O o reformama fiskalnog sistema - K FBiH · 2019. 2. 13. · konkurentnost preduze}a u FBiH; - Analiza poreza na dobit privrednih/gospo-darskuh dru{tava; - Porez na dohodak gra|ana

GLASNIKBroj 12 • Godina IV • septembar/rujan 2003.Broj 12 • Godina IV • septembar/rujan 2003.

Najava

Oo reformama

fiskalnogsistema

krugli sto

Najava

Oo reformama

fiskalnogsistema

krugli sto

Istraìvanje i analizu prezentiranihporeza uradio je Institut Ekonomskogfakulteta Univerziteta u Sarajevu.Cjelokupno istraìvanje zasnovano je nadetaljnom sagledavanju fiskalnog sistemai politike.

Ovo istraìvanje teì da ukaèvladama BiH, FBiH, RS i Br~ko DistriktaBiH da uvo|enjem PDV-a moguuspostaviti racionalan i efikasan fiskalnisistem u domenu poreza na promet, koji

}e, opet, pomo}u ovog fiskalnog instru-menta izravno djelovati na formiranjeodre|enih pozitivnih makroekonomskihefekata i posredno uticati na kretanje uprivredi. Uvo|enjem PDV-a stvorili bi sebazni preduvjeti za slobodno kretanje:robe, usluga, radne snage i kapitala, tepretpostavke za dotok stranog kapitala iinvesticija, odnosno ubrzan stabilan iodrìv razvoj.

Nije vi{e upitno da li treba primjenji-vati porez na dobit u privredi. On je prih-va}en i egzistira u svim ure|enimdràvama. Svaka dràva uvodi razli~iteporezne oblike pomo}u kojih prikupljaprihode od kojih financira neophodnejavne rashode. Tako svaki porez pred-stavlja nedestiniranu protunaknadu kojuobveznik mora platiti za uslugu koju mu~ini dràva.

Razlozi uvo|enja poreza na dobit su ifiskalnog karaktera (dobijanje odgovara-ju}eg obima javnih prihoda) i ekonom-sko-politi~kog karaktera (vr{enje pre-raspodjele ekonomske mo}i).

U domenu direktnog oporezivanjanajve}u pa`nju treba posvetiti porezu nadohodak. To je neposredni porez koji seubire iz dohotka pojedinca (i/ili porodice).Superioran je u odnosu na druge, posebnou domenu prevazilaènja regresivnogdjelovanja posebnih poreza, kao npr.poreza na potro{nju, odnosno PDV-a.Po~etna premisa definisanja dohotkaobveznika, u smislu primjene poreza nadohodak, jeste razumijevanje globalnogdohotka pojedinca koji predstavlja zbirsvih izvora dohotka koje on ostvaruje uodre|enom vremenu - za godinu.

Privredna/Gospodarska komora FBiHsa èljom i ciljem da istestira i ponudiprivredi i svim subjektima u fiskalnom sis-temu {to kvalitetnije rje{enje organizuje,21. oktobra, u 11:00 sati, u zgradi Komoreokrugli sto o ponu|enim materijalima.

Pozvani su svi koji èle da se {tokvalitetnije provedu zapo~ete reforme uoblasti fiskalnog sistema.

MMiirrssaaddaa ]]uurr~~ii}} -- SSeelliimmoovvii}}

Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne iHercegovine, s ciljem da ubrza reforme fiskalnogsistema, uradila je:

- Analizu uvo|enja poreza na dodatnu vrijednost,

- Analizu zakona o porezu na dobit privrednih/gospodarskih dru{tava,

- Porez na dohodak gra|ana

Aktuelno

Komora o reformama fiskalnog sistema

33

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Upravni odbor je razmatrao nacionalni pro-gram Proizvodimo, kupujmo doma}e iPravilnik o znakovima vizuelnog ozna~avanjabh. proizvoda u funkciji podizanja obima ikvalitete proizvodnje, mjere konkurentnosti,mogu}nosti pove}anja izvoza i ja~anja jedin-stvenog trì{ta BiH promocijom doma}ihproizvoda na doma}em trì{tu.

Nakon duè diskusije i upu}enih pohvala zapokretanje ove aktivnosti, prihva}en je prijed-log programa Proizvodimo, kupujmodoma}e. Verifikovane su dosada{nje aktivnos-ti Radne grupe - Inicijativnog odbora i data jepodr{ka narednim koje treba provesti do kon-stituisanja organa i tijela programa. Nakonusvajanja od Privredne komore RS i DistriktaBr~ko BiH, ovaj program treba da postanenacionalni, bosanskohercegova~ki.

U P/GKFBiH treba konstituisati Savjet odpredstavnika komora i udruènja, dràvnihorgana, poslovnog sektora i medija. Aktivnostiutvr|ene Programom provoditi }e se zajednosa savjetima Republike Srpske i Br~ko DistriktaBiH, nakon ~ega }e se pristupiti formiranjukomisija po modulima i nastaviti aktivnosti zarealizaciju Programa.

Pa`nja je posve}ena raspravi o informacija-ma o realizaciji projekata:

- Studija o uticaju uslova isporuke, potro{njei cijena energije i energenata na izvoznukonkurentnost preduze}a u FBiH;

- Analiza poreza na dobit privrednih/gospo-darskuh dru{tava;

- Porez na dohodak gra|ana i- Strate{ki pravci razvoja metalske i elek-

troindustrije FBiH.Studiji o uticaju uslova isporuke, potro{nje i

cijena energije i energenata na izvoznukonkurentnost preduze}a u FBiH data jepodr{ka i zaklju~eno da se ubrzaju aktivnostina njenom okon~anju.

Prihva}ena je Analiza poreza na dobitprivrednih/gospodarskuh dru{tava i porez nadohodak gra|ana i konstatovano da je, uzranije usvojenu analizu uvo|enja PDV-a,

stvorena osnova za kona~nu pravnu regulativufiskalne politike u BiH.

Upravni odbor P/GKFBiH verifikovao jeprojekat pod nazivom Strate{ki pravci razvojametalske i elektroindustrije FBiH, ~iji je cilj dapredo~i objektivno stanje, zna~aj i mogu}nost,te viziju budu}eg razvoja ovog segmenta indus-trije.

U strategiji su jasno navedeni realni ciljevikoji se mogu posti}i u idu}ih pet godina -pove}anje fizi~kog obima proizvodnje za 50odsto, rast vrijednosti proizvodnje za 400 do500 miliona KM, otvaranje 5.000 novih radnihmjesta, porast izvoza do jedne milijarde KM u2008. godini, smanjenje uvoza i porast stopepokrivenosti uvoza izvozom, te stopa rastaprosje~ne pla}e za 10 odsto godi{nje.

Projekti }e bit predstavljeni {iroj privrednojzajednici, sindikatima, vladama i drugim rele-vantnim institucijama kako bi se u dokumentuklju~ili i njihovi prijedlozi i sugestije.

MMiirraa IIDDRRIIZZOOVVII]]

GGLLAASSNNIIKKPrivredna/Gospodarska komora Federacije Bosne

i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina IV

Broj 12septembar/rujan 2003.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednikMira Idrizovi}, odgovorni urednik,

~lanovi:[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi},

Fahrudin \iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretarRedakcije.

DTP: "Privredna {tampa"Adresa:

Privredna/Gospodarska komora FBiH- za Glasnik -

71000 SarajevoBranislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]::

033/663-370 (centrala)033/217-782

Faks: 033/217-783www.kfbih.com

IIzzddaavvaa~~::"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo

[[ttaammppaa::"Birograf" Sarajevo

Gajev trg 2ZZaa {{ttaammppaarriijjuuRizah Mustafi}

Besplatan primjerak

Upravni odbor

Prihva}eni projekti i analizeU Mostaru je, 10. septembra, odràna Sedma sjednicaUpravnog odbora Privredne/Gospodarske komore FBiH.^lanovi Upravnog odbora upoznati su sa Programomaktivnosti na transformaciji komora i izradi novog zakonao komorskom sistemu

44

Nakon iscrpne diskusije i razli~itih stavovausvojeni su zaklju~ci vezani za najvljenuOdluku o obaveznom kori{tenju èljezni~kogprevoza kod uvoza naftnih derivata u BiH. Zazaklju~ke su glasali svi prisutni, osim pred-stavnika dràvnih firmi Energopetrola iHoldine, kkoojjii ssuu ii iinniicciijjaattoorrii oovvoogg pprriijjeeddllooggaa,,jjeerr bbii uuvvoo||eennjjeemm OOddlluukkee oonnii oossttaallii jjeeddiinniiuuvvoozznniiccii nnaaffttnniihh ddeerriivvaattaa nnaa ttrr`̀ii{{ttuu BBiiHH.

Usvojeni su slijede}i zaklju~ci:1. Podràvamo do sada usvojene izmjene

Zakona koje se odnose na regulisanje proizvo-dnje i prometa naftnih derivata, naro~ito:

- Odluku o slobodnom formiranju cijena,- Pravilnik o minimumu tehni~kih uslova kod

uvoza naftnih derivata kojim je ukinut monopolmalog broja firmi na uvoz naftnih derivata,

- Odluku o kvalitetu naftnih derivata koji sestavljaju u promet na podru~ju BiH,

- Izmjenu zakonske regulative po kojoj se(od 01. 08. 2003. godine) sve carinske i poreskeobaveze pla}aju pri uvozu i proizvodnji naftnihderivata.

Ovaj na~in pla}anja obaveza smatramo da jenajva`nija izmjena (za koju se udruènje zalaèvi{e od tri godine) koje }e potpuno sprije~iti{verc (preko nepostoje}ih firmi, la`nog tranzitapreko BiH i dr) i nelojalnu konkurenciju.

2. Najavljenu Odluku o obaveznom prevozunaftnih derivata èljeznicom, prilikom uvoza,ne prihvatamo i smatramo je kao uuvvoo||eennjjeemmoonnooppoollaa u distribuciji naftnih derivata odstrane dràve (preko dràvnih distributera iproizvo|a~a Energopetrola, Holdine i NIRS-a). Ne prihvatamo obrazloènje Vlade FBiH iRepublike Srpske da }e uvozom èljeznicomeliminisati {verc. [verc }e se eliminisati samodosljednom primjenom Zakona, da se sveobaveze pla}aju prilikom uvoza, bez davanjasaglasnosti bilo kome da moè dràti naftnederivate u slobodnim carinskim zonama ikonsignacionim skladi{tima.

Predlaga~i ovog vida transporta ovimposredno optuùju Dràvnu grani~nu slu`bu iCarinu da ne mogu kontrolisti grani~ne prelazeve} da }e to èljezni~ari uraditi puno bolje odpla}enih dràvnih institucija.


Sekcija distributera nafte i naftnih derivata

Ne prihvata se Odluka o obaveznomprevozu naftnih derivata èljeznicom

Sastanak Sekcije distributera nafte i naftnih derivataodràn je 11. augusta, u Privrednoj/Gospodarskoj komoriFederacije BiH. Prisustvovali su brojni uvoznici idistributeri iz FBiH, potpredsjednikVanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH, te predstavnici CAFAO-a. Iz nadle`nih ministarstava niko senije odazvao

55

3. Ovom Odlukom se ne bi pomogloèljeznici da postane zdrava i profitabilnafirma, ve} monopolista koji bi mogao zahtije-vati bilo koje cijene za prevoz naftnih derivatapo{to ne bi imao konkurencije. Preko 90 odstonapla}enih prihoda bi pripalo èljeznicamadrugih dràva (Hrvatske, Slovenije, Ma|arske iSrbije) zbog toga {to @eljeznice BiH nemajuvlastite cisterne (moraju ih iznajmiti od drugih)i {to su prevozni putevi @eljeznica BiH pet dodeset puta kra}i od puteva kroz druge zemlje.

