23. međunarodni festival čipke

Predgovor

23. međunarodni festival čipke u Lepoglavi održava se od 13. do 15. rujna

2019. godine. Tema Festivala je ČAROBNA KRALJEVSKA ČIPKA, a zemlja

partner ovogodišnjeg Festivala je Kraljevina Španjolska. Na ovogodišnjem

festivalu uz Hrvatsku sudjeluje čak 16 zemalja i gotovo cijelog svijeta

(Španjolska, Bosna i Hercegovina, Poljska, Slovenija, Estonija, Italija,

Mađarska, Austrija, Belgija, Brazil, Venezuela, Puerto Rico, Nizozemska,

Francuska, Bugarska i Slovačka) te svi domaći čipkarski centri (Hvar, Pag,

Sv. Marija, Sikirevci, Slovensko kulturno društvo "Triglav" iz Splita, Trg kraj

Ozlja, Križevci, Primošten i domaćin i organizator – Lepoglava). Festival se

održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske

gospođe Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva kulture, Ministarstva

turizma, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO.

Temu Festivala posjetitelji će moći upoznati preko bogatih izložbi,

zanimljivih radionica i predavanja. U festivalskim danima Lepoglava će

posjetiteljima ponuditi niz zanimljivih popratnih kulturno-zabavnih

događanja s naglaskom na povezanost kulturne i prirodne baštine. U

sklopu Festivala obilježavaju se Dani europske baštine 2019. Festival

čipke nositelj je oznake "Remarkable festival" Europske asocijacije

festivala (EFA) čija oznaka u zaglavlju Festivala jamči kvalitetu sadržaja i

produkcije. Time je Festival postao dio zajednice festivala koji se ističu po

umjetničkoj kvaliteti i imaju značajan utjecaj na lokalnoj, nacionalnoj i

međunarodnoj razini.

Samostan benediktinki Sv. Ivana Krstitelja i Antuna opata iz Hvara

Sestre benediktinke su u Hvaru od 1664. god., a čipku od niti agave rade

oko 120 godina. Godine 2009. njihova čipka, odnosno njihova jedinstvena

izrada čipke od niti agave ušla je pod UNESCO-ovu listu nematerijalnih

kulturnih dobara.

Naziv: čipka od niti agave - TENERIFA, promjer: 18 cm, izradila: M.

Ana Vukas OSB

Naziv: čipka od niti agave - TENERIFA S MREŠKANJEM U KRUGU,

promjer: 18,18 cm, izradila: s. M. Viktorija Marinović OSB

Samostan benediktinki sv. Margarite iz Paga

Grad Pag smješten u bogato razvedenoj, dubokoj uvali na istoimenom

otoku u Republici Hrvatskoj poznat je po kamenitom krajoliku, suhozidnim

ogradama, solanama, kadulji, ovčjem siru i soli.

Po odobrenju Svete stolice 1485. godine u novoizgrađeni samostan sv.

Margarite preselile su i redovnice. Tijekom niza stoljeća gotovo od

utemeljenja (1318. g.) do danas koludrice benediktinskog samostana sv.

Margarite u Pagu bavile su se i rukotvornim radovima. Tim su umijećima

podučavale i žensku djecu iz grada i s otoka. Vezene tekstilne predmete i

šivanu pašku čipku izrađivale su i za naručitelje ostvarujući tako dio

prihoda za opstojnost zajednice. I danas krhke, kao nekad, vješte ruke

koludrica odmjerenim pokretima u ustaljenom ritmu pokreću iglu šivajući

čipku smjenjujući tako rad molitvom po ustaljenim pravilima, iz dana u

dan, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu.

Vrijeme prolazi, a očuvani čipkasti uradci šivane paške čipke potvrda su

kontinuiteta rada i očuvanosti baštinjenog umijeća.

Okrugla čipka

Kvadratna čipka

Udruga „Pekljica“ iz Primoštena

Prostor Primošena bilježi kontinuitet života od prapovijesti do danas.

