KOORDINACIJA · 2018-12-18 · dom čestitam Božić pripadnicima nacionalnih manji-na koji ga slave i svima želim sretnu i uspješnu Novu 2016. Bilten 1 - 3 Koordinacije vijeća

Bilten Koordinacijevijeća i predstavnikanacionalnih manjinaZagrebačke županije

KOORDINACIJA

Broj 1-3, prosinac 2015.

Bilten 1 - 3 Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije2

KOORDINACIJABilten Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije

Glavni urednik: Imbro Berkeš

Novinarka: Slavica Šarović

Nakladnik: Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije

Za nakladnika: Imbro Berkeš

Adresa: Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županijePernarova 5Mičevec10410 Velika Gorica

IBAN: HR9323600001102358397

OIB: 73735496525

Imbro Berkeš, predsjednik

tel. +385 1 6232224mob: +385 99 319 0526fax: +385 1 623 2226mail: [email protected]

Poštovani, pred Vama je bilten broj 1-3 Koordinacije vijeća i

predstavnika nacionalnih manjina u kojem objavljuje-mo vijesti o događajima koje su organizirali pripadni-ci nacionalnih manjina Zagrebačke županije tijekom 2015., rezultati izbora, intervjui s novoizabranim pred-sjednicima Vijeća i predstavnicima nacionalnih manji-na te njihovim programima. Manjinski izbori donijeli su promjene makedonskoj i srpskoj nacionalnoj ma-njini Zagrebačke županije. Predstavnica makedonske nacionalne manjine ZŽ je Lena Đapić, a predstavnik srpske nacionalne manjine je Dragiša Pilipović. Pred-sjednik Vijeća albanske nacionalne manjine još nije službeno proglašen jer je u tijeku žalbeni proces. Za-grebačka županija bogatija je za još jednu nacionalnu manjinu jer je nakon dugo vremena ponovno konstitu-irana njemačka nacionalna manjina čiji je predstavnik Goran Beus Richembergh, saborski zastupnik. Tako-đer donosimo fotoreportažu o proslavi Dana Koordi-nacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Za-grebačke županije i o posjetu članova Koordinacije Vukovaru povodom obilježavanja 24. godine vukovar-ske tragedije, kao i planovima koje namjeravamo rea-lizirati u 2016. Zahvalni smo Zagrebačkoj županiji koja mnogo ulaže u očuvanje identiteta, kulture i tradicije nacionalnih manjina na ovom području i koja financi-ra bilten Koordinacije kao i sve ostale programe vijeća i predstavnika nacionalnih manjina ZŽ. Ovom prigo-dom čestitam Božić pripadnicima nacionalnih manji-na koji ga slave i svima želim sretnu i uspješnu Novu 2016.

Bilten 1 - 3 Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije 3

Tekst: Slavica Šarović

Fotografije: Toni Hnojčik

Treći put zaredom početkom studenog 2015. odr-

žana je proslava Dana Koordinacije vijeća i predstav-

nika nacionalnih manjina Zagrebačke županije koja je

od ove godine bogatija za još jednu manjinu. Nijem-

ci su deveta nacionalna manjina, a predstavnik im je

Goran Beus Richembergh. Proslava Dana Koordina-

cije posebna je po tome što sve nacionalne manjine

predstavljaju svoje kuhinje pa su tako uzvanici kuša-

li vrlo ukusne češke kolače, bosanski burek i tulumbe,

makedonski ajvar, crnogorske suhomesnate delicije...,

a to su sve zalili vinom i rakijom.... Predsjednik Koordi-

nacije i predstavnik mađarske nacionalne manjine Im-

bro Berkeš, pozdravio je uzvanike među kojima su bili

Rudolf Vujević, zamjenik župana Zagrebačke županije,

FOTOREPORTAŽA

DAN KOORDINACIJE VIJEĆA I PREDSTAVNIKA NACIONALNIH

MANJINA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Proslava uz nacionalne pjesme i plesove

Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije


Dražen Bošnjaković, predsjednik Županijske skupšti-

ne Zagrebačke županije, predsjednici vijeća i predstav-

nici nacionalnih manjina; Sanela Kantarević, predsjed-

nica Vijeća bošnjačke nacionalne manjine i zamjenica

predsjednika Koordinacije, Mirela Beko, predstavni-

ca Roma, Adem Zenuni, predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine Zagrebačke županije, Franjo Von-draček, predstavnik Čeha, Petar Rebernišak, tajnik VMO Mičevec, Zoltan Balaž Piri, tajnik Koordinacije vi-jeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagre-ba i predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba, Petar Sekereš, tajnik Vijeća mađar-ske nacionalne manjine Grada Zagreba, Vujadin Pre-lević, predstavnik Crnogoraca, Lena Đapić, predstav-nica Makedonaca, te Harun Omerbašić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, Ferid Dizdarević predsjednik bošnjačkog KUD-a „Sev-dah“ i Ishak Hodžić, tajnik Udruge branitelja Bošnjaka Domovinskog rata Republike Hrvatske. Nakon Berke-ševe uvodne riječi te govora Vujevića i Bošnjakovića, održan je bogat kulturno-umjetnički program nacional-nih pjesama i plesova u kojem su nastupili crnogorski pjevački zbor, KUD „Češka beseda“ iz Dubrave Vrbo-večke i „Ezerki“, makedonski ženski pjevački zbor, na čijim su programima bile etno pjesme i plesovi. No, pje-vati i plesati nije se prestalo ni nakon službenog dije-la programa pa je veselje trajalo do ranih jutarnjih sati.

Sudionici službenog dijela programa

Češka beseda


Crnogorski zbor

Rasplesane manjine

Ples i pjesma do zore

Imbro Berkeš i Ezerki

Slatki zalogaji


Tekst: Slavica ŠarovićFotografije: Toni Hnojčik

Koordinacija vijeća i predstavnika Nacionalnih manjina Zagrebačke županije predvođena predsjednikom Imbrom Berkešom, predstavnikom mađarske nacionalne manjine Zagrebačke županije, organizirala je putovanje povodom 24. godišnjice tragedije Vukovara i odavanja počasti žrtvama.

U izaslanstvu Koordinacije bila je i zamjenica predsjednika Sanela Kantarević, predsjednica Vijaća bošnjačke nacionalne manjine Zagrebačke županije, te Lena Đapić, predstavnica makedonske nacionalne manjine Zagrebačke županije, kao i pripadnici ostalih nacionalnih manjina ZŽ.

Među onima koji su odali počast žrtvama Vukovara su bili i članovi Udruge Bošnjaka branitelja Domovin-skog rata Hrvatske koji posjećuju Vukovar svake godine otkako Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije organizira obilježavanje tragedije Vukovara.