4. Podràvamo prijedlog da se odEnergopetrola izuzmu sva skladi{ta naftnihderivata (po{to je Energopetrol djelimi~anvlasnik tih skladi{ta), kao vi{ak i skladi{nogprostora od Federalnog ministarstva odbrane idrugih dràvnih preduze}a, te daju na upravl-janje organizaciji koji }e ih sanirati i dati unajam preko javnih konkursa distributerimanaftnih derivata.

5. Predlaèmo federalnoj Vladi da primijeniiste kriterije prema svim uvoznicima i distribu-terima nafte i naftnih derivata kod naplate svihutvr|enih obaveza po izvr{enim kontrolama, teda ih bez odlaganja naplati.

6. Zahtijevamo od federalne Vlade da objavita~ne iznose svih obaveza koje nisu platili dis-tributeri naftnih derivata od zavr{etka rata dodanas, kao i iznose utajenih poreza.

7. Ovim vas obavje{tavamo da na podru~juFBiH ima 1.000 kamionskih cisterni i njihovoeliminiranje i dijela ovog posla umanjuje nji-hovu mogu}nost ekonomski opravdanogposlovanja i mogle bi se iskoristiti sa samo 30odsto kapaciteta ako bi se koristile samo udoma}em transportu.

8. @eljeznica nije osposobljena da bi moglavr{iti kvalitetno snabdijevanje trì{ta naftnimderivatima, a u svijetu ne postoji propis kojimse dozvoljava prijevoz naftnih derivataisklju~ivo èljeznicom. Istovremeno, èlimoinformirati da bi ovakav stav monopoliziraosamo dràvne firme {to bi utjecalo da ostalidosada{nji uvoznici naftnih derivata ne bimogli izvr{iti tu djelatnost, {to bi ugrozilo egzis-tenciju vi{e firmi koje su uloìle velika sredstvau tu djelatnost, kao i egzistenciju velikog brojaradnika i njihovih porodica.

99.. NNaakkoonn pprroovveeddeenniihh rraasspprraavvaa ii ddoo ssaaddaassttee~~eenniihh iisskkuussttaavvaa ssmmaattrraammoo ddaa ddiissttrriibbuutteerriinnaaffttnniihh ddeerriivvaattaa ttrreebbaajjuu bbeezz bbiilloo ~~iijjiihh uusslloovvlljjaa--vvaannjjaa ooddlluu~~iivvaattii kkoojjuu }}ee vvrrssttuu pprreevvoozzaa kkoorriissttiittii,,aa ssvvee uu cciilljjuu {{ttoo bbrr`̀eegg rraacciioonnaallnniijjeegg ssnnaabbddiijjee--vvaannjjaa ttrr`̀ii{{ttaa kkvvaalliitteettnniimm nnaaffttnniimm ddeerriivvaattiimmaa.

10. Predlaèmo da se ukine carina na naftnederivate, a da se proporcionalno pove}a pose-ban porez na promet - akciza. Ovom mjerom bise obezbijedilo znatno pove}anje budètskihprihoda.

1111.. PPrreeddllaa`̀eemmoo VViijjee}}uu mmiinniissttaarraa BBiiHH ii ffeeddeerr--aallnnoojj VVllaaddii ddaa pprriimmii oovvllaa{{tteennee pprreeddssttaavvnniikkeennaa{{eegg uuddrruu`̀eennjjaa ii SSeekkcciijjee kkoojjii bbii aarrgguummeennttoo--vvaannoo oobbrraazzlloo`̀iillii oovvee nnaa{{ee zzaakklljjuu~~kkee..


Aktivnosti

^lanovi Grupacije javnog prijevoza putnikapri Privrednoj/Gospodarskoj komori FederacijeBiH (PKFBiH), na nedavno odrànoj Skup{tini,ponovili su zahtjev da se prijevoznici iz FBiHdovedu u ravnopravan poloàj sa prijevoznici-ma iz Republike Srpske (RS), u vezi sauspostavljanjem me|unarodnih autobuskih lin-ija prema Srbiji i Crnoj Gori.

Prijevoznici iz FBiH ne mogu uspostavitivezu prema Srbiji i Crnoj Gori, tako da su put-nici primorani oti}i u neko od sela u RS kako bise autobusom prevezli prema gradovima uovim republikama. Zbog postoje}eg stanjafinansijski gubici autoprijevoznika iz FBiH suveliki. Istaknuto je da je spornim ~lanom 24.Pravilnika o na~inu i postupku uskla|ivanja iregistracije redovne vo`nje me|unarodnihautobuskih linija ustanovljen diskriminatorskiodnos prema prijevoznicima iz FBiH, u odnosuna one iz RS.

- Osnovni cilj Udruènja je nastojanje da seosigura prirodno pravo na ravnopravnost svihprijevoznika iz BiH u obavljanju linijskog pri-jevoza putnika u i iz Srbije i Crne Gore - istakaoje Safudin êngi}, predsjednik Udruènja trans-porta i veza P/GKFBiH.

Prema rije~ima Mirsada Kuke, predsjednikaOdbora Grupacije javnog prijevoza putnika,poslijeratni status quo u obavljanju ovog linijskogprijevoza ne odgovara prijevoznicima iz FBiH, teOdbor ove grupacije èli prona}i rje{enje situaci-je i, u skladu s tim, konkretno djelovati.

Ukoliko se ne rije{i aktuelna problematika,nije isklju~ena mogu}nost pribjegavanju najrig-oroznijoj mjeri, a to je obustava saobra}aja naputevima. /ONASA/

Neravnopravanstatus

entitetskih prijevoznika

66

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH uaugustu ove godine u odnosu na prosje~numjese~nu proizvodnju lani ve}a je za 14,6posto, a u odnosu na proizvodnju iz istogmjeseca pro{le godine ve}a je za 8,3 posto, dokje u odnosu na juli ove godine ve}a za 10 posto,istakao je, sredinom septembra, na konferenci-ji za novinare direktor Federalnog zavoda zastatistiku Dervi{ \ur|evi}.

Industrijska proizvodnje je u augustu uodnosu na prosje~nu mjese~nu iz pro{legodine, u oblasti snabdijevanja elektri~nomenergijom, gasom, vodom manja za 16,8 posto,u oblasti rudarstva ve}a je za 11,8 posto, a upodru~ju prera|iva~ke industrije ve}a je za 23,5posto.

FBiH je u augustu ostvarila izvoz od136.972.000 KM, {to je za 11,9 posto manje uodnosu na prethodni mjesec. Istovremeno je

uvezeno 460.204.000 KM, {to je za 11,9 postomanje u odnosu na juli. Procent pokrivenostiuvoza izvozom bio je u tom mjesecu 29,8 posto.

Za osam mjeseci ove godine ostvaren jeizvoz od 1.177.900.000 KM, {to je za 21,3 postovi{e u odnosu na isti period prethodne godine.Istovremeno, uvoz je iznosio 3.678.973.000 KM,{to je za 3,2 posto vi{e u odnosu na isti periodlani. U tom periodu procent pokrivenosti uvozaizvozom bio je 32 posto, a najvi{e se uvozilo iizvozilo u Republiku Hrvatsku.

U Republiku Srpsku je u augustu ovegodine prodato robe za 25.097.621 KM, {to jepove}anje za 16,1 posto u odnosu na prethod-ni mjesec. Istovremeno je iz RS nabavljeno robeu vrijednosti 5.708.244 KM, {to je pove}anje za6,7 u odnosu na prethodni mjesec. Najvi{e setrgovalo elektrotehni~kim i prehrambenimproizvode. /Fena/


Indikator Federacija BiH Republika Srpska BiH (procjena OHR-a)GDP nominalni u 2001.GDP normalni 2000.Normalni porast 2000 -2001.

Stvarni porast 2000 -2001. (minusinflacija)

7.224 milijarde KM6.698 milijardi KM+ 7,8%

+ 6,7%

2.993 milijarde KM2.734 milijarde KM+ 9,5%

3%

9.161 milijarda KM8.321 milijarda KM+ 10,00%

+ 5,5%

Indeks u industrijskoj proizvodnji

02/03 u pore|enju sa 2002.

02/03 u pore|enju sa 03/02.

- 10,7%

+ 4,4%

- 10,7%

- 3,3%

N/A

N/A +

Indeks maloprodajnih cijena

02/03 u pore|enju sa 2002.02/03 u pore|enju sa 03/02

+ 0,3%- 0,8%

+ 2,7%+ 2%

N/AN/A

Prosje~na neto plata 02/0302/03 u pore|enju sa prosjekom u2002.

511,53 KM

+ 6,0%

372 KM

+ 7,2%

426,2 KM

+ 10,6 %Broj zaposlenih 02/03 (RS 03/02)

Broj registrovanih nezaposlenih02/02 (RS 05/02)

386.668 lica

292.828 lica

232.722 lica

146.604 lica

N/A

439.432 licaBroj penzionera 08/02 (RS 03/03)

Prosje~na penzija u 03/03

286.567 lica

190 KM

183.697 lica

120 KM

469,916 lica

155 KMUvoz jan - feb. 03Izvoz jan - feb. 03Trgovinski deficit u jan - feb 03Pokrivenost uvoza izvozom

733 milijarde KM228 milijardi KM505 milijardi KM31,1%

240 milijardi KM55 milijardi KM185 milijardi KM23,0%

973 milijarde KM283 milijarde KM690 milijardi KM29,0%

FBiH

Industrijska proizvodnja ve}a za 14,6 posto

BBHH EEKKOONNOOMMSSKKII PPOOKKAAZZAATTEELLJJII JJAANNUUAARR 22000011 -- MMAARRTT 22000033..IIzzvvoorr:: zzaavvooddii zzaa ssttaattiissttiikkuu FFBBiiHH ii RRSS

PPrriipprreemmiillaa:: MM.. IIDDRRIIZZOOVVII]]

77

Nakon {to je usvojen Zapisnik sa prethodnesjednice bez primjedbi, kratak osvrt oStrate{kim pravcima MEI dao je ]azim Talam,jedan od koordinatora na izradi predmetnogmaterijala. Obrazlaù}i koncepcijski pristupizradi ovog materijala istakao je da sastavni dioove Strategije ~ine pojedina~ni materijali kojesu dostavili predstavnici radnih timova, popojedinim segmentima, koji su posluìli i kaopodloga za izradu cjelokupnog materijala.Predmetni dokument treba da bude sastavnidio Globalne strategije za BiH, te je tako i kon-cipiran i nosi naziv Strate{ki pravci razvoja met-alne i elektro industrije u FBiH.

Hasib Bjeli}, direktor METALAC D.O.OOdàk i ~lan OUMEI, kriti~ki se osvrnuo napredloèni materijal, iznose}i primjedbe natretman proizvodnje odlivaka, proces privati-zacije, kao i problematiku vezanu za sada{njestanje i poslovanje privrednih dru{tava.