Najranije je bio naseljen kopneni dio primoštenskog kraja (Stanovi). U

drugoj polovici 15. stoljeća stanovništvo sa Stanova bježi pred Turcima na

obližnji otočić Gola Glava (Caput cista). Otočić se spominje kao Primošćen

nakon što se s kopnom spaja pokretnim mostom (1564.). Prestankom

turske opasnosti dio stanovnika vraća se na Stanove, a dio ostaje na

otoku, tj. poluotoku (u 18. Stoljeću gradi se nasip). Iako je turizam

osnovna djelatnost Primoštena, Primoštenci i danas žive baštinu svojih

predaka: krče vlačice, zidaju suhozide i bunje, sade loze i masline. Nošnja

se nije odbacila, a nije ni čipka koja krasi žensku. Šije se iglom i pamučnim

koncem, a spominje se davne 1550. Prošla je povijesni razvoj od retičele

do samostalne tvorevine, ali uvijek kao dio odjeće.

1. Selo Primošten

2. Stanovi – detalj

3. Bunja I vlačice – kamena čipka

4. Svečana ženska i muška nošnja 5. Čipka – detalj sa svečane marame

Čipkarska sekcija Slovenskog kulturnog društva „Triglav“ iz Splita,

Hrvatska

Zalaganjem SKD-a „Triglav“ Split i gđe Anke Perak, rođ. Šebenik, iz Idrije

Čipkarska sekcija Slovenskog kulturnog društva „Triglav“ u Splitu postoji

od 1996. g. Cilj osnivanja ove sekcije bio je obnova i očuvanje slovenske

kulturne baštine i izrade čipke na batiće – klekljane čipke, s posebnim

naglaskom na idrijsku čipku koju je, kao i hrvatske čipke, prije nekoliko

godina UNESCO priznao kao svjetsku kulturnu nematerijalnu baštinu.

Izrada čipke na batiće u srednjoj Dalmaciji poznata je još od 16. stoljeća.

Čipkom se ukrašavala odjeća, stolno i posteljno rublje te crkveno ruho.

Dalmacija je stoljećima bila pod mletačkom i austro-ugarskom upravom

pa su tako i čipke rađene na ovom području prodavane pod nazivom

venecijanske i austrijske čipke. Godine 1907. u Splitu je otvorena

Obrtnička strukovna škola i u sklopu nje Čipkarski tečaj koji je trajao dvije

školske godine i učila se izrada čipke na batiće i šivane čipke. Splitske

čipkarice sa svojim radovima sudjelovale su na Prvoj dalmatinskoj

umjetničkoj izložbi koja je okupila istaknute dalmatinske umjetnike

poznate diljem Europe. Čipkarski odjel opstao je sve do 1941.

„Osnivanjem naše sekcije nakon pedeset i pet godina u Splitu se ponovno

radi čipka na batiće. Redovito sudjelujemo na međunarodnim festivalima

čipke u Lepoglavi, Pagu i Idriji. Do sada smo imale više od 90 izložbi u

Hrvatskoj, Sloveniji, Slovačkoj, Italiji, Francuskoj. Naše čipke nalaze se na

oltarnicima u bazilici Majke Božije u Brezju (Slovenija), svetištu Lurd u

Francuskoj i u Rimu u domu Sv. Marte gdje je današnji papa Franjo župnik.

Kao predstavnice Hrvatske izlagale smo na svjetskim kongresima OIDFA-e

2012. u Caenu (Francuska) i 2016. u Ljubljani. Članice OIDFA-e smo od

2006. g.“

Katica Kaštelan

1. Nacrt: Vida Kejžar, izradila: Jana Ćaleta

2. Portret Jerolima Cavagnina, ulje na platnu, nepoznati mletački autor, kraj 17.

st.

„Nada Mance- domaća radinost“, Čakovec

Do 1940. godine u Svetoj Mariji izrađivale su se dvije vrste čipaka - jedna

za međimursku narodnu nošnju na kapici – poculici - udane žene i druga

za narodnu nošnju udane žene u Podravini i bilogorskom kraju.

Svetomarska čipka imala je isključivu primjenu u narodnoj nošnji, kapici -

poculici te je zbog toga bila manje podložna modnim promjenama i

sačuvana je u starom izvornom obliku. Motivi za čipke uzimani su iz

bliskog okruženja čipkarice - cvetnjaka i dvorišča pa motivi imaju slikovite

nazive: katruža, jagnješce, lastavička, krogljica, grozdek.

