Blagoslovljen Božiæi sretnu Novu 2012. godinu

IZVRŠENJE PRORAČUNA ZA 2011. TE PROJEKTI ZA 2012. GODINU- str. 5

IZVRŠENJE PRORAČUNA ZA 2011. TE PROJEKTI ZA 2012. GODINU- str. 5

HRVATSKI VATROGASNI DOM - 75. OBLJETNICA DOMA I IMENA - str. 4

HRVATSKI VATROGASNI DOM - 75. OBLJETNICA DOMA I IMENA - str. 4

IZVIĐAČKA AKCIJA “BETLEHEMSKO SVJETLO 2011.” - str. 6

IZVIĐAČKA AKCIJA “BETLEHEMSKO SVJETLO 2011.” - str. 6

UDRUGA UMIROVLJENIKA U 2011. - str. 7UDRUGA UMIROVLJENIKA U 2011. - str. 7

KONJŠČINSKI ŠAMPIONI MEDA - str. 8KONJŠČINSKI ŠAMPIONI MEDA - str. 8

GROFOVI KONJSKI NA MARTINJSKOM TURNIRU - str. 9

GROFOVI KONJSKI NA MARTINJSKOM TURNIRU - str. 9

ŽUPANIJSKA SMOTRA MALIH VOKALNIH SASTAVA U BUDINŠČINI - str. 7

ŽUPANIJSKA SMOTRA MALIH VOKALNIH SASTAVA U BUDINŠČINI - str. 7

Prosinac 2011. • broj 15 • besplatni primjerak

2

v

Konačno nakon 20 godina općini Konjščina dostojna općinska zgrada

IZVRŠENJE PRORAČUNA ZA 2011. TE PROJEKTI ZA 2012. GODINU

Lampaš: Koliko su manji izvorni prihodi 2011. godine u odnosu na 2010. proračunsku godinu?

Načelnik:Izradom proračuna za 2011. godinu planirali smo manje izvorne prihode za 600.000,00 kuna u odnosu na 2010., zbog smanjenja stope poreza na osobni dohodak i očekivali smo minimalan rast gospodarskih aktivnosti čime bismo mogli financirati sve zacrtane projekte te rad udruga građana. Nažalost, naša očekivanja se nisu ispunila te je došlo do daljnjeg smanjivanja punjenja proračuna tako da je izvršenje za 20 posto manje od planiranog.Stoga smo u rebalansu proračuna prinuđeni smanjiti rashode za gore navedeni postotak.

Lampaš: Koliki je utjecaj smanjenih izvorn ih pr ihoda na rea l izac i ju predviđenih projekata?

Načelnik: Naravno da smanjenje izvornih prihoda utječe na realizaciju projekata jer u svakoj investiciji ima i dio koji se izdvaja iz izvornog proračuna. Protekle 2011. godine imali smo projekte za koje nismo trebali izdvajati sredstva iz našeg proračuna jer je udio iz drugih izvora bio sto posto; na primjer završetak kanalizacije prema Pešćenom koji iznosi 977.000,00 kuna i u potpunosti je isplaćen sredstvima Hrvatskih voda. Neke od projekata nismo ni mogli započeti jer ostale institucije nisu uspjele riješiti svoj dio posla da bi Općina Konjščina mogla odraditi svoj dio a takav primjer je uređenje nogostupa prema Jertovcu uz županijsku cestu 2205. Moram pohvaliti ŽUC Krapinsko-zagorske županije i ravnatelja Jasmina Krizmanića na pomoći i zajedničkom trudu oko uređenja županijskih cesta na području naše općine.

Lampaš: Koji su to projekti koje ste započeli, odnosno završili u 2011. godini?

Načelnik: Protekle 2011. godine realizirano je više projekata od kojih su najznačajniji izgradnja odvojka Bistričke

ceste u ZMG 1 u iznosu od 1.100.000,00 kuna, završetak kanalizacije kraka K3 i K3-1 p rema Pe š ćenom u i znosu od 977.000,00 kuna, rekonstrukcija i dogra-dnja općinske zgrade 1.300.000,00 kuna te asfaltiranje nerazvrstanih putova u Klimnu, Jertovcu i Pešćenom u iznosu od 500.000,00 kuna. Od ostalih aktivnosti moram naglasiti da smo završili nogostup u Varaždinskoj ulici (130.000,00 kn), kanalizaciju u Voćarskoj ulici (61.000,00 kn), u suradnji sa ŽUC-om proširena je cesta u Donjoj Konjščini te presvučena novim slojem asfalta i postavljen unutarnji rubnjak od mjesnog groblja do župne crkve u dužini od 450 metara (80.000,00 kn).

Izvedena je rekonstrukcija društvenog doma u Sušobregu (150.000,00 kn), izrađena je projektna dokumentacija nerazvrstanih putova u Turnišću, Šošta-rići-Grošeki-Horvati-Brlekovo, spojni put Brlekovo-Batina, spojni put Bočadir-batinska cesta i u Jertovcu put od Crnekovića do Cerovca (130.000,00 kn). Društveni domovi u Pešćenom, Klimnu, Turnišću i Kosovečkom priključeni su na plinsku mrežu (35.000,00 kn) te dom u Pe š ćenom na e l e k t r i č nu m režu (10.000,00 kn). Proširena je javna rasvjeta na zaseok Jantoleki (30.000,00 kn) te plaćen priključak za javnu rasvjetu u zaseoku Šagudi (10.000,00 kn).

Iza nas je jedna od najtežih proračunskih godina u novijoj po-vijesti čovječanstva i sigurno najte-ža od formiranja Općine Konjščina. Koliki je utjecaj na punjenje prora-čuna imala ekonomska kriza i kakve su posljedice po izvršenje zacrtanih projekata u Općini Konjščina doznali smo od načelnika Mirka Krznara.

Intervju s načelnikom Općine Mirkom Krznarom

Gospodarske zone općine

Konjščina

Gospodarske zone općine

Konjščina

Konjščina 2011.2011.

Jertovec-CvetkiJertovec-Cvetki Jertovec-HopekiJertovec-HopekiJertovec-PsarićiJertovec-Psarići

3

v

Izrađena je potrebna dokumentacija za realiziranje vodoopskrbe zaseoka Šavorići (40.000,00 kn), projektna dokumentacija rekonstrukcije i proširenja državne ceste D24 od Konjščine do Galovca (80.000,00 kn) te idejnog projekta odvodnje za cijelo područje općine (61.000,00 kn).