Sadik Lepara, direktor TADIV Konjic,osvr}u}i se na predmetni materijal, iznio jeprimjedbe koje se odnose na neke pokazateljevezane za prikaz stanja u MEI, kao i potrebujasnijeg i konciznijeg definisanja i kvantificiran-ja ciljeva u okviru Strate{kih pravaca. Tako|erse osvrnuo na pitanje cijene elektroenergije, tepotrebe za jedinstvenim tretmanom subjekataMEI od Vlade Federacije BiH i sli~no.

Asim Gradin~i}, komentari{u}i lo{ odnosInstitucija sistema prema MEI, pojasnio je direk-toru Bjeli}u, kao ~lanu Radne grupe,zaduènom za Razvojne pravce proizvodnjeodlivaka u FBiH, da je taj materijal sastavni dioStrate{kih pravaca razvoja MEI, gdje stoje ipodaci dostavljeni i od Bjeli}a.

U raspravi su u~estvovali i Azra ôli}, SeadJahi} i Hasib Hodì} koji su dali konkretne pri-jedloge u smislu dopuna na predloèni tekstkako u dijelu koji su radili kao ~lanovi tima takoi na materijal u cjelini.

Zaklju~eno je:* U~esnici u raspravi koji nisu dostavili pri-

jedloge i dopune u pisanoj formi du`ni su tou~initi, kako bi se na{le u kona~no uobli~enomtekstu;

* U toku augusta okon~ati izradu materijalau kona~noj verziji;

* Sa~initi izvod iz Strate{kih pravaca razvojaMEI u konciznoj formi i uz saglasnost predsjed-

nika P/GKFBiH, dostaviti UREDU PRSP-a zaBiH;

* Organizirati okrugli sto o temi Strate{kipravci razvoja MEI u FBiH;

* Tekst u kona~noj verziji uputiti na adresepremijera Vlade FBiH, resornih ministarstava idrugih institucija sistema, odgovornih zaprovo|enje Strategije, shodno akcionom planu.

Raspravljano je i o aktu V/SKBiH Formiranjeodbora proizvo|a~a IPM.

Istaknuto je da nije jo{ vrijeme da se formiratoliko odbora, sa tolikim brojem ~lanova, jer jei Udruènje MEI, pri P/GKFBiH, prolongiralosvoju Odluku o formiranju grupacija zato {tonema dovoljno pretpostavki u postoje}oj indus-triji za sada da se formiraju kvalitetna tijela koja}e mo}i raditi i donositi valjane odluke. S tim uvezi, konstatirano je da je svrsishodnije manjeodbora oko kojih }e se sakupljati oni privrednisubjekti ~ije su aktivnosti u za~etku, a kojih jenajvi{e.

Odbor sugeri{e predstavnicima - stru~nimradnicima V/SKBiH da akcenat svoje aktivnostiusmjeri na vanjskotrgovinsku, odnosnouvozno-izvoznu problematiku, koja najvi{eoptere}uje privrednike, {to je u domenu radaV/SKBiH.

Stru~ni radnik Komore }e dostaviti listuprivrednih subjekata koji su ~lanovi UMEI, kojipripadaju grupama proizvo|a~a nazna~enim upredmetnom aktu, shodno klasifikaciji poSKD-u.

Ovaj Odbor stoji na raspolaganju stru~nimradnicima V/SKBiH za svaku suradnju koja seti~e unapre|enja poslovnih aktivnosti ovogindustrijskog sektora.

NN.. [[EEHHII]] -- MMUU[[II]]


6. sjednica Odbora UMEI

O strate{kim pravcima razvoja [esta sjednica Odbora Udruènja metalne i elektro industrije odràna je u pro{irenom sastavu, 06. augusta *Raspravljalo se o materijalu Strate{ki pravci razvoja metalne i elektro industrije u FBiH

88

Gagi} je na sastanku Grupacije kazao datrenutna proizvodnja brojlerskih pili}a u BiHiznosi oko 20 miliona, brojlerskog mesa oko30.000 tona, konzumnih nosilica u proizvodnji1.460.000, a godi{nji nivo proizvodnje postanovniku iznosi preko 130 komada jaja.

Prema njegovim rije~ima, i pored visokihproizvodnih rezultata, ova grana poljoprivrede jeu neravnopravnom poloàju na trì{tu, jer je kon-stantno ugroèna nelegalnim, po nekonkure-ntskim cijenama uvezenim jajima, kao {to jeuvoz desetine miliona jaja porijeklom iz Kine.

- Ne traìmo samo za{titu doma}eg proiz-vo|a~a nego pruànje istog tretmana na trì{tukao {to ga imaju uvoznici - rekao je Gagi} idodao da na bh. trì{tu nije problem hiperpro-dukcija, jer nje, u stvari, nema. Problem jeneure|enost trì{ta, na kome se dràva ne brine zaproizvo|a~e. Postoji velika sloboda uvoza, bez evi-dentiranja ko i {ta uvozi u BiH, smatra Gagi}.Prema njegovim rije~ima, peradarstvo je jedinagrana sto~arstva koja je proizvodno zaposlila bh.stanovni{tvo, te se moraju prona}i rje{enja koja }eperadarima omogu}iti nastavak privre|ivanja ipruìti im status poreskih obveznika o kojima brinedràva.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivredei {umarstva Marinko Boì} kazao je kako to min-istarstvo nastoji prona}i rje{enje za peradarstvokako bi ono postalo trì{no orijentisano, daproizvodi po savremenim standardima, te dastvori pravni okvir koji }e mu omogu}itikonkurentan nastup ne samo na bh. trì{tu ve} i u

inostranstvu. Prema njegovim rije~ima, resornoministarstvo aktivno radi na pronalasku rje{enjakoja se odnose na brojlersku proizvodnju. - Saresornim ministrom Hrvatske dogovorio sammogu}nost da se bh. peradarski proizvodi moguizvoziti na trì{te Hrvatske - rekao je.

Ministar Boì} je mi{ljenja kako se primarnaproizvodnja mora vezivati za proizvo|a~a,odnosno neophodno je prona}i na~in za povezi-vanje primarne proizvodnje sa klaoni~kom iprera|iva~kom industrijom, jer je to jedini na~inda ona opstane.

Boì} smatra da nema potrebe za strahom odvremena kada }e hrvatski proizvodi imati nultucarinsku stopu na bh. granici (1. 1. 2004. godine),pod uslovom da se doma}i kapaciteti pravovre-meno prestrukturiraju.

Kada je rije~ o problematici sitnih malihfarmera, Boì} je kazao kako }e Ministarstvopoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva FBiHzatraìti od kantonalnih slu`bi da se izvr{i regis-tracija poljoprivrednih proizvo|a~a, odnosnofarmera i tako odrede kriteriji za pojedine oblastiproizvodnje.

- Na taj na~in bismo izgradili bazu podatakana osnovu koje bi dràva mogla zauzeti stav, tesvojim mjerama i strategijama podsta}i razvojpoljoprivredne proizvodnje - rekao je Boì} idodao da BiH mora prona}i modele za{titedoma}eg trì{ta.

Ministar je kazao da BiH mora imatitrgovinske sporazume sa susjednim dràvama nabazi reciprociteta i kontingenata, te izraditi listuproizvoda koji }e se razmjenjivati uzajamno sadrugim dràvama. - Smatram da BiH mora izbal-ansirati proizvodnju prema svojim potrebama iprona}i na~in za plasman peradarskih proizvodana inotrì{tima, istakao je Boì}.

Kada je rije~ o pretjeranom nekontroliranomuvozu, ministar Boì} je od prisutnih zatraìoargumente za te tvrdnje kako bi na osnovu njihdjelovao u skladu sa svojim nadle`nostima./ONASA/


Sastanak Grupacije

Peradari traè ravnopravan poloàj na trì{tuSarajevo, jula - Peradarstvo je jedina grana proizvodnjekoja je u poslijeratnom periodu obnovljena do respektabilnog nivoa u trì{nom smislu, jer je, za razlikuod drugih grana sto~arstva u BiH, gotovo dostigla prijeratni nivo, izjavio je Abdulah Gagi}, predsjednik Grupacije peradi i sto~ne hrane priPrivrednoj/Gospodarskoj komori Federacije BiH

Sastanak proizvo|a~a koko{ijih jaja isto~ne hrane sa prostora FBiH odrànje 30. jula, u Sarajevu. Prisustvovao je iMarinko Boì}, ministar Federalnogministarstva poljoprivrede, vodoprivre-de i {umarstva, sa saradnicima, kao ipredstavnik Ureda za veterinarstvo BiH

U raspravi je ukazano na teàk poloàj proiz-vo|a~a konzumnih koko{ijih jaja koji se ogleda usljede}em:

- ukupno lo{om situacijom u sto~arskojproizvodnji i u poljoprivredi u cjelini;

- uvozom konzumnih jaja koja se la`nodeklari{u kao rasplodna pri ~emu su uvoznicioslobo|eni pla}anja carine (biv{eg prelevmana),

Prijedlozi

Izlaz iz te{kog stanja u proizvodnji koko{ijihjaja na farmama

99

a time se gu{i doma}a proizvodnja i smanjujeprihod dràve;

- uvoz jaja vr{i se i u kompenzacionimposlovima, ~esto od nekvalificiranih uvoznika(izvezeni automobilski lim se dijelom pla}akoko{ijim jajima);

- nejasne su kompetencije izme|u resorapoljoprivrede, industrije i trgovine na svimnivoima od ministarstva do inspekcijskih organai te slabosti koriste uvoznici;

- pojedine humanitarne organizacije donirajupilenke velikom broju seoskih gazdinstava i oninisu tr`ni proizvo|a~i, ali znatno uti~u na stanjeukupne proizvodnje u peradarstvu.

Kao posljedica navedenih pote{ko}a smanju-je se i broj reprocentara u lakoj liniji i opasnost dapreostala dva u FBiH prestanu sa radom ~ime biizgubili proizvodni potencijal od preko milionosamnaestosedmi~nih pilenki godi{nje koje bionda trebali uvoziti. Drasti~no se smanjuje brojtrì{no orijentiranih proizvo|a~a konzumnih jajasa tendencijom da se ova proizvodnja potpunougasi (preko 500 farmi kapaciteta 2.000 do 5.000nosilica u Federaciji BiH). U veleprodaji {koljkakonzumnih jaja iznosi oko dvije KM, pa i nièdok su cijene u maloprodaji stabilne i kre}u se od~etiri do sedam KM po {koljki.

Ne postoji jasna vizija budu}nosti proizvo|a~afarmera peradarskih proizvoda i koji posluju poprincipu od danas do sutra i ~est ishod togasvodi se na golo preìvljavanje. U ovakvim okol-nostima u kojima zakonski financijski i trì{nimehanizmi ne idu u korist proizvo|a~a i ne osig-uravaju uvjete za egzistenciju farmera i njihovihobitelji, izraèn je rad na crno i neprijavljivanjedjelatnosti. Od ovakvog stanja {teta se nanosifarmerima koji su registrovani, ekonomiji zemlje,zdravlju stanovni{tva, jer su takvi farmeri ~estosocijalni slu~ajevi, njihovi proizvodi ne podlijeùkontroli i kao takvi su potencijalno opasni. Oni sunerijetko i zna~ajni generatori {verca, {to je glav-na determinanta sive ekonomije.

