212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/smotra-dalmatinska...prava je duševn a pnlrtba bratska vezu sa nj~! mačl

almato • ln Zara . .. • tt. Skolskih štampanih : Walbes ) l 00/ 100 runa 3'50. u Ben· sa se ovime lj a. ODBOR. a: <l: o :- - . u :: ';. l ll e: >; t-.:1 (/) 2 (l; :J o .... (/) <( N surogata i sapun. kg. ()ok na svota. • God. XXXL Br. 74. Dodatak .. Objavitelj u Dalmatinskom u" (La Rassegna Dalmata) Cljenn je IH> uotliiHJ t O b j o v i l.: l j u L> ll l ou n ll n s k o rn u • l t S m o tr i D o l m 11 t 1 n s 11 ,, j> za Kr. 15.-: Sllll10ln •Obfovitelfu Dulrnotinsl•omu• Kr. 8.-: $amoj fSmolri Dnlmntinskoj> l<r. 10.-: Ntl pulunod!l!te l 1111 tri mjeseca sc Pojedini brojevi stoJe 20 p1no, znst .. rcni paro 30. ll D\to11jn zo (lrellbrnjlm, u7.. Koju llCIOo S\'Oio, ne se 11\ u llnhnv obzir uzeti: plt4njo zo uvrstbe, uz llofn nemo prilic11e prctplote. bLli (:e - !1rctplote sc !lnlju poštonsldm n11putnicom11. - se ne - se pismo ne prlmnju. - l> mn 1 novce 1L·eb11 šllioll • lJ re d u O h j ll v i t e l j a D o l m a t i n s K o (J u Z o d o r • RAT. IzvJeštaji austrijs-ko-ugarsHOQ glavnog stana. ll .. Službeno · ll. sep tembra 1918. T a l! j a n s l< o h. o j l e: Nl\ Asiašlwj vosoravni dvn nf:- prijnlt• lj'll<el U odsjcclw Asolona. gdje je neprijatelju uspjdo da s ulaganjem j, l<c: u naŠli liniju, iedan pro!ulldur pulwvnije hr q9. nspostavi pri jnšnif! ::; lanj P.. Nn fronti na J)tm•u bojeYi. 12. Službeno j,wljco : 12. septembra 1918. T i:\ l i j a n s lc o b o j i š l e : no fronti P• troh.k t bojevi. no Asolonu naše ct:lt odbisc IHWWu nov nco- r.ekivani tAlijanski Na fronti na Difl\'ll •we djdatnost. ArbiJnija: Uspjelim naptJdom mt padini Tomnrlce Z<l- prcmlsmo nekolilw pozicije. poglavica gc:neralnOH Izvještaji velikog glavnog stana. ll. WoltT Bureau javlja: VelH<i gltwni slan. ll. septembrn l 418 . Z tt !J a tin o b o j i š l e : engleske zagGnc juino oci yperna i sje\•erno od La Basseeslwn konala. znrobismo nekoliko ljudi . Južno od ceste Peronne- Combrai no\•i engleslci napadi iznova do žestokih bojl"va. )užno od Gouzencourla i oko prijatelj dopre na pojedinim mjest1ma nasto prednjih linlja: ali pn;\uudarorn ya uzb1smo, le 300 ostade ll nasim Fran- cusl{i na!)adi. preduzcli s obe s trane , ceste Ham-St. Quentin , i naHon ar- tilerijsl<e pripreme. bješe oclhijeni. je lc:ka. lnih 1 hoje,·a sjevl'!rno od Ailelte. lzmegJU Adetl e 1 ' ortilcriiski boi porasle iznova !,opodne do vehke žestine. preduz e nf:prijaltdj jokih ali mu pred našim linij ama. BERLin. 12. Wollf Bureau javlja: Veliki glavni stan, 12. l Q18. Zapadno bojište: Sjevero- od Bixsr:hoole bje$e odbijeni nr.paJi u lwd i na Bassecslwm kona lu oep. ijateljski zag om. .h o J- nim frontamA razvise se preko dan. pod zasl1lo!'ll ialcc vatre, okršaja pretpoiJ_u noših novih pozicija. bio se a rti- l lerijshi boi izmegju C(';sta što iz Arrasa 1 vode u Camh rtll. Enplesl<i n opudi · na k_analslo ffittr q u ion- Hl\\'rinc ou 11 propfldose. visovima od ft•;,mcuslo napadi bješe odbijeni. Pr\'i {JCnera l. lwarlirm ajslo r Ladendorff. izvještaj velikog glavnog stana. BERUN, 12 lzm egju cesto sto iz Arrasa i peronne u Cam brai .p ropado še napadi. lzmegju mc use , ffioselle , cuzi i Amerilcanci napadoše oblul< pred St. Mlht