Lampaš: Koje projekte nastavljate, a koje nove planirate započeti u 2012. godini?

Načelnik: Nastavljamo s asfaltiranjem nerazvrstanih putova u Jertovcu, Klimnu, Bočadiru, Turnišću i G. Konjščini gdje očekujemo pomoć Županije i Ministarstva regionalnog razvoja. Rekonstrukciju i proširenje mreže javne rasvjete na cijelom području općine započet ćemo posta-vljanjem 117 rasvjetnih tijela uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Izgradnjom nogostupa i odvodnje od Konjščine do Galovca te uz mjesno groblje do Bočadira završila bi prva dionica rekonstrukcije državne ceste D24. Nastavljamo s izgradnjom kraka fekalne kanalizacije od škole u Konjščini do Galovca uz željezničku prugu sa sufinanciranjem Hrvatskih voda. Prijavom i prolaskom u trećem krugu IPARD pro-grama rekonstruirat ćemo putove kroz poljoprivredno zemljište u Turnišču, Batini, Jertovcu i Bočadiru, a preko programa EIB-3 završiti proširenje i rekonstrukciju dječjeg vrtića.

Očekujemo pomoć ŽUC-a u uređenju županijskih cesti u D. Konjščini, G. Konjščini, Jertovcu i Pešćenom. Uz pomoć Ministarstva kulture planiramo izraditi projektnu dokumentaciju potrebnu za unutarnje uređenje i uređenje okoliša Starog grada. S Krapinsko-zagorskom

županijom i Geodetskom upravom prići ćemo izradi novog prostornog plana općine te detaljnog plana uređenja centra Konjščine. Izradit ćemo projekt proširenja i uređenja Doma kulture (kinodvorana) i tržnice na malo te projekt infrastrukture u gospodarskim zonama Mala Lasača i Jertovec. Od projekata koji su važniji a planiramo ih započeti u idućoj godini su uređenje mjesnog groblja i mrtvačnice s okolišem te izgradnja vodovoda u zaseoku Šavorići.

Lampaš: Koliki proračun je planiran za narednu 2012.godinu?

Načelnik: Proračun za 2012.godinu planiran je u iznosu od 15.164.320,00 kuna od čega 5.500.000,00 kuna otpada na EU projekte IPARD i EIB. Iako nas čeka teška i ekonomski neizvjesna godina mišljenja sam da možemo ostvariti proračun od 9 do 9,5 milijuna kuna.

Svakako moramo raditi na izradi nove projektne dokumentacije kako bismo spremno dočekali ulazak Hrvatske u EU.

Lampaš: Što poručujete sumješta-nima na ulasku u 2012. godinu?

Načelnik: Predstoji nam teška krizna godina u kojoj će opstati samo najjači i najuporniji, stoga samo rad i red nas može izvući iz ekonomske krize. Općina Konjš-čina i ja kao načelnik učinit ćemo sve kako bismo našim sumještanima poboljšali uvjete života uz povoljnu klimu za razvoj gospodarstva.

Pozivam sve na više tolerancije i pažnje prema mladima i socijalno naju-groženijima.

U životu čovjeka najbitnije je zdravlje i ljubav, stoga svim ljudima dobre volje želim puno zdravlja, sreće i ljubavi te osobnog uspjeha u narednom razdoblju.

Želim svima blagoslovljen Božić i sretnu Novu 2012. godinu.

Radovi u tijeku: plinifikacija društvenih domova, rekonstrukije niskonaponskih

mreža i uvođenja javne rasvjete

Konjščina 2011.2011.

Konjščina 2011.2011.

Klimen-Boceki-KucljakiKlimen-Boceki-Kucljaki Pešćeno-KrebriPešćeno-Krebri

Netom završena

asflatiranja općinskih

cesta:

Netom završena

asflatiranja općinskih

cesta:

4

v

slika Doma iz 1940. godine

HRVATSKI VATROGASNI DOM - 75. obljetnica doma i imena

11. lipnja 1933. počinje iskop temelja dobrovoljnim radom uz nadzor zidara Blaža Rundeka, a 16. srpnja iste godine posvećen je temeljni kamen za gradnju Doma i počinje gradnja. Zidaru su na raspolaganju vatrogasci za dvorbu njih šest i l i osam raspoređeni po danima.

Te godine do jeseni posta-vljen je krov zaslugom naroda i vatrogasnih članova.

Istovremeno teku rasprave kako bi se dom zvao da se istom Domu dade napis kralje-vića Tomislava, pa ako bude dozvoljeno od Dvora moguće dobiti kakovu potporu da možemo lakše izgraditi.

Općina nije uplatila iznos koji je bio obećan niti su odobrena sredstva od Ba-novine, pa je Društvo imalo velike dugove.

Dom se ipak završava 1936. Zidar fasader Alojz Škrlec kleše natpis HRVATSKI VATROGASNI DOM, te je u k o l ovozu 1 9 3 6 . god i ne svečano otvoren Hrvatski vatrogasni dom sa spremištem.

U L j e top i s u DV D- a Konjščina 1926.-1936. piše:

Odmah od ranog proljeća poče lo se ž ivo rad i t i na dovršenju Hrvatskog vatroga-snog doma. Svi članovi, te iz cijele župe hrvatski seljački narod potpomogao je da se dogotovi taj velebni dom u našem ubavom Hrvatskom zagorju.

Na sjednici 13. svibnja 1936. zaključeno je da će se posveta obaviti na dan 09.

kolovoza 1936. u 11 sati, na sa jmi š tu , odnosno bašč i Vatrogasnog doma.

Sav narod, a najviše članovi ovog društva, prosili su Dragog Gospodina da im podijeli lijepo vrijeme da mogu pozvani gosti ići na velebnu proslavu, kakove do sada nije bilo u ovom kraju, pa se tomu danu veseli sve staro i mlado, da vide tko će sve stići na taj dan u naše mje-stance, u sredinu Konjščine.

Naročito se vesele svi članovi da suzdrži vrijeme, da Svevišnji blagoslovi njihov plod u najljepšem sunčanom danu.