U cilju pobolj{anja stanja proizvo|a~akonzumnih jaja, predlaèmo:

- da se vr{i rigorozna kontrola uvoza rasplod-nih jaja i pra}enja daljeg toka proizvodnje odentitetskih ministarstava poljoprivrede i koordini-ran nastup sa ministarstvima trgovine i industrijekada je u pitanju uvoz konzumnih jaja i jaja zapreradu. Ovdje treba potencirati potrebu aktivni-jeg rada i bolje saradnje odgovaraju}ih inspekci-jskih slu`bi;

- uvoz jaja treba vr{iti na jednom (Ora{je), anajvi{e na dva grani~na prelaza po principupredloènom kod uvoza mesa;

- pla}anje poreza vr{iti pri uvozu jaja u skladusa kriterijima oporezivanja visokotarifne robe;

- vr{iti stimulaciju izvoza jaja;- sniziti cijenu elektri~ne energije za proi-

zvodne pogone i sve registrirane proizvo|a~e uperadarskoj proizvodnji i u drugim granama po-ljoprivrede;

- uvesti redovne kontrole proizvodnog proce-sa po HACCP i ISO standardima i za to odgo-varaju}im financijskim olak{icama stimuliratiproizvo|a~e (ovaj rad eventualno tretirati kaoinvesticiju i za to ih, na primjer, osloboditipla}anja poreza);

- uvesti i druge indirektne podsticaje kao {tosu osloba|anje poreza na odre|eni period,poreske olak{ice na investicije, obezbijediti kred-ite po cijeni kapitala koji je prihvatljiv za ovuproizvodnju i poljoprivredu u cjelini, uvaàvaju}ibiolo{ki ciklus proizvodnje;

- smanjiti administrativne prepreke u procesuregistracije farmera.

Za sto~arsku proizvodnju, posebno za per-adarstvo neophodno je obezbijediti kvalitetne ko-ncentratne krmne smjese koje su i sa ekonomskestrane za farmera podno{ljive. Izvr{ene su nekeizmjene u carinskoj tarifi, ali su i dalje prisutnenelogi~nosti. FBiH nema sirovina za proizvodnjukoncentratnih krmnih smjesa, ali raspolaè sainstaliranim kapacitetima za proizvodnju. Kori-snije je uvoziti sirovine, koristiti doma}e tvornicesto~ne hrane i radnu snagu nego uvoziti gotovekrmne smjese. U tu svrhu, a na na{ prijedlog,ukinute su carinske da`bine na neke sirovine, anavodimo neke komponente koje su bitne, aoptere}ene su carinskim da`binama:

Predlaèmo da se za navedene sirovinecarinske da`bine stave van snage. Nagla{eno jeda su na terenu prisutne ilegalne mje{aonesto~ne hrane koje proizvode krmne smjese nesamo za svoje potrebe nego i za trì{te bez bilokakve kontrole. Postoje indicije da u procesuproizvodnje, osim dozvoljenog ribljeg bra{na,koriste mesno, ko{tano i sli~na, kao i tehni~kemasti ìvotinjskog porijekla.

Registrirane tvornice i mje{aone sto~ne hraneoptere}ene su visokim tro{kovima za elektri~nuenergiju, {to dodatno pove}ava cijenu krmnesmjese koju koriste farmeri kao sto~nu hranu isto~no bra{no.

U strukturi ukupnog mjese~nog ra~una zaindustrijsku struju u ovakvim pogonima dvijestavke koje elektroprivreda prakti~no i neisporu~uje potro{a~ima - vr{no optere}enje itakozvana jalova (neisporu~ena, izgubljena)struja, u~estvuju zavisno od sezone izme|u 30 i50 odsto. Na{ je prijedlog da svi proizvo|a~isto~ne hrane budu registrovani, a da se vansnage stavi naplata elektri~ne energije za vr{nooptere}enje i takozvana jalova struja.

BBoorriivvoojj SSUU^̂II]]


Carinska tarifa Naziv Stopacarine %

1005906090 Je~am 51512119100 Ulje od suncokreta i dr. 51515219000 Ulje od kukuruza 51703100000 Melasa {e}erne trske 51703900000 Melasa ostale 52303201100 Rezanci {e}erne repe 52309909700 Benural "S" 5

1100

Sastanak u Banjoj Luci

Su{a kao elementarnanepogoda u ribarstvu

U Banja Luci je, 27. kolovoza, odràn sastanak Grupacije za proizvodnju i preraduribe i riblje mla|i Federacije BiH i RepublikeSrpske. Uz prisustvo brojnih gospodarstvenika iz oba entiteta, raspravljalo se o progla{enju su{e kao elementarne nepogode u ribarstvu BiH, teusagla{avanju poticaja u ribarstvu ivodoprivrednih naknada na nivou BiH

Na osnovu dugogodi{njih iskustava uvaènihstru~njaka iz oblasti ribarstva, ova je godina neza-pam}ena po su{i. Iako jo{ nije do{lo do najve}ih{teta, ona je prouzro~ila, prije svega, smanjen dotokvode, a pove}anje temperature vode je pogubno zapastrmku koja je nau~ila na hladne i brze rijeke,smanjena je koli~ina organske tvari, dolazi doekspanzije korova koji potro{i i ono malo kisika {toga ima. Sve su to uzroci ugibanja riba, odnosno to sudirektne {tete u ribarstvu.

U uvjetima gdje je dotok vode smanjen natre}inu, pa mo`da i manje, kod ve}ine ribnjakahrana se daje u malim koli~inama, a to smanjuje pri-rast - stvara indirektne {tete. Raspravljalo se i o pot-icajima koji su razli~iti po entitetima.

U FBiH se poti~e jedan kilogram proizvedenemla|i sa 1,5 KM, izuzev morskog ribarstva(Slu`bene novine FBiH, broj 38/2003), koje se nepoti~e, iako se u vi{e navrata traìlo od ministrapoljoprivrede da se mora i morsko ribarstvo uvrstitiu poticajne mjere.

U RS se poti~e kilogram proizvedene iizvezene autohtone ribe.

U~esnici sastanka su insistirali da vlade entitetaproglase su{u kao elementarnu nepogodu i pozivajuse na Slu`beni list SRBiH, broj 40/90, odnosnoSlu`bene novine FBiH, broj 39/03, Zakon o za{titi ispasavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih idrugih nesre}a.

Nakon progla{enja su{e kao elementarnenepogode, traè saniranje nastalih {teta:

- ukidanje koncesija na vodu u FBiH,- ukidanje vodnih doprinosa za 2003. godinu,- izjedna~avanje uvjeta gospodarenja u oba

entiteta,- otpis dijela reprogramiranih dugova,- kao robne rezerve uvesti i riblju hranu,- pove}ati nivo poticaja na osnovu smanjene

proizvodnje uslijed su{e,- odobriti povoljnije kreditne linije.

EE.. LLAASSII]]


Proizvo|a~i i prera|iva~i ribei riblje mla|i BiH

IzabranMe|ukomorskikoordinacioni

odborNa sastanku proizvo|a~a i

prera|iva~a ribe i riblje mla|i Fede-racije BiH i Republike Srpske, uNeumu, 17. srpnja, izabran je Me|u-komorski koordinacioni odbor rib-ara BiH, jer se javila potreba zaorganizacijom koja }e ih predstavl-jati me|u asocijacijama ribara iz Eu-ropske unije. Me|utim, glavne za-da}e formiranog koordinacionogtijela vezane su za za{titu doma}eproizvodnje ribe od prekomjernoguvoza uz pomo} za{titnih carina,kontingenata, za{titu od nelojalnekonkurencije, usagla{avanje premi-ja za proizvodnju ribe na nivoudràve, ubrzanje procedure izvoza -{to hitnije dono{enje podzakonskihakata od Ureda za veterinarstvo,uspostavljanje kontakata s grupaci-jama drugih zemalja, organiziranjezajedni~kih seminara i drugo. Ovoje po~etak jednog koordiniranograda na usagla{avanju uvjeta rada uoba entiteta u BiH u domeni proi-zvodnje, plasmana i prerade ribe iribljih proizvoda. Ovaj odbor je zai-nteresiran da se na nivou BiH ost-vare prava ribara BiH, te da jednimzajedni~kim nastupom izi|u na eur-opsko trì{te koje je sigurno jednood va`nih, jer su tamo ve}i potro{a~ii mogu}nosti da bh. ribari svojuproizvodnju mogu kvalitetno plasir-ati i donijeti dohodak i sebi i BiH.

Dogovoreno je da se u drugojpolovini devetog mjeseca odrì sas-tanak ovog koordinacionog odborakada bi se i utvrdio statut togudruènja, kao i na~in njegove reg-istracije. Formirani koordinacioniodbor sa~injava 10 stru~njaka, a zapredsjednika je izabran AdemHamzi} sa Prirodno-matemati~kogfakulteta i potpredsjednika ZdravkoNeimarevi} sa ribnjaka Prnjavor.

EE.. LL..

1111

Ve} nekoliko godina doma}i mesoprera-|iva~i poku{avaju sa dràvnim organima i zakon-odavstvom promijeniti lo{e stanje na trì{tu zahti-jevaju}i uslove kojima bi pobolj{ali op{tukonkurentsku sposobnost u odnosu na firme izokruènja. Bh. trì{te je potpuno otvoreno,izme|u ostalog, za sve sna`ne mesoprera|iva~eiz susjednih i zemalja EU. Uvoznici damping cije-nama ru{e doma}u proizvodnju, jer dràve izokruènja imaju visoke subvencije i izvoze u BiHpo povla{tenoj stopi koriste}i i ugovore o slo-bodnoj trgovini.

Doma}i kapaciteti zbog nezavr{enih proce-dura oko formiranja veterinarskog ureda i reg-istrovanih instituta na nivou dràve ne mogudobiti certifikate za izvoz namirnica animalnogporijekla i biti na trì{tima izvan BiH. Uz to, zbogza{titnih mjera carinske politike pla}aju visokenamete na uvoz sirovine koje nema dovoljno nadoma}em trì{tu.

Zato su mesoprera|iva~i pri Privredn-oj/Gospodarskoj komori FBiH apelirali i ponovotraìli da se privremenom odlukom promijenicarinski reìm, te da im se omogu}i povoljnijitretman kod uvoza sirovina na bh. trì{te. Pro{loje vi{e od godinu kako su ta~no definisali o kojojse robi i tarifnim brojevima radi (jedna vrsta svin-jskog, gove|eg i pile}eg mesa koje nisu predmetkrajnje potro{nje u izvornom obliku, nego sluèsamo kao sirovinska osnova) i njihovim zahtjevi-ma nije udovoljeno. Poja{njenja radi, traèno jeda se kod ovih kategorija mesa plati carina icarinsko evidentiranje, a da se ne plate posebnetakse koje u apsolutnom iznosu po jedinici mjereiznose od 1,5 do 2,5 KM, te ugra|ene u cijenuna{ih proizvoda ~ine te proizvode potpunonekonkurentnim na trì{tu.

^lanovi Grupacije su traìli da se njihovi pri-jedlozi usvoje kao privremena mjera na {estmjeseci, zahtijevali su i da se odredi jedangrani~ni prijelaz preko koga }e se uvoziti ovaroba, kako bi se ta~no znalo u koju se firmuuvozi prema njenim kapacitetima, a ujedno bi sesirovina koja u|e u zemlju dràla pod kontrolom,i tako legalizirao njen tok od granice do pro-davca. U Grupaciji smatraju da je upravo lo{a

carinska politika dovela do toga da se firmesnalaze na razne na~ine.

