- --

LIST IZLAZI TJEDNO. GODlSNJA PRET­PLATA 30 DIN. ZA INOZEMSTVO 60.-

0GLASI PO N.(\.ROCITOJ TARIFI. f GODINA VU. BROJ 39. RUKOPISI SE NE VRAćAJU - ADRESA

UREDNISTVA I UPRAVE: STBENrK pp. 17. SIBENIK, 27. rujna 1936.

Sveti Otac Papa eo v orl:

......

Spanjolskim bjeguncima i čitavom svijetu Dne 14 ovog mjeseca, 'Ila dan Uz.;

vi§enja sv. !(riža, sv. Otac je primio a Castel Oanđolfu veliki broj ~panjol­skih bjegunaca: oiskupa, sveće.'tika i svjetovnjaka. Tom prilikom im je u­pravio vl'liM 'i značajan govor lwji su prenaSt1le mnoge svjetske radio-stani­ce. OovDr je za.pažen u čitavom svije­tu, pa ga i mi,, osim nekih manjih dijelova, dona~amo u prijevodu.

• BOL I RADOST

Vaša prisutnost, predragi sinovi, bjegunci va~ ~ Naše d'raog'e toliko mu­čene Spanjolske, l:rudli u Na~m srcu buru toliko različnih i oprečnih čusta­va, da je apsolutno nemoguće dab u ovaj čas pravt izražaj. Morali bismo s jeane strane plakati zblog dubokoga 1 bolnoga suosjećanja, koje nam raz­dire srce, morali bismo s 'druge strane klicati zbog slatke · ponosne radOsti, "koja nas tje~ i diže.

V1 ste diE>šli ovamo, predragi si­noVI, aa nam pripovijed'ate o straštloj 1>0tla.čenost1 iz koje dolazite (Otkriv. 7-14}, o potlačenosti, čije znakove l vid1jive tragove nosite na vašim li­<:lma, na vašim stvarima, znakove i tragove velikoga klanja patnji, koje ste izdržali postavši vi sami prizor u oČima Našim i čitavoga svijeta (lidi. 1 O. 33), vi opljačkani i lišeni svega, lJrogonjeni i oouđeni na smrt po gra­tiovima i selima, po naselj'ima ljudi i ])O gustim krajevima l:irda, upravo o­nako, kao što je Apostol g1ledao prve mučenike, d'iveći im se i rad'ujfllći se, da ih vidi pripravne baciti onu po­-nosnU: i !Veličanstvenu riječ svijetu za koga tvrdi, da je nedostojan, da ih 1ma: quibus d'ignus non erat mundus (lid. II. 38).

Dolazite da nam kažete va§u ra­dbst, što ste bili smatrani vrijed'nitma, poput prvih apostola., trpj'eti za ime Jsusovo (Dj. Ap. 5. 41} ...

DlVna je zadbvoljština. božanskom Veličanstvu, koju ste doprinijeli vi, p'red'ragt sinovi, i jo§ je uvl!jek do­pnnosite u tolikim krajevima, kao i u Spanjolskoj, koju tako malo pPzna­<lu, koju napadaju, psuju, odbiacuju 1 na hiljad'e načina vrijeđalju. O kako je aobro došla, kako je providenci-! tialna i Bogu mila zadlovoljština Vaše vjernosti, časti i slave u ovim našim <tanima, koj·ima je bilo suđeno, da čuJ ~u strah o yi ti poklik: bez Boga! protiv .Boga .. ! ~

NECUVENA DIVLJASTVA

Ah sav taj sjaj i· odsjev slave i jlunaštva, koje nam vi, pre<Jltagi sino­vi, 'dozivljete u pamet, čine da još 1as-, nije kao u nekoj apokaliptičkoj viziji viaimo rušenje, nevolju, profa:nacilje, mahnitanja, kojima ste vi bili sv',jedloci l žrtve.

Stogoa je l»lo najhumanrje o'd :humanoga, mijbožanskije od božansko­.ga, najsvetije od svetoga među stvari-l ma 1 ljud1ima; illeprocjenljiva i illena­<lbmjestiva lkga vjere i Wća!nsl<e Eju-

bavi, skupa sa djelima kulture i u­mjetnosti; najdragocjenije starine, naj-vetije relikvije; dbstojanstvo, svetost,

čast, 'blagotvorna aktivnost života po­svećenoga djelima ljubavi, znanosti i milosrđa; najviši članovi hijerarh~je, :bi kupi i v~ćenici, svete djevice, svje­tovnjaci svih staleža, časne sjedine; cvijeće života, .Pa i sam sveti svečani muk grobova, na sve to je napadnuto, 2Jiost.av1 jeno, porušeno na najbarbarski­ji 1 najd'ivljačkiji način u neviđenom r~1arenom bijesu od divljačkih i o­krutnih s11a i sve to u tolikoj mjeri, da 1h smatramo nespojivim, ne kaže­mo sa ljudskim dostojanstvom, nego n1 sa samom ljudskom naravi, pa ma­kar, ena bila izopačena na najbijed'ni­JI 1 na najniži način.

BRA TOUBILACKI RAT

Iznad toga meteža razu­larenoga rnasilja, kroz poža­re lt strahote neki gla saop­ćuje čitavu svijetu u žasnu vl­jest: 11braća ubijaju braću ... " Građanski rat, rat između i­nova iste zemlje, iste domo­vine, istoga naroda. O, Bo­ž e m o j ! Rat j e u v i j e k - pa i u najmanje žalosnom sluča .ju -tako strahovfta i tako ne­čovječna stvar: čovjek traži čovjeka, da bi ga ubio, da bi ub1o što veći broj ljud' i, da b1 o'štetio njega i njegovo i to uvijek sa što jačim i1Ui1Jo 1ji­tijim sredstvima. Kad je ta­kav svaki rat, a sto tek da ka­ž e m o o r a t u m e d u b r a ć o m ? Do­hTo je rečeno, da je krv samo 'jednoga jea'inoga čovjeka, ako 'je prolivena od bratske ruke previše za čitav svijet i za sva stoljeća (A. Manzoni: Osserva­zton·i sul la morale cattolica cap. VII.) A što da kažemo za toliko klanje me­đu braćom, za koje javl.jaju, da se trajno nastavlja?

ĐAVOLSKA PRIPREMA

Posboji još Jedno brat tvo, koje je neizmjenno svetije i dragocjenije od ljudsko~ i domovinskoga liratstva, to je ono bratstvo, koje ujed~njuje u bratstvu Krista Otkupitelja, u sinov­skom odnosu prema Katoličkoj Crkvi~ koja je mistično ti•jelo samoga Krista, k0ja je na'jpUT\ije blago svih blagosti Otkupljenja. I baš to uzvišeno brat­:stvo,· koje Je stvorilo Kršćansku Spa­njolsku, mjviše trpi u sadašrujim ne-

' voljama. Rekao bi, Q'a je neka đavol­ska pnprema upalila u Spanjolskoj o­'l!laj plamen mržl"\.i~ i na.Jjokrutnijih pro­gona protiv katoličke vjere i Crkve, kao protiv jedine prave zapreke us­pjehu onih snaga, koje su već d'ale primjer svoga rada u subverzivnim djelima svih vrsta, od Rusije do Ki­taja, oc;l Meksika db Južne Spanjolske, abK.ate o 'pnpremama, 1spred kojih i s koj1ma je išla i iđe stalno opća, us­trajna, vrlo spretna propaganda za o -va.janje čitavoga svi~eta za one apsurd me 1 ilokol:me ideologije, k'o je na~-, ,

prije zavedu i uzbune mase, da ka­snije te iste mase budu naoružane i bačene u borbu protiv svih ljudskih i božanskih u tanova. To će se po fa­taJnoj nuždi dogoditi i pod još daleko gonm uslovima i u većem opsegu, a­ko rad1 krivih računa i interesa, radi pogubnih rivaliteta, radi egoističkih traženja vla titih koristi, dbđu preka­sno u pomoć svi oni, koji bi to mo­rali,

OPOMENA SVIJETU

Ah činjenice, koje nam, predragi sinovi, 'dozivlje u pam~ i svjedbči va-; Šla pn~utno t, ne izazivlju samo uz­budljivi niz slika rušenja i nevoltla, one su također i 'škola, iz koje Evro­pa 1 · čitav svijet moraju izvući vrlo o:zbiljrne pouke. Citavom svijetu, koji je danas tako prodrman, isprepleten 1 smućen podZemnom propagandom, a posebno Evropi, koja je tako duboko urormana, žalosni španjol ki dogođa­ji kažu još 1jedan put, kako su teško ugrožene i same osnovice poretka, sva­ke kultute 1 civilizacije.

Istina je, da je ova pri·jetnja j.oš teža, 1 jdš jača i uStt'd'n i ja, što j e dub­lje neznanje i nepoznavanje i tine o pravoj i ~avolskoj mržnji proti Bogu 1 protiv čovječanstvu od njega otkup­ljenom, o mržnji prema re lig"~i i Ka­toličkoj Crkvi. To je čin'jenica toliko puta dokazana, i kako smo već upo­zorili, toliko ispovjedana, da je skoro suvišno, da mi na tom insi tiramo, tim više, što nam o tome d'ogođaji u Spa­!11jolskoj l sami na sablasan način go­vore.

Uza sve to nije suvišno, nego je, što više!, i potrebfito i naša j.e d'užnost svakoga upozoriti na upornost, kojom prvoborCl subverzivnih snaga traže da ISKoriste svaku mogućnost prib'ližava-111]a i Sfuradtnje sa strane katolika, raz­likujući kod toga između ideologije 1 prakse, između id'ej,a i djela, 'izn1eđu gospoaarskog poretka i moralnog re­da: na upornost koja fe do skrajna t1 opasna, h."'ja je usvojena sa jed'inim ciljem, kako bi prevarili i raroružali Evroptu i \Svijet, a u !«>rist nepromje­njenog programa mržnje, rovarerija i rušenja, koj{ ove ugrožavaju.