Sva društva i prijatelje po-zvali smo da prisustvuju našoj proslavi što su se oni odazvali, pa su nam pismeno javili da dolaze.

Ta sva društva dolazila su korporativno vlakom i do 10 sati ujutro bili su svi kod Vatrogasnog doma.

Godine 1939. još pristižu računi za gradnju doma, a već 1940. dom se ograđuje s prednje strane i betonira se hodnik. U 1946. godini u njemu je sjedište Mjesnog narodnog odbora, a 1948. godine on se elektrificira.

Iako je nakon Drugog svjetskog rata bilo želja da se pridjev HRVATSKI makne sa fasade Doma, isto nije uči-njeno zahvaljujući gosp. Dra-gutinu Božiću, tadašnjem direktoru Termoelektrane Je-rtovec, članu DVD-a pa tako natpis ponosno stoj i 75. godina na sada već trećoj fasadi Doma i nadamo se da će tako bit i još dugo, dugo vremena.

Karlo Pazman

(Izvori: Zapisnika i Ljetopisa od 1926 - 1936. godine DVD-a Konjščina, te Spomen knjige u povodu ob i l j ežavan ja 80. te obljetnice Društva 1926. - 2006.)

Hrvatski vatrogasni dom jest Dom ne samo vatrogasaca već i mještana Konjščine i svih dobronamjernika. Ima pose-bno mjesto u našim srcima i simbol je vatrogastva našega kraja.

Prijedlog da se poduzmu koraci za izgradnju doma iznesen je 26. siječnja 1930. Poslani su dopisi vlastima da se podupre namjera izgradnje doma, piše se iseljenicima u Ameriku, raspodjeljuju se za-daci članovima za sakupljanje milodara po selima, orga-niziraju se zabave i priredbe u Starom gradu i štedi se za izgradnju doma.

Kraljevska banska uprava odobrava raspačavanje i pro-daju blokova tzv. opeke, a župnik prodaje svete sličice čiji prihod ide za izgradnju doma.

Od 1930. do 1932. traži se najpogodnija lokacija za dom, 06. studenog 1932. općinsko poglavarstvo općine Hraščina Trgovišće odobrilo gradnju na sajmištu u Donjoj Konjščini.

Već prije dobivanja loka-cije sakuplja se građevinsko drvo po selima dobrovoljno darovano drvo, prema izraču-nu Martina Curiša. Dogovoren je iskop kamena za temelje u pećini Jarek Habekov.

15. siječnja 1933. Dragutin Turčin izradio je nacrt i troško-vnik, te je predan zahtjev za građevnu dozvolu.

30. travnja iste godine općinski bilježnik i načelnik v r še očev id za g radn ju , uplaćuje se uknjižba i izabran je Odbor za gradnju.

1936.-2011.

5

v

Došašće ili advent je razdoblje u crkvenoj litu-rgijskoj godini, vrijeme pripreme za blagdan Božića i započinje četiri tjedna prije Božića. Riječ advent dolazi od latinske riječi adventus, a znači dolazak, pa adventsko vrijeme nazi-vamo i vrijeme došašća. To je vrijeme iščekivanja po-novnog Isusovog dolaska, vrijeme pripreme za Njegov dolazak u naša srca. Tada se počinju paliti svijeće na adventskom vijencu , kojih ima četiri i pale se svaku nedjelju po jedna. Svijeće predstavljaju trojedinog Boga, koji je svjetlo i pro-svjetljuje sve nas ljude, da bismo se pridružili Bogu i čovjeku.

U Vatrogasnom domu

Jertovec vatrogasci već tri

godine zaredom tradicio-

nalno priređuju priredbu za

djecu članova i stanovnika

Jertovca te za donatore i

sponzore koji tijekom cijele

godine na razne načine

potpomažu naše Društvo. Ove godine priredba je

održana 17. prosinca u 17.00

sati. Jertovečki vatrogasci

dosjetili su se kako bi djeci

dočara l i do lazak Djeda

Božićnjaka u saonicama, ali

nažalost nije bilo snijega, no

saonice su ipak stigle u

dvoranu doma zahvaljujući

jednom mještaninu koji je

posudio saonice za ovaj

događaj. U p rog ram p r i r edbe

uključi la su se djeca PŠ

Jertovec i njihova vrijedna

učiteljica Maja Đurđinovski s

DJED BOŽIĆNJAK U VATROGASNOM DOMU

JERTOVEC

DJED BOŽIĆNJAK U VATROGASNOM DOMU

JERTOVEC

Vrijeme je adventa ili došašćaVrijeme je adventa ili došašćaSvećenik u crkvi nosi

ljubičastu misnicu, slave se zornice, počinju velike ispovjedi.

Došašće govori kako Bog otac daruje svoga sina tj. Djetešce Isusa u jaslica-ma za nas ljude. To je najveća ljubav koju je Bog dao za čovjeka, to je vrijeme darivanja i pomoći, dobrih djela, pomirenja, odricanja i molitve. Za nas ljude nema radosnijeg dana od Božića, kada je Bog postao čovjekom, je-dnak u svemu s nama, ili kako nam reče sv. Augu-stin: «Bog je postao čovje-kom, zato da bi čovjek postao Bogom.»

Bog dariva, a mi ljudi moramo se približiti Bogu i čovjeku da bismo bi l i dostojni Boga i čovjeka.

režijom svojih igrokaza I

recitacijama koje su bile

popraćene pojedinačnim

instrumentalnim nastupima

djece. Ovim putem želimo se

zahvaliti na nesebičnoj po-

moć i Opć in i Konjšč ina ,

načelniku Mirku Krznaru i

tvrtci "KOGUTEX" iz Jertovca,

gosp. Stjepana Gorički bez

kojeg se ova priredba ne bi

mogla održati i time ostvariti

želje mališana koji se raduju

ovakvim događajima.

Sretne i blagoslovljene

božićne i novogodišnje

blagdane uz vatrogasni

pozdrav: "Vatru gasi i brata

spasi!"

Predsjednik DVD-a Ivica Pavlaković

6

v

Glavni slogan ovogodišnje akcije “Betlehemsko svjetlo” bio je “Neka bude svjetlo”. Mi, izviđači OI “Ivančica“ i treću smo se godinu zaputili u Beč kako bismo, simbolički, donijeli malo svjetla našem mjestu. Bili smo u društvu odreda iz Zlatara i Zagreba te proveli kvalitetno vrijeme družeći se. Iz Konjšči-ne, u Beč nas se zaputilo 16 velikih i malih.

