1

Putopis:

Život na sjeveru

Bryggen - Norveška Marko Vujović, VIII. B

2

Počeo je moj ljetni odmor, no nestrpljivo sam čekao još mnoge dane kada ću s roditeljima i prijateljima krenuti na dalek i neobičan put. Sve do norveških polarnih noći!

Odlučili smo putovati automobilom i putem prespavati u Berlinu i Kopenhagenu, a zatim se ukrcati na brod koji će nas odvesti do dalekih i nepoznatih norveških obala.

Beskrajno dugačak autoput kroz Njemačku vodio nas je kroz sjajna kukuruzna polja, a moj pogled, nestrpljiv i zamišljen, obasjavala su žuta polja žita. Bezbrojne vjetrenjače lagano su se okretale i nespretno stršile u toj divljoj prirodi, koju je prerezao asfalt za potrebe nas putnika – turista. Šumski krajolici zastali bi pred novim poljima. I tako sve do Berlina.

U Berlinu smo se smjestili u hotelu na Potsdamer Platzu, koji je izgledao kao velika šuma suvremenih grañevina i raskošnih trgovina.

Iako Berlin danas više nije podijeljen grad, vidio sam da Berlinčani jako brinu da ne zaborave povijest koja je „učiteljica života“.

U samoj blizini Brandenburških vrata nalazi se ovaj veliki trg na kojem su gusto naslagani kameni blokovi u spomen na žrtve nacističkih progona.

3

Usred šume modernih zgrada, ostali su ostaci nekadašnjeg zida koji je dijelio i Berlin i Njemačku.

I ispred Brandenburških vrata danas kao turistička atrakcija stoje politički protivnici tadašnjih dviju njemačkih država. To je bio i posljednji grad s ljetnom klimom, jer smo ubrzo krenuli iz Rostocka, sjeverne njemačke luke, brodom do prvog kopna države Danske.

4

Ispred danske obale.

Nebo se natmurilo, a plave sjene morskog zalaza sunca stopile su se sa sivoplavim nebom koje se polako pripremalo na kišu. Što smo više kretali prema sjeveru oblaci su postajali teži, crnji i opasniji. U kolovozu, u toplim jaknama, zbunjeno smo gledali u sivo more nimalo slično našem Jadranskom.

Danska nas je dočelala s prizorom skromnih kućica i starih vjetrenjača kao s razglednica moje bake.

Ni cvijeća nije bilo na prozorima, kao da je Dancima sasvim dovoljan pogled na čarobnu prirodu njihovih polja i nemirnog mora. I ljudi su bili nekako drugačiji: mirni, tihi i susretljivi.

5

Danska je zemlja iz koje potječu Lego kocke. To je država u kojoj se jako poštuju zakon i propisi, a ljudi nisu opterećeni težnjom za materijalnim bogatstvom. I kuće i vikendice su im sasvim malene, toliko koliko treba da se pristojno živi. Oni ne troše vrijeme na utrku za zaradom, već su se odlučili posvetiti življenju i užicima u malim stvarima. Žele živjeti jednostavno i skromno. Prema istraživanju sveučilišta Leicester 2006. godine Danci sebe smatraju najsretnijim narodom, a Kopenhagen je proglašen najpoželjnijim gradom za život.

Kopenhagen je glavni grad Kraljevine Danske, najstarijeg europskog kraljevstva, koje se proteže na čak 443 otoka na Baltičkom i Sjevernom moru. Kopenhagen ima malo više od milijun stanovnika i najveći je skandinavski grad, ali je ipak održao nešto pitomo i provincijsko, što mu daje posebnu draž.

Glavna i najduža šoping-ulica StrØget prepuna je luksuznih trgovina, ali i zabavljača. Ovaj stari gospodin nepomično sjedi na svom biciklu, a izgleda kao da će ga vjetar svakog trenutka otpuhnuti.

6

Kopenhagen je najljepše obići brodom. Mnogi ovaj grad nazivaju „sjevernom Venecijom“, jer je smješten na mnogobrojnim morskim kanalima... ... sa kojih se bolje vide prekrasne žive fasade. Kopenhagen je grad zanimljivih grañevina. U staroj jezgri Nyhavn zbijene su šarene kuće usko nanizane uz morske kanale, pa se naš pogled s brodića kojim smo se vozili uvijek zavlačio kroz jarbole brojnih brodova uz obalu. Zanimljivo je da prozori kuća nemaju nikakvih „ukrasa“ – ni roleta, ni grilja, ni zavjesa, samo dupla stakla. Razlog tome je u vjeri. Danci su većinom luterani, a prema njihovoj vjeri prozori moraju biti otkriveni da bi Bog uvijek mogao vidjeti što rade.

7

Brodić nas je odveo... i do Male sirene – skulpture isklesane prema poznatoj bajci Hansa Christiana Andersena, danskog pripovjedača, koji se svojim pričama za djecu proslavio u čitavom svijetu. Skulptura je skromna, malena i neugledna, ali ju ipak posjećuju tisuće turista jer predstavlja simbol grada...

