljniji ponuditelj koji je potpisao ugovor za izradu Jedinstvenog informacijskog sustava mineralnih siro-vina, čija je izrada u tijeku, a koji će biti u punoj operativ-noj primjeni do konca 2018. godine.

Tijekom 2018. godine, započet će se postupak javne nabave u cilju odabira najpovoljnijeg ponuditelja s kojim će se sklopiti ugovor o izradi Strateške procjene utjecaja na okoliš Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske.

UNAPRJEĐENJE PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE

14 2 0 1 7 .

BESPOVRATNA SREDSTVA ZA MSPMinistarstvo je putem Operativnog programa Konku-rentnost i kohezija 2014.–2020. (OPKK), Prioritetne osi 3 Poslovna konkurentnost, osiguralo 3 vrste potpora: bespovratna sredstva, zajmove i jamstva, kojima je cilj stvaranje povoljnog okruženja za osnivanje i razvoj podu-zeća, osiguravanje boljeg pristupa financiranju, pobolj-šanje razvoja i rasta na domaćim i stranim tržištima te poboljšanje inovativnosti MSP-ova. Za ostvarenje ciljeva iz OPKK je stavljeno na raspolaganje 7,37 milijardi kuna.

Samo u 2017. godini obrađeno je više od 3000 prijava, a dodijeljeno 1440 potpora ukupne vrijednosti 2,83 mlrd kuna. Za male i srednje poduzetnike dodijeljeno je 1399 potpora vrijednosti 1,9 milijardi kuna, što je 4 puta više u odnosu na 2015. i 2016. godinu. U okviru spomenutog, do sada je potpisano 1572 ugovora ukupne vrijednosti 5,4 milijardi kuna, s iznosom bespovratnih sredstava 2,43 milijardi kuna. Uz unapređenje poslovanja poduzetnika, očekuje se da će potpore otvoriti ili sačuvati više od 2000 radnih mjesta.

REZULTATI ZATVORENIH JAVNIH POZIVAS ciljem jačanja regionalne konkurentnosti, poboljšanja poslovnog razvoja i tehnološke spremnosti MSP-a poti-canjem ulaganja, posebice kroz izgradnju i opremanje poslovnih jedinica te s ciljem razvoja novih kompeten-cija i stvaranja novih radnih mjesta samo kroz pozive „Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganje u opremu”, „Ulaganje u proizvodnu tehnologiju” i „Kompetentnost i razvoj MSP” potpisano je 199 ugo-vora ukupne vrijednosti preko 2,53 milijarde kuna, dok je iznos dodijeljenih potpora preko 852 milijuna kuna. Najviše bespovratnih sredstava dodijeljeno je kroz ove pozive što pokazuje da je Ministarstvo prepo-znalo potrebe poduzetnika i usmjerilo sredstva u pravom smjeru te će i u 2018. godini nastaviti s ovakvim progra-mima potpora.

BESPOVRATNA SREDSTVA ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJRepublika Hrvatska donijela je 2016. godine Strategiju pametne specijalizacije RH (S3), u kojoj je definirala ciljeve i tematska prioritetna područja za ulaganja u istra-živanje, razvoj i inovacije.Temeljem poziva ”Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja (IRI)”, Ministarstvo je tijekom 2017. godine dodijelilo 39 potpora vrijednosti 353,5 milijuna kuna te je pot-pisalo 30 ugovora vrijednosti 633 milijuna kuna, s izno-som bespovratnih sredstava 314 milijuna kuna.

Podrška razvoju Centara kompetencija (CEKOM) – za poboljšanje inovacijskog okruženja i povećanje aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija u poslovnom sektoru kroz razvoj inovacijske infrastrukture osigurana su sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske u iznosu od 785,98 milijuna kuna,a u tijeku je postupak vrednovanja projektnih prijedloga.

Za male i srednje poduzetnike u 2017. godini dodijeljeno je

1339potpora ukupne vrijednosti

što je1,9 milijardi kuna

4 puta višeu odnosu na 2015. i 2016. godinu, u kojima je sveukupno bilo dodijeljeno 298 potpora vrijednosti 500 milijuna kuna.

EU FONDOVI ZA JAČANJE PODUZETNIŠTVA

15m i n i s t a r s t v o g o s p o d a r s t v a , p o d u z e t n i š t v a i o b r t a

Za poticanje primjene i poboljšanja informacij-ske i komunikacijske tehnologije (IKT) u MSP koja posluju u područjima s razvojnim posebnostima Repu-blike Hrvatske dodijeljena je potpora za 228 projekata, ukupne vrijednosti od gotovo 134 milijuna kuna s udje-lom od 102,5 milijuna bespovratnih potpora.