I tina je i to da e sa ovim no­vim očitovanjem! j ispo,rijecfu:nljem na­ročite mržnje prema vjeri i Katoličko'j Crkvi u žalo nim španj10lskim dbgođa­jtma pruža Evropi i čitavom svijetu j.oš jeana druga, dragocjena i do kraj­nosti spaseno na pouka, koja se na­meće svima koji ne žele pro pa ti za­tvarajuĆI oči pred vjetlošću. ada je dakle sigurno ja no i očib::> i priznato oa samih subverzivnih snaga, kQje u­grožavaju čitav vijet, aa je jedina prava zapreka njihoV0m dijelu krlćan-' ska diOktrina udružena sa praksom kršl­ćanskog života, onako kako ih traže i naučavaju katolička vjera i Crkva.

Tako govoreći sigurno je i očito, da se tamo, gdje e blori protiv Ka­toličke Ct'k~ i vjere,' protiv njezinog blagotvornog utjecaja na pojedinca, o-

bitelj, mnoštvo, bori zajedno sa ub­verz1Vnim silama, za subverzivne sile 1 za isti kobni učinak. Nije prvi puta, aa mt naglasujemo i preporučujemo svima - posebice svima onima koji su odgovorni - ove najvažnije istine. u vrijeme toliko pre udno za povije t Evrope i svijeta, uostalom sa sviješću vrhovne odgovornosti, Mi hoćemo da Ih obnovimo prilikom Vaše prisutnosti.

JE LI CRKVA NEDORASLA?

Rečeno je ovih posljednjih dana, da su se Vjera i Crkva Katolička po­kazale nedoraslima i nemoćnima pro­hv ovih strahobl i zala: i kanila se kaa aoli:az za to pokazati primjer Spa­njolske; i ne samo nje!

Slaže se potpuno s ovom tvr<f­njom opažanje A. Manzonija: 11 Za o­pravdanje Crkve nikad nije potrebno tražiti primjere. Dostaje ispitati nje­zina načela". (Nav. mj .). Opažanje Ije očevidno jah."q i duboko. Dajte uistinu, društvo u kojemu se potpuno slobacfrto 1 nesmetano šire načela koja Katolička. Crkva i Vjera besprekid'no naučavaju 1 unose u srca silom zakona i bitnih smjernica od' Boga određenih i od Boga nadziranih i potvrđenih kao mje­rilo života i đostojanstva pojedinaca, pravednosti privatn~ i javne, socijalne 1 profesionalne svetosti obitelji, o iz­;vorllj i ršenju ~cija~ i svake pogla­varske vlasti, o covječanskom bratstvu pobožan tvenjenom u Kristu. i u Nje­govom Mističkom Tijelu Crkvi, o db­stojanstvu rada uzdignutom do bOžan­ske zadaće zadovoljenja i Otkupijenja s nadom neizrecive i sigurne naknade, o aužnostima međusobne ljubavi, ko­joj je jea'ino pravilo potreba i dbbr.o bližnjega osjećano i izmjereno ljubavljt1 koja nema grantca, jer 1e slična lju­bavi na koju sam Bog ima pravo; daj­te društvo, u kojemu imaju potpun i nezasjenjen upl"' i vlast ova načela i ve one dru~ teorijske i praktične

zsaade, koje se uz njih vežu kao niji­have pretpostavke, nj i hovi prav ilni iz­VlOd!i i potrebne primjen~ i Mi pitamo po čem~ 1 kako mog\1 Katolička Crkva 1 Vjera više i bolje dbprini~eti pravom blago tanju pojedinačnom, obite~jskom 1 društ enom'?

Po toj ~, i mi ne možemo ne spo­menuh talrođer i drukčije tumačenje i po tanak onoga, što se hoće pripisati nedostatku i nemoći Katoličke vjere i.

rkve. Sto može rad'iti Oh.-va katolička, ako ne oplakivali, opominjati i moli­h, kad,aj i gfclje se vidi na svakom ko­raku da je onemogi)Ce.n, smetan -i spri­ječavan njezm put u obitel'j, omladi­nu, narod, t. j. upravo u sredinu ko­joj najviše treba njezina pri utnost i njezina služba Majke i Učiteltlice?

Sto drugo može raditi l atolička. Crkva, kaOO: i gdje se hoće da katolič­ka štampa, određena za širenje, izla­gJanje 1' obranu načela sasvim kršćan­skih koja samo katolička. Crkva po­sjeauje i naučava, jedina čuvarica či­stogP. 1 cjelovitog kršćanstva, bude za­tvorena u crkve i propovijedaonice sve

l

TRANA 2. [l

vi e stiješnjene i umn'Jlcenc, dok j va loboda, va pomoć ili bar tole­

rantno. t . ačuvana za t m pu koja, či­n! . , Irna z.1.daću, i nakanu da pob'rka idej , i krivi i i hitri "činjenice, . ije umnjičenjle i 1nepo,1jerenje u katoličku

Crk"' u, njezine o obe i tvari, nje;:ina !načela i 'ustanov , giotova ciJa propovi­jeda novo kršćan tv o i v jere novogn kova?

M1 znatno da se naža.lo t i mno­g dru& 1 te ke zapreke na različnim poljiJ·pa javno~ i prviatnoga života, kol kti\'no~ i in'd'ivi<lualnoga , \.\prot­stavljanju potpunO:j moći · d'jelovan]a 1 ut jecaja katoličke vjere i Crkve. -

BLAGOSLOV C

Zelimo da se ograničimo na već učin j ena od1ikova11ja i da am duže ne 'zadrža amo očm id apo tolski 11\a­go lo , ko ji te dbšli zamoliti za ~še duše od zaj ciničkog Oca, l ri tova Za­mjenika, blago lov, to ga vi, pr dragi inovi , toliko želite i što ga također va

Otac že lt vama podi jeli ti, b1lago lov to ga vt tako izobilno za lužujcte. Pa

kako vL ·hoće te, tako i fmi hoćen'\(0 i od­reci mo, da e na blago ·lov ra iri i dođe do ve na braae u patnjama 1

progon tvu, koja bt željela d'a budu s vama, al t ne mogu. a savkoliki ovaJ dobn i vjerni narod, na cjelokupnu aragt: i prcodličnu Spaniju, koj(\ je toliko pretrpj la, želimo živo d'a cl'ođe

ay blago 10\·, kao to e i danomice \1 molim!01 'i molit ćemo e dbt le, dok e ne povrati p tpmo i igumo b'lagi

mt r. Iznad vih političkih i vjet kih

obztra, neka na po ebn i blago lov pra­ti ve one, 'koji su i precfuzeli za te-ku i pogibeljnu zadaću, da brane i

obnove prava 1 ča t Božju i vjere, t. j. prava 1 do tajan tvo sa\tje ti, kao prv1 U\ jet i o nov vakog čovječjeg' 1 graqqn kog b'ago tanja. Zadaću , ka­ko reko mo, tevku i opa nu, jer vrlo lq.ko dužno t i te k Ć<\ obrane mogu prekoračiti gran··ee 'i ;p(\čin pravedfne o­brane; i to tqko lako neisprav11e na­kane i egoi tički \li tra!flački interesi ulaze da pornute -\ rprornijene VlJ mo­ralno t čin(ll i svak4 odgovorno t. a­še očin ko ree ne moie da zaboravi'; što ,,iv , jeća se u ovaj eas vi~e nego ikada i ~ psoh(to iskrenim očinskim prizrlr~iel11 svih oni~, koji su s čistim n~ ~nalTia 1 jskrejlim 0<:\lu\<a-ma na­s~oja,h posrea1?\'?.t\. u ime čov~e.k~l'jub­fJa. N~'š~ pnzn~Je ne umaDJUJ~ S<:: kof\ ta 'taci jorn neu pj~hfl nijih ovih naj­plemenitij' na~t~!an!ja.,

LJUBAV I ~OLITVA

Pr-ed'rag1 sinovi! Ima Božj\h za­P9vijedi i 'božanskih primjera, koji se Čine preteškima d\:1 ih sama 1Yijedlna ljud ka narav nasljeduje1 ali u ipak tako dftvn1 i p-ri.vlačivi kr~nskoj duši, - va tm dušama, predragi Sinovi, -aa Božan kom miloš<;u, što nismo ntkad mogli či·niti, 'l'!i časak ne može­~0 sumnjati, 'što nam va~ja činiti: lju­biti ih, ljub'iti ih ljubavl·ju koja e oči-

' '

E><><><t><St<S><>E5lCJRC5Bc;..c::;s::cc:::><:5J

K~h9 j~ dp~a~' • l

jutro i . Jo~ $Unce .nij otkrilo svoja . v·j~tla pr~. Vrhunac P1;omine ov~ ?ča!) j~ de~hm ot;noto)ll magle. U elu ~uje se. žamor. Stardice već pir~ V<\~ru. čobanice gone tada n& paštt. R:adn,tci.~ s inob~orn u 11.\d, kro­če cestom.

~t~~Vil sam ,_u vin~~raqu,. Najed'­now Yl Jet\e S.l\ft\cane 2li'<\~~ oa;vel\je~ ~rqv~we p,ls.lf)h, eoskih k4~'\- l synce ~~L , ve, više i \e d\ž~ svQj,~ ~e la. ~eJ BP~t.va•: .. Jo . j;ectl~m ~·j~~ i g11e­?am ~leko , da,l~ko - u<fu~n ~ svo­Je mlSlL Gotovo USPf\van, ČL'lli m\ e, G~ \~Qq\m lZl\led;4 neQa i -;;emu~ ...

