.. .( Ola - 50 IJ"€~61

AT Oođ. 11. ŠIBENII~, t . siječnja t 931.

~NOV f1 GODIN fl Koji čovjek ne ulazi u novu go­

dinu novim nadama i no im o nova­ma? Razočaran i tolikim n pilikama u prošlo ti, mi nadamo, da e nam nova godina biti ~r tn1ja, da će se ispuniti tolike na e nade, da ćemo biti zadovoljniji. A hoće li biti tako? Toga ne znamo jer je budućnost u rukama Božjim. Zato nam je i po ve krivena.

No za retnu budućno t hoće e dvoje: na !ojanje na:e Irane, a bla­goslov Božji druge trane. Stogod se dogodilo, Božja pomoć nam ne će uzmanjkati, jer je Bog uvijek naš Otac, Prijatelj i Dobročinitelj, a . Pavao piše.' da onim,a, koji Boga ljube, sve · služ! za dobro. No može biti po­manjkanja s naš trane, to jest, da se mi pokažemo ne\ rij dni Bolj ga blagoslova, te mje to blago lova iza­zovemo Njegovu srdžbu i zaslužimo Njegovo pokaranje, a to je prava ne­~reća. Zato nas v. Pi ·mo uči, što nam je raditi : "Boya sr bqj i njegove .za• povijedi op!luiujl" To je ve, što e od čovjeka očekuje , da bude potpun :čovjek.

U novu godinu treba dakle da u­đemo tvrdom odlukom, ·da ćemo ži­vjeti kao značajni ljudi i pravi kršćani, strogo se držeći Božjih zapovijedi i vršeći svoje dužnosti.

Sv. Crkva u jednoj svojoj pjesmi nas opominje : Staro neka otpadne, sve novo neka bude: želj e, riječi ,

djela. Dakle nove misli, nove težnje, tDovi žar u molitvi, najveća pristojnost .u govoru, nova djela za Božju slavu, djela ljubavi, djela žrtve, jer temelj _.pravome kršćanskom življenju jest rad,

· :trpljenje, žrtva! Budemo li uložili svoje ;sile i upotrijebili vrijeme u novoj go­Jflini u radu za Boga, za dobro bliž­mjega, za svoje posvećenje, tada će !llam sigurno nova godina biti sretna, 1puna Božjega blagoslova za ovaj i za ilrugi život.

U ovom smislu mi želimo svima na­šim čitaocima sretnu novu godinu 1931.1 *

A mi? I mi ulazimo u novu go­~ inu no\ im ž ljama i no im nadama. Zelja j na,a vri1ća n go ikada, da "i­rima evand l ku i tinu, da pobijamo laž i pre aru, da ra krinkavamo lažne proroke, da potič mo, n11g varamo i upućujemo na po ' t no, ćudoredno ži­vljenje. Mi ć mo s na 'e ·trane r vno-ati, da Hrvati budu ono, što su im i

djedovi bili, uzor-katolici, poštenjaci ta roga kO\ a, j r ~amo takvi će biti

uzor-rodoljubi. Tko e Boga ne boji, t~o ~a du u voju ne mari, taj ne Iju­bl 111 domovine svoje.

~-a~ pak nade ·tavljamo u Boga, za ČIJU lavu radimo, a nadamo e i u potporu po"tenih čitalaca, da svi ložno radimo za ciljeve, koji u nam

z3jednički. ireći n::š list, tačno pod­mirujući onaj mali iznos pretplate, a, koji_ može, pomažući perom ~ eto na­čina, da čitaoci rade složno uredni­štvom. Mi im zato unaprijed zahva­ljujemo, a plaća će im biti zadovolj-Ivo, da u radili za velu vrhu, jer

je dana dobra štampa pravo apostol­sko djelo, a na nebu će im platiti sam Bog. .

Ovo su mjernice našega budućeg

rada u novoj godini, a Bog neka ih blagoslovi za reta n u pjeh 1

Obnovimo obitelj l Teški boj se bije, da e odaleči

ženidba, kućni odgoj i život od spasono­SEJOg utjecaja kršćanstva. Nastoji se, da se odaleče obitelji od idealnog uzora na­zaretske obitelji, od molitve, kreposnog i svetog života. Svi se tužimo na krizu, u kojoj se nalazi danas obitelj i odgoj. Vratimo se Kristu, Njegovoj nauci i zapovijedima, pa će obitelj uskrsnuti u staroj veličini, društvo će se obnoviti, jer je obitelj njegov ugaoni kamen.

Uplivom kršćanstva otac osjeća puninu svoje velike duševne dužnosti, koja je mnogo veća od tjelesnog očin­stva. Otac tada shvaća dužnost, da vodi brigu oko tjelesnog, ali i oko duševnog

Broj 1.

odgoja voje dj ce; da služ vjerno do movi nu, ali~ da ih pripravi, da zasluže raj . Majka je v lika, ne zato, j r je rodila mali a jer ga je čuvala u kolijevci, jer e za njega žrtvovala, već zato, "to mu

je dala neumrlu du · u. Velika je, jer j prva otvorila tu dušu nebe ·kim čež­

njama i ljubavi. veti primjer rodite­lja je najveća kola za djecu.

Treba da roditelji dalje brižno pa­ze na nj1h, da i korijene mane, koje e pokazuju, te da ih odgoje u značaj­

no ti, žrtvi i či toj ljubavi, koja traži da ti j lo luži du i i da ·jetiJa budu pokorna razumu. Treba zato, da prvo ime, što novorođenče čuje u vojoj kolijevci, bude ime l usovo. Treba da e nauči, da prvi poljubac dade Onomu,

koji je na Kalvariji pa io cijelo čo­

vječan tvo; da zajedno a svojim dra­gim roditeljima tepa prve riječi "Oče na·a". Tada će talno njegova duša čeznuti za nebom.