Za razvoj potpomognutih novoosnovanih poduzeća i uspješan prijenos inovativnih ideja u tržišno uspješne poslovne poduhvate i stvaranje novih inovativno orijen-tiranih poduzeća s potencijalom rasta i izvoza, s nagla-skom na komercijalizaciju proizvoda i usluga, putem Poziva ”Inovacije novoosnovanih MSP” dodijeljene su bespovratne potpore za 59 projekata u iznosu od 64,9 milijuna kuna.

Kroz Poziv ”E-Impuls” s namjerom poticanja mikro i malih poduzeća u sektoru proizvodnje i proizvodnih

usluga dodijeljeno je preko 237 milijuna kuna za 1031 projekt, čija je ukupna vrijednost preko 405 mili-juna kuna.

Pozivom „Podrška razvoju MSP u turizmu pove-ćanjem kvalitete i dodatne ponude hotela” dodije-ljeno je 193,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava za 28 projekata ukupne vrijednosti 819 milijuna kuna, a s ciljem produljenja turističke sezone i podizanja kon-kurentnosti MSP u turizmu kroz povećanje kvalitete i dodatne ponude hotela.

Poziv „Razvoj poslovne infrastrukture” nami-jenjen je poboljšanju kvalitete poduzetničko poslovne infrastrukture, olakšavanju dostupnosti MSP-ovima i povećanju broja proizvoda i usluga koje pruža. Potpisano je 45 ugovora ukupne vrijednosti preko 646 milijuna kuna s 612 milijuna odobrenih bespovratnih sredstava.

POTICANJE INOVACIJSKOG I IZVOZNOG OKRUŽENJA

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta provodi dva strateška projekta koja se financiraju bespovratnim sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fon-dova u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020:

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta pro-vodi dva strateška projekta koja se financiraju bespovrat-nim sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., čija provedba traje od svibnja 2016. do svibnja 2020., a partner u provedbi je Hrvatska gospodarska komora.

1. Strateški projekt za podršku uspostavi Inovacij-ske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi Vrijednost projekta je 66.294.768,00 kuna, a njegov cilj je povećati učinkovitost javnih poziva za dodjelu bespo-vratnih sredstava iz ESI fondova za istraživanje, tehno-loški razvoj i inovacije te stvoriti učinkovit i samoodrživ

16 2 0 1 7 .

institucionalni, pravni i strateški okvir za podršku i poti-canje ulaganja privatnog sektora u istraživanje, razvoj i inovacije.

2. Strateški projekt za podršku inicijativa klastera konkurentnosti

Vrijednost projekta je 67.494.068,00 kuna, a njegov cilj je povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva, definirati potencijalna izvozna tržišta za nove proizvode i razvoj brendova te područja ulaganja u istraživanje i razvoj. U 2018. godini se očekuje objava drugog javnog poziva Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, namijenjenog privatnom sektoru za jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija.

Županija Broj ugovorenih projekata

Ukupna vrijednost ugovorenih

ugovora (HRK)

Iznos bespovratnih

sredstava (HRK)

ZAGREBAČKA 144 762.072.629,07 292.805.855,76

KRAPINSKO-ZAGORSKA 63 176.685.806,00 73.939.441,08

SISAČKO-MOSLAVAČKA 52 88.762.705,70 57.323.064,24

KARLOVAČKA 45 278.904.397,90 93.625.390,70

VARAŽDINSKA 76 339.288.653,14 123.662.478,69

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 46 97.696.752,76 59.983.799,21

BJELOVARSKO-BILOGORSKA 33 61.702.804,77 43.908.641,41

PRIMORSKO-GORANSKA 93 423.731.102,72 159.797.188,48

LIČKO-SENJSKA 15 96.737.614,32 43.977.536,96

VIROVITIČKO-PODRAVSKA 25 111.322.366,76 48.345.696,64

POŽEŠKO - SLAVONSKA 47 104.882.765,23 71.971.861,69

BRODSKO-POSAVSKA 67 102.868.668,07 52.344.220,28

ZADARSKA 21 211.972.299,54 94.828.065,69

OSJEČKO-BARANJSKA 108 236.307.058,85 132.273.925,42

ŠIBENSKO-KNINSKA 20 107.469.397,60 73.685.873,83

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 88 154.852.080,91 87.591.875,00