Vijence su u ime Koordinacije položili na vukovarskom groblju i Ovčari Imbro Berkeš, Sanela Kantarević i Lena Đapić. Posjet Vukovaru započeo je u bolnici koja je tijekom agresije na taj grad razarana granatama i iz koje su JNA i srpske paravojne snage 20. studenog odveli 200 ranjenika na Ovčaru i pogubili ih. Među pogubljenima je bio i jedan 16-godišnjak, a osim Hrvata, među ubijenim braniteljima bilo je i Bošnjaka i Mađara te pripadnika ostalih nacionalnih

FOTOREPORTAŽA

24. GODIŠNJICA VUKOVARSKE TRAGEDIJE

Počast žrtvama Vukovara

Polaganje vijenca


manjina. Najpoznatija žrtva Ovčare je

vukovarski novinar Siniša Glavašević, a od

stranaca koji su branili grad je Jean-Michel

Nicolier, Francuz koji je branio Hrvatsku.

Vukovarska bolnica je simbol stradanja u

Domovinskom ratu. U njoj je tijekom agresije

na Vukovar liječeno 4000 ranjenika, bila je

utočište stotinama civila neposredno prije

pada grada, a liječnici i ostalo medicinsko

osoblje radili su u iznimno teškim uvjetima.

Na bolnicu je od 24. kolovoza 1991., kad je

pala prva granata, do 18. studenog 1991.

dnevno padalo prosječno 700 granata

što je ratni zločin, kao što je ratni zločin i

pogubljenje ranjenika na Ovčari. Posjetitelji

iz Zagrebačke županije obilazak Vukovara

i odavanje počasti žrtvama započeli su u

bolnici u čijem se podrumu od 2006. nalazi

stalni postav muzejske izložbe Mjesto

sjećanja – Vukovarska bolnica 1991., a

ispred bolnice nalazi se Spomen križ – Da

se ne zaboravi. Iz bolnice su se predstavnici

Koordinacije uputili u Memorijalni centar

Domovinskog rata Vukovar, te na Ovčaru i

groblje gdje su položili vijence.

Lena Đapić , Imbro Berkeš i Sanela Kantarević polaž u vijenac na spomenik ž rtvama Vukovara

Vukovarsko groblje



Pripadnici bošnjačke nacionalne manjine Zagre-bačke županije proslavili su 2. prosinca 2015. u velikogoričkom restoranu Phoenix muslimanske blagdane Ramazan i Kurban Bajram te hidžresku Novu godinu. Proslavu je organiziralo Vijeće bošnjačke nacionalne manjine kojim predsjedava Sanela Kantarević, koja je i zamjenica Imbre Berkeša, predsjednika Koordinacije vijeća i predstavnika, nacionalnih manjina Zagrebačke županije. Prisustvovali su Mirela Katalenac, potpredsjednica Županijske skupštine, Ishak Hodžić, tajnik Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske “SABAH” i tajnik Udruge Bošnjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske, Ferid Dizdarević, dipl. inženjer, predsjednik BKUD „Sevdah“, Ljiljana Dubravec, članica Općinskog vijeća općine Gradec, Imbro Berkeš, predsjednik Koordinacije

vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije i predstavnik mađarske nacionalne manjine ZŽ, Mehmetali Zenuni, predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine Velike Gorice, Mirela Beko, predstavnica romske nacionalne manjine Zagrebačke županije, Goran Beus Richembergh, predstavnik njemačke nacionalne manjine Zagrebačke županije i Drago Tomašić, predsjednik Foruma mladih SDP-a Velike Gorice.

Sanela Kantarević je u pozdravnom govoru izrazila žaljenje što među uzvanicima nisu bili i Rudolf Vujević, zamjenik župana Zagrebačke županije, i Marija Ledinski Anić, koji su bili službeno spriječeni. Ove godine umjesto BKUD-a “Sevdah” gostima su u zabavnom dijelu programa pjevale Bulbuli.

- Veliko mi je zadovoljstvo što večeras mogu pozdraviti Bulbuli, pjevački zbor KUDB-a Preporod iz Zagreba, koji će nam sevdalinkama uljepšati ovu večer – rekla je Kantarević koja već godinama savršeno obavlja svoje uloge vezane za predstavljanje nacionalne manjine. Predstavnici Vijeća bošnjačke nacionalne manjine, između ostalog, dvaput godišnje organizirano posjećuju Srebrenicu kako bi odali počast žrtvama, a isto tako i Vukovar.

- U našem programu su i u 2016. posjeti Srebrenici i Vukovaru, to je postalo tradicionalno, tako dajemo svoj doprinos da žrtve ne budu zaboravljene - kaže Kantarević kojoj je cilj angažirati što više mladih Bošnjaka u radu Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Zagrebačke županije kako bi sačuvali svoj nacionalni identitet i njegovali vezu s matičnom domovinom.

Za dobru zabavu pobrinule su se Bulbuli, koje su pod dirigiranjem rokera Ismeta Kurtovića otpjevale najljepše bosanske sevdalinke. Gostima su poslužene i delicije bosanske kuhinje, a dernek je trajao do ranih jutarnjih sati kako to uvijek biva kad Bošnjaci Zagrebačke županije proslavljaju svoje blagdane.

FOTOREPORTAŽA

VEČER BOŠNJAKA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Nema slavlja bez sevdaha

Sanela Kantarević drž i pozdravni govor

Bošnjačko kolo

Bošnjačka zabava

Bulbuli i Ismet Kurtović Sanela i Ferid Dizdarević

Sanela i Ishak Hodžić

Sanela i Ismet KurtovićBošnjačka zabava



Ples i pjesma folklornih skupina pripadnika mađarske nacionalne manjine, KUD-ova iz Batine, Vardarca, Ivanovaca kod Đakova, Velike Pisanice, te Udruge Mađara HMDK-a iz Velike Pisanice, koji su nastupom uveličali proslavu «Večer Mađara» Zagrebačke županije, održane 21. studenog 2015. u hotelu Phoenix u Velikoj Gorici, nikoga od oko 180 uzvanika nisu ostavili ravnodušnim. Nema toga tko bar na trenutak, ponesen žestokim ritmovima čardaša, nije poželio zaplesati s mladim floklorašima koji su se doimali kao da tijekom plesa povremeno lebde nad pozornicom. Domaćin Imbro Berkeš, predstavnik mađarske nacionalne manjine Zagrebačke županije, i predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije, kao i svake godine dosad organizirao je impozantno slavlje ne samo za pripadnike mađarske nacionalne manjine nego i njihove brojne goste. Za VIP stolom sjedilo je birano društvo; Rudolf Vujević, zamjenik župana Zagrebačke županije, i Dražen Bošnjaković, predsjednik Županijske skupštine Zagrebačke županije, koji su se družili s gostima iz Mađarske Norbertom Birom, zamjenikom župana županije Šomođ, i Tiborom Čučom, predsjednikom Hrvatske samopuprave u gradu Kapošvar, te Zoltan