... do zgrade Nacionalne knjižnice...

8

... do zgrade Nacionalnog kazališta...

... i do zgrade Opere.

Došlo je vrijeme za ukrcaj na brod i zapravo nisam ni slutio da će započeti nova, još veća, prekrasna avantura.

9

Ukrcali smo se na veliki putnički brod. Na dvanaest katova velikog bijelog željeza svatko je od dvije tisuće putnika sebi našao svoju zabavu i svoje mjesto. Putnici i posada na brodu bili su iz cijelog svijeta. Naša sobarica sa Madagaskara, čistač brodskih stubišta iz Indonezije, konobari iz Koreje i Indije, a moji novi prijatelji iz Španjolske. Bili smo mali ploveći planet.

Pristigli smo brodom u norveški grad Oslo. To je prometna i poslovna metropola, a noću mirna spavaonica. Svaki stanovnik Osla ima svoju tihu kolibu izvan grada, u krajoliku punom crnogoričnih šuma. U Oslu se nalaze brodovi Vikinga, a u parku Vigeland 65o neobičnih skulptura kipara Gustava Vigelanda. Park je omiljeno okupljalište i otvoren je neprekidno. Godišnje ga posjeti više od milijun posjetitelja.

U Pomorskom muzeju u Oslu čuvaju se primjerci iz doba Vikinga – za neke hrabrih ratnika, a za druge okrutnih gusara koji su u doba srednjega vijeka harali Europom putujući svojim brodovima i ratujući.

10

U Oslu se rodio poznati skladatelj Edward Grieg, slikar Edward Much,a književnik Henrik Ibsen vjerojatno je svako jutro ispijao kavicu pokraj tržnice koja i danas miriše na crveni losos, pastrvu i tunu. U Oslu se svake godine dodjeljuje i poznata Nobelova nagrada (Nobelpriset) za znanstvena, umjetnička i društvena dostignuća. Dodjeljuje se 10. prosinca, na dan kada je umro osnivač Nagrade Alfred Nobel – izumitelj dinamita, a nagrada iznosi nešto više od 1 milijun eura. E. Munch: Krik

U norveškom gradu Bergenu, osim prekrasne panorame grada i otočja ispred njega koji se vide kad se popnete uspinjačom, najzanimljiva je stara trgovačka jezgra Bryggen iz 13. stoljeća, danas pod zaštitom UNESCO-a. Mali „drveni grad“ očuvao je svoj izvorni oblik do danas.

Najljepše je ipak krstariti najpoznatijim norveškim fjordovima Geiranger i Stavanger. To su duboki i oko stotinu kilometara dugački morski usjeci u kopno. Koliko su visoka brda iznad njih, toliko je duboko njihovo modrozeleno more. Svaka planina sa vječnim, snježnim, bijelim vrhovima ocrtava se na morskoj površini.

11

Geirangerfjord je najpoznatiji fjord na svijetu.

Putovi koji vode u planine su divlji i uski zavoji, a ovce slobodno šeću kolnikom. Tu se zimi temeprature spuštaju do -40º C, a jaki sjeverni vjetrovi i snažni odroni gotovo prekidaju život sela. Topla golfska struja zapuhnula nas je u „jesenskoj“ svježini, a nagle promjene vremena i hladne kiše učinile su da zaboravimo da je ljeto.

12

.

Rijeke se i ljeti s planina slijevaju u fjordove i

čuje se buka njihovih slapova. Snježni glečeri nam govore da je tu vječna zima

Ipak, taj narod pomoraca i ribara zna živjeti skromno, ali zadovoljno.

Dok se čini da se stanovnici gradića Stavangera nadmeću tko će bolje ukrasiti svoju drvenu kućicu...

13

... drugi žive samo s onim nužnim što im priroda pruža.

Norveška je za mene bila nepoznata zemlja na drugom kraju kontinenta. Poznavao sam je kao zemlju Vikinga i mitova iz srednjeg vijeka, okovanu snijegom i ledom. Meñutim, zanimljivo je znati da Norvešku mnogi smatraju rajem na zemlji. Prema podacima Meñunarodnog monetarnog fonda ta je zemlja trenutačno jedna od najbogatijih država svijeta, s najvećim rezervama kapitala po stanovniku, gotovo da nema nezaposlenih, Human Development Index pri UN-u ju proglašava zemljom u kojoj se najbolje živi, a Global Peace Index najmiroljubivijom zemljom na svijetu. U Norveškoj se učenici i studenti školuju besplatno, a umirovljenici primaju mirovinu u gotovo istom iznosu u kojem im je bila plaća. Svjetsku gospodarsku krizu nisu ni osjetili, a bankari norvešku krunu smatraju najstabilnijom valutom na svijetu.

Nakon što smo otputovali, svjetlu polarnu noć ostavio sam za sobom, a veličanstvenu prirodu i prekrasne gradove ponio sam u mislima u svoje krajeve na jugu. Sa hladnog sjevera vraćao sam se u toplom raspoloženju. Pogled iz brodskog salona – polarna noć – oko 2,00 h.