Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
tu ll. Q~
'_b~. u '-18 •. bha bl,1o.
u k,. 'eliolll. u 1 s.
dtoa čsk
s dati
4. L ;v e·
obi· Jena afke
JI je
sVI· lili• š t o r~
ea·
DJ· U
l a· .po-
't.Jecltnl broJ o.so Din
LIST IZLAZI TJED~O. - GODISHJA PRETPLA U lO.- DIH. - ZA INOZEMSTVO 60.- DIH.
GODINA X. BROJ 13. ADRESA UREDHISTVA l UPRAVE: SIBENIK pp. t7.
OGLASI PO HAROCITOJ T All Fl.
Bezdušna kultura Među nama jol Je mnogo nepi
smenih. U nekJm krajevima vile od tri četvrtine s1anovnlltva. Zato se, u zadnje vrijeme, svi rodolJubi pozivaju u borbu proti nepismenosti; da se svakom našem seljaku l seljakinJI otvore duhovne očll Jer nepismenost Je Isto Ito l duhovna slJepoća.
Selo je u mnogočemu nazadnlje od grada, pa l u pismenosti. All, u jednom Je, Ipak, napredniJe: u čestitosn. u ljubavi prema pravdi l Istini, u tudorednos1ll
Promatrajući savremene događaJe. moramo zaključiti: GdJe je vile pamell, manje Je srca; gdje Je veća prosvjeta. manje je ćudoređa!
A kad je tako, onda nam,. ponekad, sune u glavu misao: Zar niJe bo!je, d«l nail mall ljudi l nad~lje ostanu nepismeni, neprosvljetljenl, nego da s plsmenolću l prosvjetom Izgube svoju dosadalnju plemenitost, dobroduJnost i pravdoljublvostl - To Je, međutim, trenutačna, pogrelna misao, jer nepoštenje. pad ćudoređa nije nufna poslJedica kulturnoga napretka. l .z:ato, lako ml odbijamo od sebe takvu mlsao, Ipak moramo naglasiti: Vile se moramo boriti proti nećudoređu nego proti nepismenosti; vile moramo posvetiti brige Javnom poJtenju nego prosvJeti! Jer pismeni, prosvijetljeni, kulturni lopov neusporedivo Je opamill od nepismenog i neukog. Kulturni lopovi pronevjeruju debele milijune l osiromašuju čitave narode. dok se oni nekulturni zadržavaju samo u svojoJ užoj okolid, i nju izrabljuju.
Takav kuturni lopov je l Nikolaj Vinogradov, koji je ltampao dobrotvorne sljepačke marke, u vrijednosti od 11 milijuna dinara, u korist, toboie. sliJepih dJevojaka u Zemunu i Beogradu. Stampao Je ndirljive letake(( i nuaslao Ih po čitavoj državi, pozvavft sve - »bez razlike vere i narodnodia - da mu otkupe marke, barem za 100 dinara. A većinu toga sakupljenog novca progutao Je njegov sljepatki dfepl
Ovlh dana smo doznali i za drugoga pismenog i kulturnog varalicu, koJI Je sakuplJao milodare za podizanJe nekoga sanatoriJa u Beogradu, nagrađujuti dobrotvore medaljama i diplomama. a sebe samoga je nagradio sa nekih pet miliJuna dinara. Naravno, to Je nagrada za nJegov nesebtlnl, dobrotvorni i mukotrpni radi
Pa ito Je tol To su samo dviJe male l neduine kline kaplJice u strabov1tom plJusku koJI poplavljuje
su dva truna plaline na cesti, u kofu upadamo do kolJena.
Takva l tolika su dJela kulturne, pametne bezdulnostll
Sibenik, 26. ofuJka 1939.
Za obnovu duha
Je li nam Krist potreban? Prijatelju,
Bez duljega prepričavanja otvori Ivanovo evandelje i naći će~ odgovor na pitanja koja te muče.
I u o ebi govori da je On: »Vrata kroz koja e u
l a z i(<, t. j. da e Njegovim očima ima gledati na svijet i život oko
ebe. Zašto je, uopće, Kri t do~ ao na zemlju'? Da zemlj i dade novoga čovjeka, no i pojam o čovjeku. To je bila vrha jegova sila-ka eba, svrha Njegova života
na zemlji, propovijedi i govora, boli i patnja, zato je, napokon, i tvorio rkvu, koja čuva či toću
Njego e nauke. I, treba nagla iti: Go podin I u je imao jačinu duha, kao nijedan ni prije ni poslije
jega To će~ čuti i iz w tiju onih koji se odriču Njega. Pa, vta idimo? Da I u nije otkrio ni jednu naučnu i tinu u prirodnom redu; za napredak tehnike nije učinio ni jedan zarez; On, ama ljepota, nije tvorio ni jedno umjetničko djelo: ni liku ni kip, ni pje mu ni roman; ništa nije učinio za napredak filma i muzičkih khdbi. Ko će naći i zami liti boljega rca od Njegova, pa nije uči nio ni ~ta na polju medicin ke znano ti, iako je znao i unaprijed v idio da će kruta bolest poko iti mnogo mladih života, hranitelja i no ilaca obitelj koga ognWta. Zavto? Jer ništa od vega ovoga i ličnoga ovomu nije
smatrao nužno potrebnim za ži ot i čovjeka. vto je On smatrao nužno potrebnim, bez čega e ovjek ne može proći'? j ro ati u Boga, lušati roditelje, govoriti i -tinu, očuvati či to srce, reći će: na život gledati očima vječnoga života.
On govori o ebi: »J a s a m p a t i r d o br 1 «.
·· to bi se tada bojal . kad nad njim pazi budno oko pa tira . i to pastira koji nije najamnik! eka zapuhuje vjetar, neka plju~ti dažd, tadu e ne treba bojati kad uza se
ima past1ra, koji je »dobri«. >>J a a m t r , a v i t e p r u -
će((. Brvljan živi na tvrdom hra tu. Otrgni ga i položi na zemlju, izgi-
Kako će onda narodu biti dobro, kad mu toliki siJu krvi Kako će biti miran l zadovoljan, kad vidi, kako mu, mnogi ugojeni l odlični lopovi, l<radu njegovu muku, dok pred sobom šalju glasnike koJI viču, da su oni narodnl dobrotvori, da nam bez nJih ne bi nl sunce sijalo s neba, ni ptice pjevale u iuml, ni ribe plivale u vodi.
l Još se, usput, onako s visoka, l.z:ruglvaju sa seljačkim nečistim opankom l širokim suknenim hlaćama. Rugaju se l purl koju Jede, l luku s koJim mirili! Kao da mofe svaki, kao tl
nuće. Odreži trsa, panja, prut, prut će e posve o u~iti. Uzeto iz prirode, ali vrlo likovito i puno jako izraženo, kako naš život prima snagu od života Gospodina I usa. Koga bih e bojao? Kad je On trs znači da je On glava, zato moj~ glava ima mi liti ono što On misli moje oko gledati ono ~to se Njem~ mili, moja usta govoriti i tinu moji čini biti pravedni, moj živo't biti do~tojan života komu je Go podin Isus glava.
»J a am v i j e t I o s v i j e -~a(<. Njegova i tina a vojim vi Jedom penje e u daleke vi ine vc t~mo u_ prckogrobni život. Koja bi btla VrJJedno t čovjeka, ako bi se radao, živio, umro i zau ijek ne-tao? On je po vijetlio i otvorio
uvvrant: prtko robnoga života. On je zato svijetlo koje pokazuje tazu ži ota ve tamo do plavih vi i-na.
»J a a m k r u h ž i v o t a «. A ko bi dao utjehu da nije jega? Ko ima lj ep v u rij e č za vako ga? I za grje~nika, da e obrati, i za pravednika, da u traje, i za siromaha i za patnika? to bi bolesnici i oni koji su na umoru, da nije Njego e jake riječi drugoga života!
»J a a m p u t , i t i n a i ž i -v o t«. ~.ovječan t o je imalo mnogo učitelja i velikih glava, ali niko nije govorio kao On; niko se ntje u uđivao reći ono vto je govorio On. To je On i za čovjeka ovoga danavnjeg vremena. A ~ to mi ve danas nemamo! Go podari mo i vatre i vode i zraka i zemlje. Ali, jednoga jedinoga ni mo go podari. A taj jedini je t - čovjek! Zato, u remenu naj vi~ ega u p ona u napretku i lagodno ti i olak· anju života, nikada ni mo bili ni nemimiji ni nezadovoljniji ni ne retniji Jo dana . Zakleli bi mo se, da nikada manje mira, zadovolj tva, reće nije bilo ~to dana .
»J a a m u k r n u ć e il. i -v o t a«. Za d nj a tepenica - život vječni, svrha na~ ~ ži ota. A za drugo Kri t nije ni do v a o, nego dn na po ovoj tjel noj mrti u kr-ne na novi život u retnoj vječnoti.
lopovi, nositi lakirane cipele, daviti se pečenom piletinom l prolijevati se mirisavim vodicama.
NaJ narod Je dovoljno bogat; pravilnije: bio bi dovoljno bogat, kad ne bi bilo tih »narodnih dobrotvora11, koji pred narodom prosiplju mrvice, a odnašaju mu pogače, koji, javno na trgovima, dijele milostinju u krunama, a uskladištavaju vreće s milijunima.