... ClTl, ćVn, začu se zvon ma­Jenog tvona. I' pomete mi· mi li. Po­gl~dah oko ebe, 1 vidim: Dijete o­bučeno U bi jele hai j me, sa ZVOJl em 1,1. ru,ct, · jd~ ce t\l~- ~ uj.ilu vzastopce taJ;ac sv~ć~~1i]f, ~tj~ l a t;oket:G\ i p)ava ~?14 -~ ijed lin. v,JAsinl<\· l:>Qg11.1u1iJ~ o­Čl 11,1 JeQVa ,t-o 1 kle. Al\ o e u,staci~- I za&\s o'ođe pr~dfl n;~.e. Kle~ol), kf<i>pih ~~~e l" za."tv~Re,n\1) •. o6~tt, poČI}jHn mo­~JtP "{?P~~, ®l ri).I.. :;mgel i ja~)>S.ti da Te. 1 J~ J,~Q'r;lo~ ·dčij11a>, ~\<r~lj\ b'ilje­lom roketom i plavom šfol, nj, p()ne-

.KATOLIKe

tuje o ;Qbitim saučešćem, i milosrđem; ljubiti ih, pa ne mogu'ći ni: ta dru·go činit i, moliti e za njih. Moliti 'efu se vrat i u. njihove pameti jasno .. gled'arj·e ~ tine, 1 da s~ opet otvore njihova sr­c.:t 'k želji i brat kom tr /enju istini­tog zajedničkog dobra; moliti, da se povrate K Ocu, koji ih željno očekuje, 1 kojem u će biti naj večani j i čas nji-' hova povratka; moliti d'a budu s Na­mat da domala tma]ući p1tno pouzda­n je u Boga blago l6venoga u slavnom znaku dana nje sv tkov\ne Uzvišenje

Medjel)no evanđelJe ,. s pot;tl'orn

XVII. nedjelja po Du~ovima EV D L]E V, M T JA. 22,

34-46. U ono vrijeme pr{stupi e k l suS(t farb:ejl Y upNa gq. jedtr~ ođ njih na(lčitelj zakona, isku,!favajaćt gc: (J­atelju.' koja jP zapovijed 'najveća u zafwna? Reče mu l us: Ljab'i Oo po­dina Boga svoga vim srrem spojim, i svom dusom svojom!, i svom pameti svojom. 0Fo je najveća i prva zapo­vijed. A druga je slična ovoj: Ljabi isl<rnjega . !'oga !wko samoga seb'e';" O!J ovim d1'jrma zapovijedima ovisi sal' tza/wvt z prorori. A l<ad e salira~e fa­rizeji, upita ih Isu , govoreći: Sto vi mislite za Krista, čiji je sin? Reko§e. ma: DavMol'. Reče im: Kako dakle David a rfuhu 1104iva ~tjega OPJspodi­nam, govoreći; Reče Oospbc!iL'l Oospo­(fi1LU. m9jemu: j~di ob des:1u nwju, dok postavim neprijatelji( tvoje za podn9žje no~rmw tvojim? Ako dal<le Da,vid naziva njega Gospodinom, fuz­lw mu je sin? l nil?9 mu ne moga1e od~OI'(Jrifi riječi; niti se t~sad!i ilw od (()ga dan'a' (ta ga pi .f sto u pita.

POUKA: Bilo na je uvijek vakakvih. I_

onda kad je naš Oo poq n išao zem­ljom 1 prib-ližavao nebo zemlji i•jući jeoro jeme Božle i tjne.

Nikaoa nije uiko hio ta,ko dobar 1 milo rdan kao Kri t. On je bio a­ma dobrom 1 roilo rđe. Pa ipak je, u­za sve to, oštro napad'ao 1 o uđivao fameje, one Zidove kojima je sav smtsao žjvuta bio tl izvapj kim d'jeli-1 ma, a ne u Čistom srcu - u duhu 1

Istini. Eto, fa nze j i su se međusobrlo

prepmili o značenju razn ih zakona i b njihovoj va2no ti. Pa tak!d i o najve­ĆOJ zapo ijed'i u zakonu. Zato i u­pravljaju na I usa pitanje: "Učitelju, ko ja je najveća ~povijec\ ll zakonu?" - Taj up\t nUt! '\Yio po tavJ~en iz lju­t;lavt prema, i tini, njim Sl\ htjeli I­susa k4"<1t1. Mislili su: Sto rekao d'a r~kao - nektm č~ se morati zamjeri­ti, jer vaki će ustrajati kod svoga mišljenja.

Znao je to, nu nije e obla'xiraQ na njihove zle namjere. Prihvatio j ponu<"tenu priliku i, za svu vječno t, ~~ečano utvrd'to na jve<hl zapovited Bo­Z) U.

v. Križa.: Per eru cem ad lucem (po~ Križu k svijetlu), d'a se nadvije dug'a mtra na d'ivnom nebu Spanije, noseći ve elu ije t cijelc~j vašoj veličanstlve­noj zemlj1; vije t mira, i to vedra i sigurna mira; vije t utješnu za ve patnje; koja će naknad'ti ve štete, ~"'ja će u initi zadovoljnima sve pra­veo'ne i razborite težnje štono e sa­glašuju sa općlm dob'rom, koja će na ije titi budućno t mira i por~tka, }ča tl i bllagostan]~- I sada Blagoslovio va vemogućt Oba~ i 'rn: i Duh Sveti.

- Ljuht Gospodina BQga svoga vtm rcem svojim ... a ond'a: Ljubi

bližn jega svoga kao samoga sebe. Kak-o je moralo biti a'o tajanstve­

no držanje 1 još do to jan tveni ji gla Kn rov, ct1ok je, kao temelj života, iz­go arao veličan tvene riječi o najvećoj zapovi jedt u zal<onu, o ~povijedi qu­b'a v1.

ilna j moć ljubavi. Jača j od mrt1! - To je dokazao l(risl svoJim

dolaskom na vijet i smrću na križu. To je posvjedočio J avao, ko'ji je za­želJo biti izgubl jen samo da se spa i njegov narod. To je potvrdio i otac .gubavaca., belgijski junak o. Dam:jan, kad je, nepojml·jtvom ne eb'ičnovću, du­go 1god'ina dvorio i tje io gu!Yavce na osamljenom otoku, d'ok se nije i sam 'zarazi.J() i umro 'izgarajući od lju~vi.

Ka,ko smo m1 patulja to malen!, kad gledamo na takve neb'otične vrho­ve kušćan ke ljubavi ! - Flromatrajući sebe 1 ljud'e koji na:; okružu:ju! čini se kao da još- nt m6 nikada euli za najveću zapuvijea·, zapovijed kr ćan­ske ljubaVl, 'koju ·je Krist onako jedno­~stavno, a opet uzvišer!o, za sva reme­na, proglasio.

Da lt smo još uopće kršćani? -tako se moramo pitati, kad svoj život, svoja djela o vijetlimo svjetiljkom te velik i jedine zapovij~i. Zar ne bli­smo bili •bolji, savršeniji kršćani aa je !(ris~, rnjesto. :zaplOvi jeo) ljubavi, pro­gla~ Io !zap V lJed međusobne •milije?

O, kako smo još daleko1 daleko od pravog kršćanstva l - Mržnja oštn bratoubilaoke noževe, a ljubav se sa­krila u tamn~ i uske pod't.emne rovove.

!(ad će u nama 1 u sVijetu neo­graničeno zavladati kršćan tvo sve il­ne, blag1e: 1 poniine ljubavi l? - Pad­nuno na koljena i, sklopljen·m ruka­ma, moltmo: Ljuoovl, neka dođe kra-ljevstvo tvoje ! 1

,.

UKI 1UCE TROS Rl E. Banska u­prava u plilu prec;ložila je ministar !vu polj~privre~e . ~ktnuće trošarine na vino , - lo ne b1 b1lo samo dobro nego. i ~užno jer je slap~e naših vinograd'ara upravo o~ ~ajno .

ZA PASIVNE KRAJEVE. Još uvijek stižu doprinosi na odbor za 11arodnu po­moć ll Z'agrebu. Prema ~dnjem iskazu a'o­_ad j_c sa upljeno za pasivn,~ krajeve l"ili-jun 1 515, 916 dinara. '

f ' ) l ( '

em vrlud'avtm sta.zama kr~e Promi- Oo pod'ine ured'lliče l ne." -

·x~d pres\a,c\o\1: ·opazim stf!ca. veće~~ka u daljiJr\i 9q kojih sto ko­

raka. U tanem ~- pr1di žim mu se. • l

Tvorac višnjj lijevao Ue kišu s'vog veto,.g: bla~ l0~~ na zelene vinograde,

zrelo k'l.3: Je 1 cvjetne pol'ja~1e, a · kolj e­no radlnJka- eljaka na glas zvona nri-

• [ l l t lJ gnu o b~ se.

S.~nce je ve žešf:e pe~9, 1l{loj s !tea nepres,tano je c;l\{jo. P~ispje mo ~apokOJl do hra tove Š'tupe1 ~ k9j10j J~ vlad~do neopi ivo ve5elje. cJrčak pJeva b'ez prektd'a. Ptice veselo ~kafu po ~~n~ma s_ta!Yala1 a u sredfinl šlume IJ?točić zuban . ' . Prodo mo \ hrasto­vu Š'Umu, a pred našltn ocima uka~ Z?. e majen o eoce. Dječak ravno po­đe k ~\ koj čađavoj kućici u koju va fn Ud'OSI)10.