Zasigurno ste već čuli o Betlehemskom svjetlu, no evo objašnjenja što je to zapravo. Betlehemsko svjetlo možemo nazvati i “svjetlom mira” što također i simbolizira. Kako se to prenosi sa svijeće na svijeću, tako bi se i mir tebao prenositi s čovjeka na čovjeka, a upravo su izviđači prava organizacija za pokretanje takvih akcija. Betlehemsko svjetlo pali se prvu nedjelju došašća na velikoj svečanosti u Betlehemu, na mjestu Kristova rođenja. Uz pomoć velikog broja nacio-nalnih izviđačkih organizacija, Svjetlo svake godine obilazi svijet i prenosi se svijećama milijuna vjernika.

Kako putovanje ne bi trajalo prekratko, osim Beča, posjetili smo i Bratislavu. Brati-

slava je grad koji je tijekom po-vijesti mijenjao mnogo vladara, prepun je starih građevina i kipova. Uz detaljan razgled Bratislave s profesionalnim vodičem, vidjeli smo i Hrvatsko

veleposlanstvo koje je jedno od ljepših građevina u Bratislavi u elitnom povijesnom dijelu s prekrasnim pogledom na cijeli grad. Taj dan veleposlanstvo se pripremalo za veliki prijem svih diplomata zbog potpisivanja pregovora za ulazak u EU. Vodič nas je ohrabrivao da je ulazak u EU uz sve gubitke ipak vrlo pozitivna stvar. Bratislava

je prelijep grad, pogotovo noću u božićno vrijeme kada su štandovi pre-puni ukrasa, suvenira i delicija. Smještaj u bratislavskom ho-stelu bila je naša nova ava-ntura.

Sljedeće jutro napustili smo hostel i nastavili naš put prema konačnom cilju - Beču. Bilo bi neoprostivo doći u Beč i ne vidjeti barem malo njegovih ljepota. Ovog puta odlučili smo ponovno posjetiti Prirodoslovni muzej jer nas je prošle godine fascinirao i željeli smo obnoviti saznanja i pogledati nove po-stave. Muzej je toliko velik, pun eksponata, da neki u dva sata slobodnog razgledavanja nisu uspjeli sve obići. Očito ćemo se morati ponovno vratiti, što nam neće tako teško pasti.

Uz pomoć naše voditeljice

uspjeli smo naći jednu od mnogobrojnih crkvi u Beču gdje se preuzima Svjetlo. Ove godine to je bila rimokatolička crkva Neuottakring koja je bila dovoljno velika da prihvati mnogobrojne izviđače, točnije, i z v i đa če i z s k o ro s va k e europske države te iz Argentine i SAD-a. Dobar je osjećaj kada pripadate nečemu tako velikom

i moćnom, kada su svi ljudi došli tu u crkvu i imaju isti cilj kao mi. Naš jedinstveni stari fenjer sada je u velikoj ulozi - čuva Betlehemsko svjetlo, svjetlo mira.

Sviđaju mi se susretljivi l judi. Takvu sam osobu i upoznala. Dakle, meni su uput i l i jednu djevojku iz Njemačke imenom Melanie. Razgovarale smo o tome kako bi njihov odred ovo ljeto želio kampirati u Hrvatskoj. Najma-nji problem! Ostale smo u kontaktu i svi se nadamo da ćemo slijedeće godine kampi-rati s društvom iz Njemačke. Kao mala izviđačka tradicija, moja je marama otputovala u Njemačku, a ja sada imam njezinu.

Kao šećer na kraju, imali smo još slobodnog vremena za razgledavanje okićenog Beča. Kada kažem okićenog, onda mislim da je svaka građevina, svaka ulica u lampicama i sve je u duhu Božića. To je nešto ča-robno što se ne može dočarati niti slikama jer iz svakog kutka dopiru razni mirisi i zvukovi. Beč je pravi svjetski multina-cionalni grad i središte kulture.

Po dogovoru s našim vele-časn im B lažom Bar to lom svečano smo donijeli svjetlo 11. prosinca u našu crkvu. Sada i Vi, naši sumještani, možete donijeti Svjetlo mira u svoje domove. Lijepo je otputovati nekamo jer se uvijek vratiš s novim iskustvom, doživljajima, a često i prijateljima. I kada napust i š državu na neko vrijeme, ona te uvijek primi natrag.

Budi pripravan!

Aneta Đurđinovski,OI „Ivančica“ Konjščina

Izviđačka akcija “Betlehemsko svjetlo 2011.”

7

v

I ove godine, 18.lipnja 2011. godine održa la se župan i j ska smot ra ma l ih vokalnih sastava u Budinščini. Smotru već tradicionalno svake godine organizira Zajednica kulturno-amaterskih društava Krapinsko-zagorske županije, a domaćini su KUD Franjo Dugan iz Budinščine. Na ovogodišnjoj

Udruga umirovljenika za-ključila je svoj ovogodišnji rad humanim činom. Uoči Božića, uz skroman dar i toplu riječ po-sjetila je članove (njih četrde-setak), koji se zbog bolesti nisu mogli uključiti u brojne akti-vnosti kroz godinu, najavljuje Ivan Kruhek, predsjednik Udru-ge umirovljenika Konjščina, koja djeluje na području općina Kon j š č i na , Bud i n š č i na i

Županijska smotra malih vokalnih sastava u Budinščini

smotri sudjelovalo je 8 vokalnih sastava u 4 kategorije: izvorna pučka glazba, folklorni sastavi, klasična glazba i suvremeno višeglasje. Vokalna skupina „Arete“ ove godine je po prvi put nastupila na ovoj smotri u kategoriji suvremenog više-glasja. .

Adam Mokos- Pazman

UDRUGA UMIROVLJENIKA U 2011.UDRUGA UMIROVLJENIKA U 2011.