- Prije ~etiri godine smo upozorili na to VladuFBiH da su visoke carine i prelevmani preduslov{vercu i korupciji - kaè Mensur Ali}, iz Mepro -Gornja Tuzla.

Mesoprera|iva~ki kapaciteti FBiH rade sa 30do 60 odsto snage, a ako se stanje ne promijenido kraja godine, mnogi bi zauvijek zatvorili svojekapije. Naznake su da bi se ovakvom politikomzaustavio razvoj doma}e mlade industrijskegrane koja prije rata nije bila razvijena u BiH, anakon rata je imala {ansu.

AA.. AAHHMMEETTSSPPAAHHII]] -- FFOO^̂OO


Prera|iva~i mesa FBiH

Za{tititi doma}u industriju privremenim mjeramaMesoprera|iva~ka industrija se poslije rata razvijala brènego {to se podizala primarna proizvodnja mesa. To jedovelo do raskoraka me|u kapacitetima za preradu uodnosu na mogu}nosti primarne proizvodnje mesa, auticalo je i na pove}ani uvoz potrebnih sirovina. Ovo jeizjavio Ibrahim Mameledìja, predsjednik Grupacije mesoprera|iva~a sa prostora FBiH, na konferenciji zanovinare, sredinom augusta Preispitivanje

spoljnotrgovinskihugovora

Banjaluka - Predstavnici Udruènja meso-prera|iva~a Republike Srpske i FederacijeBosne i Hercegovine zatraì}e od Vije}a min-istara BiH da preispita spoljnotrgovinske ugov-ore sa susjednim dràvama, javio je dopisnikAgencije ONASA. Oni su na sastanku uBanjaluci, koji je organizovala Privrednakomora RS, 12. septembra, istakli da supomenuti spoljnotrgovinski ugovori {tetni zaprivredu BiH. Radi se o ugovorima sa repub-likama Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom.

Predsjednik Poslovne zajednice ìvinara iproizvo|a~a sto~ne hrane RS Rajko Latinovi}rekao je, nakon sastanka, da je zbog posto-je}ih spoljnotrgovinskih ugovora u BiHmogu}e uvesti raznovrsnu robu, dok doma}iproizvo|a~i i prera|iva~i tonu.

Kazao je da je na sastanku, izme|u osta-log, zaklju~eno da se treba preispitati i Zakono carinjenju BiH.

Predsjednik Grupacije proizvo|a~a iprera|iva~a mesa pri P/GKFBiH IbrahimMameledìja napomenuo je da trgovinski spo-razumi koji su na snazi omogu}avaju uvozmesnih prera|evina po cijeni koja je nià odcijene doma}ih proizvoda.

Prema njegovim rije~ima, privremeneza{titne mjere koje je BiH donijela da bi za{titi-la doma}u proizvodnju prakti~no }e prestativaìti 1. aprila 2004. godine.

- Od tog datuma sva kobasi~arska roba mo}i}e se uvoziti bez carina i bez prelevmana, {to }edovesti do ogromnog poreme}aja na tr ì{tu, te }epreovladati uvozna roba - kazao je Memeled ìja.

1122

Na taj na~in dràva BiH postaje ~lanicomjedne od najzna~ajnijih strukovnih me|unarod-nih asocijacija u Evropi i Svijetu. Jo{ va`nije odtoga je da Dru{tvo postaje kandidat za tzv.nacionalno - dràvno ovla{teno tijelo/ANB zacertificiranje specijalista u zavarivanju kao jedi-na ovla{tena institucija u cijeloj BiH.

Dru{tvo planira da, preko budu}eg ~lanstvau spomenutim me|unarodnim asocijacijama i uokviru bilateralnih sporazuma Dru{tva, orga-nizira stru~na predavanja, seminare, savjeto-vanja, specijalizacije, skra}enu doobuku svihprofila zavariva~kih kadrova u zemlji i inozem-stvu, kao i nostrifikacije zastarjelih diplomaspecijalista u zavarivanju prema zahtjevimaEWF i IIW-a.

Shodno inicijativama mnogih privrednihsubjekata MEI, Privredna/Gospodarska komo-ra FBiH }e pomo}i u oìvljavanju rada Dru{tva,te poziva zainteresirane privredne subjekte dapomognu u okvirima svojih mogu}nosti, uznapore koji su od presudnog zna~aja zaobnovu i reaktiviranje industrije i privrede una{oj zemlji nakon rata.

Aktiviranjem Dru{tva, BiH, kao dràva,postaje ~lanom navedenih me|unarodnih aso-cijacija, {to }e donijeti zna~ajne koristi u vidufinancijskih sredstava, ve} predvi|enih u okvir-ima me|unarodnih programa, npr. PHARE,UNDP, SECI itd.

U nadi da }ete podràti ove aktivnosti,molimo vas da {to prije popunite pristupnicedostavljene u prilogu, potpisane i ovjerene nadatu adresu.

Sve informacije, kao i normativna aktaDru{tva i pristupnicu, moète dobiti kontaktira-ju}i: Dru{tvo za zavarivanje BiH, Tvorni~ka 3,71000 Sarajevo, telefon/faks: 033 445 031.

NN.. [[.. MM..


The Welding Society of Bosnia and Herzegovina

Dru{tvo za zavarivanjeBiH oìvljava aktivnostiU skladu sa nastavkom oìvljavanja aktivnosti Dru{tva,uspostavljenim intenzivnim kontaktima sa Me|unarodnimistitutom za zavarivanje - International Institute of Welding(IIW) i pro{logodi{njim pristupanjem u ~lanstvo Evropskefederacije za zavarivanje - European Welding Federation(EWF), zatim potpisivanjem 1999. godine Sporazuma osuradnji sa Njema~kim dru{tvom za zavarivanje - DeutscherVerband für Schweisen und verwandte Verfahren e.v (DVS),Dru{tvo èli obnoviti upis zainteresiranih inìnjera, tehni~arai zavariva~a u ~lanstvo kao li~nog/osobnog ~lana, odnosnopreduze}a, kao redovnog privrednog ~lana Dru{tva, jednogod najstarijih i korisnih dru{tava u na{oj zemlji

ProgramProgram rada Dru{tva za zavarivanje BiH

obuhvata slijede}e aktivnosti:- Reaktiviranje rada Dru{tva okupljanjem

inìnjera, tehni~ara, zavariva~a i drugihstru~njaka koji se bave zavarivanjem radiostvarivanja saradnje organiziranja rada naobnovi i daljem razvoju BiH, kao i daljemrazvoju zavariva~ke djelatnosti svestranim ipravilnim kori{tenjem nau~nih dostignu}a izove oblasti.

- Suradnja sa privredom na polju zajed-ni~kih programa i projekata za obnovu i ra-zvoj zemlje sa aspekta tehnologije i tehnikezavarivanja.

- Suradnja sa privrednim subjektima iudruènjima na unapre|enju kvaliteta pro-izvodnje.

- Rad na uzdizanju stru~nog nivoa ~lano-va Dru{tva i ostalih stru~nih kadrova izoblasti zavarivanja u skladu sa ekonomskimrazvojem.

- Aktiviranje svojih ~lanova na teorijskomi prakti~nom rje{avanju cjelokupne prob-lematike tehnike zavarivanja za potrebeprivrednih subjekata i drugih korisnika.

- Populariziranje i unapre|enje zavari-vanja predavanjima, savjetovanjima, izlo`-bama, seminarima i simpozijima, te prekojavnih sredstava informiranja.

- Iniciranje osnivanja specijaliziranihustanova za primjenu tehnike zavarivanja idoprinosa njihovom radu, samostalno i usuradnji sa drugim privrednim organizacija-ma i organima.

- Obnavljanje ~lanstva u Me|unarodnominstitutu za zavarivanje (IIW/IIS), u~lanjenjeu Evropsku federaciju za zavarivanje (EWF),te tako omogu}iti delegiranje svojih ~lanovau pojedine komisije ovih me|unarodnihorganizacija.

- Suradnja sa dru{tvima, institutima i lab-oratorijima u zemlji i inozemstvu koje sebave problematikom zavarivanja.

- U~estvovanje u rje{avanju problematikesistema {kolovanja kadrova iz oblastitehnike zavarivanja.

- Izdavanje knjiga, ~asopisa i drugih pub-likacija iz oblasti zavarivanja.

- Organiziranje stru~nih posjeta u zemlji iinozemstvu.

- Suradnja sa organizacijama inìnjera itehni~ara, a naro~ito kada je u pitanju prob-lematika zavarivanja u svim granamaprivrede.

- Suradnja i sa drugim dru{tvenim itehni~kim organizacijama.

NN.. [[.. -- MM..

1133

Projekat Evropske komisije Identificiranje ikontrola kretanja ìvotinja neophodno jeprovesti {to prije kako bi se meso i mesniproizvodi porijeklom iz BiH mogli prodavati natrì{tu Evropske unije. Me|utim, to je samosekundarna implikacija projekta: na prvommjestu je briga za zdravlje gra|ana BiH.

Bit projekta, kako nam je rekao Gerard VanDriessche, voditelj projekta u EK zaduèn zaovaj segment, jeste da }e svaka krava imatiu{nu markicu, odnosno mati~ni broj, po kojem}e se znati porijeklo svake ìvotinje.

- Tako u slu~aju da se prijavi zaraèna ìvot-inja, veterinarska inspekcija }e odmah znatiodakle je do{la i mo}i preventivno djelovati uspre~avanju {irenja bolesti, kao {to subruceloza, q-groznica, slinavka, {ap, kravljeludilo.

Bez ovog identificiranja BiH ne moè izvoz-iti meso i mesne proizvode u zemlje EU, {to sekrajnje negativno odraàva na trgovinski deficitBiH. Tako bh. privrednici, bez obzira na tokoliko imali kvalitetan proizvod, nemaju potvr-du o sigurnosti tog proizvoda. A trenutno gove-do moè do}i iz Rumunije, Srbije ili bilo kojezemlje, a ni veterinarska inspekcija niti bilo kojavladaju}a struktura nema podataka o tome, {tosigurno pove}ava rizik pojave neke od bolesti.Me|utim, kako nagla{ava Van Driessche, izvozje, ipak, sekundarna stvar koju BiH dobija ovimprojektom: prije svega, rije~ je o projektu kojipove}ava sigurnost po zdravlje bh. gra|ana.

Nakon krava, na red }e do}i i svinje i ovce,mada bi trebale i druge ìvotinje, koje ne ulazeu prehrambeni ciklus. Kako kaè VanDriessche, projekat je kompliciran, dugotrajan iko{ta. Prema zvani~nim podacima, u BiH pos-toji oko 800 hiljada krava, a nezvani~ne cifre susigurno i ve}e. EK je izdvojila 2,2 miliona euraza tehni~ku podr{ku i opremu. Tehni~kapodr{ka podrazumijeva podr{ku u ljudstvu,stvaranje baze podataka, a od opreme obezbi-je|eni su kompjuteri, posebni printeri za u{nemarkice, te odre|en broj u{nih markica.

Iako je projekat ve} po~eo, kraj je te{kopredvidjeti, jer zavisi od intenziteta kojim }eprojekat provoditi lokalne vlasti, odnosno vet-erinarski zavodi.