Balaž Piri, tajnik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, i predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine grada Zagreba, Petar Sekereš, tajnik mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba, Sanela Kantarević, predsjednica Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Zagrebačke županije, i zamjenica predsjednika Koordinacije vijeća i predstavnika, nacionalnih manjina Zagrebačke županije, Ishak Hodžić, tajnik Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske i tajnik Udruge branitelja Bošnjaka Domovinskog rata Republike Hrvatske, koji je domaćinu Berkešu darovao knjigu «Manjine u pravu», kao i Zlata Berkeš, predsjednica Zajednice Mađara Velike Pisanice te ostali predstavnici nacionalnih manjina ZŽ.

Uzvanike su pozdravili gosti iz Mađarske i naglasili da žele uspostaviti gospodarsku suradnju sa Zagrebačkom županijom koja je po veličini i broju stanovnika slična mađarskoj županiji Šomođ.

U ime Zagrebačke županije Bošnjaković je obećao da će se ta suradnja i ostvariti, te naglasio da se prošloga ljeta lijepo proveo na godišnjem odmoru u Mađarskoj gdje je u tjedan dana ‘izbiciklirao’ oko 1000 kilometara po selima i gradovima te države.

- Suradnja između naših dviju županija, županije Šomođ i Zagrebačke županije, je dobrodošla. Možemo se kandidirati zajedničkim programima na fondove EU i tako ćemo imati veće šanse povući sredstva - rekao je Bošnjaković ističući da je ZŽ osnovala Ured za EU fondove i međunarodnu suradnju tako da se u skoroj budućnosti može organizirati susret s predstavnicima mađarske županije Šomođ. I zamjenik župana, Rudolf Vujević obratio se nazočnima najprije šalom da je Mađara malo u Zagrebu i u Županiji, ali su dobro raspoređeni na pozicijama. No dodao je da nacionalne manjine imaju veliku podršku Zagrebačke županije u nastojanjima da očuvaju nacionalni identitet te da je “Večer Mađara” jedan od dokaza te podrške.

Bogat kulturno-zabavni program vodila je Kristina Šipoš, na mađarskom i hrvatskom jeziku, a uz specijalitete mađarske kuhinje i dobru glazbu veselje je trajalo do ranih jutarnjih sati.

FOTOREPORTAŽA

VEČER MAĐARA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Tko bi odolio čardašu

Mađarski tradicionalni ples

Mađarski KUDO-vi i tamburaški orkestar s Imbrom Berkešom, Draženom Bošnjakovićem, Norbertom Birom i Tiborom Čučom

A sad čardaš

Lijepe mađarske pjevačice

Nošnja u boji mađarske zastave

Vip gosti

Tanec

Nema veselja bez orkestra


Vijeće srpske nacionalne manjine Zagrebačke županije

VIJESTI Proslava Vijeća srpske nacionalne manjine Zagrebačke županije

Folkloraši KUD-a Prosvjeta bili su zvijezde večeriPripremila: Slavica ŠarovićSnimio: Toni Hnojčik

Zabavu s mnogo pjesme i plesa za brojne goste organiziralo je Vijeće srpske nacionalne manjine Zagrebačke županije povodom tri praznika; Krsnu slavu, Božić i srpsku Novu godinu 2015.. Pozdravljajući goste Đuro Zatezalo, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Zagrebačke županije, naglasio je da se obilježavanje održava sa zakašnjenjem iz opravdanih razloga. Nije lako, naime, okupiti na istom mjestu u određeno vrijeme toliko uzvanika, koji imaju više zaduženja, koliko ih je bilo na ovoj proslavi u velikogoričkom restoranu Phoenixu. U ime Zagrebačke županije nazočila je Mirela Gajić, potpredsjednica Županijske skupštine i članica Povjerenstva spolova Zagrebačke županije, a Srpsko narodno vijeće predstavljao je Stanko Janić, voditelj centra. U ime Kooridnacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije goste je pozdravio Imbro Berkeš, predsjednik, koji je i predstavnik mađarske nacionalne manjine ZŽ. Među posebnim gostima su bili: Sanela Kantarević, zamjenica predsjednika Koordinacije

vijeća i predstavnika nacionalnih manjina ZŽ i predsjednica Vijeća bošnjačke nacionalne manjine, potom Memetali Zenuni, predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine ZŽ, i Sonja Habuš, predstavnica makedonske nacionalne manjine ZŽ. No došli su i predsjednici vijeća srpskih nacionalnih manjina nekoliko županija: Branko Dulikravić, predsjednik VSNM Koprivničko-križevačke županije, Radovan Dožudić, zamjenik predsjednika VSNM Bjelovarsko-bilogorske županije, Nikola Arbutina, predsjednik VSNM Sisačko-moslavačke županije, Milan Mirčetić, predsjednik VSNM Varaždinske županije te Dragoljub Geratović, predsjednik VSNM Velike Gorice.

Ipak zvijezde večeri bili su članovi KUD-a Prosvjeta iz Zagreba i pododbora Gomirje koji su poput profesionalaca priredili nezaboravan kulturno-umjetnički program pjevajući i plešući šumadijske i ostale plesove srpskog folklora. Ali nisu sišli s pozornice ni kad je službeni dio programa završen; izmiješani s publikom podizali su atmosferu „Moravcem“, i „Užičkim kolom“ tako da je veselje potrajalo do iza ponoći.


Autorica Slavica Šarović, novinarka, urednica i voditeljica Radio Martina promovirala je knjigu „Nacionalne manjine Zagrebačke županije.“

Knjigu su 14. veljače 2015. u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu predstavili Dražen Bošnjaković, predsjednik Županijske skupštine Zagrebačke županije, Imbro Berkeš, predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije i predstavnik mađarske nacionalne manjine te autorica Slavica Šarović.

U knjizi je riječ o osam nacionalnih manjina 'zagrebačkog prstena' i njihovo djelovanje na očuvanju nacionalnog identiteta, tradicije, kulture i običaja. Knjiga je rezultat suradnje Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije i institucija Zagrebačke županije.