Hraščina. Uljepšati umirovlje-ničke dane, razvijati solidarnost i kolegijalnost, pomoći članstvu u ostvarivanju prava iz miro-v i n s k og i z d r a v s t venog osiguranje temeljni su ciljevi udruge. Udruga ima 389 članova od čega u ogranku Budinščina 72, u Hraščini 61 i u Konjščini 256 članova, članica je Županijske koordinacije umirovljeničkih udruga i Mati-

ce umirovljenika Hrvatske. Sjedište Udruge je u Konjščini, D. Božića 6 ( tel. 426-143)gdje je svakoga utorka i petka u vremenu od 9 do 11 sati vrlo radno i živahno jer se planiraju i pripremaju aktivnosti. Drugog utorka u mjesecu u prostor-ijama Udruge zainteresirani mogu pristupiti mjerenju tlaka i razini šećera u krvi te dobiti korisne zdravstvene upute od viših medicinskih sestara.

Udruga samostalno, bez posrednika organizira u prosje-ku mjesečno jednom druženja, zabave, izlete, posjete kazali-štima, pri čemu polaznici snose troškove a mogu to činiti i obročno. Udruga sufinancira do dvije akcije godišnje, ovisno o mogućnostima. U 2011. penzioneri su proslavili Novu godinu, Dan žena i Fašnik, Martinje, bili su na susretu umirovl jenika Krapinsko- zagorske županije u Mariji Bistrici i ugostili Baranjce, članove prijateljske udruge iz

Grabovca, rekreirali se na bazenima u Čakovcu, ljetovali u Povljani na otoku Pagu i posjetili Sarajevo te pogledali četiri kazališne predstave.

Udruga se financira iz pro-računa triju općina, članarine i donacija. U slučaju smrti člana Udruge, umjesto vi jenca, obitelji se isplaćuje 250,00 kuna jednokratne pomoći (ove godine za šestero umrlih). Za slijedeću godinu, Predsjedni-štvo Skupštine udruge (sedam članova- po dva predstavnika iz ogranka i tajnik), donijelo je plan i program rada, vodeći se interesima i prijedlozima čla-nstva, svjesni materijalnog položaja umirovljenika i mogu-ćnosti sredine. Pozivaju umiro-vljenike da se učlane u Udrugu i nađu svoje mjesto u umirovlje-ničkoj obitelji, a sugrađane da im se pridruže u aktivnostima.

Zajedno je lakše i ljepše!

Karolina Kleković

8

v

Ove godine održano je 10. jubilarno ocjenjivanje i izložba meda Krapinsko zagorske županije. Ocjenjivanje je održa-no pod pokroviteljstvom Krapinsko – zagorske županije, Hrvatske Gospodarske komore Krapina i Saveza pčelarskih udruga KZŽ. Svečana dodjela priznanja ove godine

Na 10. jubilarnom ocjenjivanju i izložbi meda KZŽ za 2011.g. šampion je Darko Milinković iz Konjščine s bagremovim medom

Na 10. jubilarnom ocjenjivanju i izložbi meda KZŽ za 2011.g. šampion je Darko Milinković iz Konjščine s bagremovim medom

održana je u Zaboku 19.11.2011. u osno-vnoj školi Ksaver Šandor Đalski. Dodjeli priznanja prisustvovao je župan Krapinsko zagorske županije gosp. Siniša Hajdaš – Donćić sa svojim suradnicima te grado-načelnik grada Zaboka gospodin Ivan Hanžek. Ove godine na izložbu je predano 93 uzoraka meda a od toga 72 uzorka bagremovog meda. Bagremov med na tom ocjenjivanju ima veliku konkurenciju jer zagorski bagremov med ima visoku kvalitetu, pa sa sigurnošću možemo reći da je na ovom ocjenjivanju veća konkure-ncija nego na drugim ocjenjivanjima u zemlji i inozemstvu.

Ove godine šampion je naš kolega pčelar iz Konjščine Darko Milinković kojem je to već druga šampionska titula (prva je osvojena 2003.godine). Možemo s ponosom reći da su naši članovi iz Udruge „Nektar“ Konjščina tijekom proteklih desetak godina ostvarili visoke rezultate na svim razinama takmičenja pa smo tako i najtrofejnija udruga u županiji i državi. Da ne zaboravimo skoro svake godine šampione iz Konjščine: Nenad Martinjak, Denis Galina, Zoran Žugec, Vinko Ferenčić, Tomislav Majcen i aktualni svjetski šampion Ivan Kožić. Na samoj dodjeli

priznanja bilo je prezentirano svih dosa-dašnjih deset ocjenjivanja s osvrtom na broj uzoraka i postignutim rezultatima po godinama koje je prezentirao Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu KZŽ gosp. mr.Luka Čukjak te se održalo predavanje na temu Apiterapija i upotreba meda u kozmetici .

U Kulturnom centru u Semiću, Republika Slovenija 19.11. 2011. godine održa-na j e svečana pod je l a priznanja 13. međunaro-dnog ocjenjivanja meda. Ove godine sudjelovalo je 178 pčelara iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore i SAD-a. Iz Hrvatske su pristigla 62 uzorka. Najbolje ocijenjen med iz inostranstva je bagremov med našeg kolege iz Udruge pčelara „ Nektar“ Vinka Ferenčića iz Konjščine te je za taj uzorak dobio posebno priznanje.

Pored njega visoko su pla-sirani i Nenad Martinjak, Darko Milinković, Denis Galina, Ivan Kožić i Josip Derniković te im je dodijelje-na Zlatna medalja za bagre-mov med. Tijekom ovih desetak godina naši članovi su skoro svake godine odni-jeli šampionsku titulu i visoke rezultate među prvih pet u rangu zlata. Ponosni smo da je bagremov med najbolji na svim ocjenjivanjima širom zemlje i u inozemstvu pa čak i na svijetu što je dokazao naš kolega Ivan Kožić.

fotodetalj iz Konjščine

bajeri ‘11 foto: Karlo Pazman

Šampion na 13. Međunarodnom ocjenjivanju

meda naš pčelar iz Konjščine Vinko Ferenčić

Šampion na 13. Međunarodnom ocjenjivanju

meda naš pčelar iz Konjščine Vinko Ferenčić

9

v

U Ljubeščici kod Novog

Marofa 12. na 13. studenog

od r žao s e „Mar t i n j s k i

turnir“, prvo dvoransko

natjecanje sezone 2011.