SPLITSKO-DALMATINSKA 84 568.206.164,59 191.737.239,95

ISTARSKA 64 208.601.810,30 77.636.876,31

DUBROVAČKO-NERETVANSKA 19 137.546.294,27 34.277.070,97

MEĐIMURSKA 92 231.754.891,42 109.028.261,33

GRAD ZAGREB 368 774.803.741,05 400.841.701,24

SVEUKUPNO 1570 5.276.170.004,97 2.323.586.064,88

DODIJELJENA SREDSTVA IZ EU FONDOVA PO ŽUPANIJAMA

17m i n i s t a r s t v o g o s p o d a r s t v a , p o d u z e t n i š t v a i o b r t a

DO KRAJA 2018. OBJAVLJUJEMO 12 NOVIH POZIVANovi pozivi za poduzetnike, jedinice lokalne samo­uprave i poduzetničke potporne institucije kontinu­irano se otvaraju. Do kraja 2018. godine Ministarstvo gospodarstva, poduzetniš tva i obrta planira raspisati 12 novih poziva ukupne vrijednosti 1,5 mlrd HRK, namijenjenih ulaganjima poduzetnika u inovacije, proizvodne pogone, opremanje, uvođenje sustava normi, certificiranje proizvoda te širenje na međuna­rodna tržišta.

ZAJMOVI I JAMSTVA ZA MALE I SREDNJE PODUZETNIKEPodrška ulaganjima MSP-ova predviđena je i putem mikro i malih zajmova za osnovna i obrtna sredstva te pojedinačnih i portfeljnih jamstava za kredite, koji kombinacijom EU, nacionalnih sredstava i sredstava banaka, omogućavaju povoljnije uvjete financiranja.

PODUZETNIŠTVO U KULTURI

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, poduzetništva i obrta u suradnji s Ministarstvom kulture raspisalo je Javni poziv za predlaganje programa poduzetništva u kulturi za pod-ručje nakladništva i knjižarstva u 2017. godini. Za projekt je osigurano 4 milijuna kuna, a namijenjen je otvaranju i opremanju knjižara, unaprjeđenju knjižarske djelat-nosti, zapošljavanju i samozapošljavanju u okviru knji-žarske djelatnosti te osiguravanju stabilnosti knjižarske mreže koja je izuzetni važna posebno u malim gradovima jer čuva kulturu čitanja.

Do sada su u suradnji sa agencijom Hamag-Bicro pokrenuti1:- programi za mikro i male investicijske zajmove

i mikro obrtna sredstva, uz niže kamatne stope (0,5%-3,5% ) i nižu razinu instrumenata osiguranja te je odobren 631 zahtjev za zajmom vrijednosti 174,7 milijuna kuna

- program pojedinačnih jamstava, koji subjektima malog gospodarstva omogućuje pokriće dijela glav-nice kredita ili leasinga te su odobrena 52 jamstva čija vrijednost iznosi 192,8 milijun kuna.

Putem poziva na dodjelu bespovratnih sredstava, zajmova i jamstava do sada je aktivirano 68% iznosa dostupnih sredstava OPKK namijenjenih gospodarstvu.

HBOR je u listopadu pokrenuo Program ESIF kredita za rast i razvoj namijenjen investicijama malih i sred-njih poduzetnika koji će se provoditi putem poslovnih banaka, uz povoljnije uvjete financiranja.

1 Podatci se odnose na rezultate od početka prosinca 2017.

18 2 0 1 7 .

MJERE ZA UNAPRJEĐENJE STRUKOVNOG OBRAZOVANJA

Programom Vlade RH utvrđene su smjernice za uskla-đivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Sukladno tome, u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o strukovnom obrazovanju uključene su inicijative Ministarstva koje će otkloniti prepreke za razvoj sustava obrazovanja za vezane obrte te doprini-jeti razvoju cjelokupnog sustava strukovnog obrazo-vanja. Navedeno se osobito odnosi na ukidanje ograni-čenja za izvođenje praktične nastave i vježbi, odnosno ograničenja za maloljetnike na praktičnoj nastavi i vjež-bama. Također, planira se produženje trajanja nastavne godine s 38 na 40 tjedana čime se omogućuje veća sat-nica praktične nastave u gospodarstvu. Nastavno tome planiraju se izmjene i dopune Zakona o obrtu kojima će se unaprijediti sustav obrazovanja za vezane obrte kao jedinog modela obrazovanja koji sadrži obilježja dual-nog obrazovanja prilagođenog našim prilikama. Mjere za unaprjeđenje odnose se na osiguranje kvalitete pro-vedbe naukovanja, redefinira se koncept pomoćničkog ispita, osigurava kvaliteta provedbe pomoćničkih ispita i vanjsko vrednovanje te predviđa donošenje jednostav-nog programa za edukaciju mentora u gospodarstvu. Postavljeni zakonski okvir za jedinstveni model obrazovanja (JMO) odgovor je na traženje sektora u kojem je veći naglasak na praktičnoj nastavi.