c- lom. Bojevi još Iraju·. - ----=-- --- -·- ----- -- - - IZLAZI SRLJEDOM SUBOTOM davno raspala na svoje sa. tavne dijelo,•e. U naj- nužnije el eme nte spadt1 i sposobnost prilagogji- vnnja prohtjevima vremena. Jedna i7.megju •jo koje rasluruju li mutlji\•ci, naši neprijatelji, lo ic froza o unnjetovanim narodnostima i o potrebi da se o lobode mi rom i Da \'idimo kakvo je to ugnjetovan1e. li valjda ftllStnjsl<n držova tjeral o sn jednim ili drugim od svoji h plemena irslm politilw. ili njihov razvoj l<ao što je radila Ru- sija, država od više nl\rnda, sa svojim narodima? lm1:1 li drzave na- lwju sas tov ljaju lohhi nl: rod1, a lwja je trajno ali znamo do se moramo Danas dogjoše ne red posljednji napori. Zatim Car da govori o glasovimo što t;C IJronost:; T1 glasovi ne iz redova naroJo; lo Slt sve same spletkarije. Ko goe! te glasove pazi. ko goti ih dolje šir i. laj sc o domovinu ogriješi, lo je izdojnik. T3udimn danas svi kao jedem (:ov]ell složm. Na IHRju Cor pozove neka mu dn se oni borilt i izdržovnti do lu ajl.l . le :.'.OVrši 0\'ill\ Nijemci! ll ruci. jalea srca. nalt:gnut" m1šicl', pa u boj protiv sYcgtJ što i<' protiv ntiS, malwr lwldw trojalo! Govor državnog podkancelara i temeliito primila u svoj u!ltcw ideju o iednoprav- nosti S\·i h plemena. kM što stoji u cla nlcu XIX. našeg državnog zakona? Ovd jedno- pravnos.t ispoljava sc 11 pravu na lJanje i nj egovan je nacionalnih osobina i kulture : dužnost javnog života, koj a stoji pod zaštitom carevinslwg suda. l uistinu auslnjski nR rodi mo- goše da se najsloboJnije i r:.ajsjatnije raz,·iju pod ol<riljem tog drhwnog teme ljnog Zf\kona. Nemo li narod svoje šlcole, od najnize do n ajviše. hoje na vi si ni svake i koie s11 u svojim uspjesima ravne Ali i Zft manja plemena državna se upnwa stara, jeJno 1 isporegjivanjc izmcgju šlwlslvil auslrijsl<ih Tahja- noca i Talijanaca u lcrolj evini pokazalo je. ra cu- na glavu, Ja imll' puta više srednjih i za nekoliko pula više škola za naš e A-us trijsk e Talijance i da imct j eda n postotal< antdfllbcta lwji je samo neznatan ulomnk prema broju analfabeta u kraljevini ltaliji. To je dalde sudbina ugnjetavanih naroda u Bez sum- nje da se mnogi konstitutivni elemenat O\'•! držav !! raznih nt1rod6 još više istalme. ffiegjutim u ovom se pošlo poto na dvije linije: štovanje prava i uslavi"' ugarske krune i obrano id k o državnoj jedinstvenosti. l pomlagjena Austriju opel jedna Austrija. Ovom austltjunstvu prava je duševn a pnlrtba bratska vezu sa corstvom. ist orija nos je priv ?.altL Ovo blagodatno nijemslva sd auslrijanstvom n eka i dalje postoji i nel1a odnosi izmegju la dvo l<ulturna kruga djeluju sre tno i u STUTTGART. 12. Podlwncelar Payer drzno je u javnoj slwpšt1n1. na poziv štampe, 11 ltojemu je nagttiSIO lwko su julovc nade n aši h neprijdtdja da na:\ savladati i ua se Ll unulrnšnjosli raspadu. Govorio je o miru, lwj1 biti nil<akav mir za osvajanje. Oaslojanje Šio je polelclo iz ovogll rale, da ovrti rat hude zadnji, po sebi da se 11t1 to Tukav mir odricanje ntl poruz zn neprijn- teljo. ali ne ze za nj enu vllldll, Zft c{lrevu mi 111: hl epimo Zd osvojenjem: vezda smo vjemi b'll. Komplet( " pitanja za Njemai':lm j(: rije še n . Kr a lj evinu koja ispunjavnn je tt-žnja poljslwnfl naroda . fl