Ako ga roditelji budu dalje tako kr"ćan ki odgajati, ovi prvi cvjetovi donijet će tada i voje plodove. Mali će po tati krepostan. Oluje će života moći lomiti koju granu, ali će ostati korijen, vjera, i ona će mu obnoviti • dušu. Vjeronauk u školi nadopunit će njegovo prvo znan je. Ne samo u cr­kvi, već u kući, u koli, iz života i prim jera rodite! ja d jeca treba da nau­če zakonik ti11otf , koji kaže, što se mora vjerovati i što djelovati, da se spasi sebe i pomogne bližnjemu. Nema kori­snijega, talnijega i svetijega sredstva od vjeronaučne knjige. Učenje ove zlatne knjige Crkva nadopunjava živim glasom svećenika-vj eroučitel ja u škol i i u na­šim organizacijama Katoličke Akcije. No u obitelji, u kući treba da budu usađeni prvi temelji, eda mladež raste na diku Crkve i otadžbine, jer na mla­dima svijet ostaje.

Cio život u obitelji od ustanka do počinka mora da bude prožet vje­rom. Štetno bi bilo u odgoju, kad bi dijete opazilo, da roditelji drukčije uče a opet drukčije djeluju . Isus mora d~ bude posvetitelj obitelji, os, oko koje se sve kreće. Obitelj treba da Otku­piteljem dijeli sve radosne i tužne ča-

o

..

sove. Ra pelo neka bude na časnome mje tu. Povrh kreveta neka blago iva djecu, koja e rađaju tarijima'na utje­hu. Treba da bude Ra pelo u spavaćoj obi, da primi molitve roditelja i djece

prije spavanja; da ih blago lovi na početku dana; u ča u laboće da ih Nje­gov m ilo t ivi pogled p on uk a na uskr­snuće; da očuva mladež u. nevinosti; oplodi znoj otaca; dade jako t majkama; po veti ljubav domaćeg ognji'ta, jer Ra pelo je t melj kuće. Neka cio o­bitelj ki život riječima i djelima jaje jerom, krepa tima i ljubavlju. - Jofe

U ime Isusovo! Na ime l usovo, eli v. Pavao,

neka s pokloni vako koljeno: onih , koji u na nebu i na zemlji i i pod zemlje, te neka vaki jezik prizna, da je Gospodin I ukr t u . !avi Boga Oca. Ime I u znači Spa itelj, a Kd ili Kri t znači pomazanik Božji il i po većeni. Ime I u ne dolazi od ljudi, nije aa tavio sv. Jo ip ili Bl. Djevica Marija,

n go ga je Bog Otac am tavio svo­me inu. nd o je Gabrijel to kazao 0ariji, kad joj je navije tio da će po Duhu vetomu poraditi pa itelja.

Kako je veto, moćno i slatko ime I u l Sveta Crkva, o lanjajući e na riječi v. Pi ma, ovako u vojoj Južbi zaziva Božje i pa iteljeve ime: eka bude bJa·ao tovljeno ime Oo podnje ada pa ve do ijeka. Prizqajte Oo-

• padina Boaa i zazivajte jegovo ime; jetite e, da je j aovo ime uzvišeno.

Od i toka unca ve do zapada hva-ljeno je ime Gospodnje. Go podine, Go -podine na\ kako je divno Tvoje ime po voj zemlji! Sveto je i tra no ime jegovo, početak mudro ti, trah je Go pod11ji. Pomoć na a u ime Oo-po~nj , koji je tvorio nebo i zemlju.

Svi ć narodi doći i k-lanjat će ·e pred Tobom, Go podine, i uzvi it će Tvoje ime. U T be ć e ufati, koji budu priznavati Tvoje ime. Princ ile Oo po­dinu lavu i ča t; priznajte Go padinu

Ja u j aovom imenu. zdao am e Ll ime ao pounje kao u kulu najjaču

i pomoglo me. a ~la me tu aa i žalo t i zazvao sarn im Go pod n je. - togod činite u r)ječi ili djelu, ve neka bude u ime Go padina fia·eaa l u a Kr ~a; ~ahvaljujući Boau i Ocu po jemu i · tome.

Bl. Djevica je pjevala: Velike ml stvari učini Onaj, koji je moguć i veto ime jegovo.

I us nam je rekao, da prizivamo Njegovo ime i da ćemo dobiti, štogod budemo prosili od Boga. Stoga Crkva ve molitve zavr ava imenom l usovim. Ovim u imenom apostoli izgonili vragove i činili ilajveća ču­

de a. Sv. Petar je uhvatio akata pro-jaka za ruku i reče mu: "Srebra ni

zlata nema u mene, ali, što imam, to ti dajem: U ime ! ·usa Kr ta Nazara­nina u taj i hodi!" Petar uze sakata za ruku, a on u ta zdrav i ode skačući u crkvu hvaleći Boga.

Anđeli se vesele, kad čuju ime Isu­sovo, đavli bježe u ponore, a ljudi primaju milo t od Boga. Sv. Bernard najradije je propovijedao o l u ovom i­menu. On kaže, da j e j ~govo ime kao ulje. Ulje vijetli, hrani i liječi,

podržaje oganj, goji tijelo, ublažuje boli. l to čini ime Isusovo duši. Ime l u·ovo vijetli čovjeku i narodima, jer je I u vjetlo t, koja pro vijetljuje ra­zum i užiže u rcima sveti oganj lju­bavi. Tko ide za tom vjetlo ću, ne dolazi u tmine, nego u vječno blažen-ivo. Sv. Bernard kaže, da ga nivta ne ladi bez l u ova imena. "Ako pišev­

veli - ne ladi me, ako tu ne čitam

I u a; a!<o ra pravi ja if i e razgovara·, ne ladi me, ako tu ne zvoni ime ISlra. Meni je I u med u u tima, pjesma u u­·ima, rado t u reu. jegovo je ime lijek. Je li tko žalo·tan, neka mu u ree dade ) u i odatle neka poleti na

usta, pa će e oblaci ra pr·ati, a ve­drina zabli tali ".