Nada Mance čipkarstvom se bavi od 1996. godine i izrađuje čipke prema

izvornim sačuvanim primjercima koje je u svom istraživanju pronašla u

selima Međimurja i muzejima Hrvatske – Muzej Međimurja Čakovec,

Gradski muzej Bjelovar, Gradski muzej Križevci, Etnografski muzej u

Zagrebu. Vrijednost ovih čipaka je u njihovoj izvornosti motiva i tehnike

rada. To su trake s pet cakni i pravokutne trake, a izrađuje i cijele kapice –

poculice.

Nada Mance

1. Poculica

2. Lastavička 3. Krogljica

4. Traka

Udruga „Sikirevački motivi“, Sikirevci

Sikirevci - naselje, ujedno i općina, smješteno je u istočnom dijelu

Brodsko-posavske županije.

Sikirevci su izrazito tradicijsko mjesto u kojem se njeguje izvornost

folklorne baštine, a nadasve tradicija izrade sunčane čipke - motiva.

Tradicija izrade sunčane čipke – motiva u mjestu je prisutna stotinjak

godina, a u zadnjih desetak godina zalaganjem udruge „Sikirevački motivi“

postiže punu afirmaciju te postaje simbol prepoznatljivosti Sikirevaca.

Sikirevački motiv je šivana čipka, izrađuje se običnom šivaćom iglom na

prethodno izrađenoj mrežici kojoj su niti napete u krugu ili četvorini i

križaju se u središtu tako da izgledaju kao zrake sunca. Motivi su najčešće

kružnog oblika (koturići, kolešca), a koriste se ramice ovalnog, kvadratnog

i srcolikog oblika. Izrađuju se modni detalji na odjeći, nakit, suveniri.

Mato Galović

1. Tehnika izrade sunčane čipke

2. Čipka u narodnom ruhu

3. Dio motivane nošnje

Čunčana čipka Emine Baričević, Križevci

Križevci su pitoreskni gradić smješten u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske,

na obroncima Kalničke gore. Nalazi se na križištu putova od Zagreba

prema Koprivnici i od Bjelovara prema Varaždinu. Imaju vrlo bogatu

povijest. Prvi put se spominju 1209. godine, a privilegije slobodnog

kraljevskog grada dobili su 1253. Zlatnom bulom Bele IV.

U 20. stoljeću u Križevcima se počela izrađivati i čunčana čipka. Čipka

nastaje preplitanjem niti i vezivanjem čvorića uz pomoć čunaka na koje je

namotan konac. Izrađuju se krugovi i lukovi, a ukrašavaju ih zubići. Motivi

čipke mogu služiti kao samostalni ukrasi, kao slike, nakit i sl. Godine 2014.

čunčana čipka prvi put predstavlja Križevce na Međunarodnom festivalu

čipke u Lepoglavi. Nakon toga započinju i kontinuirane radionice čunčane

čipke u Križevcima, a čipka dobiva svoj pravi identitet.

Emina Baričević

1. Motiv čunčane čipke

2. Kraljevska ogrlica

3. Tirkizna ogrlica

KUD “Ključ” iz Trga kraj Ozlja

Selo Trg, najstarije planski izgrađeno naselje u Republici Hrvatskoj,

smjestilo se u Karlovačkoj županiji pored grada Ozlja. Poveljom iz 1329.

godine žitelji ispod grada Ozlja sele na otok Ključ, otok Svih Svetih –

današnje selo Trg. Do sredine 20. stoljeća u Trgu su se zadržali razni

običaji od kojih je i izrada jalbe na lucnju. Jalbe su čipkaste kape udanih

žena koje su se izrađivale na okviru preplitanjem okomitih, pamučnih,

bijelih niti, a uzorci su često geometrijski.