Preostale promjene imaju za cilj liberalizaciju uvjeta za obavljanje obrta (ukidanje Pravilnika o dje-latnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrt, pro-duljenje ukupnog trajanja sezonskog obavljanja obrta) i ukidanje administrativnih opterećenja (ukidanje cijene obrtnice, ukidanje cijene odobrenja za obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja) te osigurava-nje učinkovitije primjene Zakona.

Ministarstvo provodi mjere za poticanje obrazovanja za obrtništvo koje se financiraju iz Europskog socijal-nog fonda u ukupnoj vrijednosti od 67,8 milijuna kuna. Mjere sadrže projekte Stipendiranje učenika u obrtnič-kim zanimanjima i Naukovanje za obrtnička zanimanja.” Učenici se stipendijama potiču na upis u zanimanja koja su tražena na tržištu rada, a gospodarskim subjektima odobrava potpora za učenike na naukovanju. Pri tom sufinanciranje iz nacionalnog proračuna iznosi samo 15%. Kao rezultat provedbe mjera za jačanje sustava stru-kovnog obrazovanja i potpore zanimanjima potrebnima na tržištu rada, broj stipendija se u zadnje 2 godine više-struko povećao. U brojkama to znači da su 2014. dodije-ljene 292 stipendije u iznosu od 1,7 milijuna kuna, 2015. godine dodijeljeno ih je 1.280 u iznosu od 11,5 milijuna kuna, 2016. dodijeljene su 1.522 u iznosu od 13,7 milijuna kuna. U 2017. godini planirana je dodjela najmanje 2.000 stipendija u iznosu od 18 milijuna kuna, što je najviši iznos sredstava osiguran do sada. Stipendija po učeniku iznosi 9.000 kuna, a zaprimljeno je 2958 prijava.

Za mikro, mala i srednja poduzeća koja primaju uče-nike na naukovanje osigurane su potpore u ukupnom iznosu od 5 milijuna kuna. To je najviši iznos otkako se

POTICANJE OBRTNIŠTVA I STRUKOVNOG OBRAZOVANJA

19m i n i s t a r s t v o g o s p o d a r s t v a , p o d u z e t n i š t v a i o b r t a

dodjeljuje ova vrsta potpora. U 2017. godini zaprimljene su 183 prijave za naukovanje što pokazuje kako se podu-zetnici i obrtnici uključuju u razvoj strukovnih zanima-nja potrebnih gospodarstvu. Također, po prvi puta ove se potpore dodjeljuju za sva zanimanja za koja se provodi naukovanje, a ne samo za deficitarna zanimanja.

POTICAJNE MJERE ZA MIKRO-PODUZETNIKE i OBRTNIKE

Mikro poduzetništvo u Hrvatskoj ima udio od 90% u ukupnom broju subjekata. Pokazalo se kako ta skupina u većini ne može sudjelovati u javnim pozivima iz EU sred-stava, a uspješno posluju i imaju projekte za manje iznose sufinanciranja.

Stoga se za mikro subjekte osiguralo nacionalno financiranje u okviru proračuna Ministarstva u visini od 9,4 milijuna kuna bespovratnih potpora i to: - 5 milijuna kuna za očuvanje i razvoj tradicijskih

obrta nakon četiri godine kako se nisu dodjeljivale potpore tradicijskim obrtima. Početkom rujna 2017. godine dodijeljene su 32 potpore u vrijednosti 1,4 milijuna kuna. Obzirom na velik broj kvalitetnih pri-java, Ministarstvo je rebalansom proračuna osiguralo dodatna sredstva te će se do prosinca 2017. ukupno odobriti 123 potpore za tradicijske i umjetničke obrte u vrijednosti od 5 milijuna kuna.

- 2,4 milijuna kuna za cjeloživotno obrazovanje – programom se sufinanciraju troškovi pripreme i pola-ganje majstorskog ispita, ispiti za stručno osposoblja-vanje, prekvalifikacije u sustavu vezanih obrta koja se izvode prema Jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO), pomoćnički ispiti i dozvole (licence) za izvo-đenje praktičnog dijela naukovanja. Cilj je poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja u obrtništvu. U 2017. godini zaprimljene su 1083 prijave, do studenog 2017. odobreno ih je 744, a rebalansom proračuna osi-gurana su dodatna sredstva u iznosu 400.000 kuna što je prema prosjeku dodatnih 130 potpora.

- 2 milijuna kuna za jačanje kapaciteta kulturnih/krea-tivnih industrija i poduzetništva temeljem Sporazuma o sufinanciranju Programa „Poduzetništvo u kulturi” za 2017. godinu provedenim s Ministarstvom kulture.