Pobožno t prema imenu I u ovu najvi~e je u voje doba širio v. Ber­nardin Sijen ki, koji je na propoviJe­daonici no io tablicu imenom I lf o­vim u vjetlo ti. v. Ivan Kapi tran bodrio je kr~ ćane u ratu kod Beoara­da proti Turcima jaxući na konju. dr­žeći križ u ruci i prizivajući ime pa-itelja. Stari Šibenčani rio u pošto­

vali ime J u ovo, jer - vto znam - ima jo v de etak kuća, na č i jem pragu to ji i klesano to veto ime (11-IS).

1 a Mlado Lj to najkraće je van­delje u cijeloj godini, ali e tu po­minj , .kako je Božji in dobio ime I u . Tim dakle im nom počinjemo

novu aodinu. o rađi velikoga zna­č nja l u ova imena Papa Inocent 1721. odredio je, da e ono napo e . vetkuje ll. nedjelje p Bogojavljenju, a Papa Pio X. odredi, da to bude u prvu nedjelju iza nove godine. Šibef'l-

ki pak varo·ani svetkuju Ime Isusovo

14. si j eenja, kako su ga redovnic i fra­njevci odavna slavili. Neki drže b ožić­nu kitu sve do toga dana.

Sv. Ignacije, koj i je osnovao vrlo ugledni red Isusovaca, pozdravljao je uvijek voju braću sa .Hvaljen Isus". Ka nije se ta j pozdrav raši rio po cije­lom k ršćanskom svijetu. Lijep je obi­čaj, kad retneš čovjeka, da ga s Isu­som pozdraviš. Isto je tako pravi kr­šćanski običaj, kad dođeš kući, da rečeš: "Hvaljen Isus!" Sv. Crkva za ovaj pozdrav dava svaki put 50 dana opro ta, a na samrti tko izgovori pobož­no . I u e", može dobiti i potpuni oprost.

Ovaj je pozdrav dobar i pred an­delima. Jedna je starica umirući pitala župnika, što će reći, kad dođe u raj: On joj odgovori: Reci "Hvaljen Isus", a vi će li odgovoriti "Navijeke budi"_

U K StoA ić

Neka se zna! Kad je v. Otac Papa izdao voje

.dugo pi mo o uzgoju, neprijatelji svete Crkve, ali ne svi, graknuli su. I u nas najnoviji otpadnici obij ed iše sv. Crkvu kao neprijateljicu države, pače bezo~

brazno· u tvrdi~e, da je ono pi mo upe­reno baš proti navoj državi.

A •to Papa uči? Da uzgoj treba da bu­de krvćan ki o uđujući današnji uzgoh poganski, j...r uzgaja tijelo, a zaRerna~ ruje du u, za tijelo, ili bolje uzgaja du u za kukavni, prolazni zemal j ki život, kao da nema Boga, komu treba služiti ni vječnoga života, za koji treba radili i živjeti.

Čujte, · to· govori o pom en utom Papinom pi mu židov ki rabin dr Jakov Kac u Americi: "Svaki razuman čovjek mora odobriti ideju Pape Pija Xl. adrlaj uzvivenoga pi ma Papinog ·otvara njeaovo veliko ree, dokazuje njeaov bi tri um i pravo shvaćanje, kako treba poučavati u vjeri. Tko ge taj, koji e ne bi s Papom slorZio, Rad on tak om ja noćom otkriva zablude novovječnoga odgoja i adavnjega (modernoaa) života! O kad bi to pi­smo oduševilo sve katolike, a sve Ži­dove probudilo, le i oni tanu · v{)ju mladež odgajati u vjer kom dunu!"

Rabin aovori, da aki · razuma~ čovj k mora odobriti ideju Papinu. No naža1o ~ malo j~ r azamnf h na vijet u, jer je v. Pi mo dav110 (ekl,o,

da j n izrnjeran broj ludaka, a lu<fački je i (ja vol k i po a o: uzgajali -mladež bez viere, koja je temelj reći na o­vom i na drugom svijetu. .

-fra­

Olić-

vrlo

' je sus•.

Broj l . KATOLIK

Primjer velikoga čovjeka Današnje javno umij nje gleda na

j ru, kao na neto, ~to je manje vri­j edno. Odavna se širi lažna 1\rilatica, da ·u j ra i znano l u prolivno!)li.

as ma je onda naravno, da e u "mo­d rnom" dru ~iv u rado :smatra č m 1eka, koj i jeruje,, za inferiornijega, kulturno nevrednijega, u jednu riječ natraZ­njaka.

e amo po grado\ ima, već cete i po elima natći na "111 u d r a ce«, koJi s hvali ·a ju ·vo JOm ne\ JCrorn i govore, da je v jera i VJersko o ·vjedočen je za žen ke te za neizobražene i male ljude. Izobražen je i velik čovjek bez 'jere, o obito bez vjere u stalne vjersl.;e dt­ne (dogme). Ovo je ge lo po ·talo u današnjem jaynom mi'ljenju či ·to do­maće. A i one bezbo jn e kao i proti­vuvjerske novine znadu vrlo rado da zagude u ove gusle, ne bi IL lako omr­znule i pottsnule Crkvu i iskrenu kr­šćan ku religiozno t.

Pokojni mar 'al francuske vojske Foe h, ciJeloga života uvjer ni t prak­tičn i katolik, dokazom je, da je 'j ra 1 za velike ljude. B10 Je in pravih ka­toličkih rodtteiJa 1z bllzllle Lurda. U školama u ga uzgoj1li I uso\ c1. Vjer­nu Bretanku izabrao Je za ženu. Po­svuda, pa i na bojnom polju, vr~io je svoju l atoličku du2nost u skromnoj župskoj crkvi, pomiJ6an izmedu pri­prostoga puka. Pomnjivo je praha sv. Mb u t z n)Qlitvenika. · ekoltko dana prije konca rata došao je u tabor Cle-