l<ojoj smo sa mi pomogla da sc podigne, ne 1'01)- zemo izn ova Rusiji; ni Fin!IIHI ni ztmljc. ffii tH! dtm'\o da se u to l<no što nij1:smo ni Entcnli predloždt du c,dobri naše ugovore so Rusijom, i !'Humunjskom . Uostalom tc ·ri lorijaltLi po:;j.c( koji j1: :--1b ?r!1t.: može S'! i US;JOSltlVlli; illi UVjL l t z.d to da se povrati ono VIo smo rni i oniH sa- veznici Jržali do l augusta 1QI4. što sc lonija, to nije el a se iz obzira zgodnosti štogod izmijeni. Netom sc mir sldopi, zapremlje- ni se hraj cv j m ugu snmo oleo bude da nijedna druga država ne bucie u Belgiji bolje od nas. Belgijt1 bi uspostn- viln bez ikakvih pridržaja; ml"gjutim sumnja- mo dt1 Belgij6 sama i pošteno riješiti flamanslw pitanje. mi smo naše krivnje bdi napodntt!i i s loge imamo tJTavo na ratnu odštetu . Ali rat · Prisutni prekidohu sa izjavama pristnjanjtl ministrov govor i ga živim pljeslwnjem. poglavica generalnog štaba Arz sve dotle nastavljati, zapodao bi nas nanovo tako k 1<-ških. novcem n ena knadlJi\'ih ž.rlnvtl, da se mi za stu pate ljima e štampe. toga ragi e Pored log a ugovor o BEC , 13. Ze poho da zaslupateljo miru bogatu i pozitivnu sadržinu . štampe u glavnom slanu, poglavicl'.l ge- i Zat im Payer spomenu težnju da se uklone ncraloog štaba Arz držll go\•or. u kojemu nojprije ratovi. spomenu sovez nerocia, pozdrovi goste, te u ime austro-ugarske 1 sud i raz,oružanje. Ovi prohtje\ i proposli vojske lijep o z<lhvali njemackoj, austrijskoj 1 ugor- 1 radi otpora. i slobodu na skoj štampi ne )neplwm podupiranju za O\'O ratno moru . Bude li se raspravljat\ o zoštiti malth no- roda. nacionalnih manjina u pojedinim državama, mi sc drage volje zalagali za jednu megju- narodnu pogodbu, koja u zemljama, što su od Engleslw podjarmliene, biti pravo os lobogjenje. vrijeme. Glavni je uvjet za lo. lwžc. da se ponaJprijP. riješe l osnove, su sada na rlnevnom n·du. na pri- yovor s jt.dnc: strane. da bi se monla dogodili odvratio je mini!ilnr prcdsjednil(: ne \'jcrujl:m. da bi moiJIU kulwva iznl!nagjenju. na pore:mOf)A jedva (;l! se s obzirom to. što sc dogonie u drug1m državama, ll slo novo, pa l<ad Se \{Oja po- rezna osnova pooncse bil dužnost c.ltt cventuolno t'tldo11i lt1ltovo izn e nagjenje i ono, što oduovorn i uvjerenju . 12. rllH:\OCijsl<i odbor primiO je na S8 20 proliV 17 (Jlt.lSOVn porez na uyl\lf tl sa 2l protiv 16 glasova osnovu o povišenju polrošArin c IH\ Glasovi o sazivu l J. U parlamenlornim se lirugovhml glost'l. da Gross namjerava sazvati prvu plenumu sjednicu dana l o lttobra . Minis tarstvene nare b be o namjenama uržav· nim namještenicima u službi i mirovini. 13EC. 13. W1encr objavljuje nnredbu min.isltHstwt flnftnc1ja ll dogovorom so inlcreso- van im mh)islarstvimo dana ll o. m. o namjenama državnim namjP.šlenicimn rad1 izvanrednih prililca od rela. Wt ene r Zeitung• c,hjovljujt": Noredbu mini- starstvo O lltJmjenan\6 umirovljenim clr7.avnim namjl'Šienicima. njihovim udovicamo i silotama i ontma lwji uživaju Hoju pomilovinu, i to zbog izvanrl!dnih prilil<t\ rdtn. objavljuje naredbu mini- slnrslva llgovinc u dogovoru sa ministarstvom poljodjelstva i lll'edon zn prehranjivtlnic o ur cgjenju prometa so preHrupicom. u RUSI JL Gospobarski ugovor s Ukrajinom. KIJEV. 