Seljak se zna obraniti od vuka l noćnoga hajduka, ali kako da se obrani od nnarodnlh dobrotvorau, koJI najviJe kradu u po bijela dana, a po
RUKOPISI SE HE VRACAJU. IROJ CEK. RACU~A ll.tli
Je li nam Krist potreban ili nije? Možemo li i bez Njega biti ljudi sreće i tihoga zadovoljstva? N e, ne možemo. Ja, čovjek, čovjek ovoga modernog vremena, mi, ljud~ svi, trebamo du evni kruh vjere, VJere u Boga, u život vječni, u snagu ideje ocijalnoga kraljevstva Kristova na zemlji. To govori ·vaki koji se potrudio ili drugoga slušuo, da pozna Gospodina našega Isusa.
Prijatelju, još jednom pročitaj i razmisli ono u navodnim znakovima, pa ćemo onda dalje go· .. oriti. Korizma je, imaš prilike i zgode.
Junior ~"""~ .............. ~~ ....................... ~
francuski ~ržaunici o Piju Xli. AgenCIJa liavas Javlja, d.a je među
francul>klm pohttcanma 1zbor novoga l'ape u tav10 dubok uusak. »Dostojanstvena duhovna h gura PIJ ll Xl L u oc1ma 1• rancuza katolika 1 cijele hancuske predstavlj& stmbol rehgtjske tdeje u svoj OJezmoj puVID! . !\it Jt :.Wr:. rantJi izbor l'ape nije u Francu~kOJ pnml)en tako srdačno kao ixbor !:'da 1\._ll.a: - PredstaVIllk.u Agencije Havas btv~>i ministar Louts Marin, predsjedruk Republtkanskog sa veza t ZJa VIO je. da n1tko ne moze zaburav1tt ut:Jsak l.tčoo
sti l!tJa Xli. _tkogod je i jednom s nJim razgovarao. - ~ctjabstički z!l.'itupmk, Uclov Grunbach je kazao, da u brzom izboru Pape vtdi »želju, da se na ela katoličke Crkve provode autoritetom, brabrQšcu i intel!gcnctjom, kao !',to je to čmio
P10 XL, rad! čega je dobto prLZnanje čitavoga svijeta. Jtko bolje od P1ja Xli. ne bt mogao nastav1t djelo svog predšasoika.a: - Bivši predsjedruk vlade Flandin Izjavio je radost radi izbora Pda Xli. » jegovim izborom pokazao se atikan kao vehka moralna snaga, koja će umjeti bro.nit1 i isticati ljudsku slobodu i ljudska prava te energi'no radtti za mir međa narodima.« - lltvši mmistar vanjskih poslova Radikalsoctjalist Yvon Delbos, koji je u ime Pučke fronte dočekao Pija XII.. kad je on posjetio Paris i Lissieux, izjavio je: »Izborom novog Pape zadovoljni su svi, kojtma je stalo do v jerskth i moralnib načela krš anstva i do održanja civilizacije.« - Francuska štampa donosi članke, u kojima slavi izbor novoga Pape. Tako veliki dnevnik » 1atina: piše: " zeo je ime Pio Xl!. Zaista nitko nije bio bliži i misli i srcu Pija Xl. do jega.
1itko se ne bi mogao bolje priklontti nad zemalj kom bijedom niti bi mogao biti bli~e onim tajanstvenim i veh anstvenim područjima, u kojima je jedino dub suvereni gospodar.«
noći banče l troJe narodna dobra! Kad se najusrdnije molimo Bogu.
da nas oslobodi od kuge, glada i rata, onda uvrstimo među svoje molitve 1 zaziv: Bože dobri i pravedni, oslobodl nas od llnarodnih dobrotvora11, oslobodi nas od bezdušne pismenosti 1 kulture!
Jest, seljak nema velikoga znanja kao Nikolaj Vlnogradov i njegovi ortaci, all, zato, Ima viJe srca 1 dule, ljubavi l pravde! A srce l duša vrijede više bd pameti l kulture!
lg.
STRANA 2.
ŽIVOT S CRKVOM c .. kvenl kalend a ..
Nedjelja, 26. III.: Glu~nicn. - Sv. Eutlhlj, mučenik. Rncti Kristove v jere bio je mučen u Aleksandriji za vrijeme carn Konstancija.
Ponedjeljak, 27. ll L: Sv. A leksandar, vojnik. Mnogo se borio za Isusa i mnoga je čudesa uči nio jo ~ u svom zema(j kom životu. BijoAe m u glava ots j očena za vrijeme cara Mnksimijana.
Utorak, 28. HL: Sv. Siksto, Pnpa. Stupio je nn papi nsko prij estolje g. 432. NaIcon što je mudro i sveto uprnvljno Crkvom Božjom, preminu g. 440. aslijedio ga je sv. Leon Veli ki.
Srijeda, 29. Ill .: Sv. ćiril, đakon . U Eliopolju podn io je groznu smrt. Razjareni pogani rastvori še mu drob, te mu i šču
paše jetra i džigericu. Cetvrtak, 30. ll i.: Sv. Kvlrin, tr ibun.
Podnio je mučeničku smrt u Rimu. Bio je bačen na lomaču .
Petak, 31. ITI.: Sv. Amos, prorok, svetkuje se u Tekui u Palestin i.
Subota, l. IV.: Sv. Teodora. Podni jela Je mučeničku smrt zn vrij eme carn Hadrijana.
NEDJELJA. MUKE CIT ANJ E POSLANI CE bl. Pa vla A
postola Zidovim a (9, /1-15). - Braćo!
Krist je došao kao veliki svećenik budućih
dobara kroz već i i savršeniji šator ne rukom stvoreni, to jest ne ovoga stvorenj a; niti Je s krvlju kozlića ili junčića, nego vlastitom krvlju ude jednom u s vetin ju stekavši vječno otkupljenje. Jer ako krv kozli ća i volova i pepeo j uničin poškropivši okal jane posvećuje na oči šćen je t,ijela, koliko će već
ma Krv Krista, koji po Duhu Svetome sa
moga seb e prin ese bez ljage Bogu, očist i t i
savjest našu od dj ela smrti da služimo Bogu žjvomu? I zato je posrednik novoga zavjeta, da po smrti koju podnese zn otkup od prestupaka, učinjen i h u prvomu zavj etu, prime pozvani obećanje vj ečnoga nasljedstva : u Kr is tu Isusu Gospodinu našemu.
t SLIJEDI SV. EVANĐELJE po I vanu (8, 46-59). - U ono vrijeme govoraše Isus mnoštvu Zidova: K o će mi od vas doka zati
kakav grijeh? Ako vam istinu govorim, zašto mi ne vjeru jete? Ko je od Boga, r i j eč i
Bofje sluša. Zato vi ne slušate jer niste od Boga. Tada odgovori še Zidovi i rekoše Mu : Ne govorimo li dobro da si ti Samaritanac i da ima! đav la . Odgovori Isus : Ja nemam đavla nego poštuj em Oca svojega, a vi mene pogrdiste. Al i ja ne tražim slave svoje . ima koji traži i sud i. Zaista, zaista vam kažem : ako ko ops luži r ije č moju, ne će vidjeti smrti u vijeke. Tada Mu rekoše Zidovi : Sad znamo da imaš đavla. Abraham je umro i proroci, a T i govori š: ako ko opsluži riječ
moju, ne će vidjet i smrti u vijeke. Zar si Ti veći od oca našega Abrahama koji je umro? i proroci su um rli. Za koga sebe držiš? Odgovori Isus: Ako ja sam sebe slavim. slava je moja ništa ; Otac je moj koji me slavi , za koga vi govorite da je Bog vaš, a ne poznate Ga ; a ja Ga poznajem, i kad bih rekao da Ga ne znam, bio bih lažac kao
C><Y<J<JLC><::><:><:><:><:<>
"Njezino Proljeće" »Mlade djevojke neka ne prosipa ju os j ećaje srca i duše uludo ... o:
(Dr Csaba)
U ovim mutnim previranjima, kada završava jedno poglavlje povijesti čovječonstva, a započ i nje novo, iskrsavaju pred nama mnogi presudni problemi, među kojima zauzima važno mjesto: fena. Jest , naža lost, u suvremenom materijalističkom raspoloženju žena je postala prob lem pojedinca, obitelji, naroda i čovječanstva. S njim se susreće svaki od nas i pokušava ga rij ešit i, a mnogi ga uopće nikako il i slabo rješavaju. O sretnom, pak, njegovom rješenju ovisi naše duševno i tje lesno zadovoljstvo. Radi toga, kao u svim pitanjima, tako i u tome daje nam potpuno rješenje čuvarica Kristove Ist ine - Crkva. Ono nad zamračenim obzorjem Evrope navješta duhovnu revo luciju izgradnje novih naraštaja, da preko njih donese sreću zalutalom čovjeku. Isto nam tako ož ivlju je, danos ja če no ikad a, lik nove dufevno l tjelesno zdrave dJevoJke preko koje će se rl)elltl problem fene.