Molitve NikoJe Tommasea Kad prolazimo kraj spomenika i­

kole Tomma ea, velikoga Sibenčanina, treba nam se sjd1tt, da je on u svoje doba bio najplodniji p1sac u Evropi, koji je objelodanio preko dvije stotine knjiga i brošura, a k tome sastavio bezbroj članaka. I o moramo takoder znati, da je taj čovjek bio duboko re­ligiozan. Rekao je: "Površno znanje odalečuje od Boga, a duboko privlači

k Bogu". ~uvišno je dokazivati, da je Tommaseo bto čovjek molitve kao i rada,. jer to proi tiče iz njegovoga književnog rada i življenja. Ctm se na pr. u šibenskom Varošu u tanovila bratovština pre v. Sakramenta, Tomma­seo se upisao i druge pol!cao na to. U knjizi o šibenskoj katedrah uzda se, da će tu, gdj se i l<rstJO, kakva po-

menceau. o,nj je bio dodu'e bez VJere, ali je vi oko cijento Fochovu vjerno t. "Mar~al je u crkvi kot.! sv. Mi ·e. l !oćemo li ga obavijestiti, dn ste Vi ovdje?" - " e, ne, pu·tite ga tamo" - odgo ono je Clemenceau. U :septembru I 919. pohodio je Foch Lurd. Primili su ga ·v čano. ro nije ga btlo sram javno pred xptljom mo­lih ruzanj a l.;runicom u ruci.

Foch je znao katkada btli o lar, ako :;e gO\ ortlo o :slućaju, neusniiiJe­noj sudbini itt.l. Jednom je rekao: "Btsmark je govo.rio o "·lućaJU". Ja sam uvijek sudio, da sve O\ tsi od Boga."

cpokolebtva je b tla njegova \jera u BožJU providno ·t. Kad mu je malo, iza rata kardinal Mercier spomenuo njegovu geniplno t, odgO\ orio je Foch: "Pa nema tu geniJalnos!t. cinto am VOJU dužno t i b1o ·atn oru2Je

Providnost!!" Zatm1 Je nastavio: "1\.ad sam e morao odlučiti za ne;to, gd je s moglo nsl<irali na ti ·uće zivota . .. • tada sam proučavao i . ." jetovao e .... Ipak a vim tun če to je bilo moguće rathćt!o :se odluč1!t. Ako sam t crpto svoJa sredstva za odluku, taJa sam probudto djelo vjere u Pro\idno·t -i zakoračio sam!"

l· o ch Je umro kao v jera n katolik. Dok je primao sv. ulje, pozorno je pratio :sv. obred 1 sam odgovarao. La bolesti primao je redovito sv. salua­mente. Posredovanjem pariškoga

boZna duša za njega upravlJali Bogu molttve.

Tomma eo je molio i za na~ na­rod. Jegove "bknce", koje je napi·ao na na'em jez1ku, objelodanio je 181-l. Ivan l(.ukuljević i posvetio "svemu na­rodu jugoslaven komu", a Ivan Mtlče­tić, kad ih je objelodanio 1888., donio je ispod pisčeve slike njegov rukopis (facsimtle) rečenice: "Da Bog narod na čuva! 30. travnja 1847." Lijepa molitva plemenite du"e. . Tommaseo pnwa\ a o Je svo Je ::.!aven ho pot.lrtjetlo, i pjevao je svoj.OJ majci i že111 hrvabhe p j esme (drugu sam p na 'a o i ob jelo­danie) i jasno je prorokovao, da će

SrbiJa sebe osloboditi od turskoga jarma, a onda druge Jugoslavene.

Prof. V. Mtago tovtć 1903. objelo­danio Je Tommaseove .llolrlur 11a ta­lijanskom jeziku. U tu je svrhu pregledao

Strana. 3 .

kardinala Duboisa poslao mu je sv. Olae Papa svo j bif! go lo'>. To je ·bilo maršalu na o obito ve elje i utjehu. Zadnje odrješenje podijelto mu je Abbe d l' Epinoi , koji je za vrijeme rata bio - pukovnik. Mrtvi maršal drtao je križ .a r•lil<vijarna ·v. KriZa.

Eto par poleta iz iivota velikoga maršala. eki engle ki ča nil< izjavio je: " lntere antno je napomenuli, da su trojica onih generala Foch, Pelain iCa lelneau- koji su nam pomogli, da dobijemo rat, katolici. Foch se o­sobito tan imao za 'jer ki uzgoj om la­d t ne. Slobodan am u tvrditi, da je bio veliki krxćanin i veliki voda."

Marxa! je Fo.ch jaki i moderan pri­mjer. Vjera je dakle i za rnu 'karce. Vjera je dika i moć takoder i najve­ćih muževa l

Je li Vatikan nas protivnik? edavno je iza'lo u zagrebačkim

ovo tima" nekoliko članaka pod na.lovom "Podzemne ::itruje u Podu­navlju". Sa vjerskoga i crkvenoga ta­novišta moramo e obazreti na dvije tvrdnje: l. da Vatikan radt zajedno sa Jv\u solmij m, mađarskim legitimistima, austrij ·kim Hcimwehrima i drom ei­pelom te a lm at kim emigrantima prot tv naše države za a ·ta v jednoga bloka katoličkih država pod vodsh om Italije, u koJi bi blok 1mala tupiti i autonomna Hrvat ·ka, otrgnuta od Ju­goslavije; 2. da hrvatsko svećenstvo i katolička Crkva tu akciju potpomažu.

va nJegova djela. Iz toga vidimo, da je pjes111k i učenjak vi'e puta publici­rao razne Molitve. Miagostović je u lijepom priručniku akupio ve obje­lodanjene i neobjelodanjene, kojih ima na brOJU 335. Razdijelio ih je u 18 poglavlja: Dnevne molitve, Mi ·a, Sa­kram nli, Crkva, Svečano ti, Svečane

uspomene, Fizični svijet, Tijek života, Obitelj, Vremenite kori ti, Razne ne­volje, amilo t, Zanimanja u polju, Gradan ·ki život, Nauci i odgoj, Razna zanimanja, Smrt, Budućnost.

