MATERIJALNO UPRAVNO PRAVO

STRANKA JE ono lice po cijem zahtjevu je postupak pokrenut ili protivkoga se vodi postupak ili lice koje radi zastite svojih prava ili interesa ima pravo da ucestvuje u postupkuAKTIVNA STRANKA – lice po cijem je zahtjevu pokrenut postupak ili koje trazi ostvarenje svog pravaPASIVNA STRANKA – lice protiv koga se vodi postupakUZGREDNA STRANKA ILI INTERVENIJENT – lice koje radi zastite svojih prava I pravnih interesa ima pravo da ucestvuje u upravnom postupku.U upravnom postupku stranka moze biti svako fizicko I pravno lice a takodje mogu biti I drzavni organi,poslovne jedinice,preduzeca,naselja,grupna lica..

SPOSBNOSTI STRANKESTRANACKA SPOSOBNOST u upravnom postupku odgovara pravnoj sposobnosti,sto znaci sposobnost da odredjeno lice moze biti nosilac vlastitih prava I duznosti. Stranacku sposobnost imaju sva fizicka I pravna licaustanove,banke,drzavni organi,grupna lica…PROCESNA SPOSOBNOST podrazumjeva uvijek I postojanje pravne sposobnosti,s tim da je stranka u mogucnosti da sama obavlja radnje u upravnom postupku. Pravno spososobna osoba ne mora biti I procesno sposobna.STRANACKA LEGITIMACIJA ovisi od pravnog interesa jednog lica. Stranacka legitimacija podrazumjeva poseban odnos lica prema predmetu upravnog postupka.

ZAKONSKI ZASTUPNIK djeluje za procesno nesposobna lica,kao I za pravna lica. Za procesno nesposobna lica ili stranke odredjuje se na osnovu zakona ili aktom nadleznog drzavnog organa.Pravno lice u upravnom postupku zastupaju njihovi zakonski zastupnici,odnosno predstavnici.PUNOMOCNIK – stranka kao I njen zakonski zastupnik ima pravo da odredi puno0mocnika za zastupanje u upravnom postupku. Punomocnik moze biti svako lice koje je potpuno poslovno sposobno osim lica koja se bave nadpisarstvom. Punomoc za zastupanje moze se dati pismeno ili usmeno u zapisnik,I moze se dati za cijeli postupak ili samo za pojedine radnje postupka.PRIVREMENI ZASTUPNIK – postupak postavljanja ove vrste zastupnika obavezno se sprovodi u slijedecim slucajevima:

- Ako procesno nesposbna stranka nema zakonskog zastupnika ili osoba cije se boraviste ne zna,a protiv nje se preduzima radnja,a nema zastupnika ili punomocnika

- Ako preduzece,ustanova ili drugo pravno lice nema zakonskog zastupnika,predstavnika ili punomocnika.

- Kada se mora izvrsiti radnja koja se ne moze odgoditi a stranku odnosno njenog zastupnika ili punomocnika nije moguce blagovremeno pozvati

ZAJEDNICKI PREDSTAVNIK VISE STRANAKA javlja se kada se u upravnom postupku susrecemo sa procesnom zajednicom. I u slucajevima odredjivanja zajednickog predstavnika,svaka stranka ima pravo da daje izjave I da samostalno izjavljuje zalbe I druga pravna sredstva.

DISPOZITIVNE STRANACKE RADNJE TOKOM POSTUPKA – U posebno vazne stranacke radnje tokom postupka razmatraju se : izmjena zahtjeva, odustanak od zahtjeva,poravnjanje.IZMJENA ZAHTJEVA STRANKE – Stranci je omoguceno: 1. Prosirenje prvobitno postavljenog 2. Preinacenje prvobitnog zahtjeva svodi se na njegovo zamjenjivanje drugim.Stranka je ovlastena I na smanjianje svoga zahtjeva,sto je u vezi sa njenim pravom na odustajanje od zahtjeva.