Za 2018. godinu planira se nastavak provedbe programa poticanja poduzetništva i obrta te zadruga iz proračuna u planiranom ukupnom iznosu od 30 milijuna kuna, od čega se 23 milijuna kuna odnosi na mjere za stipen-diranje učenika (18 milijuna) te poticanje gospodarskih subjekata na provedbu naukovanja (5 milijuna). Preostale aktivnosti su vezane uz poticanje cjeloživotnog obrazo-vanja za obrtništvo, zadružnog poduzetništva, poduzet-ništva u kulturi te tradicijskih i umjetničkih obrta.

U 2018. će započeti provedba Projekta „Promocija poduzetništva 2017.-2019.” koji se u iznosu od 10 mili-juna eura za razdoblje 2017.-2023. financira iz sredstava EU temeljem Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija”. Promocijske aktivnosti usmjerene su na poti-canje otvaranja novih poduzeća i pružanje potpore novo-otvorenim poduzećima i samozaposlenima. Dio aktivno-sti usmjeren je na jačanje izobrazbe za poduzetništvo i poduzetničke kompetencije u sklopu kurikuluma škol-skih i visokoškolskih ustanova te na sveučilištima i znan-stvenim ustanovama. Poseban je cilj Projekta poboljšati ponudu poduzetničke infrastrukture, osobito one nami-jenjene poduzetnicima početnicima i onima koji se bave djelatnostima temeljenim na znanju i inovacijama.

20 2 0 1 7 .

ZAŠTITA POTROŠAČA

Za pomoć u rješavanju potrošačkih problema građanima su na raspolaganju brojni alati i komunikacijski kanali koje je razvilo ili uspostavilo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, kao što su:- potrosac.mingo.hr je mjesto na kojem su dostupne

pouzdane informacije, kontakti, koraci koje potrošač mora znati kako bi riješio potrošački problem kao i brojne informativne brošure za niz potrošačkih pitanja

- Europski potrošački centar Hrvatska pruža savjete i osigurava informacije o prekograničnoj kupovini te pomaže potrošačima u rješavanju prekograničnih pri-tužbi i sporova

- Savjetovališta za potrošače u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Puli rezultat su projekta „Savjetovanje potrošača“ te su potrošačima dostupni savjeti i pravna pomoć u zaštiti njihovih prava

- 072/414-414 je jedinstveni telefonski broj za savjeto-vanje potrošača

- Centralni informacijski sustav za zaštitu potro-šača je sustav putem kojega se može postaviti pitanje, ali i podnijeti prijava inspekciji u slučaju da je povrije-đeno neko od potrošačkih prava

- Registar „Ne zovi“, pokrenut početkom 2017. godine, omogućava potrošaču da se upisom svog telefonskog broja u Registar zaštiti od neželjenih poziva i poruka trgovaca, kao i sklapanja neželjenih ugovora putem telefona

- sustav za alternativno rješavanje potrošačkih spo-rova omogućava potrošačima rješavanje svih domaćih i prekograničnih potrošačkih sporova na jednostavan, brz i cjenovno prihvatljiv način putem kvalificiranih tijela za alternativno rješavanje potrošačkih sporova.

U studenom je pokrenut Ciklus stručnih edukacija za udruge za zaštitu potrošača s ciljem da se postigne što veća informiranost i educiranost potrošača o njihovim pravima i da im se osiguraju instrumenti brzog rješavanja pritužbi i sporova.

UNUTARNJE TRŽIŠTE

21m i n i s t a r s t v o g o s p o d a r s t v a , p o d u z e t n i š t v a i o b r t a

SVE NA JEDNOM MJESTU

Odgovore na mnoga svoja pitanja poduzetnici i potrošači mogu dobiti upravo kroz Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. Stoga je u rujnu i listopadu u većim hrvatskim gradovima održan ciklus javnih događanja pod nazivom „Sve na jednom mjestu“. Potrošačima i poduzetnicima, osobito malim i srednjim poduzetnicima, predstavljeni su alati i mehanizmi koji mogu pomoći u boljem iskorištavanju poslovnih prilika koje pruža zajedničko europsko tržište.

Nacionalni centar SOLVIT, preko portala www.solvit.eu može pomoći kada postoji konkretan problem s administracijom u nekoj od država EU.

Na portalu www.psc.hr su dostupne informacije ako želite osnovati tvrtku u Hrvatskoj ili u drugoj državi EU-a te ako trebate informacije o uvjetima koje morate ispu-niti da biste pokrenuli posao.

Kontaktnoj točki za proizvode na e-mail adresu pcp@mingo.hr poduzetnik može postaviti pitanje ako želi proširiti svoje poslovanje i izvoziti u drugu državu članicu EU-a, želi znati koje uvjete njegov proizvod mora ispuniti za to tržište, koja dokumentacija je potrebna, kako mora označiti svoj proizvod itd.