Tommaseo, kao čovjek duboke kul­ture i uvijek imajući Boga pred očima, mje samo sa !avio molitve, kakvih sličnih nalazimo u molitvenicima, nego ih ima mnoštvo izvanrednih, koje su protkane velikim mislima i pravim re­ligioznim duhom. Tako on kaziva, kako se mol! pri zabavi, za plesa, u kazali-

•

Stra.na 4

Tko to piše J 11 ovo ti" su prenijele te voje

tvrdnje iz nizoz m koga IL ta 11 ieuwe Rotterdam che Courant". o kakav je to li t? " ovo ti" pi; u, da je to 11 naj­veći hola n de ld listu i nazivaJU ga "u­glednim demokratskim li tom". o je li tome tako? Mi znamo, da je to glavno glasilo ntzozenl'l<ih framazuna i da mu je rr lavna zadaća, da ruje i huška protiv vlade Jonkhera Ruy a fon Bcerenbrouka. Tu vladu astavljaju katolici i kon.ervativni kal inisti. Toj \ ladi je zadaća, da popravi pogrje;ke, koje 'U Cinili ll vj I k0111, ku l(U fiJOil1 i ·octjalnom pogledu liberalni kapitali-tičk i [rama uni. Framazuni u već

pred 30 godina poti nuti s vlade, pa odonda ne igraju nikakve političke u­loge u izozemskoj. Dana njihova,. Iranka ima· samo 7 za tupnika u par­

lamentu. jihov li't dakle ima danas zadaću, da "ir i mrinju na katolicizam i protiv glavne vladme tranke, rimo­katoličke državne Iranke, koja već

preko 30 godina vlada zajedno sa konservativnim i umjerenim 1-:ah,ini-tima uz isključ nje liberala i radikala

kao i bolj·cvtziranih socijali ta. Pi·anje i optužbe toga lt ·ta prottv niwzem kth katolika ne upaljuje više u onoj kul­turnoj zemlji, pa zato taj li t n ma u

izozem ·koJ uikakvoga veceg utjecaJa ni važno ti. Pogotovo njegovo p1 anJe ne mate 1111alt utjecaja na ·vjetsku javno ·t, pa za to ni naši v ći Iblovi 111Je ·u tim člancima ni izdaleka po5ve­ćiv alt one vaZno tt, koju b1 1male, da

pi u pi ma, polaže cvijeće pred velu liku i užiže kandilo, kad e re i ili popravlja crkva, kad e pro­

matraju ljepote zemlje i nebe a, kad je zim ka noć i kad tabla cvjetaju. Uči na Tommaseo moliti u do adi, pri o va di, u boli duše, kad je javna ablazan, kad se ganemo na tude ne­

volje, u rado ti duše, kod izvora vode, za mir u kući . Pjesnik upućuje na molitvu, kad e nabavlja vjenčani pr-ten, kad dijete počne govorili, kad je

dom u obilju, kad se prodaje zemlja , ili kuća, kad se putuje u trana mje-la, kad su važni javni po li, kad u

gradani nesloini, kad se dijeli hrana ili odjeća sirotinji, obilaze tamničari,

progon nevini. Jma molitava za na­rod, koji propada ili zdvaja, za one, ko ji umru u tud ini, za invalide, zaro­bljen i robove te molitva kod ruševina.

KATOLIK

su iza le u kojem drugom, doista u­glednom listu.

Zašto "Novosti" tome posvećuju tnl' ko oažni~ ?

1 'a to pilanje nije teško edo-ovoriti onomu, koji zna, !k.o u " ovo ti " . Poznato je, da u " ovo . ti " frama­zunski li t, koji vudn ide za tim, da škodi vjeri i Crkvi, pa makar to bilo i na ~ tetu drZave. Najbolji dokaz toga me•1taliteta dal u "Novo ti" svojim pi anjem po lije Radićeve mrti i ne­po redno prije zaveden ja ovoga novog tanja. Poznato je, da u n ovo ti"

imale lada o-Javn u riječ i da u one najviše krivile, da je država vaki dan hitila vrlo velikim koracima prema ra-apu. Da " ovo li " kroz 50 godina vako svoje slovo i kori te u čistoj i

po ~tenoj požrtvovno ti za izgradnju ove države, ne bi nadoknadile ono, to u jo j onda u pol godine naškodile. J iza zavedenja ovoga režima " ovo ti " u - a vim protiv n agla~avanja loleran­cij i vjer koo-a mira a irane ove vlade - napadale Crkvu i većen tvo, da u u t. z v. "katoličkom bloku" i protiv ove države. Taj napadaj po · ti­gao je po ve protivni učinak, jer se na rod nile o<l Crkv~ 1 svećeu"tva otrgnuo, ·nego im se j o š v i~ e p ri ljuhio. Na napadaje "Novo ti" odgovorio je tada am zagrebački nad­biskup dr Bauer, a opće impattje, na koje je taj odgovor nai ~ao u svim krugovima i u cijeloj javno ti, bile u najbolja zadovolj'tina katolicima za nji t10vu drzavno l i za ovakve napadaje.

" ovo ti" u pr na ~anjem ovih sa­danjin članaka ponovile svoje tare oplu/.be u novom obliku, ve u na­mjeri , da škode katoličkoj Crkvi.

Pje nil< upućuje na molitvu, kad e goji cvijeće, tabla, pčele i životinje. Diktira molitve pri učenju jezika, pi-an ja, o-ovorn ištva .p j evan ja, pravnih

nauka, anatom ije, a tronomije i mate­matike. Iznosi molitve liječnika, advo­kata, inžinira, !ikara, brijača, ribara, rad n ikĐ i t. d.

ve te mol itve Tommaseove poka­zu ju nam, kako je on · hvaćao život i odnošaj ljudi prema Bogu. U jednom predgovoru svojih molitava govori: "Vama, ·retne du ~ e ko je uživate u l u u onaj mir, koji nadilazi ni ko mi­šljenje ta •tih o oba, na prvom mjestu namjenjujem ovu knjigu. 1 eka vam samo jedno cuv·tvo , jedan uzdah, jed­nu amo uzu iz srca navuče, pa ne tražim ni~ ta vi e. Oh, Oče dobrote, u­čini, da kori lim tvojim sinovima i mojoj braći, a potom digni me iz ove doline suza." J.J. K . .)tostć

BroJ 1.