ODUSTAJANJE OD ZAHTJEVA – od svog zahtjeva koji je bio povod za pokretanje postupka,stranka moze odustati,kako u prvostepenom postupku sve do isteka roka za zalbu,tako I u drugostepenom postupku sve dok joj ne bude dostavljeno rjesenje povodom zalbe. Odustanak stranka izjavljuje organu izricito podnosenjem pismene zalbe I usmeno na zapisnik.PORAVNJANJE ( NAGODBA) – Do poravnjanja moze doci ako se rjesava o dvostranackim ili visestranackim stvarima,na inicijativu sluzbenog lica.Poravnjanje moze biti:

- Potpuno – prouzrokuje obustavu cijelog postupka- Djelomicno – obustavu samo dio postupka koji se odnosi na predmet poravnjanja

Uslovi za poravnjanje su- Jasnoca I njegova preciznost o predmetu poravnjanja- Ne smije biti na stetu pravnog interesa- Mora biti pismeno sastavljena- Zakljucena pred licem koje vodi postupak

UPRAVNO PROCESNO PRAVO

UPRAVNO PRAVO PREDSTAVLJA sistem pravnih normi kojima se uredjuje unutrasnja organizacija I nacin rada upravnih organa,postupak djelovanja,nacin odlucivanja,nacin kontrole,nadzore,odgovornost u vrsenju upravnih funkcija.

IZVRSNO POLITICKI ORGANI BIH:- vijece ministara BIH (vlada)- predsjednistvo BIH- vlada FBIH- predsjednik/ca FBIH- vlada kantona- opcinski nacelnik – gradonacelnik

ZAKONODAVNI ORGANI VLASTI- Parlamentarna skupstina BIH- Parlament federacije- Kantonalne skupstine- Opcinsko vijece

MINISTARSTVO je organ uprave nadlezan za obavljanje odredjenih poslova( resort princip organiziranja) utvrdjenih materijalnim aktom odnosno zakonom.

OPCI PODZAKONSKI/NORMATIVNI AKTI ORGANA UPRAVEUPUTSTVO je opci akt organa uprave kojim se propisuje nacin rada u obavljanju oderdjenih poslova iz nadleznosti organa uprave.NAREDBA kojom se naredjuje ili zabranjuje postupanje u odredjenoj situaciji koja ima opci znacaj.INSTRUKCIJA kojom se utvrdjuje bliza pravila ili upustva za rad na provodjenju I primjeni odredjenih zakona.PRAVILNIK kojim se poblize uredjuje unutar upravljanja organa uprave te druga pitanja.

RAZLIKA IZMEDJU ORGANA DRZAVNE UPRAVE I INSTITUCIJA KOJE RASPOLAZU JAVNIM OVLASTENJIMA

- Organ drzavne uprave je prije svega drzavni organ – nema pravni subjektivitet (nema svojstvo pravnog lica) iskljucivo obavlja upravno-pravnu djelatnost

- Imaju status pravnog lica kao javne ustanove,javna preduzeca osnivaju se sa ciljem obavljanja nekih poslova iz svoje nadleznosti: obrazovanje,zdravstvo I sl.ali imaju ovlastenje da u odredjenom segmentu vrse I upravno-pravnu djelatnost.

IZMEDJU KOJIH SUBJEKATA SE MOZE ZASNOVATI UPRAVNO PRAVNI ODNOSSubjekti izmedju kojih se moze zasnovati upravno-pravni odnos na jednoj strani,to je uvijek drzavni subjekt koji neposredno jacom voljom stupa sa vandrzavnim subjektom koji je nosilac pojedinacnih ili grupnih interesa u pravni odnos.

NA KOJI NACIN PRESTAJE UPRAVNO-PRAVNI ODNOS

Novim upravnim aktom moze doci do prestanka upravno-pravnog odnosa ili njegovog transforiranja u novi upravno-pravni odnos. Druga situacija je kada upravno pravni odnos prestaje po sili zakona. U pravnoj praksi najcesce je da upravno-pravni odnos prestaje ispunjavanjem svrhe zbog koje je I uspostavljen.