MJERE ADMINISTRATIVNOG RASTEREĆENJA ZA LAKŠE POSLOVANJE

Preko portala CUT – Centar unutarnjeg tržišta www.cut.hr moguć je pristup velikom broju alata i infor-macija koje mogu pomoći poduzetnicima i građanima.

Također, građanima su ponuđene brojne informacije o digitalnom poslovanju (e-usluge povjerenja, e-račun), trgovini putem interneta, notifikaciji neharmoniziranih propisa (TRIS), Kontaktnoj točki za proizvode (PCP), Jedinstvenoj kontaktnoj točki za usluge (JKT), Infor-macijskom sustavu unutarnjeg tržišta (IMI) i drugim alatima.

UNAPRJEĐENJE ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA

Uvođenjem elektroničkog fakturiranja u poslovanje, ubrzavaju se i automatiziraju poslovni procesi, smanjuju troškovi poslovanja, ostvaruju značajne uštede te se potencijalno stvara veća dodana vrijednost u poslovanju, kako u poslovnom sektoru tako i u državnoj upravi. Tako su sva središnja državna tijela osposobljena za zaprimanje e-računa, a planira se u sustav elektroničkog fakturiranja integrirati i sve jedinice lokalne, područne i regionalne samouprave, kao i sve javne naručitelje

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, poduzetništva i obrta započelo je provedbu regulatorne reforme s ciljem smanje-nja administrativnog opterećenja gospodarstva. Sustavno se provodi analiza propisa koji sadrže razne administra-tivne obveze i procjena troška administracije u više od 40 područja s utjecajem na gospodarstvo. U provedbu analiza i pripremu mjera rasterećenja od samog početka uključeni

su predstavnici poduzetnika iz svih područja, djelatnosti i kategorija kroz zajedničku suradnju. U siječnju 2017. godine donesen je prvi paket mjera rasterećenja nazvan Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodar-stva temeljem kojeg su već provedena brojna rasterećenja. U pripremi su dva nova paketa mjera za provedbu tije-kom 2018. i 2019. godine, s konačnim ciljem postizanja

22 2 0 1 7 .

smanjenja ukupnog izmjerenog administrativnog troška od najmanje 30% do kraja 2019. godine. Mjerama se pripre-maju rasterećenja u području financija, pravosuđa, unutar-njih poslova, graditeljstva i prostornoga uređenja, zaštite okoliša i energetike, zdravstva, poljoprivrede, turizma, socijalne politike, mora, prometa i infrastrukture, zna-nosti i obrazovanja, kulture, mjeriteljstva te statistike. Istovremeno se provodi i niz mjera za olakšavanje zapo-činjanja poslovanja i omogućavanje veće tržišne konku-rencije u sektoru pružanja usluga.

Važno je istaknuti da reforma kroz administrativno rasterećenje nije jednokratna mjera, već je uspostavljen sustav kontinuiranog praćenja administrativnih optere-ćenja kako bi se aktivnosti daljnjeg olakšavanja poslova-nja kontinuirano provodile u svim područjima.

Primjeri mjera koje su do sada provedene kao rezul-tat nove metodologije i pristupa: pojednostavljenje evi-dencije radnog vremena, ukidanje obveze samoblokade računa ukoliko samozaposlena osoba ili član uprave društva sam sebi ne isplati plaću, mogućnost slanja

raznih zahtjeva za izdavanje rješenja elektroničkom poštom (bez papira, originala, pečata i biljega), ukida-nje naknade za kategorizaciju, ukidanje obveze izrade pečata kod osnivanja društva, elektroničko otvaranje poslovnog računa u bankama, smanjenje i ukidanje brojnih upravnih pristojbi i omogućavanje plaćanja istih putem internet bankarstva umjesto kupnje državnih biljega, a za mikro i male poduzetnike u pripremi su razna pojednostavljenja u području pravila i administra-cije u vezi zaštite na radu. Brojne mjere koje su razvi-jene za poduzetnike, poput omogućavanja plaćanja naknada internet bankarstvom i podnošenja zahtjeva putem elektroničke pošte, moći će koristiti i građani kroz sustav e-Građani.

Poduzetnicima je omogućena izravna prijava nepo-reznih davanja i administrativnih problema na adresu e-pošte: poslovna-klima@mingo.hr, a uskoro i putem jednostavne on-line prijave u okviru novog portala za objavu Registra neporeznih davanja.