1

Na 1\reve~u, kao JVrtva, l~že\še že­na, ~rvavi~ očijl\, ~ n~boranog blije­Clog !~ea. N_asr~ ~uć~ . taj~~ omanjt sto, a na nJemu. vo~na yij~ i ča-. ~ bl~goslo'{lj o~ voqe. MJ. dva klek-. ny rno ~ sveć<mi~ w~ož· sv. {>o[;>utbli­T\~ 111a, sto. J:. onqp. ~ rQ~onile rij~či :

11 Evo Jag-an}ac Božji ... "

hŠe o,čl su '\Jj l~ or9,šen~ 111a po­mJ~ 9: 1<t.~9 j~ ~P.P'<V Qo ppcrJI! '

l • •

Mirko' ~alidžić

. Vt -te u broju. 37 Katolika od' 13 rujna 1936 dbnijeLi Pod~istak u koje­~u ~ ~eta.čno iznosi nel,\e ·tvrd;nje ko-> !e mohmo, da pozoivom na 46 \ 27 _lan zakona o ši:am~I u bludltlće01 'bro­JU Vašega cijenjenog lista na st. II. uvr. tite ovaj

i ,pravak:

- Nije istin~ta pro2lima' i klevetnička tvr_~nj~ ~~pisn_ika P~liskil :iz čijih uvuenth flj~ei .J3.Sl10 pm~lazi l da je hrvatsko. ku~turno druš'tvo "Matija Ou­bee" I[Ja ~vO:jiO} prirecJibi d~b(jeni no­vac u bt~§ilo Ill r t:teku tdk>žn j.u. vesel i cu a , ne u one ~: r~e k<;>je je. n~čilo t. •j. aa će ~dlobliJem~ !IlOvac qpo.trijebitl u kao t sll'Omašnih hrvat!ikih. akaclbmiča­ra. Naprotiv j~ i tina dn ~ uprava ~uštv~ · razdijelija svojim irornašnim člat~ov,1n1a, ok:o Dm 11 .DOO ..,.... n0včane pn.pom<:>ć.i, a manji ~tatak je u.ptrava žadr-&tla ~ najnužnije potrel:je d'lnlMva. ~~ ~stinu mo~e?l() S'{ak?me u svakoj

prihct dokazatit m'odom irl 'bla~jnič­k.ih knjiga. Sibenik 15. LX. 1<J36.

f.A !::(.. ~· lS 1? qlv\~Vjt 10~~F" Pret J'e<tnik: Tajnik II.:

If.-lf\g~~ N-i-kolJl • l,.j .\lliJ'~ l)Jra l

Donosimo ovaj ispravak racfi one:

ROD MASLINA. Masitne su' o oine posvuda tl Oal~acljl pod'bacile. rijelko knoa osjeća se nestašica ulja. Zato se pomišlja, da bi se maslina u si rovu stanjtJ aovozila iz Albanije, gdje je ove god~ne veoma dobro rodila, pa efa se u našim mh­novima i7radi ulje za domaću potrebu.

RADI KERESTINACKIH DOGAĐA­JA sudbena rasprava po~et će u ZagrebU! kod okrumog suda 5. X . Optuženo je 29 seljaka.

KRUSKA JE PROCVALA PO TRECl PUT u bašč i ~eljcw i čkog činovnika Lazara Mrkš i ća u Subotici. Prvi put je procvetala u proljeće, drugi put kraj~m lipnja, treći cvjetovi su se pokazal i tek sada!

O RANCIJA KREDlTA SRPSKOM ZEMLJORAD ICKOM SAVEZU. Posetr nom uredbom ovlašten je ministar flnandja, da na račun d'ržave izda garanci ju u i'Zllosu od 20 milijuna dinara za kredite, k{)~e će Glavni vez rpsklh Zemljoradničkih Za­druga u Beograd'U kori lili kod Privilegova­ne Agrarne Banke.

JED I E NARODNE SKUP TINE. kad se u li !opadu sastane na TJO\IO zasje­danje, bit će otvorene u novoj zgrad'! Nar_ kupštine.

IZVOZ SOLJENE RIBE U POLJSKU, Nabavljačk.a ribarska zadruga u Splitu uspje­la je izvesti u Poljsku jedan vagon slanih srdela. Budući je interes za slanu ribu u \no­zemslvu dosta velik, očekuje se, da će skor<> bili otpremljeno još nekoliko vagona slane rjbe u jemačku i Poljsku.

R SPV T NEKI H ORGA I ZACIJA B. !-IS . Prelsjednik dr Vlatko Maček ras" pustio je nekoliko organizacija b. HSS ut kotaru Slavon ki Brod

1 jer se nijesu p'r!dr­

žavale njegovih uputa . U njima će se sada izvršiti potpuna reorgani>z:acija.

TZVOZ BUJ;ACA. Splitski izvo>znicl o t­premili su u e R prvu par i]u od 30 kvin­tnla buhača. Cehoslovačka uvozi godišnje oko 7 vagona buhača iz Dalmacije.

FRANJO GLAZER, poznati beograd­ski športaš, osuđen je na 2 god'ine strogo~r zatvora, jer je svojevremeno mladog športa­ša Radmira Stokića bacio u rijek'U i nije ga pri lom poku'šao da spašava, pak se 0111

'1top,io. ~ZGORJELO 180 VAGONA. UGLJE­

NA, Sfrahovifi pqf~r izlf~ Je u "Topionici ~e ljeza . Vr~novina-T.opusko" te je. i:w>rjelo p~o 1sq_ vagona ~.~glj~na. Od pofi~~ su u­fliŠ!ene 1 zgrad'e, pak ~ štda, Cijeni na preko milijun dinara.

VELI Kl PO 2AR u \šl io je. maga ein sisačke mineralne vod~ · p'rlluzrokovao štetu, od 4 miliju~a dl113ra. S ~ta je samo jeQ'nim dijelom osigurana. Od silno~ P,lamepa bio je (:'io grad osvijetljen.

NADBISKUP - KOAD]lJTQR DR ~TfPI .AC o KOMUNlSTIĆKOM TERO­RU. 1adbisku-koadjutqr preuzv. g. dr. Al. Stepinac 20. t. mj. blagoslcrio j t~p1eljni kamen Doma Crveno~ Kr\ža 1,1 Zagrebu. U svome go~oru međ'\\ O!ll<llim ~a4<1o fe i ovo:. ,. R,a~prši 'i rbsl~pi, Gospod,\:, d'ržave i narode, koji hoće klanje · ubiJI\n.ie, koji hoće ra!ove! R s prši, os~<;ie, prije ~veg one, kqli r>d'ržavaju \\e~l-av~ ii nas·l~a nad ~~~~inclm ? čila.vim ~ed,nica.\1\a, Jer s nas1\~a ~ ~epravcie neriJ~!'ko R<JVOd klanj 1 ubtjanj.u. R~sfrŠi, Oos~de, ' u.e

1SI\tuO na

rode, ko)i hoće ratove, ne~ i organizacij bile one tajn~ lli javne, kojima su usta (\U"

l j l l l • L ~ 1 ...

Ncl\a, se. čuje 1 dfl\gO zvono l - pnm d& se \l njemu lspravlja ne$to što u dlotičnom podli ku nigdje ne. tvrdi

Nije sve u tome: d'a li su čla ov "·Matije Oupca" one noći trošili no vac 1z d'ruštv~ne bllagajne ili ir vl~sti tog džepa: ~ podJ;skom uDaj - vel

, - ~ &iroJ11~e drugove" htiel<>. s ne~o- tlfu~ r;ef:.1 i osud)~ti. ti\jelo. se na me, e.ć1 ~vo;

OJ.a'Flo~~ "Ma!ije. Gupca" priređu ju akaderni.IJ1.1 1 kdJa Je po svom ime· nu, prog'ramu i intendfi potJYUno radikalno sodJama. Ta kud' ~· brate oocijalnLje aka.&m~~ oo ~e koje s~ prtho<li uamijenjuju za si~mašne na­rod~e sro jeve?! - Nu ~vo 'Što se do· gada: ljudt ·koji pri:ređulju socij~lm ~kad~miju za siromašne dru·gove, ko· JI Q'Pt~vd'ano oče~11ju oo građanstv~ d'a će z r t v o v a t 1 nelroliko dinara ~ tu ~vJ;"hu, ~oji ogprčeno iz..,i~uju: Kru· b,a ! Kruha ! - idlu. u Lo~ ,i trošh, 'du gu u roo~, nov~c u svrhe koje niroal<

, ~e ~varaju prQgranr~ ~cijaln~ a ~d~w~~. a. j~š t:n(\nje ~roli: J?Qmo 'Zlrt\0. !~lrot;Qa~ ~~v,e l Kakav j1 to soctJalm. OSJeća!]: pozivati d'ruge d~ ~~oe;>~" ~lliQrna. ~ •. ~voriti- proti so €14Jl~ nePtJlavđt 1 'lagodnom ~voh ~Ž\IJW." ~ ~_i~ t~ vrUe!Jl~ n~PIO .~e 91f q P'.G ;~ l· l Jtet t Q g a., · ~qflti nwa~

, ~z ·z~~3tV~. ra.dJ~ lilc.Ž~v~nj:~d l . dok su mnogi rsiromas·i jado\la.li svoj;

novih Ne~ nl• i bUde hlepi reni la. ~l s CA· l s,·et pred; likO l rom ~ !ng. A JegiO VfiiOI ostane rt15ke

KIM

nii!Jr ga !JZ trebJ strani cijJ, a ~luli mi tu s k l s

-

iađe, lica i demi~ lloćt lopq &~ l 'ku bee'•,

f

]

-deklnhlndja o mt'nl 11 fj\lbPv~. n stvnmo u organl?atorl ~ podrfavateljl krvavih terot·a l nasilja po čitavom vit tu l ta'ko uzročni ci novih ral ov:~, i pokolja bez kri:t '\ i konca. Neka ova{ Dom ne bud~ nikad vjesnik kla­nja l ub1janja . Neka njegovo crvenilo ne bude odraz komunisti čkoga crvenila , koje hlepi zn krvlju, nego odraz Krl tovog e~

venlla, znamena gorute ljubavi prema Bo­tgu i prema ljud'ima."

SPROV D SVET 7 AR PR IBICE I-CA. 19. t. mj . obavljen je u Pragu pr ovod Svetozn ra Prfbi č-evi ća u prlsuću rodbine, -predstavnika Udružene opozicije kao :1 'rkko­llko li čnosti iz č-eškog politi čkog života Tom prilikom govorili su i (fir Milan !(os li ć , mg. August Ko"utlć , dr Ivan Pemnr, češki

legionar David, Boža Markov i ć, Milan Oa­'vrilovlć i (Ve(xslav \'(lilder. Nejgovi posmrtni ostanci privremeno nhranjeni su u kripti ruske crkve na praškom Olšanskom groblju .

OVA UREDBA O ZE 1LJ RADNfC­Kli\'\ DUGOVIMA Imala bi bili proglašena ovih dana. Prema n}oj matraju e zemljo­radnidm. svi oni, koji su to bill u doba, kad su e zadužili a l ~'*! im je glavno zanimanje "Zemljoradnja. Dugovi do 25 hi­ljada dlnarn bit će otpi ani a 50 po to kod novčanih zavoda i zadruga. V ć i du­govi bit će riješeni individualno. O lredbc ove uredbe ne važe za dužnike Narodne tl~ potekarne i Privileglra e Agrarne Banke.