STA ZNACI AUTORITATIVNOST UPRAVNOG AKTAZnaci da organ javne vlasti nastupa jednostrano,jacom voljom – to je odnos subordinacije,podredjenosti,a ne ravnopravnosti I kordinacije.

DEFINIRAJTE UPRAVNU STVAR – to je konretna,pojedinacna situacija,predmet upravnog postupka,razlog donosenja upravnog pojedinacnog akta tj.rjesenje.

SVJEDOCENJE – Svjedociti moze svako fizicko lice koje je bilo sposobno da opazi cinjenicu odlucnu za rjesavanje stvari I koje je u stanju da svoje opazanje saopci. Sva lica koja se pozivaju kao svjedoci duzna su da se odazovu tom pozivu,bez obzira o kojim licima je rijec.

VJESTACENJE KAO DOKAZNO SREDSTVO – Vjestacenje je dokazno sredstvo pomocu kojeg se utvrdjuju ili ocjenjuju cinjenice posebnim strucnim znanjem kojim ne raspolaze sluzbeno lice koje vodi postupak a VJESTACI SU lica koja imaju posebno strucno znanje potrebno za utvrdjivanje,odnosno ocjenjivanje cinjenica odlucnih za rjesavanje stvari.Vjestaci mogu biti pravna ili druga lica.

UVIDJAJ je neposredno opazanje cinjenica I okolnosti odlucnih za rjesavanje stvari.Uvidjaj obavlja sluzbeno lice koje vodi postupak.

DOKAZIVANJE IZJAVOM STRANKE – izjava stranke je najslabije dokazno sredstvo predvidjeno zakonom. Prije uzimanja izjave lice koje vodi postupak je duzno upozoriti stranku da u slucaju lazne izjave mora odgovarati I krivicno I materijalno.

RJESENJE je konkretni,pojediancni upravni akt koji za cilj ima okoncanje upravnog postupka. Rjesenje je upravni akt kojim se odlucuje o predmetu postupka odnosno o glavnoj stvari. Rjesenja su u pravilu u pismenom obliku. Faza donosenja rjesenja je najvaznija faza upravnog postupka.

VRSTE RJESENJA 1. Pravno vezana rjesenja I rjesenja koja se donose na osnovu slobodne ocjene2. Pismena,usmena I rjesenja u vidu zabiljeske3. Rjesenja koja donosi jedan ili vise organa4. Potpuna,djelimicna ili dopunska5. Rjesenja o glavnoj stvari I privremena rjesenja6. Rjesenja koja se odnose na jedno lice

ZAKLJUCAK I VRSTE ZAKLJUCKA – Zakljuckom se kao drugom vrstom upravnih akata koji se javljaju u upravnom postupku ne odlucuje o upravnoj stvari koja je predmet postupka,vec o pitanjima koja se koja se kao sporedna pojave u vezi sa sprovodjenjem postupka,a o kojima se ne odlucuje rjesenjem.ZUP poznaje dvije vrste zakljucaka:

1. Zakljucci o pitanjima koja se ticu postupka2. Zakljucci kojima se odlucuje o sporednim pitanjima

ZALBA,PRAVO NA ZALBU I ISKLJUCENJE PRAVA NA ZALBU

Pravo na zalbu uvrsteno je u red osnovnih nacela ( nacelo dvostepenosti u upravnom postupku). Ako je zalba izjavljena dolazi do pokretanja drugostepenog postupka.Zalba je redovno pravno sredstvo koje se moze uloziti protiv svih prvostepenih akata u upravnom postupku. Rok za zalbu je 15 dana od dana dostavljanja prvostepenog rjesenja. Zalba se predaje organu koji je rjesenje donio jer taj organ ima odredjene obaveze I ovlastenja u vezi sa zalbom. Zalba ima dvostruko dejstvo: suspenzivno I devolutivno.