/2012. u disciplini FITA

2x18m+OR. Zbog velikog

i n t e r e s a s t r j e l i č a r a i z

Hrvatske, Bosne i Herce-

govine i Slovenije natjecanje

je organizirano u dva dana -

12. i 13. studenog 2011. pa

su tako u subotu nastupili

natjecatelji zakrivljenim i

standardnim lukom, a u

nedjelju složenim, golim i

tradicionalnim lukovima.

Organizator nat jecanja

potrudio se da natjecanje

prođe u izuzetno ugodnoj i

vedroj atmosferi koja je

str je l ičar ima omogući la

ostvarenje vrijednih re-

zultata. Prvi dan natjecanja,

SK „Grofove Konjske“ pre-

dstavljali su Tomislav Šta-

bek u kategoriji juniora

zakrivljenim lukom - 3.

mjesto u kategoriji, Borna

Ščurić, dječaci do 12 godina,

Grofovi Konjski na FITA 2x18m+OR - "Martinjski turnir”

o l imp i k - 1 . m je s to u

kategoriji, Mario Hanžek,

dječaci do 12 g. SB - 1.

mjesto u kategoriji, Leona-

rdo Ferenđa, dječaci do

14.g. olimpik - 7.mjesto u

svojoj kategoriji. Drugi dan

natjecanja “Grofove” su

predstavljali: Deni Babok:

KAD-CU - 5. mjesto; Tamara

Brlek: KAD-CU - 1. mjesto;

Ines Pintarić: DJEV DO 14 -

CU - 1. mjesto; Ira Ščurić:

D JEV . DO 12-CU - 1 .

mjesto; Magdalena Štabek:

DJEV DO 12-CU - 3. mjesto;

Marija Hanžek: DJEV DO

12-BB - 1. mjesto; Mario

Š tabek : SEN-CU - 18 .

mjesto; Lidija Štabek: SEN-

BB - 1. mjesto; Ivica Bocek:

SEN-BB - 12. mjesto; Božidar

Brlek: SEN-BB - 5. mjesto;

Franjo Ordanić: SEN-LB - 5.

mjesto;Nakon borbi “Grofovi“

su slavili medalje naših

strjeličarki i strjeličara. U

borbi za zlato Tamara Brlek

u s p i j e va na puca t i p a r

Službeno glasilo Općine Konjščina

vvvvvv

prosinac 2011. • broj 15besplatni primjerak

Za nakladnika:Općina Konjščina

Glavni urednik:Mirko Krznare-mail:krznar.mirko01@gmail.com

Pomoćnici glavnog urednika:Emil MartinjakArijana Mačković

Lektor i korektor: Katica Džaja

Prijelom: Kristijan Remenar

Suradnici:Goran ZorcIvan MartinjakDarko Milinković Nenad ŠtabekVlč. Blaž BartolDragutin Zajec, dr.med.spec.škol.med.mr. Josip Crnjac dr.vet.med.Adam Mokos- PazmanŽeljko Đurin

Tisak: XM studioNaklada: 1200 kom.

krugova više od žestoke

konkurencije u polufinalu,

Maje Orlić rezultatom 6:6 ,

s dva “shoot off-a” i u finalu

za zlato s Dorom Oštrek

rezultatom - 7:5 zasluženo

osvaja zlatnu medalju. U vrlo

napetoj borbi za zlatnu

medalju Tamara je odradila

vrlo dobro kompletno raspu-

cavanje za što je potrebno

veliko ulaganje u kvalitetno

treniranje. Ovim nastupom

na “Martinjskom” turniru u

Ljubeščici naši strjeličari

svojim su rezultatima osi-

gurali prvu normu za nastup

na dvoranskom PH 2012.Sve pripreme i treninge

tako smo okrunili nastupom

na ovom tradicionalnim

turniru kojim ujedno započi-

nju dvoranska natjecanja i

ostvarenje važnog cilja Klu-

ba, plasman među najbolje.

S obzirom na pokazanu hra-

brost, srčanost i predanost

naših predstavnika zaista

nema razloga da ne vjeruje-

mo u njihov uspjeh. Novu

priliku imat ćemo već 11.

prosinca ove godine u Sisku

na turniru “Sveti Nikola”.

Nenad Štabek

10

v

GRIPAGRIPA

Gripa ili kako se struèno zove influenza, jedan je od najveæih svjetskih zdrav-stvenih problema. Naime, svake godine od te bolesti oboli 3-5 milijuna ljudi, a 300 000 do 500 000 umre od komplikacija. Cijeli svijet strahuje od moguæe pande-mije, kakvu je izazvao virus g r i p e 1 9 1 8 . g o d . ( t z v španjolska gripa ili Španjolka), koja je desetkovala èovjeèa-nstvo. U prošlom stoljeæu zbile su se još 2 pandemije 1957. i 1968.godine s mnogo blažim posljedicama. Pandemijom smatramo epidemiju kojom je zahvaæen cijeli svijet odje-dnom. Opravdana je bojazan od pandemije, s obzirom da je prošlih godina u ljudi izoliran virus tzv. “ptièje gripe“ A (H5N1), koji je vrlo slièan virusu iz 1918.g. Sreæom do sada je od te vrste gripe oboljelo rela-tivno malo ljudi (oko 200.000 u svijetu), ali ih je polovica umrlo. Nije dokazan siguran prijenos s èovjeka na èovjeka. Problem u suzbijanju te bolesti je u tome što za sada nema efikasnog lijeka, a ono što ima jako je skupo , nedovoljno efikasno i nedostupno svim l judima. S druge strane cijepljenje protiv gripe je efikasno, ali svake godine virus inf luenze mi jenja svoju antigenu strukturu (mutira), tako da je potrebno svake godine proiz vesti vel ike kolièine novog cjepiva.

Uzroènik i putevi širenja

Gripa je bolest koja se javlja sezonski,

uvijek u zimi ili uglavnom izmeðu Božiæa i Uskrsa. Uzroènik je virus gripe. Postoje 3 tipa virusa gripe: A,

B i C. Svaki virus ima svoje podtipove, a

svi oni mnoge sojeve, koji se mijenjaju od

sezone do sezone, tako da postoj i nekol iko stotina kombinacija virusa gripe, što je otežavajuæa okolnost u pro-izvodnji cjepiva. Virus A izaziva epidemije i pandemije, od njega obolijevaju i životinje (ptice, svinje, konji i dr.). Virus B napada samo èovjeka i izaziva manje epidemije, bolest je blaža, a virus C se javlja spo-radièno, tj. oboli poneki pojedinac, nema moæ širenja poput virusa A. Gripa se širi socijalnim kontaktom, tj. kašljanjem, kihanjem i dr. te se zato najbrže širi u kolektivima poput škola, vrtiæa, vojarnama, šoping centrima i dr.