Na inicijativu Židovske vjerske zajednice Bet Israel 19. veljače 2015. predstavljen je projekt “Romi i Holokaust”. Tijekom Drugog svjetskog rata u koncentracijskim logorima diljem Europe, prema nekim procjenama, ubijeno je između 250 i 500 tisuća Roma. Program je vodio dr. Vladimir Šalamon, predsjednik Zajednice Bet Israel, a Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romske nacionalne manjine, govorio je o logoru Uštici u blizini Jasenovca u kojem su bili samo Romi, a ubijani su na najokrutniji način.O temi “Romi i Holokaust” govorio je i Ivan Rumbak, predsjednik humanitarne organizacije „Svjetska organizacija Roma u Hrvatskoj“, a otvorena je i izložba fotografija istog naslova u galeriji “Stela Skopl” Bet Israela.

Dani makedonske kulture i gastronomije „Tri dana sunca“ održani se u Zagrebu od 15.-17. travnja 2015. u hotelu Aristos u Buzinu. Program je bio vrlo bogat; održana je izložba makedonskih narodnih nošnji, izložba slika, promocija knjige i glazbeni program u kojem je sudjelovao makedonski ženski pjevački zbor Ezerki iz Zagreba. Ljubitelji makedonske kuhinje mogli su uživati u mirisima i okusima Makedonije u restoranu Tiara hotela Aristos. Održavanje Dana makedonske kulture i gastronomije „Tri dana sunca“ omogućili su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH i Vijeće makedonske nacionalne manjine Grada Zagreba. Organizator je bilo Hrvatsko-makedonsko društvo iz Zagreba, a suorganizatori su hotel Aristos i KUC Travno Zagreb. Na ovom događaju sudjelovala je i Lena Đapić, predstavnica makedonske nacionalne manjine Zagrebačke županije.

Promocija knjige

„Nacionalne manjine Zagrebačke županije“

Predavanje u Bet Israelu

Romi i Holokaust

Dani makedonske kulture i gastronomije u Zagrebu

»Tri dana sunca«


Proslava Svjetskog dana Roma

Romski orkestar i plesačice oduševili Zagrepčane

Plesačicegrupe

Romski san

Zabavni program Roma povodomsvjetskog Dana Roma

Na glavnom zagrebačkom trgu održana je proslava Svjetskog dana Roma u organizaciji Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba na kojoj su građanima dijeljeni promidžbeni materijali i Bilten romske nacionalne manjine Zagrebačke županije s ciljem da upoznaju romsku povijest i kulturu. Zagrepčani su pokazali veliki interes za događaj pa je oko romskog štanda stalno bila gužva, ali ponajviše zbog romskog orkestra iz Vojvodine koji je svirao i pjevao romske pjesme. Pozornost su plijenile i plesačice KUD-a Romski san koje su prekrasno plesale i još ljepše izgledale u tradicionalnoj i živopisnoj romskoj nošnji.


Proslava Đurđevdana

Najveći romski blagdan

Mirela Beko, predstavnica romske nacionalnemanjine Zagrebačke županije sa setrom Anom

Đurđevdan, najveći romski blagdan, kojim Romi obilježavaju dolazak proljeća, proslavljen je u organizaciji Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba u zagrebačkom restoranu Zlatna medalja. Oko 300 uzvanika uživalo je u bogatom umjetničkom programu; reviji romske nošnje, plesu folklorne skupine Romski san i glazbi romskih trubača te pjesmi i plesu do ranih jutarnjih sati.

Neđadin Kamberovski, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba, sa svojim zamjenikom Ramanom Fazlievskim, poželio je gostima dobrodošlicu i objasnio značenje Đurđevdana za Rome.

Sa zagrebačkim Romima njihov su blagdan slavili: gradonačelnik Milan Bandić, Željko Zaninović, voditelj Odsjeka za odnose s vjerskim zajednicama i nacionalnim manjinama Grada Zagreba, Zoltan Balaž-Piri,

predsjednik Koordinacije Vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, Mirela Beko, predstavnica romske nacionalne manjine Zagrebačke županije, Kemal Bukvić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, Raško Ivanov, predsjednik Nacionalne zajednice Bugara i predstavnik bugarske nacionalne manjine Grada Zagreba, Galina Kovačević, predstavnica ruske nacionalne manjine Grada Zagreba, Jaromil Kubiček, predsjednik Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba, i Anka Dalipovski iz Centra za provedbu integracije Roma u Hrvatskoj i Europskoj uniji, te predstavnici i predsjednici vijeća nacionalnih manjina iz nekoliko hrvatskih gradova i županija.

Tradicionalni romski ples


Veleposlanstvo Republike Mađarske u Zagrebu u spomen na mađarsku revoluciju 1848. je 13. ožujka 2015. položilo vijenac na spomen ploču Šandora Petefija u Vlaškoj 87 u Zagrebu. Polaganju vijenaca nazočili su pripadnici mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

U kulturnom dijelu programa nastupio je mađarski KUD Ady Endre iz Zagreba.

Obilježavanje Mađarske revolucije 1848.

Vijenci za Šandora Petefija

20. godišnjica genocida u Srebrenici

Konvoj »Da se nikad ne zaboravi«

Ilinden

Najveći nacionalni praznik Makedonaca

Povodom obilježavanja 20. godišnjice genocida u Srebrenici sudionici IX. Konvoja mladih Bošnjaka, i njihovih prijatelja iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Bosne i Hercegovine - "Da se nikad ne zaboravi“ posjetili su 16. svibnja 2015. Memorijalni centar u Potočarima i odali počast nevino stradalim Bošnjacima u srpnju 1995. godine. Konvoj je tradicionalno kao i dosad organiziralo Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, a sudjelovali su i predstavnici Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Zagrebačke županije.

Središnja proslava najvećeg makedonskog nacionalnog praznika „Ilinden 1903.-2015.“ održana je 1. kolovoza u parku Hrvatskih šuma „Golubinjak“ u općini Lokve u Groskom Kotaru. Nakon službenog dijela programa održana je zabava uz tradicionalne makedonske pjesme i plesove, a nastupio je i „Balkanika Bend“ iz Kranja iz Slovenije.

Proslavu Ilindena organizirala je Zajednica Makedonaca u Hrvatskoj pod predsjedanjem Ilije Hristodulova, MKD „Ilinden“ iz Rijeke, Vijeće MNM Grada Rijeke, Vijeće MNM Primorsko-goranske županije i MPCO „Sv. car Konstantin i carica Elena“ iz Rijeke, a pokrovitelji proslave bili su: Savjet za nacionalne manjine RH, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i općina Lokve. Na proslavi su sudjelovali predsjednici vijeća i predstavnici makedonske nacionalne manjine iz cijele Hrvatske.