S PRVIM DANOM 2017. na snagu je stupio novi Zakon o javnoj nabavi, kojim se olakšava poslovanje, uvodi veća fleksibilnost, pojeftinjuje postupak, povećava pravna sigurnost, osigurava kvalitetnije tržišno natjecanje te ostvaruje najbolja vrijednost za javni novac. Cilj je ostvarivanje javne nabave bez papira, od faze planiranja, preko faze provođenja postupka, pregleda i ocjene, donošenja odluke do žalbenog postupka.Najznačajnije novine:- uvođenje kriterija ekonomski najpovoljnije

ponude kao jedinog kriterija. Uz cijenu, sada će se više uzimati u obzir dodatne karakteristike proizvoda kao što je kvaliteta te se to dodatno vrednuje prilikom ocjene ponuda

- javni naručitelj postaje obvezan provoditi prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima o nacrtu dijela dokumentacije o nabavi u otvorenim i ograničenim postupcima javne nabave (roba i usluga velike vrijednosti, a radovi svih vrijedno-sti) i prije formalnog početka postupka javne nabave

- smanjeni su troškovi jamstava ponuditelja za ozbilj-nost ponude te je među ostalim smanjena naknada za žalbu i ukinuta upravna pristojba za žalbu od 70 kuna

- smanjene su prepreke za pristup procesu javne nabave za mala i srednja poduzeća, uz nužno zadrža-vanje transparentnosti, što potiče izvrsnost i utječe na ubrzavanje ekonomskih aktivnosti

UČINKOVITA JAVNA NABAVA

23m i n i s t a r s t v o g o s p o d a r s t v a , p o d u z e t n i š t v a i o b r t a

- očekuje se uvođenje Europske jedinstvene doku-mentacije o nabavi u sustav Elektroničkog oglasnika javne nabave RH (EOJN RH) te povezivanje EOJN RH sa sudskim i obrtnim registrom, Poreznom upravom te kaznenom evidencijom

Iz djelokruga Uprave za politiku javne nabave, 1. siječnja 2018 godine stupaju na snagu dva pravilnika:1) Pravilnik o elektroničkoj žalbi u javnoj nabavi –

Ovim Pravilnikom propisuje se oblik i način dostave žalbe elektroničkim sredstvima komunikacije, način povezivanja informacijskih sustava Državne komi-sije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) i EOJN RH te druga bitna pitanja u vezi s elektronič-kom žalbom. Navedeni Pravilnik podloga je za razvoj novog modula unutar Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske putem kojeg će se moći elektronički podnositi žalbe u postupcima javne nabave pred DKOM.

2) Pravilnik o planu nabave, registru ugovora, prethod-nom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi – Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj, rok dono-šenja, način i rokovi objavljivanja, način promjene i

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, poduzetništva i obrta aktivno je u 2017. godini sudjelovalo u razvoju bilate-ralnih međunarodnih odnosa u području gospodarstva. Unapređenje gospodarske suradnje, odnosno poveća-nje izvoza Republike Hrvatske, kao i povećanje stranih investicija u Republiku Hrvatsku jedni su od naših naj-važnijih strateških interesa, a time i jedna od najvažnijih aktivnosti Ministarstva. S ciljem jačanja gospodarskih odnosa između Republike Hrvatske i drugih država te pružanja institucionalne potpore gospodarstvenicima i

RAZVOJ MEĐUNARODNIH ODNOSA

njihovog povezivanja održan je niz Međuvladinih povje-renstava za promicanje i provedbu gospodarske suradnje. Slijedom navedenog održana su zasjedanja Međuvladinih povjerenstava s Republikom Azerbajdžan, Republikom Indijom, Ruskom Federacijom, Narodnom Republikom Kinom, bilateralne gospodarske konzultacije između Republike Hrvatske i Rumunjske te konzultacijska komisija između Ministarstva gospodarstva, poduzet-ništva i obrta Republike Hrvatske i Ministarstva gos-podarstva Slovačke Republike. Također, potpisani su

druga pitanja u vezi s planom nabave i registrom ugo-vora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma te sadržaj izvješća, način, rokove objavljivanja i druga pitanja u vezi s prethodnim savjetovanjem i analizom tržišta. Ovaj pravilnik također je podloga za razvoj novog modula unutar EOJN RH putem kojega bi naručitelji objavljivali svoje planove nabave, registre ugovora i okvirnih sporazuma te provodili javno savjetovanje o dokumentaciji o nabavi.

2 0 1 7 .24 m i n i s t a r s t v o g o s p o d a r s t v a

Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Repu-blike Indije o gospodarskoj suradnji, kao i Memorandum o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Narodne Republike Kine o suradnji u okviru Gospodar-skog pojasa Put svile i Inicijative „Jedan pojas, jedan put” te Memorandum o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ruske Federacije o gospodarskoj surad-nji na tržištima trećih zemalja.