(Bilten EU, septembar 2003.)PPrriipprreemmiillaa:: MM.. II..


Kontrola kretanja ìvotinja

Zdravija hrana za gra|aneProjekat identificiranja i kontrole kretanja ìvotinja po~eoje identificiranjem krava, ali kraj zavisi prvenstveno odaktivnosti koje }e provoditi lokalni slu`benici

Peta konferencija WTO

Kolaps pregovora o trgovini

Na Petoj konferenciji Svjetske trgovinskeorganizacije (WTO), na ministarskom nivouu meksi~kom gradu Cankun, nije pro{laideja Evropske unije o ja~anju me|unarodnetrgovine koja bi i{la u korist najsiroma{nijihzemalja i naroda, izvje{tava Agencija SENSE.

Finalni dokument o liberalizaciji trgovinenije podràn zbog ekonomskog egoizma,saop{teno je u sjedi{tu Evropskog parlamen-ta u Briselu/Bruxelles. Ovo je poraz multi-lateralizma od kojeg }e {tetu imati ne samosiroma{ni, navodi se u prvim zvani~nimreakcijama Evropskog parlamenta.

Ve}ina zapadnih vlada predvo|enihSjedinjenim Ameri~kim Dràvama i daljezagovara globalni ekonomski razvoj, anekoliko velikih i mnogoljudnih zemaljakao {to su Kina, Indija, Brazil i Indonezijazagovara bilateralizam u ekonomskomrazvoju i trgovini. EU smatra da bilateralizamu ekonomiji, kao i politici, podrazumijevajake pozicije obiju strana, dok globalizamameri~kog tipa nije dovoljno pravedanprema siroma{nima.

Pregovore u Cankunu, tokom cijele kon-ferencije, karakterisala je igra mo}i, a nedobre volje i razumijevanja, smatra evrops-ki izaslanik na konferenciji WTO IlkaSuminen/Illka Souminen/, zbog ~ega su ve}na startu mnogi dobro obavije{teni posma-tra~i nagovje{tavali jo{ jedan neuspjeh WTOpregovora. Ali, nisu o~ekivali kardinalankolaps.

Evropski parlament je ohrabren pozitivn-im pomacima u evropsko-ameri~kim pre-govorima o trgovini hranom, te sporazu-mom o povoljnijem pristupu lijekovima imedicinskoj opremi kada je rije~ o zemljamau razvoju.

O mogu}im posljedicama neuspje{nihCankunskih pregovora, Evropski parlament}e provesti detaljnu analizu ve} narednesedmice na prvom jesenjem plenarnom zas-jedanju.

1144

Prva manifestacija po~inje od davne 1969.godine, Dan {ljive, a kasnije Sajam {ljive. Imanajduù tradiciju u prezentaciji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa na{ih prostora iinozemstva i najbolji je sajam u BiH.

Sa svojim proizvodima bili su prisutni:- proizvo|a~i sjemenskog i sadnog materi-

jala;- proizvo|a~i i prera|iva~i vo}a i povr}a;- proizvo|a~i mesa i prera|evina;- proizvo|a~i mlijeka i prera|evina;- proizvo|a~i bezalkoholnih i alkoholnih

pi}a;- proizvo|a~i alata i mehanizacije;- proizvo|a~i mineralnih |ubriva i sredstava

za za{titu bilja;- proizvo|a~i ambalaè za prehrambenu

industriju;- uzgajiva~i doma}ih ìvotinja;- finansijske, nau~ne i prometne ustanove i

organizacije.U~estvovalo je 125 poduze}a, od ~ega je 70

odsto sa prostora BiH, a 30 odsto iz inozemstva.Ovu privrednu manifestaciju svojim prisustvomuveli~ali su predstavnici svih dru{tveno-poli-ti~kih struktura od op}ine, ùpanije - kantona,entiteta, dràve BiH i diplomatskih predstavnikaakreditovanih u ovoj zemlji.

Otvoren je i novi pogon za preradu mlijeka- mljekara Inmer Grada~ac i proizvodno-mar-ketin{ka organizaci-ja - proizvo|a~kazadruga. Odràn jesusret privrednikasa predstavnicimaVlade FederacijeBiH, kao i zemljora-dnika sa predstavni-cima Vlade Tuzlan-skog kantona. Fed-eralno ministarstvopoljoprivrede, vo-doprivrede i {umar-stva - jedinica za ko-ordinaciju projekataPCU prezentirala jeprojekat Proizvod-

nja, prerada i trì{te mlijeka u FBiH. VolksbankBiH d.d. Sarajevo i Volksbank leasing d.o.o.predstavili su zemljoradnicima posebne kred-itne linije namijenjene podr{ci poljoprivrednogsektora.

Bila su zastupljena priplodna goveda iperad (koko{ke). Za izloène eksponate dodi-jeljena su priznanja, kako slijedi:

Zlatne medalje- Rakija Viljamovka vol. 42 odsto proiz-

vo|a~ Mapex Maglaj,- Intenzivni grover za pili}e u porastu, proiz-

vo|a~ Mix d.o.o. Ora{je,- Vitaminski dodatak sto~noj hrani -

VIROP - proizvo|a~ Kiko Crnjelovo,- Pile}a prsa u ovitku, proizvo|a~ Menpr-

om Gornja Tuzla,- Bosanski sudùk, proizvo|a~ Brajlovi}

Sarajevo,- Kukuruz {e}erac, proizvo|a~ PMG-VIP,

Grada~ac,- Pita od jabuka, proizvo|a~ Erby d.o.o.

Gra~anica,- Marmelada od {ljive, proizvo|a~ Vega-

fruit Gra~anica,- Bistri sok-koktel, borovnica-{ljiva, proiz-

vo|a~ Vegafruit Gra~anica,- Fermentirana pavlaka 20 odsto m.m. proiz-

vo|a~ Meggle Biha},- Teku}i jogurt, 3,2 odsto m.m. proizvo|a~

Inmer Grada~ac,- Svjeì posni sir, proizvo|a~ ZIM Zenica,- Dvogodi{nje sadnice jabuke, sorte Gala

proizvo|a~ Galib Hasanba{i}, Gornji Lukavac -Grada~ac,

- Gold flips s kikirikijem, proizvo|a~ CornFlips d.d. Majevica Srebrenik,


30. me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije

Grada~a~ka izlo`ba {ljiveU Grada~cu je od 27. do 30. 08. 2003. godine odrànjubilarni Trideseti me|unarodni sajam poljoprivrede iprehrambene industrije - sajam {ljive. Ova privrednamanifestacija je zna~ajna ne samo za agrarnu privreduBosne i Hercegovine nego i {ire

1155

- Pasterizirana paprika, proizvo|a~ FanaSrebrenik,

- Rakija Viljamovka, proizvo|a~ Bobitaîtluk,

- Kolekcija gravidnih junica simentalskepasmine, vlasnik Martin Schwaninger, Austria,

- Rasplodna jaja, roditeljska kolekcija koka ipijetao, roditeljske pilenke, jednodnevniroditeljski pili}i - proizvo|a~ Dru{tvo za per-adarsku proizvodnju Kokaprodukt d.o.o.Gra~anica,

- Kolekcija jednodnevnih pili}a, hibrid Ross- 308, proizvo|a~ Poljovet d.o.o. Gra~anica.

Srebrene medalje- Rakija [ljivovica 40 odsto vol. proizvo|a~

Sejdija Adìki}, êli},- Sto~na hrana - starter, proizvo|a~ Pilkom

Grada~ac,- Krmna smjesa za tov pili}a, proizvo|a~

Kiko Crnjelovo,- Efektin, vitaminski dodatak sto~noj hrani,

Veterina Zagreb,- Vafel listovi, proizvo|a~ Vo}ar d.o.o.

Rahi} - Br~ko,- Tulumbe, proizvo|a~ Erby d.o.o. Gra~-

anica,- Tahan halva, proizvo|a~ Niagara Zenica,- Cvjetni med, proizvo|a~ Femix Sarajevo,- Kratkotrajno sterilizirano mlijeko 3,2 odsto

m.m. proizvo|a~ Meggle Biha},- Kratkotrajno sterilizirano mlijeko aroma -

vanilije 3,2 odsto m.m. proizvo|a~ MeggleBiha},

- Fermentisana pavlaka 30 odsto m.m.,proizvo|a~ ZIM - Zenica,

- Plodovi {ljiva sorte stenly, proizvo|a~Mirsad Muji}, Mionica Grada~ac,

- Plodovi jabuke sorte prima, proizvo|a~Sifet Hasi} Ledenice - Grada~ac,

- Flips pikant, proizvo|a~ Vo}ar d.o.o.Br~ko,

- Cornico - pop corn, proizvo|a~ Corni CoPodora{je, Tuzla,

- Sadni materijal, proizvo|a~ Vo}ni rasadnikSrebrenik,

- Kolekcija gravidnih junica simentalskepasmine, doma}i odgoj, proizvo|a~Veterinarska stanica Odàk.

Bronzane medalje- Vino @drep~eva krv, vol. 11,3 odsto,

proizvo|a~ Vinoprodukt ôka - Subotica,- Majevi~ka salama, proizvo|a~ Menprom

Gornja Tuzla,- Pizza {unka, proizvo|a~ Brajlovi}

Sarajevo,- Energetsko pi}e, proizvo|a~ Teloptik

Sarajevo,- Kompot {ljive, proizvo|a~ PMG-VIP

Grada~ac,

- Kratkotrajno sterilizirano mlijeko - aromajagoda 3,2 odsto m.m. proizvo|a~ MeggleBiha},

- Teku}i jogurt 2,0 m.m. proizvo|a~ ZIMZenica,

- Fermentirana pavlaka 21,5 odsto m.m.proizvo|a~ Inmer Grada~ac,

- Kajmak minimum 50 odsto m.m. u suhojmateriji - proizvo|a~ Vla{i} Milk Travnik,Karaula,

- Paleta farmakolo{kih proizvoda na bazidoma}ih sirovina, proizvo|a~ êlikovi}Biha}, poduze}e je ujedno dobitnik posebnogpriznanja za navedenu paletu proizvoda.

Ukupno je dodijeljeno proizvo|a~ima -u~esnicima Tridesetog jubilarnog me|unaro-dnog sajma poljoprivrede i prehrambeneindustrije - sajma {ljive 20 zlatnih, 17 srebrenihi 10 bronzanih medalja, kao i jedno posebnopriznanje.

BB.. SSUU^̂II]]


Italijanski zakon 84

Realizacija projekata

Ove godine 25. 07. odràn je sastanako temi Realizacija projekata iz italijanskogzakona 84. Gospodarska komora Trsta jekoordinator u ime komorskog sistemaItalije Realizacije projekata iz italijanskogzakona 84 koji se odnose na oblastipoljoprivredno-prehrambene industrije,tekstila i turizma. Ove projekte }e real-izirati koordinatori - gospodarske komoreItalije za pojedine oblasti:

- tekstil i koà - PK Firenca,- poljoprivredno-prehrambena industr-

ija - PK Mesina,- turizam - PK Trst.Aktivnosti su po~ele u travnju 2003.

godine. Sva tri sektora i}i }e u razli~itimzonama i regijama i uklju~ivat }e multire-gionalne dràve. Ovaj Zakon 84 ne moèdirektno financirati infrastrukturu, a zarealizaciju strategije potrebna je izgradnjakoridora 5C.