Srebrenica


Blagdan Bošnjaka

Iftar u zagrebačkoj džamiji

Dan češke neovisnosti

Proslava u Zelini

Oko dvije tisuće pripadnika bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba i Zagrebačke županije sudjelovalo je na zajedničkom iftaru prvog dana Ramazana 18. lipnja 2015. u zagrebačkoj džamiji. Vjernike je na zajednički iftar pozvao Medžlis Islamske zajednice Zagreb kojeg već četvrtu godinu zaredom u Zagrebu organizira općina Bayram-paša iz Istanbula iz Turske u sklopu konvoja “Bratstvo ne poznaje granice”. Ovaj konvoj traje već 11 godina, a tijekom 30 dana Ramazana, osim Zagrebu održan je u još trideset gradova u BiH, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i i Bugarskoj. Čim je te večeri sunce zašlo muftija zagrebački Azis ef. Hasanović je proučio molitvu na platou ispred džamije te pozdravio nazočne; Ahmeta Tutu, veleposlanika Turske u Hrvatskoj, i Milana Bandića, gradonačelnika Zagreba, kao i brojne vjernike svih generacija, od male djece do staraca, nakon čega je poslužena večera. Poslije večere održan je bogat zabavni program kojeg su izveli umjetnici iz Turske, a nastupio je i BKUD „Sevdah“ iz Zagreba. Pokrovitelji konvoja „Bratstvo ne poznaje granice“ su donatori iz Turske kao i oni iz lokalne zajednice.

Dan češke neovisnosti obilježen je 28. listopada u Svetom Ivanu Zelini, tog datuma 1918. godine stvorena je Čehoslovačka država. Svečanost je organizirao Franjo Vondraček, predstavnik češke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji. Tom prigodom kratko je upoznao prisutne zašto je taj datum važan u češkoj povijesti te o hrvatsko-češkim vezama.

Svečanosti u Zelini prisustvovao je i češki veleposlanik u Hrvatskoj Martin Košatka sa suprugom, zamjenik župana Zagrebačke županije Rudolf Vujević, predsjednik Vijeća češke manjine Grada Zagreba Juraj Bahnik, predsjednik Vijeća srpske manjine Zagrebačke županije Dragiša Pilipović, u ime grada Zeline Branka Hodža, te ravnatelj zelinskog muzeja Mladen Houška. U kulturno-umjetničkom programu sudjelovali su pjevači i glazbenici udruge Češka beseda Zagrebačke županije.

Iftar Bošnjaka Grada Zagreba i Zagrebačke županije


Dan Šestina

Mađarski pjevači na šestinskoj fešti

Suradnja Čeha Zagrebačke županije s matičnom domovinom

Folkloraši i pjevači u Breclavu

Na ovogodišnjoj proslavi Dana Šestina, zagrebačke podsljemenske četvrti, održanoj 4. srpnja priređen je bogat kulturno-umjetnički program. Tradicija obilježavanja Dana Šestina duga je četiri desetljeća i traje od 1974. godine kad su Šestinčani odlučili pokazati javnosti svoju bogatu etno kulturu. Ta praksa se ponavlja svake godine, a ove su na proslavi nazočili Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba, i Darinko Kosor, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, te brojni ugledni gosti. Za bogat kulturno-umjetnički program probinulo se

nekoliko kulturno-umjetničkih društava; Hrvatsko seljačko pjevačko društvo "Sljeme" iz Šestina koje ove godine slavi 120. godišnjicu postojanja, a osim tog društva, uz još neka domaća, nastupili su pjevači iz Zselicszentpala kod Kaposvara u Mađarskoj. Radi se o KUD-u koji izvodi mađarske narodne pjesme, a koji je na međunarodnim festivalima folklora u posljednjih 16 godina osvojio jednu zlatnu i četiri srebrne medalje. Taj KUD je u Šestine stigao zahvaljujući Imbri Berkešu, predstavniku mađarske nacionalne manjine u Mićevcu u Zagrebačkoj županiji i predsjedniku Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije.

Predstavnik češke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji Franjo Vondraček, dogovorio je, uz financijsku pomoć Županije, glazbenu suradnju s češkim gradom Breclavom (Bžeclavom). Suradnja je

dogovorena s društvom „Horvatčane“, a osim autohtonih Moravljana, članovi ovog društva su i potomci moravskih Hrvata čiji su se preci doselili oko 1530. bježeći pred osmanlijskim napadačima.U Breclav su 25. rujna putovali folkloraši HKUD- a Petar Zrinski iz Vrbovca i pje-vači udruge Češka beseda Zagrebačke županije sa sjedištem u Dubravi. Nastupili su na Svetovaclavskim danima, a osim Breclava posjetili su i kompleks dvoraca u Valticama i Lednicama koje su pod zaštitom UNESCO-a. Suradnja će se vjerojatno nastaviti i iduće godine dolaskom čeških gostiju na vrbovečku manifestaciju "Kaj su jeli naši stari".

Mađarski pjevački zbor

Češka beseda


Tekst: Slavica ŠarovićSnimio: Toni Hnojčik

Nova predstavnica makedonske nacionalne manjine Zagrebačke županije je Lena Đapić, dipl. pravnica, članica ženskog pjevačkog zbora Ezerki, što u prijevodu znači žene s jezera. Leni Đapić je ovo drugi mandat, a osim što predstavlja makedonsku nacionalnu manjinu osnivačica je Hrvatsko-makedonskog društva, Zajednice Makedonaca, te jedna od osnivačica Ezerki i orkestra 7/8 sedum osmini, koji je dobio ime po najpoznatijoj makedonskoj ritmičkoj mjeri.

Gospođa Đapić živi s obitelji u Harmici u općini Brdovec, a rođena je u Gevgeliji u Makeodniji. Odrasla je u Skoplju gdje se školovala i diplomirala pravo i gdje je upoznala supruga Damira, koji je studirao na Tehnološkom fakultetu u Skoplju.