1. Jalba na lucnju

2. Žensko oglavlje u Trgu (rogi, jalba, glavnić)

3. Trška jalba

OPG Šarčević Ilija iz Sikirevaca

„Na našem obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu uz osnovnu

djelatnost proizvodnje lješnjaka više od 19 godina bavim se i

proizvodnjom proizvoda od čipke. Kako je sunčana čipka - motivi

neizostavni element svake šokačke/slavonske kuće, odlučili smo na

gospodarstvu dodatno raditi i registrirati dodatnu djelatnost proizvodnje

čipke. Posao na poljoprivredi je iznimno težak i zahtjevan, no za odmor,

odnosno vremena za izradu čipke se svakodnevno nađe. Tijekom povijesti

žene su u vrijeme odmora od fizički teških poslova uzimale u ruke ručne

radove i time krijepile dušu, a svojim naraštajima ostavljale pravo

bogatstvo. Kako čipku izrađujem dugi niz godina, obradila mnoge teme,

ove godine ću kroz čipku predstaviti nakit čija je inspiracija priroda.

Priroda oko nas je bogata, šarena, lijepa i samo ju treba osjetiti i vidjeti što

nam govori. Ogrlice i broševi izrađeni su od prirodne konoplje, niza perlica

i, naravno, čipke. Stiliziranim bršljanom, bubamarama, leptirima te

stiliziranim cvijećem dio slavonske ljepote pretačem u unikatni nakit.

Budući da je sam motiv na ovaj način „nosiviji“, vjerujem da će i

popularnost čipke na taj način rasti. Tradicijsko-inovativni rad temelj je

ove djelatnosti kojom se bavim jer se na taj način osigurava sigurna

budućnost čipki slavonskog kraja koji itekako treba promovirati.“

Marina Šarčević

1. Pribor za izradu

2. Sunčana čipka - motiv 3. Sunčana čipka - motiv

4. i 5. Nakit s motivom sunčane čipke

Udruga svetomarske čipke iz Svete Marije

Općina Sveta Marija smještena je u istočnom, nizinskom dijelu

Međimurske županije. U svom sastavu ima dva naselja: Svetu Mariju i

Donji Mihaljevec. Jedna od znamenitosti općine je svetomarska čipka.

Svetomarska čipka vrsta je hrvatske čipke na batiće koja potječe iz

mjesta Sveta Marija u Međimurju. O nastanku svetomarske čipke ne zna

se puno. Nekada su u tom donjemeđimurskom selu žene izrađivale čipku

na batiće za potrebe narodne nošnje, točnije za poculicu, ali i za prodaju u

Podravinu i Bilogoru. Čipkarstvo je zamrlo tijekom Drugog svjetskog rata,

ali je ponovno obnovljeno 1995. godine.

Svetomarska čipka spada među jednostavnije čipke koje se izrađuju s

relativno malo batića – najčešće sa 6 pari pa sve do 36 pari kod

najzahtjevnijih uzoraka. Osnovna karakteristika svetomarske čipke, koja ju

čini drugačijom od ostalih, izrada je jednom neprekinutom niti koju drži

jedan par batića. Izrađuje se na rupičastom papirnatim predlošku koji je

pričvršćen na jastučić - balo.

Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatskeiz 2009. umijeće izrade

čipke na području Svete Marije utvrđeno je kao nematerijalno kulturno

dobro i nalazi se na Popisu zaštićenih kulturnih dobara. Također je nositelj

oznake izvornosti.

Čunčana čipka Ivančica Cipurić (Dolina kardinala - Krašić)

„Krašić se smjestio u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke

županije. Najveće je naselje, a ujedno i administrativno središte općine.

Mjesto se prvi put spominje 1249., a u popisu iz 1334. ovdje se navodi

župa sv. Trojstva - Sanctae Trinitatis de Kraysichi. Ovaj kraj nosi i naziv

Dolina kardinala jer su u Krašiću i njegovoj okolici rođeni blaženik i

kardinal Alojzije Stepinac, kardinal i nadbiskup zagrebački Franjo Kuharić

te vojni biskup msgr. Juraj Jezerinac, dok je varaždinski biskup msgr. Josip

Mrzljak u Krašiću proveo djetinjstvo i mladost.