•KATOLIKu
i vi, ali Ga znam i riječ Njegovu držim. Abraham, otuc vaš, čeznuo je da vidi dan moj; vidje i obradova se. Tada Mu rekoše Zidovi: Jo§ Ti nema pedeset godi na pa si Abrahama vidio? Reče im Isus : Za ista, zaista vam kažem : Prije nego je postao A braham. j a jesam. Tada uzeše kamenje ba dace na Njega; a Isus se sakrije i iz iđe iz hrama.
DUH GOSPODINOV ·
»Ko je od Bogo, ciječi Božje sluša« (E v a n d e l j e)
Ovo zadnjih petnaest korizmenih dana jedna sama misao prevladava u Jiturgi j i : mržnja neprijatelja koji vrebaju na život Pravednika i neprekidna molitva ovoga Ocu, da ga ne napusti u dan kušnje. Onaj, koji govori u današnjoj P o č e t n o j p j e s m i i P j es m i i z a p o s l a n i e e, je Isus Krist, koji se obraća Ocu protiv svojih neprijatelja.
.. U E v a n d e l j u Isus, smatran kao
koji izopćeni, Samaritanac i opsjednut od đavla, brani se prot iv Z idova, svojih strašnih tuži telja, te ih pozivlje, da mu dokažu i sami jedan grijeh. Zatim, iz obrane prelazeći u navalu, dokazuje, da njegovi protivnici nijesu od Boga, jer bi inače vjerovali njegovim ri j eč i ma: >~Ko je od Boga, riječi Božje sluša. Zato v i ne slušate, jer niste od Boga.<< (E v a n d e l j e) Strašna izjava, koja i kršćan ima daje lagani kriter ij, da prosude, imaju ili nemaju duh Gospodinov. Jezik i pamet odraz su preobilnost i srca. Ako je srce prepune duha i ljubavi Božje, pamet naša uživa misliti, jezik govoriti, uši čuti, gdje se govori o Bogu. Inače toga nema.
.. Da ne spadamo u broj ovih ne
sretn ika, kojima su, možda, uzalud upravljene strašne prijetnje, neka bude
ZaJednllka poslanica nallh biskupa
naša odluka, da ćemo ovih dana s velikom ljubavlju numišljati velika otajstva muke Isusove. Tako ćemo se odazvt!lti željama Crkve i duhu Liturgije te osigurati dragocjene plodove ovih svetih dant!l, pridržt!lne za vjerne duše i one, koji ljube.
Nekt!l nam u tome danas bude vodi čem Apostol sv . Pavt!lo, koji nas u svojoj Poslanici Zidovima poučavt!l o velikoj vrijednosti žrtve na Križu. Zrtve Staroga Zavjeta bile su sve nedostatne, a ipak su se morale ponavljati neprestano. !rtva Isusova daje Bogu beskrajnu zadovoljštinu. S Isusom je podmiren svaki nt!IŠ dug. Po njemu imamo siguran pristup k Ocu nebeskome: »Jer ako krv kozlića i volova . . . okaljane posvećuje ... , koli-ko će većma krv Krista . .. (On) je po-srednik Novoga Zavjeta .. . « (P o s l e-n i e o)
.. Ako je Krist samo jedan put iz
vršio svoju žrtvu, ipak je istina, da se ova neizreciva žrtva još i danas ponavlja na našim oltarima, voljom našega božanskog Otkupitelja, buduć On dao tu vlast svojim svećenicima riječima : »Ovo je tijelo moje, koje će se za vas predati; ovo je kalež Novoga Zavjeta u mojoj krvi. Ovo činite, kadgod uzblagujete, na moju uspomenu.« (P r i č e s n a p j e s m a).
Razmatranje i sudjelovonje kod svete žrtve neka budu za nas obilno učestvovonje u Njegovim darov ima zaštite, blogoslova, milosrđa , vječnoga spasa.
>~Molimo, Gospodine, neko ovi darovi odriješe okove naše zloće i neka nam pribave darove Tvoga!! milosrđa« (P r i k a z n a m o l i t v a).
>~Budi uz nas, Gospodine Bože naš, i one, koje si okrijepio svojim tajnama, štiti neprestanom obronom<< (P o p r i č e s n a m o l i t v a).
O kršćanskoj ženidbi (Nastavak 1.)
SVRHA BRAKA.
Iz ri j eči sv. Pisma victimo, da je prvotni i glavni cilj ženidbene veze: rađati
i odga jati djecu, drugim rij ečima sačuvati
čovječj i rod.
Ali osim ove svrh e ženidbena veza imade i drugih važni h cil jeva: ti su, da supruzi moraju jedno drugome pružati u svemu međusobnu pomoć. Z namo već iz sv. Pisma, da je Bog stvorio Evu kao pomoć
nicu mužu. - Cilj je ženidb ene veze, da se bračni drugovi ljube međusobno svetom ljubavi, kao što se ljube Krist i Crkva. - A napokon, brak imade i svrhu da nađu supruzi u nj emu lij ek za stišavanje požude, kako to Apostol uči Korinćane,
kad veli : »Radi izbjegavanja bludnosti, svaki dn ima svo ju ženu, i svaka žena da ima svoga muža« (I Kor. 7, 2).
Izgradnji ovoga novog ženskog naraštaja doprinosi i budimpeštanska l i ječnica M. Cs a b a, svojim knjiž. djelima, od kojih je ,,NJezino proljete" • prevedeno na hrvatski. Odgojitelji, mladež i n[ihovi roditelji treba da obrate pažnju ovom važnom djelu.
- !enski se naraštaj u današnjoj sredini nalazi ko plaha košuta u šikarju kroz koje se mora proverati ne ozlijedivši svoje sjajno oko. K njima prilazi iskusna liječnica i plemenita duša, pak ih, dubokim shvaćanjem i iskrenom ljubavlju, upućuje u sve bolne i vese le strane djevojačke duše. Podaje snogu palima, a svježinu uspravnima. Zato im postavlja pred oči uzv išeno životno zvanje žene: majtinstvo, koje im ispunja srce duševnim veseljem i podoje snagu u svakidašnjoj borbi. Svojim lakim perom, stručnom spremom i životnim iskustvom ocrtava lik č i ste djevojke, koJa se ozbliJnoltu, krepoltu, posluhom, samoodgofem l znanJem sprema d& stavi svoj flvot u slulbu sretne budutnostl same sebe, svoga budućeg druga, obitelji l domovine. U toko čislim
•) D r med. M. Csaba »NJezino prol j ećcc može se dobiti u Zagreb u kod N aklade »Spcso: - Martićeva 7 ili ko d »N arodne Prosv jeteo: - Kaptol 29.
BRAK JE D02IVOTN A VEZA.
Da može brak postići onu svrhu, koju je dao sam Bog toj ustanovi, valja da budc ova veza doživotna.
Već je sta ro rimsko pravo učilo : »Brak je veza muža i žene, zajednica cijelog živo ta, jednakog uživanja božanskog i ljudskog pravac (Casti con.) . - Ako su poganski pravnici tako visoko mislili o braku, kako is tom moramo o nj emu misliti mi vj ernici kršćani, kad znamo, da je brak sakramenat Novoga Zakona?
Brak je »zajednica e i j e l o g života« s jednakim uživanjem božanskog i ljudskog prava.
»Cijeli životo: ne znači samo trajanje ove zaj ednice doklegod supruge ne rastavi smrt : »Cijeli život« znači ovdje više, naime da se sv. ženidbena veza mora u sva-
snage i nacma da povoljno riješi sve i uzvišenim idealima naći će djevojka prob leme koji joj se olovnom težinom nameću: moda, zabava, šport, ulica, knjiga, duhan, drugovanja .. . sve što bi joj moglo omračiti duh i tije lo, onesposobiti je za uzvišen poziv -sve će odbaciti, a poraditi oko svega što će pridonijeti njegovom ostvarenju. Sada auktorica konkretno zahvoća sva pitanja i okolnosti u koje zalazi današnja djevojka, pa joj produhovljenom finoćom daje savjete i upute.
Sva je privlačna snaga ovih razlaganja u toplini srca, razumijevanju, finoći i idea lizmu, kojim auktorica obrađuje sva pitanja. Ona!! prenosi ne djevojku vedrinu i ponos čiste duše, koja će poznavati sve provalije života, ali radi prozračnosti i sjaja koracati čistim visinama. Svaka će djevojka, čitojući ovu knjigu, biti ponosna na!ld svojom borbom za čistoću, i u teškim pri likama ne će popustiti, makar bila osamljena i izrugivana, Jer te se boritl Iz uvjerenja. Misao o ljepoti mladenačke svježine i čistoće, o uzvišenosti ženskoga zvanja. o dužnosti prema drugu i domovini, biće poticej i našem ženskom naraštaju, da se ne spusti u bleto i ne doživljuje sumor životne jeseni , već da svojom vedrinom i čistoćom doživljava svoje proljeće .
Z. Mallt
BROJ U.
kom pogledu razvijati u po§tivanju br.O. nih drugova. Supruzi se moraju medus<>bom usavršavati diljem cijeloga bračnoaa života. Jedan mora drugoga pomagati, da iz dana u dan sve više napreduju u krŠĆ!tnskim krepostima.