12. je ovd je, izmegju ministra G u t n i l{ o. tc auslro-ugarslwg poslanilia For g a e h a i poslanika M u m m a pol- p;son financijalno-gospodmsld ugovor Zli gospo- darsku godinu 1918-19 Po lom ugovoru obvezuje s1· Ulcrajma, da centralnim vlastime dali odre- gjene žito. drugih zivot(\.ih na- l mimica i sirovinu ilt d(,pusliti njihov izvoz. Zivolne namirnice SP. po cijenama u Ukrajini. CentrAlne vlasti dat od svoje strane Uluajim veltke lwlii':ine ugljenn. mineralnog ulja i drugih ptoizvodn. · Nadalje je postignut sporazum, u interesu promcto izmrgju centralnih vlasti i Ukrojlne. !Jicde ' svih pitanja šTo sc odnose na uvoz i prijevoz u 1 Ukrujini, ){do i glede cjcnilu1 i carinu. l Sklopljen JC i flnancijskt ugovor, koji odregjuje ulcrajinsku va lutu : kurs tiO karbovanca za 100 kruna, a 85 knrbovanca za 100 maraka. Zl>ravlle Lenjina. pogla,·ica generalnog štaba da su dva s<\,vezni ha . na frnnti i !c od jednom iednn- lwm mi šlju prožeti: ulagali sve svoje snage do s,; u odbrani ne- malal<še i da sc pre- vedt1irn mirom dovrši ovaj najstrašniji izmegju svih ratova. NP. budimo maloduišni; dižimo u nqrodu i volju; talw vojsh.e . vjernom poduprle. narodn om voltom n- jt:Šili do l<rnja ovaj t eški zadatak Gl nvni llrcdnik dnevnilca t 'Berlim P twao Becker odgovori istakoU\·Ši l<alco se više priznavflju i uvažavaju slo JC auslro-ugtusk<1 vojska stekla s vopm SJtiJn.lm vignma u osobito teškim pr!likamn, za stvar. mOSKVA, 19.. o zdravlju predsjeduilut po-<'jcrcnilw Uljonova Lenjina izdan je u 8 s. ovaj službeni bule lin: Temperatura 1 36, puls 90 . disanje 22 . Stanje je znatno bolje. l od sutra se bolesniku da lOe ===================== diže; bule ll n se izdavati jertan pul na dan. Payer završi ovoj govor Htio sam jedino pokazati, da sport\Zumni mir nije :za nas nešto šlu b1 nas ponizilo. Dole k od naših neprija- telja ne predobije volja z6 mir, snaga i požrtvovnost im lcalco nema nil<akva izgleda nastaviti ovu žalosnu borbu. u AUSTRIJI. Sjebnica financijskog ol>bora. BE( 10 . Poslije oodnc: se sastao financijski odbor u ministra predsjednil<a d.ra hnruna Hussarelta. Prije toga l je bila lwnferencija svih slavensl<ih ovoga P- C v·1· V ' '-orniCi 1 odborn. Zas t. ]arc (Slov enac) predložio je, da se Q0'00r . ara tama u 1\ruppOVOJ IV • J dnevni red, tc ponajprije raspravi pitanje ESSEn. 12. Car Vd im držao je pred osoblie.r:n o pov1šenju cojena kruhu. a te k onelli. Jo se uzmu u Kruppovih tvornica govor, u _car raspravu nove porezne osnove. radikalni izrozi svoju zahvalnost uprav 1 tvormca . ra dmctma za!;\upnil< Teufel, slavio Ja se Teror boljševika. mOSKVA. 12. Sre,llšnji odbor u ]arosluvu zalcljucio je. da ustrijele sve osobe, koie sc smnlraju m:prijateljima sovjeta, sumnjive da sc odvedu u lwncentmcione logore, a ostala bur- žoazija primora na prisilan rau. VARšAVA. 