- Damir je došao iz Zagreba na studij u Skoplje gdje je diplomirao kemijsko inženjerstvo, tamo smo se upoznali i vjenčali, a u Skoplju su rođene i naše dvije kćeri. Kad smo došli živjeti u Zagreb imala sam 26 godina i zaposlila sam se u Sintalu gdje sam provela najveći dio radnog vijeka. No Makedonija mi je ostala u srcu i kad se Hrvatska osamostalila odlučila sam osnovati Zajednicu Makedonaca i Hrvatsko-makedonsko društvo, a poslije sam sudjelovala i u osnivanju pjevačke grupe Ezerki i orekestra 7/8 – kaže Đapić koja predstavlja 217 Makedonaca s područja Zagrebačke županije. Otkako se od 2007. na području Zagrebačke županije počeo razvijati kulturni život nacionalnih manjina, Đapić se, osim što

pjeva u grupi Ezerki, koja je dosad objavila pet albuma makedonskih etno pjesama, maksimlno angažirala i u realizaciji programa vezanih za obilježavanje nacionalnih blagdana, ali i promociju makedonske kuhinje te povezivanju Makedonije i Hrvatske. U tome veliku podršku ima Grada Zaprešića kojem pripada i općina Brdovec pa Ezerki često održavaju koncerte u Pučkom učilištu u Zaprešiću, a jedan su održale i u dvorcu Lužnica. Također ta pjevačka grupa nastupa i u Muzeju Matija Skurjeni, a Đapić namjerava uskoro uspostaviti suradnju Muzeja Skurjeni s Makedonijom tako da u Zaprešiću bude izložba žetalačkih običaja iz Makedonije. – Želimo u Zaprešiću organizirati i izložbu kolekcije makedonskog Muzeja voštanih figura, jedinog takvog u ovom dijelu svijeta – kaže Đapić.

Proslave makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj nezamislive su bez sudjelovanja Ezerki&7/8, a jedna od njih je proslava Dan ustanka makedonskog naroda koja je održana 11. listopada ove godine. Ezerki su održale mali koncert, promovirali smo knjige i imali izložbe. Imamo podršku ZŽ i Grada Zaprešića što nam olakšava djelovanje i provedbu našeg programa za očuvanje nacionalnog identiteta – kaže Đapić.

Sjećanje na Makedoniju Lene Đapić uvijek počinje slikom Ohridskog jezera, zbog toga se i Ezerki tako zovu. Prošle godine je ta pjevačka grupa, dok je gostovala u Makedoniji pod pokroviteljstvom ministrice kulture Elizabete Kančeske Milevske, snimila 20 sati materijala za dokumentarni film.

– Iz toga smo izvukli glazbenu razglednicu “Makedonija zauvijek”, a sad se radi na montaži dokumentarnog filma – kaže Đapić koja je u prošlom mandatu utemeljila manifestaciju “Mirisi i okusi Makedonije”.

Iduće godine će zajedno s Hrvatsko-makedonskim društvom objaviti knjigu “Moja sjećanja”, autorice Judite Rey Hudeček, Hrvatice koja je studirala u Makedoniji. Osim u srcu Lene Đapić, Makedonija je našla mjesta i u njenoj hrvatsko-makedonskoj kuhinji. Usvojila sam hrvatsku kuhinju, ali makedonska jela kuham ljeti i uzgajam bamije u svom vrtu. Pripremam turli tavu, ajvar, pinđur, ljuticu, belomorski pinđur, razne pite s porilukom….

Svake godine idem u Makedoniju, moje dvije kćeri su tamo rođene i živjele su tri godine, i vrlo dobro govore makedonski – kaže Đapić koja poručuje da je najvažnije očuvati nacionalni identitet, a to se najlakše može kroz jezik, pjesmu i folklor.

PredstavljanjeLENA ĐAPIĆ, predstavnica makedonske nacionalne manjine Zagrebačke županije

IDENTITET SE ČUVA ZNANJEM JEZIKA I PRAKTICIRANJEM

OBIČAJA

Lena Đapić


• Kakvi su trogodišnji rezultati rada Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije?

- Mogu reći da sam nakon tri godine rada Koordinacije više nego zadovoljan iako je ova godina ‘potrošena’ na manjinske i parlamentarne izbore. Nacionalne manjine imale su izbore u svibnju, a u studenom su bili parlamentarni izbori. Registracija izbornih rezultata i izdavanje rješenja vijećima i predstavnicima nacionalnih manjina vrlo je dugo trajala što zbog godišnjih odmora, što zbog sporosti administracije, tako da je to vrlo, vrlo dugo kočilo naš posao. Zbog svega toga nismo mogli realizirati programe koje smo planirali. Svake godine u ožujku nam sufinanciraju program i ovisno o novcu koji dobijemo realiziramo programe. Meni se dogodilo da i kao predstavnik mađarske nacionalne manjine, nisam uspio odraditi 20. kolovoza Dan svetog Stjepana, najvećeg blagdana Mađara, najvećeg mađarskog kralja i utemeljitelja moderne mađarske države, a nisam ni 23. listopada mogao obilježiti godišnjicu Mađarske revoluciju 1956.. Imao sam u planu realizirati kulturne večeri, ali ta dva programa vezana za spomenute datume nije se moglo realizirati jer smo čekali registraciju. Donedavno nisu bili registrirani ni predstavnici nacionalnih manjina, a o vijećima i Koordinaciji da i ne govorim. Svi ti programi bili su u detalje razrađeni i pozvani su gosti; mađarska kulturno-umjetnička društva iz Baranje, Slavonije i Bjelovarsko-bilogorske županije, ali nije ih bilo moguće realizirati zbog čekanja rješenja o registraciji. Ipak uspjeli smo sve to objediniti tek u studenom

Imbro Berkeš je ponovno izabran za predsjednika Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije. Iza Berkeša i Koordinacije su tri godine rada tijekom kojih je dokazao da su i predsjednik

i Koordinacija ispunili svoju ulogu. Ono zbog čega je Koordinacija osnovana, a to je zajedničko nastupanje svih nacionalnih manjina pred Zagrebačkom županijom, naveliko funkcionira. Na području ove Županije 2015.

konstituirana je još jedna, njemačka nacionalna manjina. Svaka manjina ima isti cilj - sačuvati nacionalni identitet što ne može bez podrške institucija. Berkeš ističe da su manjine dugoročno gledano na najboljem putu

da to i ostvare, ali to mogu samo uz podršku Županije.

IntervjuImbro Berkeš, predsjednik Koordinacije vijeća i

predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije

KOORDINACIJA JE ISPUNILA SVOJU ULOGU

Imbro Berkeš

Razgovarala: Slavica Šarović

Snimio: Toni Hnojčik


na proslavi Mađarske večeri kad su se svi okupili i sudjelovali u kulturno-zabavnom programu. Sad mi je najveći problem podmiriti račun što nije jednostavno jer je ispao mnogo veći nego što sam planirao. Sve sam te manifestacije koje nisu održane spojio u jednu – Mađarsku večer - i doveo folklorne grupe iz različitih krajeva Hrvatske koje su trebale sudjelovati na manifestacijama koje nisu održane. Došli su članovi nekoliko KUD-ova, pjevački zbor i tamburaški orkestar tako da je autobusima iz raznih hrvatskih gradova i sela, u Veliku Goricu gdje je bila proslava Mađarske večeri, došlo 90 sudionika programa. Bilo je vrlo lijepo i vrijedilo je angažirati se.