Vjera i vjerski odgoj Vjera

Za božansku i katoličku vjeru tre-n ~

ba držali sve i tine, koje su sadržane u svetim knjigama i u predaji, ili koje nam Crkva predlaže, da vjerujemo, jer su objavljene". (Crkv. Zak. 1323.)

Tr e ba ši rf ti vjeru. " Vjernici moraju otvoreno ispovi­

jedati kršćansku vjeru, uvijek, kada bi se njihovu šutnju ili način postupanja smatralo za nijekanje vjere ili prezir prema vjeri, uvredu Boga ili sabla­zan bližnjega " . (Crkv. Zak. 1325.)

Crkva je naAa učiteljica. Crkvu Isus Krist je osnovao, da

bude čuvarica vjere uz pomoć Duha Svetoga, da sveto čuva i vjerno tumači objavljenu nauku. U vršenju svoga prava i dužnosti, da poučava evanđel­sku nauku kod svih naroda, neovisna je od svake civilne vlasti. Svi su dužni, po Božjoj naredbi, da upoznaju i poprime pravu Crkvu Božju. " (Cr kv. Zak. 1322).

Dužnost vjerske pouke i odgoja. "U nedjelju i u zapovijedane blag­

dane župnik je dužan, da tumači vje­ronauk odra lima." (Cr kv. Za k. 1333.)

"Roditelji ili njihovi zamjemc1 1

go podari dužni su, da se pobrinu te vi njihovi podređeni ili njima prepo­ručen i budu poučeni u vjeronauku". (Crkv. Zak. 1335.)

Svi vjernici od najranije mladosti treba da budu tako odgojeni, da ih se ne samo ništa ne uči, što je protivno katolićkoj vjeri i ćltdorečlu, već glavno mjesto u njihovom odgoju treba da ima vjera i ćudoređe." (Crk. Zak. 1372.)

" Katolička djeca neka ne pohađaju nekatoličke škole ili neutralne, koje su otvorene 1 nekatolicima. Biskupski or­dinarijat jedini ima pravo, po uputama sv. Stolice, odrediti, uz koja se jam­stva, eda se izbjegne pogibelji po­kvarenosti, može da trpi, da se ovakve škole pohađaju. " (Crkv. Zak. 1374.)

"Neka vjernici upru sve svoje sile, da osnuju i uzdržavaju katoličke škole". (Crkv. Zak. 1379.)

"Dužno t je mjesnoga biskupskoga ordinarijata, da nadzire, eda se u školama njegove biskupije ne bi što poučavalo proti vjeri i ćudoređu. Isti zato imade pravo, da odobri vjerouči­teJje i knjige, a, ako je potrebita, radi dobra vjere i ćudoređa, da traži, da se o dal eče učitelji i knjige." (Cr kv. Zak. 1381.) Jo{e

KATOLIK

Iz Katoličkoga Šibenika Sr e t n u N o v u O o 11 l a u svim

nojfm &u .. adnichna, pret~latnlc:itt~a l pri­jatelJima !ell-lJrednlitvo l Uprava .Katolflra".

NAKON BOŽIĆNIH BLAGDANA. Utj~na je pojava, da ::-J ~v;~ božićnih blagdana naše crkve bile vrlo dobro 1 posjećene, napose katedrala na Badnji dan ll\'ečer l na Božić, 11 bilo je i do ta sv. pričesti. Veselo i veto božićno ra po­loženje obuzelo je kršćanska rca l vladalo je ne samo u našim crkvama, već i po naxim ka­ioličk!m kućama. U katedrali je bila pont!f!ka lna sv. Mi a presvij. biskupa l nn Badnji dan uve­čer l na Božić. Na Božić je presvlj. bi kup u <lupkom punoj katedrali održao lijepu božićnu

homiliju. Oba puta je pjevao .Ccci llj an ki Zbor•, pojačan s više pjevača ,Filh arm6ničkog

Društva •, . Mi am scptlmam • od dra Fal ta. Tu smo imali prilike, da uz odlično izvježbani l -fuziran! mj~oviti zbor čujemo i kvartet oli ta, :Silstavljen od oprana gdice J. Jadronja, alta gdicc A. Alfirević, tenora g. B. Belamarića i basa g. prof. Mišića, koji je potpuno odgovarao veličini same kompozicije. Pjevala e nadalje .,. Pa ·torclla • od Lcdercra, u kojoj je takoder zbor i stakao svježinu i rutinu voji h gla ova. Tenor g. BclamMić otpjevao je sa mnogo znanja i shvaćanja .Et inc11 rnalus e t• i .Crucifixu • od Lamammc tc .Agnus Oci" od M-a Scntinella· Njegov zvonki tenor odjekivao je kMedralom i naŠAo \'Oi . forte• u kompoziciji .Agnu Dei" , koj:~ kao da je komponovana za njegov glas. .M-o Scntinella dokazao je i ovom kompozicijom ie vrsnom pratnjom na orguljama i dirigovanjem svoju vi oku mnzičku spremu.

A OVU GODINU, dakle danas, u tal­noj Bazilici v. Jakova ujutro će biti pontlfikalna sv . Mi -a presvij. biskupa u ll sati. 'a\'ečcr u 5 sati propovijed je pre vij. bi kupa, pak večan i

pontifikalni blagoslov a azivom Duha Svetoga. Današnjim e danom počinj e nova građanska

godina 1g31. Želimo li, da nam bude sretna, treba da je započmemo Bogom i s pre Javnim imenom Isusovim.

l 1E ISUSOVO. Na nedjelju izmedu Nove godine i Bogojavljenja -1. t. mj. hwi sc \'efko­vina presv. Tmena Isu ova. l ako, sc već na No\'U godinu pominjemo Imena l usO\'a, to je Crkva naredila još poscbatl praznik na slana -presv. Imena Isusova, jer je ovo Ime moćno i S\:cto. Vje1il ici, koji e. na Ime Isu ovo i povi ­jede i pri česte, prisust\1uju sv. Mi i l mole na nel<anu \'. Crkve, dobivaju potpuni opro t.