Klinièka slikaGripa spada u grupu

respiratornih infekcija. Dakle bolest zahvaæa dišni sustav. Bolest je teška, nakon vrlo kratke inkubacije od 1-2 dana, poèinje naglo s visokom temperaturom (39-40 st. C), o p æ i m l o š i m s t a n j e m , glavoboljom i bolovima u mišiæima i zglobovima, tako da bolesnika „sruši u krevet“. K a s n i j e s e j a v l j a s u h i nadražajni kašalj i lagana grlobolja, svijetla sekrecija iz nosa i dr. Sve to traje 3-5 dana i kod mladih i zdravih ljudi obièno završava spontanim izlijeèenjem. Opæe loše stanje i malaksalost može trajati i tjednima. Posebno ugrožene skupine ljudi su oni stariji od 65 godina, kronièni bolesnici i djeca ispod 2 godine starosti. Kod njih je uèestalost kompli-

kacija gripe veæa. Najozbiljnija komplikacija je bakterijska superinfekcija koja uzrokuje teške upale pluæa, ali se mogu javiti i druge komplikacije, kao što su upale uha, sinusa, srèa-nog mišiæa i rjeðe mozga. Kod kroniènih bolesnika gripa dovodi do pogoršanja njihove kroniène bolesti. Komplikacije se mogu lijeèiti antibioticima i drugim efikasnim lijekovima, tako da je smrtnost bitno manja, nego je bila prije ere antibiotika. Na komplikacije posumnjamo kad je gripa u fazi izlijeèenja, temperatura padne, ali se ponovno javi s novim simptomima (otežano disanje, produktivni kašalj, uhobolja, povraæanje i dr.). Tada se svakako treba javiti lijeèniku radi lijeèenja kompli-kacija gripe.

Gripa i prehlada

U narodu je uvriježena terminologija da se svaka prehlada naziva gripom, što je pogrešno. Naime razlike izmeðu gripe, kao zasebne bolesti i raznih vrsta prehlada je vrlo oèita. Dakle, za razliku od gore navedenih simptoma, prehlade se javljaju tijekom cijele godine, imaju blaži tijek, poèinju polagano s respirato-rnim simptomima- kašalj, šmrcanje, blago povišenje tjelesne temperature (do 38 C ili bez temp.), bez opæih simptoma. Èovjek ju može „prohodati“. Ne zahtijeva stro-go mirovanje niti posebno lijeèenje. Spontano prolaze, uglavnom bez komplikacija.

Prevencija i lijeèenjeO d z a r a z e s e j e

najbolje èuvati tako da se izbjegavaju veæe skupine ljudi, pojaèava-njem osobne higijene, uèestalo pranje ruku, prozraèivanje prostorija i drugim higijenskim mje-rama.

Kao što smo u uvodu naveli, nema efikasnog l i j e k a p ro t i v gr i p e. Lijeèenje se sastoji u strogom mirovanju, s n i ž ava n j u t j e l e s n e temperature (kupanje, tuširanje, od lijekova za

snižavanje tjelesne temp. Paracetamol = Lupocet, Plicet, Lekadol, Panadon, ili Ibupro-fen, kapi za nos, „septolete“ i sl.) Lijekovi za snižavanje temperature su ujedno i analgetici pa æe se njihovom upotrebom smanjiti bolovi u mišiæima, glavobolje i dr. U sluèaju pojave komplikacija svakako treba potražiti pomoæ lijeènika.

Jedina efikasna mjera za s p r j e è a v a n j e b o l e s t i j e cijepljenje, koje se svake godine provodi u Republici Hr vatskoj, obièno od 1. studenog na dalje. Naime , nakon cijepljenja, tek se za 2 tj. razvije dovoljan nivo antitijela koja nas štite od virusa influenze. Cjepivo štiti osobno cijepljenog, ali i sprjeèava širenje bolesti na druge ljude, tj. prekida lanac zaraze. Kod nas je cijepljenje namijenjeno prvenstveno posebno ugrož-enim skupinama kao što su osobe starije od 65 godina, kronièni bolesnici i zdravstveni radnici, koji su stalno u kontaktu s oboljelima i za njih je cijepljenje besplatno. Ostali graðani se takoðer mogu cijepiti uz naknadu troškova cijepljenja ( ove godine iznosi 65 kn).Ovogodišnje cjepivo sadrži ove tipove virusa: A (H1N1), A (H3N2) i B, a za koje se oèekuje da æe cirkulirati našom populacijom.

Dr. Dragutin Zajec, spec.šk. med.

11

v

Obzirom

da s e zona

ko l in ja još

traje a nakon

n j e do l a z i

vrijeme konzumiranja raznih suhome-

snatih proizvoda dobro je ponešto znati

o ovom opasnom parazitu. Znamo da

početkom kolinja i problem Trihineloze

postaje sve aktualniji.U zadnjih par godina broj oboljelih

od trihineloze u velikoj se mjeri smanjio.

Najveći broj oboljelih osoba od trihinele

u Republici Hrvatskoj bio je 1998. Od

tad se broj oboljelih svake godine

smanjuje. Tome su pridonijele mnoge

mjere koje su donesene u cilju suzbijanja

navedene bolesti. Jedna od njih je i

edukacija pa evo nekoliko podataka o

toj bolesti.Trihineloza je parazitarna bolest ljudi

te različitih vrsta domaćih i divljih

životinja(zoonoza). Obolijevaju svinje,

konji, psi, mačke, štakori i različiti divlji

mesožderi i svežderi. Zanimljivo je da

životinje mogu biti nositelji Trichinele a

da ne pokazuju znakove bolesti, za

razliku od čovjeka kod kojeg je bolest

manifestna. Trihinelozu uzrokuje va-

ljkasti crv iz roda Trichinela.