Zenidba za supruge ne znači samo neki vanjski zakoni ti čin. nego znači u n ut! rašnj e udruženjl,e njihovih dola.. pa tako ova zaj ednica i nj ezin plod postaje »zajednica svetih«; u toj zajednici nalaze se oboje, muž i žena »ne za volju prolaznih dobara, niti da služe požudi, nego da jedno drugome pribave viša i vječ-
na dobra" (Casti con.) . Ovo sveto pri jateljstvo izmedu mu&.
i žene može postojati samo tada, ako je za njih oboj e zajamčeno j e d n a k o uživanje prava koja im pripadaju.
JEDINSTVENOST BRAKA.
Jednaka prava mogu oboje imati samo tada, ako je brak j e d i n s t v e n, to :mači da su u toj vezi združeni samo jedan i jedn a.
Bog je stvorio samo jednog Adama i dao mu samo jednu Evu : time je Bog već u ženi,dbi prvih roditelja odredio, da ta veza ne može biti drukčija nego samo umeđu jednoga muža i jedne žene.
Da se ovom vezom s a m o d v o j e vežu i združuju, jasnije je učio Gospodin kad je ponovio i potvrdio riječi sa prve strane sv . Pisma: »Dakle nijesu više dvoje, nego jedno tijel O« (Mat. 5, 28).
NERAZRJESIVOST BRAKA.
Sto je jedno, mora da bude i nerazrješivo. Kršćanska ženidba jednom valjano sklopljena i izvršena imade po Božjoj volji najveću čvrstoću i nerazrje§ivost, koju. nikakva ljudska vlast ne smije oslabiti.
Koja bi se ljudska vlast usuctila da mstavi ono, M.o je Bog združio? - »Sto je Bog sastavio, čovjek neka ne rastavlja« (Mat. 19, 6).
Sv. Pavao nas uči, da je kršćanslta ženidba slika one savršene veze, što postoji između Krista i Crkve : Krist je glava, a Crkva njegovo tijelo ; tko bi mogao rastaviti Crkvu i Kristal Tko bi se usudio ra
staviti glavu od tijela?
Isti nas apostol uči da je Krist ljubio. Crkvu neizmjernom ljuba\.lju i sam sebe predao za Nju.
Krist ne ljub1 Crkvu rach sebe, nego je ljubi imajući pred očima korist svoje Zaručnice . On je nikad ne ostavlja, nego. ostaje s njome u sve dane do konca svijeta. Po Kristovu primjeru ne smije ni muž nikada ostaviti svoje žene, nego mora za nju raditi i za nju se žrtvovati.
I kao što Crkva ljubi Krista, sluša ga kao svoju glavu te se nikada ne odvaja od Njega, tako i žena mora vazda biti uz svoga muža i da se nikada od njega ne rastavlja.
Načelo nerazrješivosti toliko je visoko i tako važno za v j erski i društveni ~ivot.
da mu moraju pojedinci podrediti svoje želje, svoje lične koristi, kao što mora voj-. nik na straži posvema podrediti svoju udobnost, čak i svoj život probitku cijelog naroda.
Misli glasovitih ljudi (Sakupio P. S p er a e)
»Dajte državi takve vladare, takve za..konoda vc e, suce, činovnike i građane, ka-kve ih Crkva hoće da ima, pa ćete vidjeti, kako će drža·1a procvasti.«
Sv. Augaatin.
»Kad se čini, da je sve propalo, onda je kucnuo čas junačkim dušama.«
Pater Lacordall't\..
»Kad se sablja s idejom sukobi, ondu. napokon ideja prevlada.« (»Lorsque le ~ bre et la pensće sont en conflit e' est la pcnsće qui finit l' emporter.«)
Napoleon L
»Ako hoćete na lak način da vladate, onda poštujte vjeru, narod i njegove stare običaje i ono, što mu služi za hranu.• ,
Kancelar Bakon.
:oSvaki prav i heroizam izvire samo b nesebičnosti.«
Foerater.
»Savjest nema zuba, ll ipak grize.« Ruska izreka.
»Sila može nelito da učini , ali općeni
to vilie može rušiti nego izgraditi.« Oliveira Salazar,
portugalski ministar-pretajednik...
~
Iz ,KOJJJ
own o u sk(adu
jJ) tCrtS~ fir181skl ~ve ~eli posljednje hrVatskog tije, tesiO
odfuiallla otlll 1110g~ rooielllO r tAko faoll ko i 111alo borbe. ne narodne ~ gurniro i vorni fak poduzeli t
5pojivo s l kao što ~ pustili, M interesi. potpuno D
trebno, o n&. bo šti IIJ,Ijesti rr pose onillll je mia o dovima.<
USVA NA'l1J Bl va vlsde i sporazum, situ&eiiom trašnjei o proraČU!
Smo de j skog odbc čić dto j U: u ime J jug. nez. demokrata INS Je Kr amer s~; su o trebu, da ješi. OpoZ! na istoj li!DI nije riječ.
NOVO DOVlDo je lruije Sar
SJED, U nedjelj rega Vods Uulj! i K. stvortni st
tijskoga li --, e
Bogu!.
~rje. llj&no oj 1'0-
lkoju ih.
l!ara'to je
~~ va, t
rasla· 10 rt·
ju bio stil e
o ego noj e
D* am l. ni
mo-
ga jsod t svoe r&·
vo} juujelog
n da
YOI 13.
Bit će to žrtva, ali velika jo stvar ra.dj 8vetog načela nositi križ u braku. A ako je komo teško, neka znade, da u rkvi teku izvori milosti, koja osposobljava čovjeka i za najveće žrtve. Istina je, da od s e b e ne možemo ništa, osobi to u taIto teAkim priliknma; ali znajmo, da je nala »Snaga od B o g ac (2 Kor. 3, 5), i da mofemo sve p o O n o m e, koji nas okrepljuje (Fil. 4, 13).
(Nastavit će se)
--------Iz naših krajeva
"'KOJIM CE PUTEM HRVATI«. Pod ovim naslovom i podnaslovom Politika u skladu s konačnim ciljevima i trajnim interesima hrvatskog narodne zagrebački
.H.natski Dnevnike od 20. t mj. donosi :
.Sve velike radio stanice komentirajući
posljednje događaje bave se i položajem hrvatskog na.roda. One donose najrazličitije, često potpuno protuslovne vijesti o odlukama predsjednika dra Mačka. Nije nam moguće registrirati sve te vijesti, ali mo2emo reći, da su neke od tih vijesti tako fantAstične i apsurdne te im nitko, ko i malo pozna ciljeve hrvatske narodne borbe, ne će nasjesti. Vodstvo hrvatske narodne politike nalazi se u čvrstim i sigurnim rukama i nema sumnje, da odgovorni faktori hrvatske politike nisu ništa poduzeli niti će poduzeti, što bi bilo nespojivo s hrvatskim narodnim ciljevima, kao što nisu ništa propustili niti će propustiti, što traže trajni hrvatski narodni interesi. Stoga hrvatska javnost može biti potpuno mirna.. O svemu, što bude potrebno, ona će biti pravodobno obav joštena, kao što je i do sada bila.. Stoga ne će nasjesti niti raznim prepričavanjima, napose onima, koja se šire šapatom i kojima je svrha napraviti zabunu u hrvatskim redovima.«
USVAJANJE PRORACUNA U SENA TU BEZ RASPRAVE. Između članova vlade i senatskih klubova postignut je sporazum, da se, pred ozbiljnom vanjskom situacijom i pred problemima našeg unutrašnjeg života, što više ograniči rasprava o proračunu. To je i uslijedilo. Izvjestitelj S m o d e j pročitao je izvještaj financijskog odbora, ministar financija G j u r i -č i ć dao je svoj ekspoze, zatim su govorili: u ime JRZ dr Lujo V o j n o v i ć. u ime jug. nez. kluba Jovan A l e k s i ć, u ime demokrata Dušan S t e v č i ć, te u ime JNS Jeremija 2 i v a n o v ić, dr Albert K r a m e r i dr Grga A n d e l i n o v i ć. Svi su opozicionalni govornici isticali potrebu, da se hrvatsko pitanje čim prije riješi. Opozicija i vlada našle su se stvarno na istoj liniji. Protiv sporazuma s Hrvatima. nije u senatu bila izrečena ni jedna riječ.
NOVO KRIZARSKO BRATSTVO osnovano je u B o s a n s k o m S a m e u (okružje Sarajevo).
.SJEDNICA SI REGA VODSTVA V KB-a. U nedjelju 19. III. održana je sjednica širega Vodstva VKB-a. Bili su izaslanici 0-kružj!l i Krajevnih odbora. Na ovome vijeću stvoreni su zaključci, koji se tiču orpnizacijskoga život~ i rada. -»Nema sreće bez kreposti, a kreposti nema bez pobožnosti.«
Veliki državnik Washington.
:oNema veselja u životu bez veselja u Bogu l«
Biskup Keppler.
wRazumom treba predobiti, a ne silom.•
Sv. Atanasije.
:oKada se naše stranke i naši programi raspadaju kao razbijeno staklo, zar treba naglaiavati, da Kristova nauka ostaje nepovrijeđena kraj svib kušnja, što ih je podnijela u toku od 19 vjekova?«
Chastanel, socijalistički poslanik, nedavno na jednoj skupštini u Francuskoj.