Ministarstvo je također preuzelo osnivanje Koordina-cijskog mehanizma za SME u okviru Inicijative Kina + 16, koji će započeti s radom tijekom 2018. godine.

U 2017. godini održano je i niz susreta na visokoj razini s ciljem unaprjeđenja bilateralne suradnje i to s Sjedinje-nim Američkim Državama, Državom Kuvajt, Talijanskom Republikom, Republikom Poljskom, Islamskom Republi-kom Iran, Republikom Slovenijom.

Ministarstvo aktivno sudjeluje i u aktivnostima jačanja suradnje Republike Hrvatske s Organizacijom za gospo-darsku suradnju i razvitak (OECD) kroz susrete na visokoj razini te sudjelovanjem u radnim skupinama.

Također, Ministarstvo je aktivno sudjelovalo i zastupalo interese RH na visokoj razini u Vijeću EU za konkuretnost, kao i na ekspertnoj razini, u tijelima i institucijama EU.

26 2 0 1 7 .

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, poduzetništva i obrta održalo je tradicionalno Nacionalno savjetovanje posve-ćeno poboljšanju poslovnog okruženja i boljem razu-mijevanju gospodarske politike usmjerene privatnom sektoru kao nositelju ekonomskoga razvoja te je kroz 6 tematskih cjelina i 2 radionice povezalo je teme inovativ-nosti, konkurentnosti i rasta.

U okviru programa Savjetovanja bilo je riječi o moguć-nosti financiranja mikro, malih i srednjih poduzeća te je poseban naglasak stavljen na ocjenu stanja provedenih javnih poziva, analizu učinjenog i najave promjena u upravljanju potporama iz sredstava EU u cilju usklađiva-nja potrebama poduzetnika te bržeg i učinkovitijeg kori-štenja raspoloživih EU sredstava.

Mogućnosti financiranja poduzetničkih projekata značajno su poboljšane, a izvori financiranja prošireni te je pokrenut razvoj novih oblika financiranja. Veća dostu-pnost izvora financiranja omogućena je kroz poticajne programe s mjerama gdje poduzetnici mogu koristiti

bespovratne potpore, povoljne kredite, potpore iz pro-grama jamstava i financijske instrumente. Najavljeni su i povoljni poduzetnički fondovi za projekte koji ne bi odgovarali bankarskim uvjetima financiranja.

Posebna tema Savjetovanja bila je posvećena boljem razumijevanju natječaja za prijavu projekata za bespo-vratne potpore iz proračuna EU. Najbolje prolaze pri-premljeni projekti koji su pravodobno planirani te je na strani poduzetnika nužno pratiti najave natječaja, na vri-jeme prepoznati koji natječaj odgovara razvojnom pro-jektu kojeg žele podnijeti za sufinanciranje, kontrolirati projekt za cijelo vrijeme trajanja, od pripreme, provedbe do okončanja, konzultirati se s institucijama kroz savje-tovanja, pitanja i odgovore i koristiti usluge potpornih institucija. Cilj je veća apsorpcija sredstava i brža dodjela potpora korisnicima.

Naglašeno je kako je Ministarstvo odlučno u provedbi obrazovne reforme i reforme strukovnog obrazovanja tj. uvođenja sustava dualnog obrazovanja koje će biti visokokvalitetno i dostupno. Mjere koje se poduzimaju usmjerit će se na strukovno obrazovanje povezano s trži-štem rada, razvoj modela za stjecanje kompetencija te osobni i strukovni razvoj i cjeloživotno učenje.

Nacionalno savjetovanje izravno doprinosi stvara-nju poslovnog okruženja u kojemu se o poduzetništvu govori kao glavnom pokretaču razvoja i zaposlenosti. Najboljim poduzetnicima i obrtnicimaza 2016. godinu dodijeljena su priznanja u 9 kategorija. U izboru su bili svi poduzetnici koji su koristili bespovratne potpore odo-brene iz poticajnih programa za provedbu njihovih podu-zetničkih projekata. Dobitnici su konkurentni i tržišno sposobni gospodarstvenici s izvrsnim poslovnim rezulta-tima. Ministarstvo i na taj način daje konkretnu podršku i motivira poduzetnike za nove razvojne projekte.

NASA 2017: STVARAMO BOLJE UVJETE ZA RAST I KONKURENTNOST PODUZETNIŠTVA

27m i n i s t a r s t v o g o s p o d a r s t v a , p o d u z e t n i š t v a i o b r t a

2 0 1 7 .

Ulica grada Vukovara 7810000 Zagrebwww.mingo.hr