Etnobaština krašićkog kraja najviše se očituje u nekoliko različitih vrsta

vezova koji se pojavljuju u bijeloj ili drugim jarkim bojama. Čipkarstvo se u

Dolinu kardinala donosilo udajom žena i njihovim njegovanjima tradicije,

slično kao i u ostatku svijeta. Moj odabir jest čunčana čipka zbog različitih

mogućnosti izrade iglom ili čunkom kako bi se dobio jedinstveni uzorak

čipke.“

Ivančica Cipurić

Srednjovjekovne haljine diplomirane modne kreatorice Karmen Herceg,

Šibenik

Karmen Herceg - modna kreatorica/kostimografkinja, vlasnica krojačko-

dizajnerskog obrta "KARMEN" već 13 godina, diplomirala je 2000. g.

na zagrebačkom Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Surađivala je s brojnim

zborovima, plesnim grupama, kazalištem, udrugama, autorica je izgleda

srednjovjekovne šibenske gradske straže, dobitnica je plakete Grada

Šibenika i zlata na World art Games. Izložba kojom se predstavlja zove se

"Šibenske plemenitašice", a izložene haljine, rađene za potrebe

Srednjovjekovnog sajma u Šibeniku, nastale su kao preslika davnih

vremena zahvaljujući istraživanjima u muzeju, proučavanjem literature i

povijesnih artefakata. Detalji od čipke dodirna se točka s lepoglavskim

Festivalom čipke.

Italija – Ufficio Culture Novedrate

Novedrate je općina u Lombardiji s oko 3 000 stanovnika, a

smještena je u provinciji Como, oko 40 kilometara sjeverno od

Milana.

U Novedrateu su žene izrađivale čipke od davnina, a vrhunac je

dostignut sredinom 20. stoljeća. U prošlosti je izrada čipke za žene

bila vrlo važan posao koji je dopunjavao kućni budžet.

Čipka izrađena u Novedrateu tipična je "Cantù čipka".

Gornji dio vjenčanice

Dijelovi čipke

XXX. Međunarodna izložba, Pizzo, listopad, 2019.

„Kiskunhalas Lace House“, Mađarska

Halasi Csipke iz grada Kiskunhalasa u Mađarskoj prvi put se pojavila

1902. godine i od tada je postala važan dio mađarske narodne

umjetnosti.

Posebnost halas čipke je u tome što su dekorativni motivi čipke

okruženi snažnim obrisima. Unutarnji je dio upotpunjen tzv.

šavovima tkanja, a ne uobičajenim osnovnim šavovima. Ova je

tehnika vrlo razvijena pa su čipke postale izuzetno fino izrađene.

Svaki kvadratni milimetar stvara se isključivo ručno. Čipka Halas u

potpunosti je izrađena ručno, a izrada je vrlo mukotrpan zadatak.

Za izradu velike čipke potrebno je do tri tisuće sati. Zaštitni znak, tri

prekrižene ribe, nalazi se na svakom komadu čipke od 1935.

godine.

Halas čipka čest je poklon mađarske vlade uvaženim ljudima. Čipke

su, između ostalog, uručene papi Ivanu Pavlu II. (1996.), suprugama

predsjednika Libanona i Cipra, japanskoj carici i kraljici Velike

Britanije Elizabeti II. (2004.), prvoj dami SAD-a Lauri Bush (2006.) i

papi Franji (2016).

Ovratnik Detalj, sv. Marija

Ovalni labud

Čipkarska škola Idrija, Slovenija

Idrija se nalazi na zapadu Slovenije u pokrajini Primorskoj i statističkoj

regiji Goriškoj. Grad Idrija već stoljećima svoje postojanje duguje

rudnicima žive, nekad najbogatijima na svijetu, koji su danas pred

zatvaranjem zbog finacijske neisplativosti. Kako su upravo u Idriji

Europljani ponovno otkrili živu 1490. godine te su sačuvani dijelovi nekada

najvećeg kompleksa za vađenje žive na svijetu, Idrija je 2012. godine

upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi pod

nazivom "Baština žive" zajedno sa španjolskim rudarskim

gradom Almadénom.

Škola idrijske čipke osnovana je 1876. godine i od tada djeluje neprekidno.