12 . javljo, da ;e državni oclio dobio vijest od poljskog zastupnika U moskvi. po ){ojoj SU U ffioslNi i drugim grado- vima posljednjih dano, bez sudske osude, slrtjeljani Govor ministra predsjednika Hussareka zastupateljima štampe iz · d · na golemom trudu ho]im Kruppove 1 donali11ja SJednica. te od!;ode rasprave l l ra Ilicama ' d k db . b l dl V·l a fi tvornice dobavljaju materijal za \'Ojsku u ovom i o sc o oru nt:: ur e pre a posve no':' - ' mnogi poljski dr7.avljani, megju ostalimn_ i Luluslnwski. zastupstvo u moskvi predu- zela je sve korake. da stane na pul teroru. B€C , 11. U zastupateljima carstva dao je preds)edmk na kojemu je držao govor .. sjednik rekao je, naprema glasovtma sto 1h jatelji monarhije šire. da se snuga državne ideje tobože raspada. da ona naproti\' ima tolilw snoge da pobije svaku prk?.snu l<rilaticu le da se zdravi sustav opiroli lim prenOSIOCif!la pa ct: th l Mvladoti. Austrijske zemlJe, kote su se louom skupa razvijale pocl slavnim žezlom zburgovaca, one postaše rodnom grudom austn- ianstvo, hoja oi ti tvrd orah svalwm _naporu je razmrve, makar s koj.: strane dosao. te nustrijonst vo jed on · elemenat. se osni\·a na istorijskom temelju. koJI treba P oznavalt da se sh\·ati austrtJSKl žwol: Bez l<; sn age. ne bi \'Iše bilo; bilo bt se vec : . / · 1 v "em od sviju ratova Car podsjeti na spre- l nancl)ska osnova. O ovom priJedlogu razv1la 1 je više pula je pod':l.ljll rasprava . je odbor zabaCIO · l, . neum " ltnO ·J -..·o\) .l naših neprijate! JO l oba priJedloga. tc j)UCC,O raspraVU 0 purcZII 1)0 m 1 r. t; 1 ec . v. • :-c 1 · da nas unište mowmo suprotstavili neporusiVu pJenusa.s \'Illa. . . . _ l . d - • amo svoJ· opstanak Sve Hi nijemac 1 • ffimtslar prcds1edmk d.r barun Nussa1 Pk LZ vo Ill ocu\ · · · d · · • ... ·1· d e putem pon•z- nek zna d 8 se borimo za op'!tanak. da moramo 1 JtlVIO )e. a Je nalvt'llzntJI c1 1. a . · l t' ' e što imamo da se ob 1 animo i pobjedimo. l noga zakonodavstva nornal<ne l?hko. kako bt u od 10 6 što se ne da I??kno u. 1znosu od. 1.9 mi- navo net što sc ne prizna\·a 1 il)ar<le. Mmtstar predsJednik te. da .se 1 •a 1 1mlturB ov rad. nJegova dielatnosl. 1 ne može upuštali u raspr1Wll.o tomu. JC mo!-JUCe, Plegov • r 1 00 -. sc s noma. da se uspostavi red u drzovnom lwcanstvu .u Zo\'ISII nal!nalplr'ol' esmll o J s' .. da keJ protivnici l pnwom smislu ove rijeci zn vrijeme. dok Irate a rao n1 s u 1 t nne · .. · . l 1 . 1 . . · 1..- • t 0 posh- 'd' ·e lcc,ko ih naši veliki voiskovogje neprektdno ral. t•, an se 1 memuhm vo:zuvJe .n vl 1es • .. v • ste Nijemac ne zna za j da se natme urede tekuct K_ad se tukvu,. hova poštena budu riješilf! osnove, o ma se u ovaJ mah krlzntu ' u naija tel·a obara. a l<t!d je protivnik raspravlja, bit potrebno, da sc 0 a 5 e na !1epr 8 1 1 u ruža'mo i brinemo se da mentu dalje porezne osnove. pa se moze t- svladan, :0 1 N mu ru < kp ..J e' f' ovo rvanJ· e p resto li vat , da se to u vremenu. se oporavi. e znamo au · • • ffiOSKVA. 13. Strijeljanje se nastavlja, valjda u nešto manjoj mjeri . su Icao taoci i mnoge žene. mnogo je ccljadi odagnano; njihov namjestaj proglasen državnom imovinom te podijeljen mcgju prolctarcc. Stranlw megjuna- rodnl h socijnlista, lwja je vazda Slale. UZ bolj še- " vil<e. l<od proti': te- rora. Svajcarskt l<onsul prtgowmtse kod pov1ere- n1šlvo za spoljašnje poslove poradi :strijeljanja to- lal:a; ali je dubio samo ncodre91enih je da se iznova u untforme i da se uvesti ili kolajne za crvenu voj s lm . Petrogral> u plamenu. AMSTERDAM. 12. Agencijo Reuter ob;avlfuje OVU UosaJ ni hoje strane polYTijjenu sens8CiO- . l •

Documents

212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/smotra-dalmatinska...prava je duševn a pnlrtba bratska vezu sa nj~! mačl