Cilj Zakona je razviti i promovirati kon-cept proizvodnje i povezivanja sa Italijom.

Tri su osnovna koncepta Zakona:- multiregionalnost u zonama intervencije,- funkcionalnost prijenosa sistema iz

Italije,- specifi~nost, orijentirati se na razvoj

specifi~nih grana.Da bi do{lo do realizacije projekta

najprije je potrebna edukacija zaposlenihu gospodarskim komorama.

EErriinnaa LLAASSII]]

1166

- Izvje{taj o u~e{}u predstavnika BiH name|unarodnim konferencijama i skupovima izoblasti okoline i odrìvog razvoja;

- Izvje{taj o dosada{njim aktivnostima na rat-ifikaciji i provo|enju UN Konvencija o za{titiokoline u BiH, pripremi i realizaciji BiH, pripre-mi i realizaciji BiH projekata i GEF programa izove oblasti;

- Prijedlog koncepta BiH projekata za imple-mentaciju preko izvr{nih agencija UN-a;

- Informacija o pokrenutim okolinskim pro-jektima institucionalnog ja~anja.

Govorio je dr Tarik Kupusovi} o 3. sastankuBiroa Barcelonske konvencije o za{titiMediterana od zaga|enja, koji je odràn uSarajevu, od 19. do 20. maja. BiH je postalaugovorna stranka aktivnosti u okviru navedenekonvencije, kao zemlja sukcesor prava u okvirume|unarodnih ugovora biv{e Jugoslavije.

Barcelonska konvencija je pravni instrumentMediteranskog akcionog plana (MAP), organi-zacije koja djeluje pod okriljem programaUjedinjenih naroda za okoli{ (UNEP) i ~ije su~lanice sve zemlje mediteranskog regiona iEvropske komisije (EC).

Danica Spasova informirala je o tehni~komzasjedanju Savjetodavnih organa za nauku,tehnologiju i implementaciju - SBSTA i SBI,odrànog u Bonu od 4. do 13. juna.

Dr Jadranko Prli} i Ibro êngi} govorili su onastupu bh. delegacije na skupu zemalja - kan-didata za program UNEP-a o integralnoj ocjeni iplaniranju odrìvog razvoja, odrànom u @enevi,od 24. do 26. juna.

Na osnovu preporuka Svjetskog samita oodrìvom razvoju, UNEP je pokrenuo inicijativuo «Izgradnji kapaciteta za integralnu ocjenu iplaniranje odrìvog razvoja» u zemljama urazvoju. To treba da se istraì, te na postoje}imiskustvima izgradi integralan i uravnoteèn prist-up dru{tveno-ekonomskim aspektima za{titeokoline i njihova veza sa ublaàvanjem siro-ma{tva i odrìvim razvojem u osam zemalja izregiona Ju`ne Amerike, Afrike, Azije i Evrope.Bili su prisutni predstavnici 13 zemalja u razvoju- kandidati za ovaj program, me|u kojima i BiH.Dogovoreno je da svaka pozvana zemlja dostaviUNEP-u na evaluaciju i odobrenje prijedlog svog

izabranog - prioritetnog programa, kao i daimenuju dràvnu instituciju, koja }e, ukoliko seprojekt odobri, voditi njegovu cjelokupnuimplementaciju.

Razmatrani su i prijedlozi koncepta bh. pro-jekata za implementaciju preko izvr{nih agencijaUN-a:

UNEP projekt «Izgradnja kapaciteta zaokolinsko upravljanje i integralno planiranjeodrìvog razvoja u BiH«.

Osnovni sadràj Projekta i njegove aktivnostikoje bi se odvijale u narednih 18 mjeseci bile bi:

- Izrada Projektnog zadatka «BiH dugoro~nastrategija za za{titu okoline i odrìvi razvoj«;

- Identifikacija i analiza institucionalne infra-strukture u BiH za podr{ku i programskouspostavljanje integralnog pristupa u planiranjuodrìvog razvoja;

- Utvr|ivanje osnovnih okolinskih faktora ipote{ko}e za pokretanje odrìvog razvoja;

- Identifikacija indikatora odrìvog razvoja i sl.Koordinaciju ovog projekta vr{it }e dràvna

institucija, koju }e odrediti Vije}e ministara naprijedlog UKOOR-a. Realizacija }e se odvijatiprvenstveno sa doma}im stru~njacima, koje }eobu~iti strani. Ciljna grupa kadrova za obuku sudoma}i stru~ni saradnici relevantnih dràvnih ientitetskih ministarstava, agencija za razvoj sis-tema planiranja i statistike, ~lanovi raznih tijelaza monitoring pra}enja odrìvog razvoja, pred-stavnici privrede i stru~nih institucija, asocijacijaprivrednika, predstavnici NVO-a i nezavisnieksperti.

Drugi, aktuelni prijedlozi su:- UNEP projekt «Vlastita ocjena nacionalnih

kapaciteta«;- UNIDO projekt «Omogu}avanje aktivnosti

za oduzimanje akcija za implementaciju[tokholm konvencije o trajnim organskim polu-tanatima (POPs) u BiH«;

- UNEP projekt «Nacionalna strategija obiolo{koj raznovrsnosti i akcioni plan« i dr.

U okviru REREP Projekta «Institucionalnoja~anje Ministarstva prostornog planiranja,gra|evinarstva i ekologije Republike Srpske iMinistarstva prostornog ure|enja i okoli{aFBiH», REC - Ured za BiH, ponudio je izraduNacrta okvirnog zakona za okoli{/ìvotnu sred-inu BiH i Studije izvodljivosti za uspostavljanjeAgencije za okoli{/ìvotnu sredinu BiH.

Radna grupa, ~iji je zadatak da implementiraaktivnosti vezane za izradu navedenih projekata,predvi|a i anga`man jednog stru~njaka izP/GKFBiH.

NNaaffiijjaa [[EEHHII]] -- MMUU[[II]]


Upravni komitet za okolinu i odrìvi razvoj

Uklju~ivanje u me|unarodne asocijacijeU Sarajevu je, po~etkom septembra, odràna 5. sjednicaUpravnog komiteta za okoli{ i odrìvi razvoj Bosne iHercegovine (UKOOR), kojoj je prisustvovao i predstavnikPrivredne/Gospodarske komore Federacije BiH, kao stalni~lan, a razmatrani su:

1177

PRIMO d. o. o. Donji Vakuf

Osmisliti kvalitetanmarketin{ki nastupU prostorijama P/GKFBiH odràn je sastanak

sa predstavnicima Privrednog dru{tva u privatnojsvojini za proizvodnju industrijskih ma{ina iopreme PRIMO iz Donjeg Vakufa, u prisustvu ipredstavnika Federalnog ministarstva energije,rudarstva i industrije.

Direktor dru{tva Husein \ulovi} istakao je,izme|u ostalog, da se lokacija firme prostire na20.000 kvadratnih metara i ima dvije hale koje suu funkciji na povr{ini od 5.831 kvadratni metar, tenedovr{enu halu ~ija je izgradnja u toku,povr{ine 2.275 kvadratnih metara.

Dru{tvo je odnedavno ~lan Udruènja MEI.Osposobljeno je za tehnolo{ke operacije rezanja,savijanja, prosijecanja i zavarivanja, uklju~uju}i ipovr{insku za{titu.

Proizvodni program dru{tva sadrì: programza drvnu industriju, za gra|evinarstvo, zapoljoprivredu i prehrambenu industriju i za komu-nalnu infrastrukturu. Ima 35 zaposlenih, a planiraosposobljavanje kadrova za marketin{ki nastup inove tehnologije.

Pored pote{ko}a koje PRIMO ima, koje suidenti~ne onima u dru{tvima metalnog sektora uFBiH, problem je nedostatak posla zbog prekom-jernog uvoza opreme i ure|aja, ~esto lo{e kvalitete.

U razgovoru je sugerisano da menad`mentosmisli kvalitetan marketin{ki nastup, te da se,preko Udruènja MEI, aktivira na stvaranjupovoljnijeg poslovnog ambijenta, da kontaktira idruga udruènja pri Komori, u cilju iznalaènjaplasmana za svoje proizvode.

Predstavnici P/GKFBiH i Federalnog min-istarstva }e pomo}i u uspostavi kontakata sadoma}im firmama, kao i firmom SAF izNjema~ke, zainteresiranim za tehnolo{ke uslugekoje PRIMO moè da pruì.

Zainteresirani mogu vi{e informacija dobiti natelefon: 30 205 320 ili faks: 30 205 219.

NN.. [[EEHHII]] -- MMUU[[II]]

Okrugli sto

ImplementacijaZakona o {umama FBiH

U Bugojnu je, 04. septembra, u organizacijiUdruènja {umarskih inènjera i tehni~ara FBiH(U[IT-a) i Hrvatskog {umarskog dru{tva (H[D),odràn okrugli sto o Implementaciji Zakona o{umama, koja nije provedena i 16 mjesecinakon dono{enja Zakona o {umama FBiH. Bioje to impozantan skup {umara iz FBiH i najem-inentnijih stru~njaka iz ove oblasti koji su dalisvoje vi|enje njegove primjene.

Nije prihvatljiva ~injenica da nisu oforml-jene kantonalne/ùpanijske uprave, kao i svagospodarska dru{tva koja su osnov rada u{umarstvu, a to }e se odraziti i na privatizaciju.

Zaklju~eno je:- Potreban je krovni zakon o {umama s tim

da se entitetski usklade sa dràvnim.- Da se upravljanje {umama vr{i na

Federalnom nivou, a kori{tenje {uma da ostanena kantonalnom/ùpanijskom nivou.

- Neophodno je postojanje jedinstvene{umarske institucije u FBiH.

- Ostaviti mogu}nost formiranja jednog ilivi{e poduze}a na nivou kantona/ùpanije.

- Izvr{iti reviziju svih {uma prilikom ulaska ukantonalno/ùpanijsko privredno dru{tvo,kako bi se eventualno sagledale negativneposljedice gazdovanja iz prethodnog perioda.

- Neprihvatljivo je jednostrano otpisivanjedugova prema {umarstvu i u tom pogledu sedaje podr{ka direktorima poduze}a da senaplate dugovanja.

- Da se doprinosi za op}ekorisne funkcije{ume izdvajaju u op}ine u kojima se prihod iostvaruje, a ne gdje je registrovano sjedi{tekompanije.

Na sjednici Vlade FBiH je isti dan usvojenNacrt izmjena i dopuna Zakona o {umama.

[[eemmssaa AALLIIMMAANNOOVVII]]


PRIMO: iz proizvodnog programa

1188

Francuska kompanija nudi nove i rabljenestrojeve: frezeri i glodalice, brusilice, alterna-tivne pile, univerzalne brusilice, metalni strugSyderic sa pet elemenata, burgije, sprave zabru{enje, razne kontrolne instrumente, dvokra-ki {estar, palmer-stroj.

MMoonnssiieeuurr NNoorrbbeerrtt BBiiddeett4, Rue Emile Cossonneau93360 Neuilly-PlaisanceFranceE-mail: [email protected]: 00 33 1 43 00 24 54

Austrijska firma MMaannaaggeemmeennttlliiffee za potrebebosanskohercegova~kih firmi nudi:

- usluge kancelarijskih poslova - kori{tenjeadrese, telefona, faksa i e-mail-a,

- predstavljanje na sajmovima,- posjeta klijenata itd.Vi{e informacija moè se dobiti direktno na:Management & LifeTrumer Straße 1A-5162 Obertrum iliE-mail: [email protected]

Austrijska firma EEMMDD nudi na prodajurabljenu opremu za ofset {tampu.