:.Jedno je sigurno: samo univerzalna Crkva ima skrivenu moć, da zapriječi potpuno rasulo Evrope.«
Fr. W. Foerster, glasoviti pedagoški pisac, po vjeri protestant, u knjizi •Jugendseele, Jugendbewe
gung, Jugendziek
»Vi ste, preuzvišeni Nadbiskupe, pre tstavnik velike moralne snage, katolicizma. Ne bojte se razvijati svoj radi Antiklerik:allzam, koji se javlja, čisto je površan .« Đoumergue, pretsjednik franc. republike,
parHkom nadbiskupu kard. Verdieru, g. 1930.
Nema srete u griJehu!
Za ushrsnu sv. Pričesti Na domaku smo Uskrsu. Ovih
će se dana pred nama u liturgiji Crkve odvijati bolna tragedija Boga Stvoritelja koga su ljudi, nemoćni stvorovi, osudili nas mrt. I dok iz naših crkava bude dopirao šapat molitve i plač proroka Jeremije, dok bude svodovima Božjih hramova odzvanjao pokajnički: »Smiluj mi se Bože!« - ljudi će poput razu/arene židovske mase prije 19 vjekova svojim životom opet mrcvariti i razapinjati Boga-Čovjeka.
Moderna Sodoma i Gomora pliva u oceanu nečistoće, grijeha i nepravda. Čistoća, svetost, pravednost i ljubav nepoznati su ljudima materijalizovanoga, nekršćanskoga i životinjskoga vijeka. Nisu moderne i savremene. Ljudi su izbrisali granice dozvo/jenoga i nedozvo/jenoga. Ljudi sebi dozvoljavaju sve. Obitelj i njen teret zbacuju; daleko su od Boga i njegovih zapovijedi; tlače i progone jadne i nezaštićene, da bi na njihovom znoju i krvi. na njihovom gladu i bijedi uživali i bili zadovoljni. Sve smiju, samo da se izjednače sa životinjom i budu i niži od nje.
Budite apostoli svoJe sredine!
A njihova stvo?
reća i zadovolj-
Nema je kod moderna čovjeka. Glavna oznaka naših savremeni ka je, da sve rade i da su svejedno najnesretniji .
Zar i dalje ovim putem? -Nef
Natrag Raspetom Bogu i njegovom zakonu! Svi koji su nesretni i jadni, bilo jer ih je zloba ljudska lišila i onoga najnužnijega, bilo da imaju i previše, pa su opel nesretni, neka dodu Onome, koji je umro i za jedne i za druge. Na klupi uskrsne ispovijedi neka otkriju svoje jadno srce i patničku dušu! Mučenik s Golgote u/if će u njih smirenje. Uskrsli Bog, dat će im u uskrsnoj Pričesti mir i sreću.
Srce naše ne može naći sreće u svijetu i njegovim čarima. Nem8 za nas sreće u grijehu. Stvoreni smo za Boga i u N jemu je J'laš mir! U . ronimo ovih dana u puninu Božje Ljubavi i nakon sv. Ispovijedi i Pričesti budimo sretni! Raspeti nas Bog zove i čekal- --
R.
Dužnost apostolata DU.ZNOST UUBA Vl NAPRAMA BLIZ
NJEMU
Apostolat je također dužnost ljubavi naprama bližnjemu.
Gospodin hoće, da ljubimo bližnjega kao same sebe. Tko, dakle, uistinu ljubi samoga sebe, brine se, da si priskrbi najveće dobro, a to je spas duše. Isto tako morat će se on da brine za spas drugih.
Isus Krist je, dakle, odredio ovaj zakon solidarnos ti : moramo spasiti same sebe brinući se, da spasimo svoju braću. Njihov spas sudionikom je našega.
Gospodinu, kad ga je pitao račun o bratu, Kain odgovori : »Zar sam ja čuvar
brata svoga?« No Kain je još imao okrvavljene ruke krvlju Abelovom. Kain je stjegonoša ne ljubavi, već mržnje bratske.
Nijedan kršćanin ne može dati taj isti odgovor. Pred Bogom svatko je, na neki način , čuvar i odgovoran za svoju braću .
Već u Starom Zakonu - koji je bio Zakon straha - Duh Sveti diktirao je ovu presudu: ,Bog je zapovjedio svakome, da se brine za svoga bližnjega". Nema nikakve sumnje, da se ovdje, poglavito, govori o du· hovnoj brizi.
Ista zapovijed ponovno je naglašena, na jo.š izrazitiji način, u Novom Zakonu Zakonu ljubavi.
Sv. Pavao piše: 11Budno bdijte, da se nitko ne iznevjeri milosti Božjoj". Ove riječi nijesu upravljene svećenicima, već vjernicima.
Sv. Petar izdao je ovu naredbu: »Poslužujte jedan drugoga , svaki onim darom, koji je primio, kao dobri upravitelj/ mnogovrsne milosti Božje«.
Svaki: dakle i svjetovnjaci. I oni moraju poslužiti drugima vrhunaravnim darovima, što su ih primili od božanske blagodarnosti . Medu kojima zauzimlje prvo rnJesto dar vjere.
Vjera je dakle onaj evanđeoski talenat, koji nikome nije dozvoljeno u zemlju zakopati i koji treba što više iskoristiti za se
za druge. A jer je ona za čovjeka putni-
- -
II.
ka najveće dobro, onda apostolat, koji donosi vjeru, prva je dužnost bratske ljubavi.
DJELA MILOSRĐA DUHOVNOGA Ipak, ako ib je malo, koji potpuno shva
ćaju dužnosti materijalne ljubavi, još manje jeo nib, koji shvaćaju i vrše dužnosti duhovne ljubavi ; koje su jo~ preče od prvih, koliko je duh pretežniji od materije.
Ja ne sumnjam, da si ti kršćanin, VJeran dužnostima tjelesne ljubavi. Ako, na primjer, susretne! putem koga ranjenika. gdje leži na zemlji, ti si prema njemu milosrdan poput dobroga Samaritanca: k njemu se prigneš, da mu pomogneš. No, možda, se ni ne sjetiš, da je oko tebe, svakoga dana, veliko mnoštvo nemoćnih duša, mnogo jadnijih i potrebnijih pomoći negoli je čo
vjek s izranjenim tijelom. Vidiš putnika, koji je zalutao i ide po
grješnim pravcem, ti, pa i neupitan, osjećal dužnost, da mu dadeš potrebite naputke, da ga opet dovedeš na pravi put. No sjetiš li se isto tako, da su se neka tvoja braća, s kojima se susreće§ svakoga dana, uputila putem, koji ne vodi lc nebeskoj domovini , već k vječnoj propasti? I što si dosad učinio. da ih opet svratiš na put spasa?
Na dan posljednjega suda Naš Gospodin kaznit će one, koji nijesu dali kruha onome, koji je gladan, čašu vode onome, koji jo žedan, haljinu onome, koji je slabo odjeven . . . Ne vjeruješ li, da ne će biti mnogo stroži s onima, koji su ne tjelesa, već
duše su ostavili bez pomoći u sličnom bijednom stanju? Iscrpljene duše, jer ne blaguju 11 kruh živi, koji je s Neba si:fao, takvi, da, tko od njega blaguje, ne umire .. ; duše, koje ne piju ,živu vodu, rakvu, da, tko ju pije, ne će ožednjeti u vijeke«; duše, koje nijesu u pirnoj haljini, bez koje je 11jedan bačen u ramu izvanjsku, gdje jep lač i :§kripanje zubac.
Nema nikakve sumnje: k.od posljednjega suda bit ćemo suđeni radi grijeha, koje ka· tekizam nazivlje duhovnog milosrđa , još prije negoli radi djela milosrđa tj elesnoga. A apostolat što je zapravo, u najtočnijem
smislu riječi, negoli vršenje djela milosrđa
duhovnoga?
Zi vo t Sibenik a CETRDESETSATNO KLANJANJE
U KA TED RALI počinje u srijedu 29. t. mj. u podne. U ll s. bit će svečana sv. Misa uz asistenciju preuzv. biskupa. Iza sv. Mise bit će procesija sa Svetotajstvom unutar crkve, a zatim izlaženje. U četvr
tak, petak i subotu izložit će se Svetota jstvo u 8 s. ujutro. U 10.15 s. bit će pjevana sv. Misa, a svake večeri u 6.30 s. povečernja, propovijed korizmenoga propovjednika vlč. don Ante S tr g a čića i svečani blagoslov s Presvetim. U subotu zadnji blagoslov drži preuzv. biskup.
SVECANA AKADEMIJA U SJEMENISTU. Na Josipovo, 19. t. mj. proslavi-
lo je naše sjemenište svoju lO-godišnjicu. Sjećanje na prošlost, tople molitve zahvale i preporuke Svemogućemu ispunil e su taj dan . Naveče je pak održana svečana akademija u prisustvu odličnih gostiju, svjetovnjaka svećenika, na čelu s preuzv. biskupom drom J. Mi lctom. Sve su tačke programa bile birane i dobro izvedene : pjevanja, deklamacije, govor i pozorišni komad. Osobito je bio dokumentiran govor preč. don F. Grandova, koji je u prvom dijelu vrlo zanosno govorio o Pnpinstvu uopće i napose o novom Papi Piju Xl., a u drugom je Iznio sve teškoće i zapreke, crne strane sjemenišne povijesti ,
STRANA 3.