TRIHINELOZADo sada je poznato osam morfološki

jednakih vrsta koje se razlikuju na osnovi

genetskih, biokemijskih, bioloških

karakteristika i zemljopisne rasprostra-

njenosti. Kod nas je zastupljena

Trichinela spiralis i u posljednje vrijeme

u Slavoniji je utvrđena i Trichinela

pseudospiralis. Spolno zreli oblik

uzročnika parazitira u sluznici tankog

crijeva, a larvalni oblik u poprečno-

prugastoj muskulaturi . Izvor bolesti za

čovjeka je invadirano meso svi-nja,

proizvodi od invadiranog svinjskog

mesa,te invadirano meso divljih životinja

(divlja svinja, medvjed). Životinje se

invadiraju konzumiranjem invadiranih

lešina drugih životinja i njihovim

otpacima nakon klanja. Na širenje

trihineloze posebno utječu glodavci.Poslije konzumiranja invadiranog

mesa u probavnom se sustavu otapaju

ovojnice čahura, trihinela ubrzo spolno

dozrije. Nakon oplodnje ženka se zavlači

u crijevnu stjenku i u tijeku nekoliko

tjedana polaže žive ličinke. Ličinke

limfom a zatim krvlju budu reznesene

po čitavom organizmu, prvenstveno

poprečnoprugastoj muskulaturi. (Pre-

dilekciona mjesta su ošit, jezik, grkljan,

dišna i žvačna muskulatura.) Na tim

mjestima ličinke rastu i smotaju se u

čahuricu koja je potpuno formirana za

oko 3 mjeseca poslije invazije, kasnije

može ovapniti. Mišićna trichinela ne

može se dalje razvijati sve dok je ne

proguta neki drugi nositelj.Tako začahurene ličinke, mogu

ostati invazivne i do trideset godina.Spolno zrela ženka može izleći 350-

1500 ličinki. Za razliku od drugih

parazita koji imaju više nositelja ili

posrednika, za trihinelu je zanimljivo da

cijeli razvojni ciklus ima u jednom

nositelju.

ZNAKOVI BOLESTI KOD ČOVJEKAZnakovi bolesti kod čovjeka javljaju

se 2-7 dana nakon invazije. Očituju se mučninom, povraćanjem, proljevom ili začepom, bolovima u trbuhu i znoje-njem. U drugoj fazi bolesti kod migracije ličinki u mišićje javljaju se znaci akutne upale mišićja uz povišenu tjelesnu temperaturu, bol u mišićima. crvenkasti osip na koži, otok lica i očnih kapaka te krvarenja ispod noktiju. Jake invazije mogu završiti smrtno za 4-6 tjedana po invaziji. Smrtnost je 5-30%.Bolest je

neizlječiva (osim u prvoj fazi dok je uzročnik još u crijevima),može se samo zaliječiti, začahurene ličinke u mišićju ostaju doživotno.

SUZBIJANJE TRICHINELOZESavjesnom i dosljednom trihine-

loskopijom mesa svih zaklanih svinja otkrivaju se moguće invazije. Trihinelo-skopiju treba obavljati i na mesu konja te na mesu divljih svinja i medvjeda .Izbjegavati hranjenje svinja napojem koji sadrži sirovo svinjsko meso. Redovito provoditi deratizaciju i poslove neškodljivog uklanjanja životinjskih leševa.

ZAKLJUČAKTrihineloza je zoonoza, opasna

parazitarna i neizlječiva bolest. Treba ozbiljno shvatiti Naredbu o obveznom pregledu na trihinelu mesa zaklanih svinja u domaćinstvu. Za pregled se uzima dio ošita (veličine bar kutije šibica). Uz to je potrebno uzeti i ušnu markicu svinje.

Podatak da je tijekom epidemija u Slavoniji zamijećeno da od konzumi-ranja mesa od jedne zaražene svinje oboli prosječno 10-15 osoba navodi na što veći oprez. Posebno je bitno smanjiti broj glodavaca (štakora) kao bitnog prenositelja trihinele s divljih životinja na domaće svinje. Kod nas je epidemio-loška situacija s Trichinelom povoljna u odnosu na druge krajeve ali opreza nikad dosta.

Otok lica i očnih kapaka oboljele osobe

Ličinke Trichinele spiralis u mišićju Ošit –mjesto uzimanja uzoraka za pretragu

mr.Josip Crnjac dr.vet.med.

Veterinarska ambulanta Konjščina d.o.o.

049/464-777, 099/4654654

12

Poučeni dobrim isku-stvom i lijepim uspomenama čelništvo Općine Konjščina i ove je godine organiziralo uređenje i kićenje javnog Božićnog drvca. Tako se poveća grupa mještana dobre volje ponovno okupila ispred amubulante u Konjščini te u pr i jate l j skom okruženju ukrasila konjščinsko božićno drvce prigodnim ukrasima. Važno je istaknuti da su sve

Već tradicionalno Nikolinje u Konjščini u organizaciji Općine Konjščina održano je u Konjščinskom Domu kulture, kako i priliči, na sam blagdan sv. Nikole. Darovi su bili osigurani za svu djecu od prvog do četvrtog razreda Osnovne škole, djecu Dječjeg vrtića Konjščina kao i za svu ostalu djecu predškolske dobi Općine Konjščina. Na ovogodišnjem Nikolinju podijeljeno je ukupno 450 darova. Sredstva je osigurala Općina Konjščina. Ovom prilikom, osim što je sv. Nikola podijelio darove, djeca iz Dječjeg vrtića Konjščina izvela su atraktivnu simpatičnu predstavu.

Božićno kićenje drvca u KonjščiniBožićno kićenje drvca u Konjščiniukrase i nakit sudionici ove akc i je donje l i od kuće . Posebno svečanoj i blagda-nskoj atmosferi ovog druže-nja uvelike su doprinjeli članovi konjščinskih glazbe-nih društava. Svojim božićnim repertuarima nastupili su ŽVS Kušlec, Crkveni zbor sv. Domnika i mještoviti zbor KUD-a “Konjščina”. Svim sudionicma ovog lijepog pri-jateljskog božićnog druženja čelništvo Općine Konjščina od srca zahvaljuje uz iskrenu nadu da će ova akcija prerasti u iskonsku tradiciju naše Općine.

v

Nikolinje Nikolinje Nikolinje u Konjščiniu Konjščiniu Konjščini