Za vi{e informacije obratiti se na adresu:EMD-EDV - Marketing und Dienstleistungs

GmbHDI Jürgen Wieser ili Barbara SorgerLangefelderstr. 3A-8793 TroifachTelefon: 0043 3847 8131 12E-mail: [email protected]: [email protected]: njema~ki jezik

Austrijska firma TTTT MMaassssiivvhhoollzzZainteresirana je za nabavku ve}ih koli~ina

bukove i hrastove oblovine.Zainteresirani se mogu obratiti direktno na

adresu:TT MassivholzEuropastrasse 2A-7561 HeiligenkreuzTelefon: 0043 3325 20090-124Telefaks: 0043 3325 20090-450E-mail: [email protected] osoba: Alexander Öttl

Firma MMiiccrrooAAiirree EEuurrooppee SSuurrggiiccaall Instru-ments iz Meerbuscha koja se bavi prodajomhirur{kih instrumenata traì trgovce iz BiH kojisu zainteresirani za prodaju.

Kontakt adresa:MicroAire EuropeSurgical InstrumentsJohann-Dahmen-St. 4D - 40667 Meerbusch / GermanyTelefon: 49 (0) 3132 - 760744Telefaks: 49 (0) 2132 - 760745Mobilni: 49 (0) 171 - 5655-648E-mail: [email protected]

Vode}i turski proizvo|a~ poljoprivrednihma{ina GGUUNNGGOORR iz Istanbula, s preko 50 god-ina iskustva u ovoj oblasti, poljoprivrednicima ipoljoprivrednim firmama nudi sljede}eproizvode:

- pneumatske i superpneumatske ma{ine zasjetvu - sija~ice,

- raspr{iva~e |ubriva,- opremu za oranje - plugove,- laserski kontrolirane ma{ine za niveliranje

zemlji{ta,- sisteme za automatsko navodnjavanje i

dezinfekciju, - kombajne,- traktore i - drugo.GUNGOR ima zajedni~ku prozvodnju s fir-

mama iz Velike Britanije, Francuske i Potugala.Proizvodi firme GUNGOR nose CE znak.

Kontakt: Gungor Agricultural Machinery,Organize Sanayi Bolgesi BIKSAN Yapi Koop.A2 Blok N.40, Ikitelli / Istanbul, Turkey, tele-fon: +90 212 485 16 68, telefaks: +90 212 485 1673; www.gungor.com.tr

UUGGUURR je turska kompanija koja se baviproizvodnjom industrijskih mlinova. PosjedujuISO-9001 certifikat o kvalitetu, i u svojojproizvodnji koristi najsavremeniju tehnologijupo sistemu klju~ u ruke - od projekta domontaè.

Zainteresirani za modernu proizvodnju svihvrsta bra{na i krupice mogu se obratiti naadresu:

Ugur Machine Industry, Ankara Yolu 6 Km,Pk: 57 19100, Çorum, Turkey, telefon: +90 364235 00 26, telefaks: +90 364 235 00 20;www.ugurmakina.com.

Kompanija BBeennggaall CCaarrppeettss MMaannuuffaaccttuurriinnggLLttdd.. iz Banglade{a bavi se proizvodnjomkvalitetnih tepiha i dekorativnih predmeta uzupotrebu prirodnih vlakana, naj~e{}e jute.Zaniteresirani su za razli~ite vidove suradnje sbosanskohercegova~kim partnerima i spremnisu obezbijediti sirovine za proizvodnju.

Za vi{e detalja zainteresirani se mogu javiti uPrivrednu/Gospodarsku komoru FederacijeBiH - Udruènje industrije tekstila, koè iobu}e, telefon: 033 217 786, telefaks: 033 217782, e-mail: [email protected]

Firma OOttttoo SSaauueerr AAcchhsseennffaabbrriikk iz Keilberga,koja djeluje kao distributer proizvo|a~imaindustrijskih vozila, u okviru svog nabavlja~kogmarketinga èli uspostaviti suradnju sa bh.proizvo|a~ima limenih varenih konstrukcija.

Bh. firme koje se bave obradom profila od~elika (rezanje, savijanje, varenje, pjeskarenje igrundiranje) mogu se obratiti na adresu:

Otto Sauer Achsenfabrik Keilbergz. Hd. Herrn Fleckenstein / Abtellurg EinkaufHauptstraße 26D-63856 Bessenbach


PONUDA - TRA@NJA

Iz apoteka

Kako ispravnokoristiti lijekove

Ve} od srednje ìvotne dobi ljudi po~injukoristiti vi{e lijekova istovremeno. Naro~itotzv. OTC (over the counter) lijekove za kojenije potreban lije~ni~ki recept. Razlog tome jei pojava hroni~nih oboljenja u toj ìvotnoj dobipovezana, izme|u ostalog, i s velikim stresomkojem je stalno izloèn dana{nji ~ovjek

Zbog vi{e smetnji ili oboljenja istovremeno po~injese i konzumirati vi{e razli~itih lijekova, {to ujednopove}ava rizik od njihovih interakcija i pojaveneèljenih dejstava.

Uzimanje nekih OTC lijekova u isto vrijeme kad ipropisanih moè biti {tetno.

OTC lijekovi koji se naj~e{}e koriste surazni vitaminsko-mineralni preparati,biljni preparati za ja~anje imunite-ta, kao i specifi~ni biljni prepa-rati koji se koriste za ublaà-vanje ta~no odre|enih tego-ba: preparati ginka, gloga,valeriane i sli~no.

Evo kratkog podsjet-nika o ~emu treba vo-diti ra~una prilikomuzimanja nekog lijeka,u cilju postizanja mak-simalnog pozitivnogefekta tog lijeka uz min-imalni rizik.

Kod ku}e:n Vodite dnevnik uzi-

manja lijekova i propisanih iOTC-lijekova:

Naziv lijeka, datum propisivanja,koli~inu koja je propisana, dnevnu dozu ina~in kako trebate koristiti odre|eni lijek.n Uvijek ~uvajte svu medicinsku dokumentaciju i

upute o uzimanju lijekova. n Obavezno provjerite rok trajanja lijeka. Ako im je

istekao rok trajanja, ni u kom slu~aju se ne smiju koris-titi.n Ukoliko osjetite bilo kakav zdravstveni problem

prilikom uzimanja terapije, obavezno se obratite za sav-jet va{em ljekaru, koji }e odlu~iti o na~inu nastavka ter-apije.n Nikada samoinicijativno bez konsultacije ne

mijenjajte terapiju. n Nikada ne sugeri{ite nekom drugom lijek koji je

propisan vama ~ak i ako ste uvjereni da su u pitanju istetegobe.

n Nikada ne uzimajte lijek koji je propisan nekomdrugom ~ak i ako ste sigurni da su va{e tegobe istov-jetne.

Kod doktora:Kada vam ljekar uvodi novu terapiju uvijek bez

ustru~avanja pitajte: n O kakvom je lijeku rije~, kako on djeluje? n Da li se uzima u isto vrijeme sa drugim lijekovima

ili ne, u koje doba dana, uz jelo ili na prazan stomak? n Kada po~inje njegovo djelovanje i kako se o~ituje?n [ta ako se presko~i jedna doza, kada uzeti sljede}i

put lijek i u kojoj koli~ini?n Koja neèljena dejstva mogu o~ekivati i {ta ako se

ona pojave?n Koliko dugo treba uzimati odre|eni lijek?Obavezno naglasite ljekaru koje lijekove i OTC

preparate ve} koristite i provjerite da li ih moète uzi-mati istovremeno?

Prilikom kontrole kod ljekara provjerite ima li kakvihnovih informacija vezanih za lijekove koje koristite.

U apoteci:Jo{ jednom provjerite sve nejasno}e

koje imate u vezi sa djelovanjem ina~inom uzimanja lijeka koji vam

je propisan. Pravilno uzimanjelijeka je od esencijalne va`no-

sti za uspje{nost terapije.Nikada se ne odlu~ujte

da lijekove koji imajureìm izdavanja na osno-vu lije~ni~kog receptauzimate na svoju ruku.

Ovo vaì za antibiotikekoji se sve vi{e zloupo-trebljavaju uzimanjem bez

prethodnog utvr|ivanja dali je njihova primjena neo-

phodna ili ne, u nedovoljnojdozi, ne pridràvaju}i se ni

{eme doziranja ni duìne trajanjaterapije. Kao rezultat toga su sve

komplikovanije infekcije rezistentnimslojevima bakterija, sekundarne infekcije

koje se znatno teè lije~e.Drugu grupu lijekova za kojom se ~esto neracionalno

poseè ~ine anksiolitici - sredstva za smanjenjeanksioznosti (napetosti). Vremenom svi u ve}oj ili manjojmjeri izazivaju ovisnost i toleranciju, {to zna~i da organiz-mu trebaju sve ve}e doze da bi se postigao èljeni efekat.Ovo, istovremeno, sna`no uti~e na normalne psiho-fizi~ke sposobnosti i ometa u svakodnevnim aktivnosti-ma. Stanja kada su neophodni ovi lijekovi moè procijen-iti samo ljekar. Ali, postoji niz OTC preparata koji imajuisti efekat, a manje neèljenih dejstava. Informi{ite se uapotekama o takvim preparatima. Nemojte biti sam svojmajstor kada su lijekovi u pitanju.

VVooddiittee rraa~~uunnaa oo sseebbii ii vvaa{{eemm zzddrraavvlljjuu!!AAPPOOTTEEKKAA MMYY MMEEDDIICCOO SSAARRAAJJEEVVOO

MMrr pphh.. MMaajjaa KKNNEE@@EEVVIIÐÐ]]

Promotivni multimedijski CD

"Federacija BiH - Vaš poslovni partner"

Komora o reformama fiskalnog sistemaPrihvaceni projekti i analizeNe prihvata se Odluka o obaveznom prevozu naftnih derivata zeljeznicomNeravnopravan status entitetskih prijevoznikaIndustrijska proizvodnja veca za 14,6 postoO strateskim pravcima razvojaPeradari traze ravnopravan polozaj na trzistuIzlaz iz teskog stanja u proizvodnji kokosijih jaja na farmamaSusa kao elementarna nepogoda u ribarstvuIzabran Medjukomorski koordinacioni odborZastititi domacu industriju privremenim mjeramaPreispitivanje spoljnotrgovinskog ugovoraDrustvo za zavarivanje BiH ozivljava aktivnostiProgramZdravija hrana za gradjaneKolaps pregovora o trgoviniGradacacka izlozba sljiveRealizacija projektaUkljucivanje u medjunarodne asocijacijeOsmisliti kvalitetan marketinski nastupImplementacija zakona o sumama FBiHPonuda - traznjaKako ispravno koristiti lijekovePromotivni multimedijski CD "Federacija BiH - Vaš poslovni partner"

Documents

O o reformama fiskalnog sistema - K FBiH · 2019. 2. 13. · konkurentnost preduze}a u FBiH; - Analiza poreza na dobit privrednih/gospo-darskuh dru{tava; - Porez na dohodak gra|ana