• Što takvi nastupi znače za mala mađarska kulturno-umjetnička društva iz raznih dijelova Hrvatske koja se nemaju gdje promovirati, a konstantno uvježbavaju svoj program i čuvaju kulturno nasljeđe?

- Najveći problem je što ti ljudi rade cijelu godinu, i odrasli i djeca, i ovakvi događaji su jedina prigoda gdje mogu pokazati svoj rad i njegovati svoju kulturu i tradiciju. Umjesto da smo imali nekoliko događaja, imali smo samo jedan jer Ministarstvo uprave nije poslalo rješenja na vrijeme bez kojih nismo mogli realizirati te planove i organizirati događaje.

Drago mi je da su na kraju ipak došli svi iz Baranje, Slavonije i Bjelovarsko-bilogorske županije na Mađarsku večer na kojoj je bilo vrlo lijepo. Svi smo se lijepo zabavili, govorili mađarski, plesali mađarske plesove i pjevali mađarske pjesme, bilo je oko 180 uzvanika. Zbog toga mislim da se ovo kašnjenje rješenja više ne smije ponoviti kako više ne bismo imali ovakvih problema. Ministarstvo uprave je moralo biti mnogo fleksibilnije i brže izdavati rješenja predstavnicima i vijećima nacionalnih manjina da možemo naše planirane programe odraditi na vrijeme. Već sam psihički umoran od napora da sve zamišljeno realiziram u nemogućim uvjetima.

• Što je značilo osnivanje Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije za manjine?

- Nama osobno vrlo mnogo znači, bili ste prisutni kad smo obilježavali Dan nacionalnih manjina i sve je bilo na nivou onako kako treba biti. Nije bilo incidenata, sve je odrađeno na vrijeme i kako treba, iako znamo da se organizacija takvih događaja na kraju svede na anagažman jednog ili dva čovjeka. Nije mi žao, ja sam potegao puno, ali sam to i htio, volim biti angažiran i uvijek ću potrošiti svoje slobodno vrijeme za dobrobit nacionalnih manjina, kako se ono kaže ‘bez da mi netko plati ijednu kunu’. Ali problem je u tome da sve to košta; putne troškove moram pokriti, a ne putujem samo između Velike Gorice i Zagreba, nego i po cijeloj Zagrebačkoj županiji, po Hrvatskoj i Mađarskoj.

Bez komunikacije se ništa ne može napraviti, a komunikacija je skupa.

• Kakva je suradnja Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina s matičnim zemljama?

- Nama je cilj da budemo most između Zagrebačke županije i naših matičnih država. Kao predstavnik Mađara prije tri godine počeo sam suradnju između naše Županije i mađarske županije Šomođ. Ove godine na Mađarsku večer došli su nam gosti iz Mađarske Norbert Biro, zamjenik župana županije Šomođ, i Tibor Čuč, predsjednik Hrvatske samouprave u gradu Kapošvar, koji su s Rudolfom Vujevićem, zamjenikom župana Zagrebačke županije, i Draženom Bošnjakovićem, predsjednikom Županijske skupštine Zagrebačke županije, razgovarali o gospodarskoj suradnji. Bit će nešto od tih razgovora.

• Ove godine je na području Zagrebačke županije konstituirana i njemačka nacionalna manjina. Imate li već plan zajedničke suradnje?

- Što se tiče njemačke nacionalne manjine Zagrebačke županije radi se o malobrojnoj manjini koja ima veliki problem star osam godina. Prvi njihov predstavnik je imao tajnicu koja je bila u radnom odnosu i koja, nakon što je njemu istekao mandat, nije dobila otkaz. Na kraju je tužila bivšeg predstavnika, koji joj nije dao otkaz i koji se odselio s područja Zagrebačke županije, i zatražila isplatu zaostalih plaća. Danas je taj iznos vrtoglavo visok, s kamatama navodno oko 300.000 kuna. Zbog čega ovo govorim? Zato jer naš zakon nije dorečen kad je riječ o predstavnicima nacionalnih manjina. Radimo na naš OIB što u spomenutom slučaju znači; ako gospođa koja je tužila bivšeg predstavnika njemačke nacionalne manjine dobije spor - blokirat će njegov osobni račun. Kako raditi u takvim zakonskim okvirima?

• Kakvi su planovi i programi Koordinacije za 2016.?

- Ništa posebno nije izmijenjeno u odnosu na dosadašnje. Namjeravali smo snimiti dokumentarni film, ali s obzirom da zbog čekanja na rješenje o registraciji nismo mogli dobiti novac, tražili smo prenamjenu. Želimo podržati razvoj portala za nacionalne manjine na kojem smo ja i predstavnik češke nacionalne manjine Franjo Vondraček stručni suradnici. Nadam se da ćemo iduće godine snimiti taj dokumentarni film, a ovim putem molim podršku Županije da to i ostvarimo.

• Jeste li zadovoljni kako mediji prate Koordinaciju?

- Bez medija mi bismo bili nula. Što nam vrijedi raditi ako nas nitko ne prati? Nama mediji mnogo pomažu i zbog toga tražimo od ZŽ potporu lokalnim medijima poput Z1, Županijske tv i Radio Martina….


Saborski zastupnik Goran Beus Richembergh je od svibnja 2015. i predstavnik njemačke nacionalne manjine Zagrebačke županije. Radi se o malobrojnoj manjini koja dosad nije bila aktivna, ali Beus Richembergh

namjerava okupiti pripadnike njemačke manjine 'zagrebačkog prstena' i posvetiti se realiziranju kulturno-edukativnih programa.

Razgovarala: Slavica ŠarovićSnimio: Toni Hnojčik

• Predstavnik ste njemačke nacionalne manjine Zagrebačke županije, nove manjine na tom području. Zašto se tek sad njemačka nacionalna manjina registrirala u ZŽ?

- Tek je objavom rezultata popisa pučanstva iz 2011. godine utvrđeno da na području naše Županije živi više pripadnika njemačke nacionalne manjine od minimuma koji je utvrđen Ustavnim zakonom da bi manjina ostvarila pravo na izbor svog službenog

predstavnika. A prvi redovni izbori za manjinsku samoupravu nakon toga provedeni su tek ove godine.

• Otkad pripadnici njemačke nacionalne manjine žive na području Zagrebačke županije, a otkad vi i gdje?