Illi i uspjehe, radosti i svijetle s tranice njci!Ovlh prošlih dann. Nn koncu su dacis jemoni!itarci izvo..đali sav remenu dramu u 6 činova od P. Claudci-N. Jcločnika ,.Krile uništene mladosti•. Svih se duboko dojmila bolna 19p0vijed mladića, koga su drugovi i knJige skrenuli na put bczvjerja i nečistoće, pak traži u Kristu ponovnu luku !rJ>USa. Nalazi je zaslugom iskrenog pri jateljstva jednog izgrađenog kat. mladićtL Svi su sc duel uživjeli u svoje uloge, osobito otac, koji je dao uvjerljivu sliku okorjcloga libcralca. - ekn Gospod udijeli u slijedećem desetljeću obilje milosti našem sjemeništu!
PREDA VANJE ZV. MALICA. Mjesni Pododbor Matice Hryatske priredio je u prošlu nedjelju kulturno predavanje o ustanku bvaukoga puka u 15. i 16. vijeku. Predavao je sveučilištarac Zvonko Malić. U gradu se s najvećim zanimanjem oče-kivalo ovo prvo j nastupno predavanje mladog predavača, pa je predavanje bilo upravo odlično posjećena. Predavač s kra-nim uvodom prešao je na samu stvar. Ci
jeli sat uspio je da do posljednjega slušača održi u napetosti . Sam sadržaj, supatnja i ljubav predavača za potlačeni puk, način kao i k.rasnn. dikcija, sve je to osvajalo i oduševljavalo slušaoce. Predavač bio je nagrađen burnim aplauzom i primio brojne čestitke. Predavanju su uz ostale prisustvovali i nar. zastupnik D. Skarica te senator S. Belamarić.
JOSIPOVO ove godine bilo je proslavljeno po običaju u cijelom gradu, napose u crkvi sv. Frane. Veliki broj gradana, osob ito Josipa, pristupio je sv. pričesti, i obavio svoju najveću kršćansku dužnost. Ove godine bilo je manje svijeta izvana.. jer je bila nedjelja. Propovijed o velikom svecu održao je vlč. don Vinko B e l a m ar ić.
GO P A OD SEDAM 2ALOSTI svetkuje se u petak 31. t . mj. U o v o j e rk v i bit će sv. Misa u 6.45 s. Iza poslanice pjevat će se ,.Puno. tuge«.
BLAGOSLOV ZA DOBRU SMRT bit će u k a t e d ral i u nedjelju 26. t. mj. u 6 s. uvečer.
NEMRS I POST kroz ovu nedjelju jest u srijedu 29. t. mj., i u petak 31. t. mj ., sve ostale dane je samo post, a u nedjelju nema ni posta ni nemrsa.
DUHOV E VJE2:BE ZA MUSKU OMLADINU održat će se kroz Veliku Nedjelju u o v o j er k v i. Počet će na Cvjetnicu uvečer i trajati do Velikoga četvrtka uvečer. Svake večeri u 8 s. bit će aktuelni duhovni govor, u kojemu će se iznijeti sve probleme, koji zanimaju i muče dušu savremenoga mladića . Stoga nijedan mladić ne smije izostati.
DUHOVNE VJE2BE ZA MU2EVE odr-.lat će se od Cvjetnice do Velike srijede uveče u cr hi sv. I v n n a.. Zajednička sv. Pričest bit će na Veliki četvrtak ujutro. Svake večeri u 8 s. bit će savremena. propovijed s osobitim osvrtom na potrebe modernoga odraslog muškarca i muža.
SVIM NASIM POVJERE ICIMA prilažemo ovaj put naše čekovne uplatnice mo'. b om, da nam o d m a b podmire za0o stalu pretplatu za ovu i prošle godine, da možemo udovoljiti svojim obvezama prema Tiskari.
SVIM C:LA ICAMA »2IVOGA SVIJETLA« javljam, da je nakana klanjanja za slijedeći tjedan (26. III.-1. IV.): z a što bolji u spjeh naše uskrsne p r o p a g a n d e, d a š t o v i š e n a š j h gradana pristupi k uskrsnoj sv. i s p o v i j e d i i s v. p r i č e s t i - Don Ante Radić.
,.GOD KRI2Ac svake godine svečano se slavi u d o l a č k o j župskoj crJ..."'Vi sv. Križa 27. III. No jer ove godine taj dan pada iza Nedjelje Muke, kad su zastrti oltari i Propeća, svečanost se prenaša na dan ll. travnja, t. j. u utorak po Uskrsu.
USKRSNU SV. PRICEST dužan je pod smrtni grijeh primiti svaki kršćanin najdalje do nedjelje prcsv. Trojstva.
DIPLO \SKI ISPIT. Prošlih dana je na zagrebačkom sveučilištu diplomirao je iz veterine naš sugradanin g. S k a l ić Vladimir ikolin . Isti se sprema, da naskoro diplomira i iz agronomije. C:estitamol
I OVAKO POTPOMA2.ETE SIROMASNU HRVATSKU PRIVREDNU MLADE2.! Dužnost je svih nas, da potpogncmo one male, koji su putem ,.Hrv. Radiše« krenuli u novi život, da postanu svijesni hrvatski privrednici. To možemo učiniti i na taj način, da prigodom idućih Uskrsnih blagdana za čestitanje upotrijebimo samo Radi§ine Uskrsne fustitkc, koje su ukusne i jeftine, a dobivaju sc u svim papirnicama i većim
trafikama, kao j kod svih Radišinih organizacija širom nn!ih krajeva.
S'fRANA 4.
Širom svijeta LO C:K EZA Vl A DRZA-
VA. Slo ttčki mi nistar propagand e Al ksandar M a e h d ~to j e posebnu iz javu zn zagrebački • H rvatski Dnevni k", u ko jo j je. među ostali m rclcno : »Vođa i kancelar Roicba H itler rn.zgovnnw jo sa slovo. člc.im
m inistrima (drom T isom. drom Tu kom, drom Durčnn kim i Machom) o nezavisno· 81i slova čko drinve, kao i o flnrnnc ijama, koje će jemniS.ka pruži ti zn sl o va čko !lrnaioo. O sim toga mogu reći, dn su lovnika granice zngnrnntirane do sadu ne snmo ~ njemačke s trune, već i s drugih straIlL - U najskorije 'Trijeme. čim se svrše aaj·nžni j i po lovi. bit će imenovani po laaici slončke držaTe u Wa hingt nu , Londonu, Berlinu, Varšavi, Rimu , Parizu, Budimpešti i Beogradu. - Za kratko će vrijeme lon.čkn imati i svoj p osebni novac. tJ stranoj ilt11mpi SG potaklo pitanje ministra Sidora, koji se suda nalazi na jednomjesečnom dopustu, pa se dovodilo u vezu s kojekakvim kombinncijnmn, kno i s time, da Sidor v iše ne će biti ministar, jer da. nije poželjan i da u jemnčkoj nisu s njim previše zadovolj ni. Sve tnkve vijesti posve su izmišljene. Ministar Karol Sidor je iz Pruga preuzeo vlast nad Slovačkom i Cesi su mu vjerovali, nli on nikuda nije ni jednog časa zaboravio, dn je Slovak i dn so čitav svoj živo t borio samo za alovačku nezavisnost. Tako je radio i ono krotko vrijeme, dok je bio ministrom predsjednikom slovačke vlade. Sidor se nalazi u kućnoj njezi, jer su ga posljednji dogadnji tako iscrpli, da je njegovo zdruvlj e došlo u pitanje. Cim se mulo oporuvi, a to će biti, nadajmo se, zn mjesec dnnu, K. Sidor će nastupiti svoje mjesto ministra unutrašnjih poslova . - U Slovačkoj
n emu nij ednog njcmačfa>.<t vofniknJ. Slo-.... vačku nije okupirala njemačku vojska . Slovačka je nezavisna država i u Bratislavi nema ni jednoga njemačkog vojnikn, jer to nije potrebno. Ako će treba ti zaposjesti Bratislavu ili poduzeti kakve mjere, onda će to učiniti samo slova čka vojska. Hlinkina garda.« - Kako ,.United Press« doznaje, sporazum, koji jo 18. t mj. potpisan u Beču između Hitlera i von Ribbcntropa s jedne strane te Tisoa i Durčunskog s druge strane, n kojim se uređu
ju odnosi Slovačke prema jemačka],
preuzima Njemačka zaštitu nove dr'hve o trajanju od 25 godina. Sporazum ima slijedećih 8 točaka: l. Njemačka Jlnrantirn granice slovačke dr:Cavc na 25 godina . 2. Slovačka jo slobodna i nezavisna. 3. Slovačka irna vlastitu vojsku. 4. Slovačka dobiva vlastitu vanjsku službu. 5. Slovačka će
imati vlastitu valutu. 6. Slovačka dobiva 15 do 20 pos to od zlatne i devizne zalihe čehoslovačke arodne banke. 7. Slovačka.
dobiva veliki dio češkog rntnol! materijula., koji se sada nalazi u Slovačkoj. 8. SloTačka se vc-:te, ako želi, privredno u jedflU zajednicu s Njemačkom. Taj odnos ona može prema. želj i otkazati . Njemačke čete, koje se soda nalaze u Slovačkoj. imalo bi se povući, čim ispune svoju zndoću,
koja ima svrhu podupiranja slovačke vlade. - 19. t . mj . je čitava Slovačka prosla-vilo dan svo je nezavisnosti . U crkvnma su odr:iane zahvalnice.