BIVSA HSS I ]RZ. Na zboru u Ubu 30. pr. mj . održao je značaj n govor ml­nistar Đura Janković, koji je Izmedu ostalo­ga kazao: ,. Pobjeda na općinskim izborima treba da oč ist i politički horizont. Na jednoj strani ostat će zagrebačka Udružena opozi­cqa, a na drugoj JRZ. Ml ćemo onda moći kazati našem poliličkom partneru, da smo mi tu \ pa m i h o ć e m~ po š t e n br a t ­ski spora'Zum ... "

NOVA NAROD A SKUPSTINA. o-va zgrada Narodne skupštine je već dovr­šena. Pretsjednlk Stevan Ctrlć nared;o je, -da se započnu priprave za seobu u novn zgradu.

protzvađa

jediqQ

SI BENI~

TSl'! A VUCE. 'f>oznatl američki pi­sac Gutlebert Wright, profesor . u New­Yorku, pre,šao je na katoličku v'eru. Njegov otac je protestantski svećenik .

K:OL'ERA. Strašna bolest kolera hara ovih dana u španjolskom Maroku kost ljudske živote.

jade, skutrem' u kakvim uglovima u­lica i kuća, priređivači socijalne aka­demije su toliko uznemirivali tišinu t1oć1 i uartog jutra, da je 25 osoba bi­Jo policijski kažnjeno ji)Q 100 dinara, a. odr tih i većina odbbmika hrvatskog t''kulturno 'g dru~va "Matija Gu­bec".

Pakle: Ko kleveće?

~R,ftfl~ft ~U}H~~fl 6PI~~HlJ!~fl (Si<fa Koš"Utić)

Hrvatski seljak može d'a govori o SV{)joj m'Ucij i 'bijed'i, jer je to njegovo. Međutim na grad'ske urede, ambula·n­te, Jabtoratorije, biblioteke i kazal~a seljak ne pomišlja kao na svoje. Nje­mu je sve to tuđe. Na vlastitim ledi­da noSI feška br~mf11a, a malo uživa. Jed'i.no što sei jak o s j e ća k a o s v o -j e jest er k v a, hram Djevice, kojoj prilazi bez moljakanja i cfugog iš'če­kivanja, s kojom ratzJgovara blez stra­ha li poniženja pred .,veličinom gra­d:a". Seljački narod to smatra svojom vigom životnom potrebbm bez koje, Ikao 1 'bez kruha, ne mož~ živjeti. To je j e d' t n i izrdilj njegovih d'uhovnih p<)treba.

N)l prilike se i tu mijenjaju. Već aanas more 'i hrvatski seljak, čitajući roman g. Sfcte l(osutićeve ' "5 naših

..., jiva H., • r~ći t

- Ov? je ~Jj~~k~ N>W~P' if K?-

· .K A T O L LK•

Oho "Matije Gupca'' Oo nooin uredni y !

V1 ste 11 broj u 7 Katolika od 11 ru jna 1936 donijeli č lana k k ji gla, i :

vrt na jedno demago k pt ·dn va-nje: - ., I7ral1ljt an j Mati j ub a" .

Bud 1t'· t 'ela sadrža j č l anka ne iz. no t ta{(no , tan je tvari mol imo Va , poztvo rn na č l. 26 'i 27 7ak na u šiampi, 'd~ u dojd uć m broju Vašeg ci jenj enog li ta na t. u st. liT. ' 'vr­stite ovaj

i pr ava k : 1) i je i tina i sas d m je proiz-

Noljna 1'bez tem !ja tvrdlnja da bi fir­va t ko Akad m ko ku lturno dntš!tvo " Mati ja ubec" na vojoj posl jedn jo'j priredbi poka?.a lo tobože "mark i t i čko !tee". Taprot iv j i tini to, a to proiz­lazi iz vitavog programa priredbe da ono toj t na 'bazi hrva t kog e l jačkog pokreta č i je mjemice u mu kao je­a~ni cilj po tav lj ne u prav ili rr~ i pri-tupnici, ko jih je db sada vaki

čla11 a>ržao. To e najbol je dokazuje time da 11 dru tvu nema ni jednog 'č l a­na, "koj t 'bi bio o ud ivan radi kakove komun·i ti ~ke propagande već naproti v Ima članova , ko ji u o uđivani mo raa1 vojega poštenog hrvat kog na­rodnog uvj renja.

Koliko je neo novana tvrdnja g. čl a,nkopi ea da, je d'ru§tvo predava­njem pokazalo voje " mark i ti čko li­ce" vid! e u tome da u čitavome č lan ­ku o .im te mjele 'tvrdn je nema ni­jea'nog b•arnog fakta, kojt bi je pot­lrrepl j tvao nego e u tome č lanku na­lazi samo jed'no t.avna kritika u pre­d~van j u izne enih hi tori čkih faka ta .

2) ije istinita tvrdln ja člank<>-pl ea da Se je nrvat ko akadem ko dru t o Matija Gubec pokazalo nehr­vat k<> i ne'kulturno, nego je naprotiv ·l tina da joe potpuno i pravno hvatila svoju kulturnu 1 hrvat ku mi iju, jer tvrditi 'g'Om je značilo !Yi o poravati !rulturnu i naci jonalnu vrijednost vo­(!"J hrvat kog naroda Dru Mačeku, Pav­le!..-11-Miškini hr at kom narodnom za­stupniku, Oab•rije1u Cvitanu, kato li č­kom pi auJ. i dTugim hrvat kim za Juž­nim ljudima , čije mo pje me rech tovali.

Tolik<> dQ 2'11anja na em Hr aP skom gradjan tvu. Sibenik 15 IX. 1936.

Za H. A. K. D. 11Mati ja Gubec" Pret j edili~: Tajnik II. :

·PI~n č (ć Nikola Ljubica Tafra

• I pravak donQ. IfllO po zakonu o

štampi, a i na " i pravak" eVIO i našeg Ispravka :

l) - Tvrdi e da Hrv. A. K. dru­štvo "Matija Gubec" "stoji na bazi ,hrvatskog ~eljačkog pok eta". Ta tvrcf~ n]a e dokazuje "pravilim.,a 1 pri!ff:u~!­com".

Ne roznamo pravila "Matij'e Gup­ca", ah neka i bude u n j•ima jasno iz~ raženo, što se tvrdi u "ispravkU", j.:

pak jo~ to ne znač i d'a "Matija Ou.s

jem4. hrva tska spisateljica opisu je na­še nJive!

E, pa da je onda, onako po e­ljačku, pohoaimo u njenom d'omu.

Pola sata pješačimo prama zagre­bač~oj perif~riji da, preko Zv ~jezde, pnspqeiJlp u predio koji ~e vr~e n lik uređepom elu, nego!\ gradu. Desno se uzvalovljuju vrs1 brežul jastog zemlji­šta, zasađenog kukururoml 1 rioom. Li jevo se uspravio humak odjeven sav u zelenilu šuštećeg l>orja. O njegovu poanožju potQčić ispire svoj~ lroritp 1 klo~ofe tt nt\inovirna. Na r4pl.t šU­me, p<:>ktqj ol?fl~ bistrpg rx>točića, skri­la se stara ziaanica, pq oneljlogli d'Je da u hladovini. Psi vas režan~~m na­javljuju ~o podarimfl, h_oqji vas sena­ČfOm tOplinom ~ susret)Jivpš'ću t1Va­oe 'ka 1?đici SJd'i Kosutićevoj. A ona svakoga dočekuJe kao &tarog znanca.

S~ba ~e bez dlut>ok\h fotel~a i s~u.pocjenih ukrasa. Jednostavna. Q! boJena hrvatskom frobojk'om. Siol, ~to­Ike 1 ~like narod'!'ljh vellkana. 'Pfavi ~lj'ačkt tlom. '

- A ona? Ona odgovara ~oJ sredif1i, iH~-

1 je: ta ~red•ina odig<>v~ra rfijoj. Je<f a­stav no 00

1jeve'na, nmawetljiv\h et­nJa. U njenim ri ·ječlma qsl~te qrh:.. taj b o l l 1 'koji nju liu}llo~ prožima J tim se osjeta - kako ma :veli ~ najbilže hrvatskom namdlu i njegovoj ~lj~čkoj HU~i.

bee' toj t na bazi hrvat. kog ljačkog pokreta. Za o? j er nam .i<' veoma dobro poanata najnovija p:tro~ i fak lika Marksovih po~lonik<t: Uvući pos udla 1 pronaćt ;.godna . red tva J.:,t štrenje \ojih id ja. Ako je potrel:mo, treba navućt na lice nacionalnu, pa čak t vj ·rsku masku!

Mo;;.e, doduše, neko, koji nije slu-ao preda van je 1 ,]<o j i ne pom a sve o­

kolno l t, u tvrd iti "ela u čifJI.\omečla'll­ku nema nijednog stvarnog fakta, ko- ' .i t 'bi potkrepljivao naše t rd'nje." Pa 1pa'k: u č l anku , kako e u ,,i pravku" priznaje, na lazi se "kdti ka u predava-_ nju 1zne nih hi tor i čkih fakata". -A zar nije kritika tih "h i tori kih fa­kata" takva, da naša tvrdnja ni je bez­temeljna?!

e znamo, pa zato ne možemo nijekati, ela u dru tvu "Matija Gubec" tma elanova "koji u o udt\ani samo raa t s ojega po tenog hrvatskog na­rodnog uvjeren ja1

' . Mo7e biti; - za­to e ng idje n i ne spominj u pojed ini članovi. Govori e op' nito o društvu, u kojemu, mt 'to dopuštamo i u to jerujemo, može biti i clobronamjerl

nih ljudi. 2 ) -- Razumijemo: Kad se čo­

,·jek brant, dobro mu dođe i praljak kojt nade na putu. ije onda čudno da e "Matija Gubec" brani od 'llaših na­

padaja imenima: dra Mačeka, Pavleka­Mi kine i Gabrijela Cv itana. - Jest, on več n su e recitovala dje la tih ljua'i, i mi veoma d'oiYro znamo ka­kva je nji hova nacional na i soci1jalna or ijentaci ja. Pa baš radi tog-a se i mo ra btu niti čovjek i krenih o jećatja i otv{)renih karata da je " Malija Ou­bee" na vojoj priredbi upotrebio nji­hova t mena. Ji eb: za neke borce potrebnt u zašti tn i zido "i, iza kojih će e tgurn ije moći pucati u nepri­jatelj k11 l eđa , a da se tpak tlm borci­ma ne može jasno i ot voreno pogledati u o v, i če lo. - To i jest ono štJo se najviše mora o uditi!