- Prvi njemački doseljenici na današnjem području Zagrebačke županije bilježe se još u 13. stoljeću, dakle u doba Hrvatsko-ugarskog kraljevstva. Uglavnom se radilo o majstorima; obrtnicima i trgovcima. Značajna kolonija Nijemaca živjela je tad u Samoboru. Tijekom

kasnog Srednjeg vijeka više je plemića Nijemaca, poput grofova Celjskih, a

kasnije i Ungnada, posjedovalo imanja na području 'zagrebačkog prstena'. Oni su na svoje posjede doseljavali Nijemce kao predradnike, upravitelje, obrtnike, ali i plaćene vojnike i kaštelane, poput Jurja Brandenburškog koji je posjedovao i Medvedgrad i Lukavec-grad. Od 16. stoljeća pratimo i pojačanu eksploataciju ruda u Samoborskom gorju gdje su za tu svrhu doseljeni i brojni saski rudari. I danas mnoga prezimena u Rudama kod Samobora svjedoče o njemačkom podrijetlu dijela lokalnoga stanovništva. I kneževi od Thurna i Taxisa su u Turopolju u 19. i 20. stoljeću imali velika imanja i industrijske pogone.

INTERVJUGORAN BEUS RICHEMBERGH, saborski zastupnik i predstavnik

njemačke nacionalne manjine Zagrebačke županije

ŠTO GOD NAPRAVIM ZA NJEMAČKU MANJINU BIT ĆE VIŠE OD ZATEČENOG

Goran Beus Richembergh


Od poznatijih Nijemaca koji su živjeli na području današnje Zagrebačke županije posebno valja izdvojiti muzikologa Ferdu Livadića (Ferdinanda Wiesnera), koji je živio u svojem dvorcu u Samoboru (danas gradski muzej), samoborskog gradonačelnika Ljudevita Šmidhena (Schmidtchena), te poznatog, i u svoje vrijeme vrlo popularnog samoukog slikara Karla ml. (Dragutina) Weingärtnera, koji je živio na obiteljskom imanju u Velikoj Mlaki.

• Kako ste kao saborski zastupnik našli vremena i za angažiranje u nacionalnoj manjini?

- Moj nacionalno-manjinski angažman počeo je još 1989., dakle mnogo prije profesionalne političke karijere. Aktivist njemačkih nacionalno-manjinskih udruga sam od 1990. godine, a jedan sam od osnivača Njemačke zajednice – Zemaljske udruge Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, najveće i najvažnije organizacije naše manjine. Osnovali smo je u Zagrebu prije 23 godine, a 1997. smo joj sjedište preselili u Osijek. Prije pet godina sam objavio i opsežnu monografiju „Nijemci, Austrijanci i Hrvati“. To je prvi prikaz povijesti njemačke i austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini na hrvatskom jeziku.

• Osim vas, javnosti se još nisu predstavili pripadnici njemačke nacionalne manjine Zagrebačke županije. Koliko ih ima i kakve planove namjeravate realizirati?

- Pripadnika njemačke manjine u našoj Županiji je oko 120. Među njima ima i suvremenih doseljenika. Tek njih dvadesetak izravno ostvaruje i svoja nacionalno-manjinska biračka prava. No radi se uglavnom o starijoj populaciji koja živi vrlo raštrkano u nizu naselja širom županije i nije organizirana niti povezana. U zastupanju njihovih interesa naglasak ću dati na kulturno-prosvjetnim programima i povezivanju s Njemačkom zajednicom, kao našom najvažnijom udrugom u Hrvatskoj.

• Što osobno mislite o položaju nacionalnih manjina u Hrvatskoj?

- Zakonima utvrđeni standardi su mnogo viši u Hrvatskoj nego u mnogim drugim europskim zemljama. No praksa u provođenju zakona još uvijek kaska za njima. Zastupljenost manjina u javnim službama tek je jedan od parametara kojima je to moguće dokazati. Njemačka nacionalna manjina je suočena s problemom

identiteta zbog sudbine koju je doživjela nakon 2. svjetskog rata. U Hrvatskoj je 1941. godine živjelo oko 170 tisuća Nijemaca. Danas, nakon višedesetljetnih poratnih progona i agresivne asimilacije ostalo nas je tek oko 3 tisuće deklariranih, a manjina je ostala bez identitetskih veza. No iza sebe je ostavila bogatu kulturnu i društvenu baštinu na korist svima. Računamo da ima još oko 50 tisuća tzv. Kriptonijemaca, dakle onih koji znaju za svoje njemačko podrijetlo, mnogi su sačuvali i svoja izvorna prezimena, ali su se asimilirali i smatraju se pripadnicima drugih etničkih zajednica, ponajprije Hrvatima. Ostale, osobito veće nacionalne manjine muku muče s nekim drugim, njima svakako važnijim problemima.

• Što će biti vaš prvi posao u predstavljanju njemačke nacionalne manjine?

- Krećem od čiste nule. Što god napravim, bit će mnogo više od zatečenog. A kao što rekoh, pozabavit ću se primarno kulturno-prosvjetnim programima i pojavnjivanjem našega postojanja. Projekt kojemu ću se posvetiti za početak bit će pokretna izložba „Nijemci u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji“. Njom ću nastojati prikazati povijest naše manjine od Srednjega vijeka do danas, baštinu koju su stvorili te najvažnije velikane njemačkog korijena koji su ostavili traga u povijesti ovoga dijela Hrvatske.

• Otkad vaša obitelj živi na području Hrvatske i iz kojeg su dijela Njemačke stigli?

- Moj izravni njemački predak Josip (Joseph) stigao je u Hrvatsku, konkretnije u Dalmaciju, početkom 19. stoljeća u austrijskoj vojnoj službi. Njegovi korijeni sežu glavnom linijom u Sasku, a sporednim u Štajersku i još prije u središnju Češku. Oženio je Maru i otad pa do danas, u čast rodonačelnika, u našoj obitelji u svakoj generaciji imamo po najmanje jednog Josipa. Moj stariji sin je jedanaesti Josip po redu. Dvanaesti Josip u našoj široj obitelji rođen je prije dvije godine. I tako čuvamo spomen na svojeg njemačkog pretka.

• Govorite li njemački jezik?

Nažalost, tek toliko da se mogu sporazumjeti. Nikad nisam sustavno učio jezik svojih predaka. Tek sporadično i samostalno. No to je zajednička 'boljka' barem 80 posto nas hrvatskih Nijemaca.

Poštovani,

Koordinacija Vijeća

i predstavnika

nacionalnih manjina

Zagrebačke županije

želi čestit Božić

manjinama

koje ga slave,

a svima sretnu

i uspješnu Novu 2016.

Predsjednik KoordinacijeImbro Berkeš

Sretan Božić i Nova 2016.

Documents

KOORDINACIJA · 2018-12-18 · dom čestitam Božić pripadnicima nacionalnih manji-na koji ga slave i svima želim sretnu i uspješnu Novu 2016. Bilten 1 - 3 Koordinacije vijeća