CESKA SASTAV I DfO REICH . Nakon to su njemačke čete okupirale svu Cclku i Moru vs ku i prlsnjedinili je jemačkoj, Ccška kao samostalna država više ne p06toji. Cesi su njemački poda nici . Vojska je riješena dužnosti. Za češke Zidove vrijede njemački autisemltski zakoni. Cesima ostaje snmo ocka kulturna samostalnost. - Protcktorom Ceške i M oravske imenovan je von euratb, ko j i će
stanovati u praškom dvoru. U istom dvoru bit ćo i ured preds jednika dra Hncbe.
NJEMACKA VOJSKA U MEMELU. Litavska vlada na zahtjev Njemačke uručila joj je momelski teritorij i svoju vojsku povukla na stii.Iu rusku granicu, nu š to je njemačka vojaka okupiralll čitrtvu memelsku oblast. Tako j e poli tikom gotovih či na opet povećan teritorij j emnčkog
Reicha l
N E PRfZ AVAJU PROTEKTORAT NAD C ·SKOM. E ngl eska, Francus ka, ovjctskn Rusi ja i Sj ed injene Američko Države upravite su jcmn čkoj pro tc tnu notu, kojo m n priz navrtju nj emučk i pro tektorat nu Ceško m i Moruvskom i njihov u okupaciju. j emačka jo odgovoriln na tu prosvjednu no tu odb ijanjem pros v jedn i vrlo oš trim nov inski m čla ncima .
KARPATO- KR AJ J U okup irala je Madžarska uz pri tnn nk j cmnčkc i htko je po tigln zajedn ičku gra ni cu s Polj sko m, Y.a ko j om j e toliko žudjela.
nKATOLII•
BEZU JET PR EDAJU T RAZ I FRA N O. Spanj olskn nac ionalna radio s tanica objaviln je, da ne treba nikakvih pregovora za častan mir, k oj i traže španjolski republikanci. R epub li kanci treba da se pokore bez uvje ta. V oj ska generala Francu uspos tavil a je u o lobođenim krajevima m ir :zn sve. Oni, koji nisu počinili
nikakve zlo či ne, ne treba dn se boje ni čega . O pregovorima ne može biti riječi .
acionnlnn Spnnjo lskn dužna j e sjenama poginule španj olske omlad ine, d u do kraja provede totaln u po bjedu .
PAKT PRIJ TFLJ T VA 5P JOL-KE l PORTU ' AL . lnvn e nj egove
o dredb e su ove: Trajat će 10 godina . Obvezuju se, da će uzajamno poštovati granice ; da ne ćo p omoći neku treću silu, koja bi napala jednu od njih; da ne će znkl j učiti savez s nekom trećom silom, koja bi odlučila napasti jednu od njih .
Naši dopisi TIJES O
Prosla-va Papinoga dona U nedjelju 12. t . mj. naši Križari i
Križurice pristupili su zajednički k stolu Gospodnjemu. Preko sv. Mise održao je na vl č. g. župnik don Tomu P er i n a vatrenu propovijed o značenju Pnpc i napose o vjekovnim najboljim vezama Hrvata s Petrovim nasljednicima. Izu Mise ispjevao je svečani »Tebe Boga hvalimo« s molitvom zn Papu. Svečanoj službi prisustvovali su predstavnici mjesnih vlasti i naša »Hrvatska Glazba«. koja je otsvirala Papi
nu himnu. uvečer istoga dana priredili su Kri
žari akademiju s tri dck.lamueije, koje su izvedene nu zadovoljstvo svib prisutnih, osobito njihovih roditelja. Prvi je deklamovao br. Fr kić Roko "Ja sam vojnik Papin" , drugi P er i n u Ante »Jn sum Knzar Mali «, treći S t e g ić Ante •Brate, sje
ti se smrti, pa ne ćeš grij;šiti«. Izveden je i jedan šaljivi igrokaz •Suplju glava•, nn radost i smijeh prisutnih. Zn sve ovo ide p riznanje našem bratu Tomi P er i n i Jo
sinu , koji se žrtvovao svake večeri sa. svojom braćom i sve vodio.
J edan od prisutnih
JADRTOVAC
Blagoslov novoga križnog puta. Dulje vremena osjećala se potreba, dn se nabavi za našu župsku crkvu novi put križa. nstojanjem vlč. don Ante H a i l a, bivšega ovdašnjeg dušobrižnika., bila je ispunjena želja žup lj ana. Pošto j e naša cr~'a siromašna., nije mogla snositi sama sve troškove. toga ovu lijepu namjeru poduprla je i bratovština Gospe od Zdravlja. Blagoslov novoga križnog puta obavio je 3. l mj. vlč. o. Ambrozij M i l e t ić, kao delegat starješine franjevačkoga samostana u Krapnju. Makar je bio obični
radni dan, narod je pohrlio u velikom broju u crhu, da prisustvuje lijepom obredu toga blagoslovu. Tom prilikom održao je vlč. o. Ambrozij Miletić lijepi govor, u komo je pobudio vjernike na če
sto obavljanje pobožnosti puta križa. Duo Bog, dn bi župljanima novi križni put bio i novo rcds tvo duhovnoga napretka!
Na 50 godiAnjicu smrti bivšeg uglednog mješćanina M or o v ić u A n t e, sabrali su sc nu svečanim zadu micama brojni njegovi nasljednici : sinovi, unuci i prnunuci. Lij ep primjer onima, koji se ne sjećaju svojih umrlih niti nu prvu godišnjicu njihove smrti! Mješćanin
... ••••••••• .. •••••••••••• .... e••••••••••• Križarske vijesti
POSJETI I PREDAVANJA. ll. III. posjetio je K . B. N o v u Gr a d i š k u delegat V KB-n br. Frano Grgić, te S l a v o n
s k: i Br o d i V i n k o v e e u nedjelju 12. III. (br. Frano Grgić) .
ODRZANE PROSLAVE. U nedjelju 19. III. održana je proslava • Socijalno g dann« u Ga š incima.
ODRZANE DUHOVNE VJEZBE. U K o pr i v n i e i održane su duhovne vjcžbo od 24.-26. Ul . te u K o t o r i b i od 24.-26. Il I.
SVOJ K SVOME!
Hrana duše
BENEDIKTINSKI DVOBROJ •ZIVOT A S CR K. VOM•. Svojevremeno je bilo najavljeno, da će dvobroj 4.-5. liturgajskoga časopisa »Zivot s Crkvom• izaći kao posebni benediktinski dvobroj prigodom blagdann sv. Benedikta (21. Ill.) . Radi tchnić ·
kah razloga dvobroj nije mogao izaći, kako je bilo javljeno, početkom tele mj. ožujku, ali će ga pretplatnici dobiti svakako iza blagdana sv. Benedikta. Sadržaj ovoga dvobroja je s lij e deći : l. Opat Arno§t Vykoukal O. S. B.: Sv. Benedikt i njegovo djelo. 2.
P. Emmanuel Hcufclder O. S. B.: Svetački
lik sv. Benedikta. 3. Msg:r J\•\.iho Pušić, biskup: Početak, razvitak i uspjesi benedik.tin.
Reda osobito na Tjerskom polju . 4. Dr L. Katić : Sto su učinili Benediktinci za napredak čovječanstva. 5. Dr Ivan Delalle : Sv. Benedikt i liturgija. 6. D. Znnko: Benediktinci socijalni dobrotvori. 7. A. Dnbinović:
Benediktinci u VIII. stoljeću. 8. Msgr Pavao Butorac, biskup : Ulogu Benediktinaca u hrvatskom narodu . 9. Ante Petravić: Benediktinci u hrvatskoj knj iževnosti. 10. Dr Lj. Karo.man : Benediktinci i srednjovjekovna umjetnost Dalmacije. ll. O. Mihael Mlckuž O. S. B. : Razvoj Bcnediktinskoga Reda u zadnjih sto godina. 12. D. M. Klarić: Važnost Benediktinacn za hrvat. narod u prošlosti i sada!njosti .CPovjesno-arheolo§ke crlace o glavniJim samostanima u doba hrv. narodne nezavisnosti). 13. Prof. Dr ivan OstOjiĆ: Benedaktmski samostan u Povljama na Braču. 14. Prof. C. Fask.ović: Bcnediktin.
samostan sv. ikole u Trogaru. 15. Prot. Petar Grgec: Prvi prcporodttelji Hrvata. 16. Albe Vadakovać - Rim: Benediktinci obnovitelj i Gregonjaoskog korala. 17. Zd. ;lanko : Beuronska umjetnost. 18. Dr l. D.: Sv. Benedakt n ikonografiji. - Istodobno će izaći i kao posebna knjiga s nekoliko slika pod naslovom •Sv. Benedikt i njegovo dje
lo«. imat će oko 150 stru.ruca., a znpadnt će 15 dan. Tko želi dobaviti ovu knJigu, neka je odmah naruči kod Knjafnice •.lvijezda
MorM (Biskupski Ordinarijat)- Hvar. ovac se šalje na ček . rač. br. 32.193.
~a.zae viJeatl --rte'> d ..