A sada neka nam e još dozvah nekol iko upita:

- Zašto je iz kluba i tupio ve­liki broj akademičara, za koje ~e vi­ma poznato da u oduševi jem pri taše hrvat kog seljačkog pokreta ?

- Zašto se sada radi oko osniva­nja novog akademskog hrvatskog klu-00., kojt bi kaQ voj progralT\ uzeo ba~ id ologi ju hrva t kog eljačkog {)()kre­ta ?

- Zašto je društvo "Matija Ou­bee" potjerano sa trane vodstva, iz pro tori ja " el j ačke loge"?

- Zasto u ulaznice za ., Gupče­vo veče" mjagilnije prodavali, uz os­tale, i članov i UR {a i jugo lave:nsk'dgl rad'ničko~ športskog kluoo "Sibenik' ' ?

Ne~a se ne mi li, efu su ti upiti po tavljeru 'lato , jer mi ne bi mo zna­ll na njih odgovoriti. Upiti su samo retoričke naravi, a odgovori su veoma đobro poznati!

Eto, tako i toli/ko.

K o n i'j e o s j e t i o b o l i 1 č i j a d u š a n i j e l o m -1 j e n a 'll lj e n o m o§"tncol1;1, taj ne mo ž e ra t um­Je ti 'hrvatski narod, niti tva­rati )..lmjetnička df e la .. . Tiho, uvjerljivo razlaže, a iz oka 1joj sjaj govon o proživljeloj istinito ti tih tvrdn ja.

Rođena u Hrv. Zagorj·u, tamo je Živ jela. i 'C1sta.1a s njim u najužim ve­zama.

Sao možemo shvatiti ka ko je to seljačko dijete moglo dati u svom ro­man~ "S naš'ih njiva'' vjernu sliku Hrvatskog Zagorja, Njeno 'je gi"Rko ~ro oo' seljačke svak{da~lic:e: pkapa­nJ4 reRC, žetve priređ1va:rlja večere, hoao.čaš'ćenja, 'domaćih p<>~lova, seps­ki~ sast~~ah11,.! igara, vrzan1~ o~o dije­VOJaka l žema'be - od svih hh, na oko, abi~ih stvari - stvorila sna­žap roman. I sve j-e to oduhovila om m pravim s e l j a č~ i m d u h q m .

Pok vas njeno pero vodl na njj­ve1 u seosku ~utu, među d'jevojke ' i pjlhqv razgovor, osjećate svježe s~­j~nje, <!ah Života. Zivot tie lsp"JllllO rpale stvari i stvorit> velika đje)o.

T» se .q~re~tqo ne rje~va ni~a­kav el'Qhjem, aiJ se izrrqsi istina, real­tlOst~ poka.d'kad liJepa a ponekad ~­~.

Matko. Milče.k je s.urov, goropa­aan te ubija bra ta. Eva je r:x>kvarena ~i zav<Xt jlvq., ne preza ni pred ~akvim q-

PQ svijet-.. J·RANC Kl RA rNJLI U LUfWU.

Prošlih dana sabralo e u Lurdu 110 hilja­da francuc;kih ratn ika, da s u gradu čudesa l Ukn;anjJ Bczgrje~ne mole L.1 svjetski mir.

Dl{ (JOI:BBELS ZiVA NA KRI-2AR Kl HAi PIW I TV BOLjS.tVl/'MA l ZI ))(IVA Na kongr u nacionalsocljall ll č-­ke s1r1nke u iirnb<.:rgu govorio je preko radiJa i lninistar (J(lb~ls o boljševl;mu u teoriJI ! pr:1ksi. Medu ostalim on je na­ročito nag-lasio i ovo: "Boljkv~m je zlo­č i načka, 'i tpalološk.a ludost, koju, k.a.k.o je do­kazano, vode Zidovi. koji su je izmislili

lij 2idovu je, da uni~te civlli.wvane ev­ropske narodlct i da uspostave međunarodno gospotblvo ?Idova . . eruske komunistitkc stranke nisu drugo nego sovjetska legija Iranaca na područj u tih Lemalja. njiho-

vom pomoću boljševiam organizira svoju medunarodnu zavjeru. P i tanje boljše­vizma i slbdobno je pitanje dalj­n j e e g z i s l e n e l j e E v r o p e . T. e ba za u­L li slav za boljševizam ili protiv njeg:11 preuzimajuć i svu odgovornost 'la sve poslje­dice koje donosi takav stav."

'TRAJI(A'I( l P KRETI iLnova u sc javili u 1ndustrij kim centrima Francuske, raspaljivani od ll i. komunističke interna­cionale.

7BOR PROTIV KOL\ \U iSTA U STRASBUROU. St rasburgu odran je veliki katolički zbor protiv komunista, na kom•. je učeshovalo preko 70 hiljada duša.

S\'ojena je reLoludja, u kojoj :.e od l uČn im riječima Izjavljuje, da Francuska nikada ne će <jopust iti, da komunisti u zemlj i od igra­ju onu ulogu, koji su odigrali u Spanjol koj .

ZA !t\1 1 Aleksandar, bivši pret jednlk grčke republike, umro je u Beču.

HA lLE S LASIJE, bivši abesinskl car, nastanite se stalno u okolin i Londona, gdje je već kupio udobnu kućicu za 3.500 funt~

sterlinga. BARCELONA CE PRTMITI TROCKO­

G . Pokrajinska vlada u l(at<~ lon lj i đa la je Trockome, jednome od bolj~vi čkih prvaka. koj i je sada pao u nem ilost Stal j ina, dozvo­lu za boravak u Barceloni.

ITALIJA UVODI KOLON IJALNU \'0 J KU, koja će se sastojati od 17 koloni­jaln ih brigada sa ~.500 oficira, 20 hiljada bijelih voj n i~l i 40 hiljada urođenika . u­rodenici iz Somalije služit će svoj rok u A­besirriji, a abesi nski urodenicl u Trfpolsu , Ita liji i Somaliji. Ova ko1dnijalna vojska stajat će pod nepo rednim zapovjednl"tvom tali janskog potkralja u Ad'is A~b~ 1 bit će snabdjevena najmocfernijim tehničkim sred'~

~tvim,:t i najsavršenij im oružjem. Po potrebi će kolonijalne čete pozvati u Evropu.

STA LJINOVA BOLEST POGORšALA E naglo tol iko , eta je moguća fi kata trofa,

Prema ličnoj želji Staljina obra~ovan je tr lumvirat, koji će ga naslijediti 'i poslij~

njegove smrti URravl jati Savezom Sovjetskih Republika. U taj triumvlrat ušli su : kom~ sar za vojsku Vorošilov, komesar za trans­port Staljinov tast Kaganovi~ i komesar za tešku it~dust riju Orđonikidze.

IRCI ZA SPA JOLSKE KATOLIKE. U Corku manifestiralo je preko 40 hilja~

lica za progonjene španjolske katol.ilre i za borbu za ~ršća nstvo protiv španjolskog na· rodnog fronta.

govar.a.njem. Ah U4 njih u i Beta i njena matt Jela, J ipieni likovi u rži poStenog hr.vat \<og sela, što se oči­tuje' u majčmom -poučavan~ u: "f o š­tenoradj,jernevi ilite);;p­s po dia r, 13 o g t e v i d i.'' - To je 1stin ki na~e - hrvšttsko selo. 1 efu pij!e takvo l>il~ odavno bi ga pregazilo J:>dd1uŠje i šila tuđinca.

1

Sav rpman Oživljava. i oauhovlju.­je tremljenje hrv~ts~Qg eljaka k đb­hru. 'l Č0\1 ječnQsti· B~t 1 ~-a je č i toćom i dqbrotom svog s~;ca libavila .Tanka Gu­šića iz poho tnih Evinih rafja te gq svrnula na put Dobrfi .

Roman e oz:avr'šava sretnom že­r!'iabqm Janka i Betike, te o tavlja čitatelja u napetQm išče~jvanju: kak<Jv će "j:titi n jihov život, hoće n Janko u -traja ti na putu poštenja i čovječno ti. A tq p1 išče~ivanju će spisateljiq s~­gumo udovoljiti u svom novom rq­manu.

til je S. Košutić snažan, a ~ e1;ik gibl ji v, sočan i čist.

. , Košutićeva - dtjete hrvatskog sela 1zy1ijda je u svom um jetn ičkom djd4, kq,o realni itraz živqta, hrv. se­lj~~a ~O.i\. u svom ra~l i zno}tt, teži k dpbrott i qav ječpo ti. A ve je to o~1vila s iskr<!{lim kato l ič\dm osjeća­j lt"!, ~9j1 oubq~o u du 1 no i sva jci nepoj<Yftreql ~rva ki el j k, seljak ,1$ naših nj iva''. ·

7. V. M.

l

Strana 4. -------l O ORES BLLGJJ !(IH KATOLIKA.

Proxle sedmice Belgij3 je ve 'F'an tveno pro­slavila svoj 6. narodni kongr u Bruxelle~u, komu je pri u tvovalo oko 200 hiljada osoba.