BLAGOSLOV K~ĆA. Sta~i je običaj, da u na'cm gradu dan prije Sveta Tri Kralja S\'Cćenik obilazi kuće e ih blagosiva. To čini

2~10, da Gospo'din po zagovoru vctih Triju Kra lja blagoslovi vc na'c kuće i odvrati od njih S\'aku nesreću.· Gradski će većenicl dakle l .'ove godine ;,. poiaeclj el jak 5J t. mj. 11 g ali ujutro pocćti obiliizm·n:,rag'6Sivati sve katoličke .koće. U kolike to ne prispiju .u p,oncdjeljok 5. i: nlj. , naslaviće u "utorak 6. t. mj. Ako e za­bunom dogodi, ila se Ttain1o1r.fe_T iY.ostavl troja kuta, neka o- tome doti ni .vjernici obavijeste voje žup ke uh~dc, pal; će im se kuće

nalmadno blago lo\i1ti.

BOGOJAVLJE 'JE ILl VETA TRI KRALJA svetkuje e u utorak 6. t. mj. Toga dana je pomen trostrukoga objavljenja Isu a kao Boga;

prvo svetim mudracima, drugo kod l<r ten ja na Jordanu, treće kod prvoga čuda na piru u Kani Galilejskoj . Ujutro u po svim crkvama sv. Ml e, preko kojih e navješćuju ovogodišnji parnični

blagdani. Prije v. Mise e blago ·J ivlje vodn. U Stolnoj Bazilici sv. Jakova biće ponl ifilmlna v. Ml a presvij . bi kupa u ll ati.

ZABAVA liK SAVEZA 26. pr. mj u Kat. Domu vrlo je lijepo u pjela. Davala su s na njoj dva komada. Drama u 2 čina .Brat ka lju­bav·, onako zgodna i dirljiva, bila bl e publici još vi'e v!djel:t, da su se naxi mlad i d!l~tanti

malo više uživjeli u voje uloge. Komedija u l činu • 1o na sab last • odigrana je izma d svakog očekivanja i Izazvala je buru rnijelta kod S\ ih prisutnih. Sva su lien dobro odigrala svoju u­logu, ali je vakako odnio rekord g. Ante B e l a­m ar ić, koji e upravo glumački uživio u svoju tešku ulogu. Čujemo, da će sc na opći zah tj ev ova ui tinu lijepa i u pjela komedija ponoviti na pokladnoj zabavi .Zore•.

OB OVITE PRETPLATU! vc voje ·tare pretplalnike molimo, da nam ostanu vjernt 1 u novoj godini te ~to prije obnove voju pretplatu. Pretplata za čitavu godinu 1931. iwo i samih Din 30. aši pretplatnici uvelike će nas zadužili, al<o se polrudc, tc nam pri početku nove go­dine nadu što vi~c novih pretplatnika.

Svaštice Sjajan primjer

Čovje!<, po naravi slab, u brigama i \'lilogu svagdanjega života lako se ra tre e, tc ili izgubi s očiju ili ohladni naprama onome, što je Spa-itelj naglasio kao j edinu ~/11nr rolrebilu . Da

se duhovno o vije timo, pomažu d u h o v n e v j e i b e, dana već uvedene za duhovnu ob­novu po cijelom \'ljetu. Čitamo u novinama, da u ·e držale l u atikanu od 23. do 2·1. lu­dcnoga, a uče tvovao im je i -am v. Otac Papa a vojim dvorom. lJi linu ,dobar paslijcr jer

§lo kaže inom, l sam \'ojim potvrduje činom•! Evo, gdje e crpi mudro t za upravljanje sa v. Crkvom!

Ford gradi Cr k v e Svakomu je već poznat amcrll<anac ford,

graditelj auta. On mi li s njima pokriti vijet. t o ima drugi Ford, Isu O\'ac u Jam:~il<i, koji je u trinaest godina mi ionar'l<oga života ;t­

gradio g crkava, a ada gradi desetu. Zato ga narod zove .gradite ljem crkava •.

Tvornićar Ford radi za o·vaj vijet, ·a Ford, graditelj crkava, radi za ·Javu Božju. rko od njih ima više ·reče l vixe za luga? ...

Znamenit posjet Dok neh11rni sinovi i -o9mctnici _govore i

pišu proti 'am]e nii<U Krislovu sv. Ocu Papi, llevjc;nici mu i kazuju najveće počilanje. 7. t. mj . došao je ll pohode ·v. Ocu jaJ>anskl 'princ

Strana 5

br~t kraljev· Nobu hito Takama! ll, kako je bio došao na poklon Papi god. 1g21. ondašnji prl­jcstolona ljednik, a sada nji kralj. Bio je dočekan a svim običajnim ča tima a vojom pratnjom,

te sc zadržao 20 časa u razgovoru sa sv. Ocem. a koncu darova Papi vllcni sag, fino izraden

1 urešen slikarijama, a Papa njemu zla tnu me­dalju. Zatim posjeti drt.avnoga tajnika, a na od­lasku bl iznen~den pozdravom skupine japan kih sjem ništaraca, \(Oji uče u Rimu, kojima princ Izrazi svoje zadovoljstvo i čestllanje.

Pio X i Franjo josip l. Uzalud je na tajao blagopokojni Papa Pio

X. pismima r moloama, da sc :~t~strijski car Fra­njo Josip kani rata. K11d je na Balkanu rat za­počeo i brzo se cijela Evropa na'ia pod oružjem nl! krvavim poljanama, dode austro-ugarski po-lanik kod Vatikana k sv. Ocu Piju X. l zamoli

g:t, da bi blagoslovio au tro-ugarsko omžjc. Tada mu vel iki Papa mirona ac odgovori; .Recite carn, da ja ne mogu blagosloviti rat, nl onoga koji ga je prouzročio. Ja blilgo livljem jedino mir!" Kad je poslanik opet molio za blagoslov, Papa mu odlučno reče; .Ja jedino mogu moliti Boga, da mu opro ti!"