DOKUMENAT O PREDAJI. Donosimo
ovdje tekst saopćenja. njemačke vlade, §to ga je potpasao uz Hitlera i dr Hacha. Ovim sc dokumentom utvrđuje propast češke samostalnosti : •Vođa Reicha je danas u prisutnosti ministra vanjskih posala von Ribben
tropa primio na njihovu želju češkog pred-jcdnikn republike dra Hachu i čcU.og mi
nistra vanjsl..ib posala Chvalkovsk.og. PrUtkom toga sastanka ispitan je sasvim otvoreno ozbiljan položaj, koji je nastao uslijed događaja, koji su se u toku prošlih nedjelja odigrali na dosadanjem češko-slovačkom teritoriju. S obje strane izloženo je suglasno uvjerenje, da cilj svib napora mora biti osiguranje reda, poretka i mira u ovom dijelu
Evrope. Ccško-slovački predsjednik države izjavio je, da on - kako bi poslužio tome cilju, i kako bi sc pos tiglo potpuno umirenje - predaje s punim povjerenjem u ruke vođe
Reicha sudbinu češkog naroda i zemlje. Fil
hrer je primio tu izjavu i saopćio svoju odluku, da će primiti češki narod pod zaštitu
Reicha i osigurati mu samostalan razvoj njegovo narodnog života u skladu s njego
vom narodnom individualnošću . - U Berlinu, 15. ožujka 1939.« -Slijede potpisi Hitlera, dra Hache, von Ribbcntropn i dra Chvalkovskog.
CISTE KNJJZEVNOST OD SMECA. Odbor od 5 američkih katoličkih biskupa poveo je energičnu akciju :zu čišćenje književnib proizvoda od gadne pornografije. Naža
lost vlasti postupaj u vrlo mlitavo s groburima narodne sreće.
VRHUNAC SAMOZATAJE. U velikoj lyonskoj bolnici njeguju časne sestre 300 španjolskih komunista, iako su doznale, dn
su mnogi od njih mučili, iznakazili i konačno ubili njihove španjolske sestrice.
CEZNJA ZA KATOL. CRKVOM. U Engleskoj je više hiljada pastora odlučilo , da će moliti pod Misom zn milost, kako bi nn-
SVOJ K SVOME! Čast mi je obavijestiti gg. župnike te cij. crkvene bratov-
štine i samostane, da u svojoj tvornici izrađuj em v o s t a n e s v i j e će iz najboljih ' 'OŠtanih surogata, koje se ne krive ni u najvećoj vrućini, lijepo gore te ne kaplju niti dime, za što imam mnoga priznanj a i jamčim .
«:::llJEIWE JEZ .&LOIWIA.WJ!R.EIW«:::I..llJE%
~ !mnl&ft UOŠiftniH SUIHĆft NIKO JURA~ -ŠIBENI~
VLASNIK l OD~OVORNI UUDNil1 DON ANTE IADIC - SIIEHIK ULICA IL. NIKOLE TAVELICA t07. - 'HSUIA aKACICa
BROJ U.
glikanska crkva ndla ~to prije pot povratku u stado rimskog Pastira. Gotovo četvrtiu
nnglikanskib duhovnika je sklona k.atoUčlte.j
Crkvi. Mnogi su zatražili formalni pO"t'ratak. u krilo katoličke Crkve.
KORIST PROGONSTVA. •L'Osservat.ere Romance pi~e. da su krvava progonstva o Spanjolskoj silno razdvojila duhove. SlahttS
su otpali, Illi su se zato mnogi dosad u.p&
vani vjernici približili Bogu i žrtvovali •o mučeništva. Obnovili su se divni prizori ir: vremena prvih lu!ćana.
KOLIKO IMA NEZAPOSLENIH U USA. Sada ima u Sjedinjenim Američkitn
Državama 3 milijuna nezaposlenih ra'dnika, a ako se ne poveća kredit za javne rađeve
ovaj će se broj povećati za još jedaR !lidijun odpušteoih radnika.
IZBORI ZA NOVOG PREDSJEDNIKA
FRANCUSKE REPUBLIKE. Ministl.nlko vijeće odredilo je da se izbori za neTO& predsjednika republike izvde 5 travnja.
KATASTROFA NJEMACKOG AEROPLANA. Jedan njemački trornotomi o.eroplan srušio se u primorskim alpama. Na njemu je bilo deset njemačkih pilota na povratku iz Spanjolske, koji su prilikom katastrofe svi poginuli .
G AND! STRAJKOV AO GLADOM.. Mahatma Gandhi, voda indijskog pokreta bio jo počeo štrajkovati gladu do smrti, u znale protesta, jer vlasti nijesu htjele prihvatiti njegov zahtjev o donašanju ustavnog zakona za Indiju. Nakon četiri dAna i pol prekinuo je §trajk, jer je potk:ra.lj Indije obećao prihvatiti njegove zahtjeve.. Gandhi je star 70 godina. Ovaj Gandhijev štrajk glađu uzbudio je čitavu Indiju, a u gradu Benarcsu izazvao velike nerede, gdje 5e umiješalo i redarstvo, te je poginulo 45 osoba i oko 200 ih je teško ranje-no. l•
USKRSNA SV. PRICEST. Uskrs se približuje, a svaki kršćanin za Uskrs mora duhovno Uskrsnuti. Duhovnog uskrsnućs
nema bez sv. ispovijedi i sv. pričesti.
Javna zahvala U našoj teškoj tuzi, koja nas je snalta
bolešću i smrću naše kćeri
ZivanR.e dužnost nam JC, da so naJtoplije zahvalimo svtm na:iam dobrun pnjaLClJama, znanclma i naSoJ roobam, koJi su JC u n)cZlnOJ boluti pohodila, a nas u na~oJ tuz1 !Jt:Slll.
Hvala hJećnaku g. dru v. ~ovaku. koji je pokOjOLCU h]eĆIO U DjeZinO) bol.-sti i Dil
StOjaO JC svam salama oteti smru; takoder hvala h)cćntku g. dru K. Trla)a, KOJI JO na ..
stavto hJcć~:nJcm iza obolJenJa dra U. No vaka i ulozao sve stlo, da je otme od okrutne bolesta.
Hvala naScm vlč. o. fra Uabri Bedrica. Z.uprull.u Varosa, kOJI JO poK.OJnt~:u pono<Uo,
lJdlO mohtvama, uavs1 JOJ ULJ ... llc sv. VJere i
za<inJc pomazanJe. usooHo pall pn:t.nanjc \.Jpravi L.anatSI..c Skolc, Kao l pO"-OJILICUUID
drugancama, kOJe su JO aopratuc ao zadnJega pocauka.
L.allVIilJU)CIDO SVIm oaS101 Varo anima i
građaruma, KOJI su se SJellll pO~>.OJUI e sLija
UJem CVI)c"a, IJI:Uaca l OU ... .,LU pi! UJC.l:lUOOl sprovouu, kao 1 graonnstvu 1 suus .... om ćt
novntStvu na UĆt:SlVOVIIUJU pn nj.,.l.IOOrn
zadaJem 1spra IlJU. Hvala nn~eru skradtnskom zupniku -
upravatc!JU OliOLups~>.o-opaLS.o..e cr~>.ve VIC. doa J OSI Arucracu, KOJI JC S !;rtlUliUSIVOm I>Ua
d.Jun sacekao mrtV'l laJ cs 1Z ::.1o~nu.:.a., unolicav~l sprovod SVOJim pJeVIluJclll •l'omlluj DlllUL! .fiOLI! « l zaOnJ•ID OOrjCSenJem na grobtŠLU Sv. J erollma.
Osooua hvala našim skradmskim djo
vojkama, kOJ~: su u sVOJim naroo.uam no nJ&
ma, noseć1 kllt> oko hJ<.Sa, te momctma, .Lo
ji su jll nostil, uvehcall pokOJmcm sprovod, kao i onama, kOJI su au nJczanog zadnjeg pOĆutka DOSlil kttC CVIJCCA l VLJCDCC.
.Hvala obtcljl kuma Mate llcdnca, ko
ji je na tul.nu VlJCSt uputto brZOJavku i poslao viJenac pokoJnica, a također i obitelji Jere Berač.
Osobua hvala svtwa onima, koji su ac
na bilo !..oJi nu an ptsmeno, ih usmeno ' ažalala te SVOJ<! Sll.l.lllOICC i brZOJUVDO poslali.
vtma od lloga bala stostruka napl~Lta.
pokojnici laka zcml)al
Sibenik., 16. ožujka 1939.
Ožalošćena obitelj
Ivana Bubalo
vi§cg sudskog o(icijala
(0. II.HAIDO IULJIVICI
Til •• na~ se l u lj~vske
mantl m Yljem b ne opif taj po~ dllte sv
!ike rtl• pal nje.
Un nlk~a 1 o br m. nam se ulud u vijek, 1
zemljo koftunj
A $f)rilate! 1110, !kr 91111i o kriva, fl rađa tr~
On pio je, SIVim
Oa ne
ll lS ne ~ og reb
On ko prijt Veliča n
~li P'let~ja. let le z ~udoty0 ~e se Q l Ot lli.
ko Pllet~ja, se mot nu od na tl~
Sl Ustiju, 1o ~ 1 liklh ll
~ko ~ll.
k