R DAt Sl l RAT U SPA J ne. ma njenom že tinom bje ni jo i dalj . Dok na ·onali ti dnevno napreduju, komu­ni li \ anarhi ti dnevno vrše nova strijelja­nja . akon trijeljanja komunistički mili~

cioneri i republikanski gardisti deftliraju pored lješina kličuć i : ,. 2Jvjela republika! L! v jela loboda!" a jcvernoj fronti Bil­bao, an tander i Gijen u pred padom. bruč oko .l\1adrida i Malage sve se v i ~ e

teže. aciona!i ·ti e Toledu ·ve vi e pribli­žuju. junačk i kadeti još uvijek brane Ika­blr, i nakon njegovotz bacanja u zrak a strane komunLta, iz cadnje jo~ neo" tećene

kule. panjol ka komun i tl čko-atwrhistička

vlada radi na reorganizaciji :<.panjolske dr­žave u federativnu sovjet ku republiku. to i nacionali. tička vlada izjavila se spremnom da progla •i S panjo l ku federativnom repu­blikom te je već u torn pra cu povela pre­govore a ba ki jskim nacionali tima. U a­veznoj drl.av i svaka od federat iv nih država imat će po jednoga svoga za tupnika.

Drniš HR ATI l OVI B0 2Jl ! U nedj el ju dana -l listopada ove go­

'dine održavat će e u Drnišu 'dekanalski Euharist ijski kongres. To je sastanak Lju­bavi Bo.lje. To je najs et iji dolazak nebeskog Dobra na ovu crnu zemlju pustog zla. Do­dite S\' i na blagovanje svoga Spasa! U Pri­česti, u svetoj Hostiji je uzvišena tajna vječnog katolldzma. Tamo će do ć.i Kralj ljubad , Biser svemira l Detn.ica Božja ; do­bri Isu pružit će na nas zašt itnicu ruku, jer je Isus kamen temeljac našeg života , i On, sa nebe kog prijestolja, sa ći će u naše grudi.

Dođ ite, sagnite čela i koljena , da se uklonite zlu, a poklonite Dobru vjekova vječnih, jer je život ljudskoga tijela duša, a život d'uše je Bog.

Pohrlite u naru čaj Bogu i u zagrljaj Isusu! Poklonite Mu srce svoje, jer Bog spasava sluge koji .se u Njega uzdaju . To učinite u današnje doba, kada se neprijateiH Boga 1 naroda svrstavaju u velike čete, da ponize Isusa. i unište Crkvu Njegovu; kada bezvjerje i otpad od Boga hoće da trium­flra. Samo Euharistija može da nam done­se dob're d'a rle i lijepi mlr u pustom nemi­ru naših jadnih dana. Zato se svi stisnimo u reaove oko barjaka Euharistijskog J susa!

Hrvati - Katolici! Cetvrti je listopada 'dan sv. Franje Asiškoga, ljubitelja Euha­dstlje, zaštitnika Katoličh-e Akcije i god\9-njica osnutka njezinih drušhlva u Drnišu. Godina je dana prošla našeg blagoslovljenog rada, pa već sada možemo ponosno razviti' naše društvene zastave, koje će na taj dan blagosloviti naš omiljeni biskup Dr. Fra Jeronim Mileta.

Dođite stoga u naš Drniš, to milo mje-' sto naših narodnih vladara, gdje je kralj Zvonimir imao svoje bijele d'voTt! i Božje hramove. Dodite u središte Petrovapolja, podno dvora hrvatskog kralja Petra Svačića;

dođite u junačku krajinu, g'd]eno slavni Nelepi ć l pod1zaše visoke !Cule j nepnedobi.iv'e bedeme. Dođite poput naših viteških dje-• dova, koji su, predvođeni narodnim veli­kanima, u svim teškim i sudbonosnim ča­

sovima slavne prošlosti , stali na braniku Svete Vjet 'e i uvijek upirali pogled' u livoga Boga na svojim oltarima, j odatle crpali onu dlvovsku snagu u bbrbi: ,1Za Krst časni t ~lobodu zlatnu'.',1. 1 Hm 'zaslužili dični naslov : " Predziđe kršćanstva".

Pohrli toga dana u svoj Drniš, ti kršna Zagoro, li ponosna Promino sa starodrev­nim Kninom, gdje Vas raskriljenih ruku čeka cijelo Petrovo [)Olje ! · Hrvatski Narode! Dođi , pokloni se Bo­gu - Spasitelju svom~ l moli Ga žLvom vjerom ,da u liši, razveseli i usreći cijeli hrvatski narod ši rom Lijepe Naše Domo­vine!

Raspored svečanos ti : l . 2. X. Trodne;v­nica , propovijed 5 b lagoslov sa Presvetim ; 3 X. Trod'llevnica, propovijed t IJjlalgos lov sa Presvet im . Pobožnost d'r t i Preuzv išeni bi kup. Poslije vatromet. U subotu u 6 . pos lije podne otvor izložbe ka to li čke

š tam pe. 4 X . 6 s. Budnica. 7 Zajed nička sv. lv1i i Prrče t čl a-

nova Kat. Akcije. 8 s. Zajedni čka sv. Mi.>a i Pr l čes t djece. 9 s. Sveča ni sastanak lf l Reda sv. ranje. 9.30 s. Doček u česnika

kongre a. 10 s. Sve(a tJl J on tl flka l Preuzv. Biskupa. ll s. Blago lov zastava !(at. Akcije. 11 .30 s. Teoforlčna procesija. 13 s. Javno zborovanje, na koje su pozvani govornici Dr. Pernar 1 Dr. Bartull ca. Na veče r kon­cerat glazbe Kat. Akcije. Hvaljen Isus!

." K A T O L ~ K « -------------------------------Banj (o to k P a šman)

PRF O l( l PA. nedjelju l tek. mj . doživjelo je naxe selo veoma lijepu i rijetku s,·ečano t. Oko 8 S."lli fl<itilja od de­setak lada, krc.:ttih naroda, digla je bijela Q tl'ra i povoljnim vjetrom otplovila prema Preku, da odanle doveze kip Go pe od Lo­rela, koji e nal,t7io u amo tanu čč. oo. Trećored :t ca , kamo je stigao iz Rima . U 2 sata po lije podne mj<!! nl župnik 1 ·ečano

obavi blago lov klpn u samostan koj crkvi. Potom bi kip, u proce iji u kojoj su pri­su Ivova li SYi U:. oo it amo lana sa svoji~ pltomcima. uz kladno pjevanje Ma rij i~ih

pjesama. prene en na jednu od lada. - La­de ponovno odvi~e voja jedra . Ugodn i• maestral je već bi pri prava n i mala flo­tilj 1 \'ečano; l pon o pinr.m kipom, zajedri prema Banju.

Kalendar Rujan- Listopad

'N.i27 17 Ned. oo Duh. Kuzma l DamJan P. 28 Venceslav u. 29 Mihovil arhandeo s. 30 Jeronim, nadu tlt ~ I J ® uštao

e. l RemlgiJ, b. P. 2 Andell tuvarl s. 3 TereziJa od Malog Isusa

_J

Sv. J e ronim.

- Sv. j eronim jest jedna od naljsja j­nijih zvijezda '!la plavetnom nelm ka­roličke crkve. Rodio se u na§i m ·stra­nama u gradiću tridonu g. 331. Po­sli je o novne škole u rodlr10m mjestu , pođe zajed'no sa mlađim bratom u Rim na vi oke škole. Tu je j e ronim izvanre­dno napredovoa u znanju. Njegovi su­d'mgovl divili su se i :za.vid'ili o§trini njegovog umja. i brzini hvaćanja. Me­đutim opća grad ka pokvarenost :za. hvatila je i srce m1adbg jeronima pa. je sve više i više moralno propacfuo. Za sreću teška ga je bolest opametila l oovrati la od nemoralnog živtOta. OZ<­d'ravivši, mjesto bUčnih gTadskih zaba­va, pohađao je tihe grobove apostol­ske, a mjesto djeV'Ojački-h k'o'lal i pleso­va podzemne grol:mice mučenika .

Kad je završio nauke u Rimu, da JO~ vi-e proširi Svoje Litlanlje proputova cijelu Francu 'ku . Na povratku zau ta­vl se u Akvile j i, a odatle krene u pu ti­nju blizu Antiohije. U pustinji jero­nim je provađao trog i težak život. Noću b1 molio, a preko dana čitao sv . pismo i tumačio ga, pisao ra'lJna du­hovna pisma, lao ra2lrle opomene i savjete. Ipak, uza vu osamljenost 1 zapo leno t, gri jesi mladosti često u mu dolazili u paml':1t i kvari li pu tinj­ski mir. Da b i e otresao tih tužnih u pomena, zadavao bi sebi najveće po­kore, ležao na goloj zem lji, i udarao

- -

Putem je bilo S\'e vc"<! lo : ori la se p jr-­s ma u čast Majci Doi joj . va su mje-ta uzduž odavala Marij i po l'a t mahanjem rupčič1 j oza­stava. obito Preko i !<ali, gdje je mnoštvo sv ijeta dohrl ilo na obalu. Zdrclac je paK potdr:wio Bl. Djevicu slavljenjem zvona. U .J -ata okićena flotil ja stiže u banj ku luku, gdje e bilo već jatilo čitavo elo, da po1drad voju nebe ku Za titn icu. Sa lađe.

čeliri momka prenesoše ki p u žu pnu crkvu gdje će počeka ti 2 te k. mj . raj dan će bir ti svečano odnesen na svoje stalno prebiva li ­šte ·u novosagradenu crkvicu na brdu Bo­kol j u koju u Banje! podigli na spomen 1900 godivnjice mrt i Spa itel jve.

Sa pono nog Doko lja . odak le puca di­van pogled na krajeve od iben ika do Ra ba, Majka Božja, Kra ljica Hrva ta, pružati će

svoju ruku za titnicu nad na:(im selom, naa' otocima i čitavim prlmorjem.

bt se te kim kamenj em u prsa. ntiohij ki biskup Pavlin udij eli

\·efe ni č ki red jerooimu, iako se u počet ku ~dm silama opirao, matraju­Ć I e nedostoj nim većeničke ča ti i

la ti. Iz a nl1ohijske pu tinje otišao je za

kra tko vrij eme u Carigrad, a odatle u Rtm , da tu blude ta jnik i desna ruka papt Da masu. Iz Rima, kao iz neo­borive tvrđave i tine i morala, šibao je bez traha hivovjeroe i uđarao na spode. I baš ova neu trašiv<>.s:t i oštri­ras pušteno t 1 pokvarenost rimske go­na pribavi la mu je veliki broj '!lepri:ja­telja , tako da je nakon smrti svog zaštitnika pape Damasa morao mapu~

titt 'Rirn' i jpovra'titi se u Antiohiju. Iz Antiohije pođe na hodočašće u

v. Zeml ju, gdje je u Betlehemu na­tavio pustinjački život. U Betlehemu

sagradi o j e samostan, koji 6e u'!irto bio pun pobožnih pustinjaka i redov­nika. Sagradio je taj samostan - ka­ko sam veli - da u njemu oplakuje prošle grijehe, a sadašn jih da se čuva. Tu je također preveo iz židovskog ori­gmala sv. ptsmo starog zavjeta.