Katolički liječnici i pravnici u Francuskoj

U Parizu u održali voj godišnji astanak l i j e č n i e i Katoličkog liječničkog ·a veza sv. Luk . Prigodom svečanoga otvorenja kod luž­be Božje primilo je lt50 liječnika l medici­

nara sv. prtcesl. U vojem govoru rekao je Lil Savrc, prorektor kaloličkog instituta u .P -rizu, da liječnici moraju biti mi ionari. Njih je Bog odredio za vijet, ne amo zato, da pro­\'Ode voju nauku, \' eć i s\· o ju vjeru, te da prf liječenju tijela liječe i duh, upozorujući na du~ 'evne potrebe i nagu čn tc vjere. Njihova j6 glavna briga u prošloj godini bila pp većena osnivanju tliccezan ·k ih .komiteta i osnl\·anjlj ličnih liječničkih a v jeta po drl1gim· zemljama ·

Oo ada im je u pj~lo, da o nuju taka\ savez u Madžar koj i vicar koj.

l kiltolički pr a v n l e i imali -u \'Oje po ebno za jedanje. Ra pravljali u na njemu q

donošenju potrebitih zakona za za ~titu obitelji.

Naše knjige i čas·opisi .·: L' ILLUSTRAZIO E VATI \ A. Pod ovin{

na lovom počet će izlaziti počQ!I~om godine 1931. ova znamenita il u, traci jn, I(Qja će tt riječi

i lici donašati naj~večanijc dogadilje iz Vati: !<anskoga Gradn i iz čitavoga k;ltolićlwgn vijer ta, sjajne religiozne ccrimonije, te naj\ažnije i najaktuclnijc događaje s\jet ;_~}e l najznamenitlja djela kr ćan ke umjetno ti. ltustrac!ju ć uredi­vati direktor vati ka nsko 48 službenog lista • O t crvatorc Romano· grof Dalla Torre, prefekt

tajnoga vatil<anskoga arhiva ogar;l i direktor vatikan -];ih 111uzeja, l'vbgr t\<\ er kati 'uz saradnju powalih i priznatih katoličkih književnika. L'fl­/u~trČHio n e V'CIIica n a izlazit e mjesečno dva puta rua .JO stranica velikoga formata. Cijena je nil godlnh Dh1 450, dok pojedini broj stsjl Din 20. Prcdbrojbc zn Jugo lavlju prima : l l rv at­s k a l' n j i l. a r a u S p l i t u.

Strana 6 KATGLIK

Pomodna tr-govina

Salamon Drutter Šibenik

Sretnu Novu Godinu želi svojim cij. mušterijama

želi vojim cij. mu terijama Zlatarijn

Ante Fantulin Sretnu Novu Godinu

~ An

Odlikovana vo~tarnira firuo tular • šibenik a fl voitankl majstor l dlplomJranJ p6elar CD a:t P.;>

IsradjaJem sve ' 'r tl svijeću: dupllrn, uskrsni h stojoicn (ceren ) sa ~p. svim u-esnim znakovim11, Iz prvorozrednnga voska, brzo i solidno. oo ... -

··~ Preradjajem: pre mo želj f sve vrsti svijeća iz voštanih ulomoka i

~e okopion . - Uz najpovoljnije oljene: ProdaJem: fio o~t vrcanog meda, 80 8b% so knduljlnog cvljećn. Iz t::: .,.. ... mog uzornog p ' elin jnka, no malo l veliko. Med je vanredne ljeko-

t;~ vi to tt zo plućne bolesti, grla, prso, preblade ltd .

l fill Kapajem: sve vr~ tl voštonih okaplno, ulomaka l žutog voska.

Poćl!urna ~lp loma t ~latn a međ alja: DubroV1tHr 19~9 .

~ Godinu Sretnu Novu te 1\alauz i eli S VO i i m multerijama.

drvodjelska radiona Trgovina mjdovile robe v

Si beni k ANTE ZANINOVIĆ

~ .~ibenik

BroJ 1

i PDKUtSTVO i iz centra domaće industrije,

Osijeka, dobijete uz kon­

kurentne ci jene kod:

l STJEPAN KARKOVIĆ ~-----------S_I_B_E_N_I_K _____ M~

l ;:J l ~ l ::,G ....., (/)OJ 02 · 0:::'-, OJ ::J <X: Z f-Z .< <

~ :::.:::a >(/) -

0:: f-. (/)<X: ::J a w f::O:::' ::E8 < Cl. ::JOJ

~ ~ ·u :i ;:J

oo~~ OJ ;:J U> >-, ::EO -z-u (/)<J:: E- '-tJ- ::Ju :::;Z

CQ~ co~ O ;:J

<.;; ~ a(/) >z -<<X: (/)f-

~ ~ O:::' N ::E [LJ N _0:::'

)Cj .(j -:::J >(/)

::J ~ <X: :::G' (/)

l Z :::J <X: 0.. a:l <X: O:::' f-<X: ::E~ f=::E 02

Cf)

l OJ l 0... >U

-~

~Zadružna Gospodarska banka ~

d. d. PDDRUŽNI[A ŠIBENIK

Ulošci preko 480 milij. dinara

){a pital i rezerve ukupno ..

Din 16,~oo.ooo

Centrala LJUBLJANA.

Podružnice: '

~SIBENIK, BLED, CELJE, DJAKOVO, KOCEVJE, KRANJ, MARIBOR, NOVI SAD, SOMBOR, SPLIT.~·

,.JtATOLJK• Izlazi avakl ~edan. - Pretpl!'ta go4JinJ• Din ao. - - Za inozematvo 4voatrako. - Oglaal po naro6ltoJ

tarifi - Vlasnik l odaovornt ure4nlk: ave6. JOSO FELICDIOVIo, ilbenlk, ultoa av. Martlna. - Adreaa urednlitvo a •prave : llbenJk, Poit. pretinao 17, - itampa: Pa6ka Ttakara, braća Mata61~ pk. Petra, predatavntk Vjek. llllab616-