Sto je vi~ jeronim bježao od svijeta, svijet je njega vi~e tražio i trebao. Izvješćuje ho savremenik da b1 u Betlehemu svaTrog đana O'olazilo vel!/ro mno~vo ljudli, sa svih strana svijeta , da u Jreonima zatraže savjeta 1- raz jašnj nja na razna pitanja. I sv. Augu tin, učeni i veliki biskup, više puta tražio je razjašnjenja i savJ-eta kod njega. 1

Zadnje dane SVQg života proveo je u velikoj tu~i i žalosti. Pred nava­lom Arapa na Betlem morao je bježati, Iako je bio već iznemogao' i ps~jed!io; a kad se j~ povratio natrag, našao je SJ.mo garište.

O. 420, u starosti od 80 godina, sv. je11onim, gorostas katoličke istine 1 nauke, preseli se s ovog svijeta u neb ku d'Omovinu.

. Tij elo mu je bi lo sahranJeno naj­pnie u Betlemu, a kasnije preneseno u Rim .

v. j e110nim je zaštitnik cijele Dalmacije.

Zivot Sibenika IMENDAN PREUZV. BISKUPA. U

srijedu , na blagdan sv. Jeronima, slaviće

naš preuzv. biskup svog imenjaka i za titl.­nika . Preporuča se svim vj'ernfćlma obiju biskupija, da toga dana namijene sv. pri­čest j . sv. misu, ka'o l svoja p(Jbožll{l i do­bra djela za preuzvišenoga, eda bi ga dragi Bog još dugo uzd'rLao č~la i krepka na ve-

liku kori t obiju biskupija. Iskrenim i vru­ćim čest i t kama svjju vjernika i prijatelja prid'ruLuje se ured'nišlvo "Katolika" i kliče

preuzv. s1·eča ru : "Na mnoga ja!" ZADUSNlCE ZA DR SIMU VLAšiCA.

a 2 1 rujna navršila se prva godišnjica smrti nezaboravnog hrvatskog narodnog za­stupnika blagop. Dr. 'Sime Vlašića. U pro-

LUKA ŠARIĆ - ŠIBENIK Trtovlna pomodne

l lu-athe robe "Vellho shladište

TRIDENT Ronca, sve vrsfe D. M- C. za ruč­ne radove, hao svile

l vune. Veli hi iebor dllmshlb duflmeta, šnala, ru­Ravica, čarapa, tašna Ronbineeona, đem­

pera, šešira, Rlšob­rana, ručniha, ruba­ca, hošulja, Rapa, ov­r<>.tniha, Rutera; veli­ko skladište ~la sovi te francushe

Pin~onln

vu n~ l t. d,

šl l ponedjeljak Hrvati građa Slbenika dali su od !užiti svečane zadušnice u crkvi sv.

rane. Nasred crkve bio je podignut kra­san katafa lk sa okl ćenom pokojnikpvom sli­ko m. Iza sv. mise i odrlješenja, u samo­stanskom dvorištu, odr:!ao je g. Dane Ška­rica ko memorat ivni govor. Zadušnicama kao i komemorca ij i prisustovao je ogromni broj gradana, iako je bio radni dan.

PREUZ. Bl KUP U VODICAMA. U pro Ju subotll i nedjelju bio je preuzv. bi­skup u Vodicama, gdje je blagoslovio dje­čje zabavi te, koje će voditi časne sestre

tilosrdnlce. SNIR1 PETRA CERVELINA. U utorak

22 ov. mj . umro je u Docu g. Petar Cerve­lin pk. Ivana, umirov ljeni luč ki peljar, u­jak dolačkog župnika preč. oon Ivana Berak. Blagi pokojnik je, nakon duge bolesti , strp­lj ivo podnošene, umro u dubokoj starosti od 5 godina. Mrtvo tijelo pokojnikovo prene'eno je parobrodom u Tijes{1(o i tamo pokopano u obiteljskoj grobnici. - Duši dobrog Petra vječni pokoj, a njegovom nećaku don Ivanu, kao i ostaloj rodbini, naše iskreno aučešće.

KRIZARSKA POZORNICA. Prošle ne­djelje je bio otvor križarske pozornice u Ka to li čkom domu. Nastupili su studenti': V. Corić, T. Gazzari, Lepej i MaroevR u drami "Sumrak života". Diletant!, osobito Cori ć i Gazzari, svo5om igrom zadovoljiše prisutnu publiku. Komad je originalno d"je­lo brata Voja Corića, a igran je uz pratnju mu7ike, koja je komponirana baš za sam komad'. Na ·violinama su svirali C'ir(ji i Me­tod Sare, a na glasoviru vl č . Spanić.

LISTOPADSKA POB02NOST - po­činje u četvrtak l oktobra. U crl.'Vi s v. D o m l n i k a obavljaće se pobožnost ovim redom: Preko sedmice svako jutro u 6 s. sv. misa , a nave&r u 6 s. Ro2la!l)j i blago­siov. Nedjeljom : U 6 s. jutrom tiha sv. misa, u W s .pjevana. Popoffrbd' u 4 s. Ro­zarij, propovijed 1 blagoslov. U k a t e dr a­Ui i u 'dolačkoj župskoj crkvi sv. K r i ž a b1će svake večeri Rozari!i i flllalg'QSiov u 6 s. Isto tako. i u Novoj ·crkvi rozarij i blagoslov u 6 s. U varoškoj župskoj cr­'kvi u 61/2 s. - I tako opet, kroz jedan puni mjesec, okupljaćemo se oko oltara Ma­rijinih, gd]e ćemo pred izloženim euhari­stijskim Kristom nizati 'Zrnca sv. krunice i plesti sebi krunu od neuvelog cvijeća.

BLAGOSLOV ZA DOBRU SMRT -biće u nedJelju u kat.e~til.'lii. u 5 s. lp'Opod'ne.

BLAGDAN SV. MIHOVILA ARHAN­ĐELA, zaštitnika našeg grad'a i biskupije slavi se u utorak 29 rujna. Izvanjska pro­slava obavlće se u nedjelju u katedrali. U fl 1/<t s .župska sv. Misa; za tim· u 7, 8 l 9 ~ tihe sv. Mise. U ll s. svečana sv. Misa. Popodne u 5 s. blagoslov.

SV. JERO IM slavi se u katedrali. Ujutro u 51/2 s. župska sv. Misa. U 7, 8 i 9 s. tihe sv. Mise. U ll s. pjevana. Popodne u 5 s. blagoslov sa Presvetim.

PRVI PETAK. Toga dana Imaće Kri­žarlce zajedničku sv. M.\Su 1 sv. pričest u crkvi sv. Ivana u 6l/2 s. ujutro. Uvečer

blagoslov sa Presvetim. I to taJ..."' Križari i Kat. Muževi imaće u Novoj CrJ...'Vi u 8 s. blagoslov sa Presvetim.

SV. TEREZIJA - obljubljena sveti­ca XX vijeka ~ zaštitnica misija slavi se u subotu 3 listopada.

Križarske vijeati

NOVA KRilARSKA BRATSTVA os­novana su u Sl bien i ku (K. B. II), te Aka­demsko križarsko bratstvo u Sibeniku.

TECAJ U ZAGREBU. Najavljeni te­čaj sa duhovnim vježbama u Zagrebu od'r­žat će se od 18. X uveče do 25. X. Na;j­prije su duhovne vježbe, koje počinju 18_ X. uveče u 7.30 sati u Domu Duhovnih vježba na Jordanovcu, a zatim tečaj . Sve toji l OO din . Učesnici se mogu poslužiti

povlasnom vožnjom Zagrebačkog Zbora, ko­ji se drži tih dana . Učesnici će prisustvovati 18 . X. proslavi Križarskog dana u Zagrebu. Prijave se šalju do 5. X. na V. K. B.

KR12AR Kl DAN U ZAGREBU. Ka­ko je uslijed štrajka u Zagrebu morao biti odložen Zagrebački Zbor baš rna vrijeme, kada je urečena proslava križarskog dana za 1,. X. u Zagrebu, to je nastala teškoća

za dvoranu. Međutim sama prošlava ć~ se ipak održati tl zami ljenom opsegu i uz određen i program isli da.n. Priredba će biti tl dvori ' tu Salezijanaca u VIa koj ul. 38. U­česnid će e poslutitl, ako iz pokrajine dolaze, ili nedjelj nom kartom lli popusnom kartom Zagreb. Zbora.

VECANOSTI KRI2.ARSKOG DANA 27. lX bit će u Novoj Građiški, gdje će

govorili brat dr ProtullJ.Xlc, u Virju gdje govori M. .Mostovac, u Bakiću gdje govori brat f'. Grgić, u Cuntiću gdje govori M. Cerovac, te u Zagrebu na Sv. Duhu, gdje govori dr Cicak 1 A. Senda.

Vlasnik i odgovorni urednik: sveć. Don Kreše Zorić ml. ulica Kralja Tomislava 53.- Sibenik- Tiskara »KACić« (O. B .. Buljević)

tje/esr mogli smo s1 nutar!

A dapač

udovo druge

<Jušna Prati svojo stima li za n Jj e, z <:i j al n

K kva ' savr e l oliko nije l Kroz sviba molili

D treba iako odredi

~

nepr da!

-da će i da koje ~ Ji ovih

z -brinu Božji mjer jet, d done gos/o