Vještina pletenja čipke u Idriji, koja je dio jedinice za pletenje čipke u

Sloveniji, upisana je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne

kulturne baštine čovječanstva.

Škola idrijske čipke obrazuje djecu i odrasle o vještinama pletenja idrijske

čipke, objavljuje stručnu literaturu o idrijskoj čipki, prodaje pletene

materijale i pribor te idrijske čipkarske proizvode iz vlastite proizvodnje.

Gospođa Stana Frelih, učiteljica čipke u čipkarskoj školi Idrija, na

predavanjima Valvasor i čipke daje podatke o dokumentiranoj najstarijoj

čipki u Sloveniji koja je pronađena u grobu plemićke obitelji Valvasor.

1. Prilikom učenja izrade čipke

2. Izrada čipke

3. Proizvodi s idrijskom čipkom

Turističko društvo i čipkarska škola Železniki, Slovenija

Železniki su grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnome dijelu

središnje Slovenije, zapadno od Škofje Loke i Ljubljane. Stanovništvo

Železnika u prošlosti se bavilo rudarstvom, kopali su željeznu rudu, topili

je u pećima i prodavali gotove proizvode. Nedostatak željezne rude,

iscrpljivanje rezervi drva i nekonkurencija na tržištu početkom 20. stoljeća

dovela je do gašenja proizvodnje željeza.

Klekljanje, izrada čipke, došla je u Železnike iz Idrije 1881. g. Znanje

tkanja tankih lanenih ili pamučnih niti u osjetljivu čipku brzo se proširilo

među djevojkama. Godine 1902. godine, gašenjem proizvodnje željeza,

socijalne nevolje potaknule su stanovništvo na bavljenje čipkarstvom.

Desetljećima je prodaja čipki za mnoge obitelji bila jedini izvor zarade.

Godine 1907. osnovana je škola čipke u Železnikima. Danas radi u

Osnovnoj školi Železniki gdje se učenici podučavaju najzahtjevnijim

tehnikama izrade čipke.

„Turističko društvo Železniki 57 godina brine se o održavanju tradicije

klekljanja u Železnikima. Tijekom cijele godine od čipkarica kupuje čipku

koju potom plasira na mnoge priredbe u zemlji i inozemstvu. Čipka zemlje

Kranjske je čipka koja je najljepša za zapadni dio Slovenije, a posjetitelji

naših događanja i na raznim tržištima uvijek nas hvale ljepotu naše

pletenine. I ove godine uspješno smo organizirali najstariji događaj

čipkarstva u Sloveniji, a to su Dani čipke u Železnikima, praznik čipke, koji

je održan već sedamdeset i peti put i na koji smo kao organizatori vrlo

ponosni.“

Olga Kublitskaya, Narva - Estonija

Narva je grad smješten na sjeveroistoku Estonije na granici s

Rusijom. Estonske nacionalne čipke počele su se izrađivati tek od

druge polovice 17. stoljeća. Čipke su korištene za izradu ogrlica,

kapa, za oblikovanje donje strane bluze, ovratnika i pregača u

nacionalnim nošnjama. Utjecaj na estonsku čipku zabilježen je u

švedskim, danskim, njemačkim, a kasnije i ruskim tehnikama,

uzorcima i opremi.

Jastuk za izradu čipke, Narva, Estonija

Nacionalni simbol Estonije

Predsjednica Estonije - Kersti Kaljulaid u Thelessonu, školi čipke,

Narva

Belgija - Kantschool Artofil

U listopadu 2004. gospođa Nadine Pauwels započela je potpuno novu

školu čipke u Temseu: Artofil. Zemljopisna regija zapadno od Schelde

naziva se Waasland i ima bogatu tradiciju čipke. U 18. i 19. stoljeću na

ovim prostorima izrađena je Beveren čipka.

Nadine Pauwels diplomirala je 1987. u Bruggeu kao učiteljica čipke.

Specijalizirala se za različite vrste čipke u nekoliko škola i zemalja. Od tada

organizira radionice, izložbe i seminare širom svijeta.

Cilj škole čipke Artofil je podučiti izradu čipke na visokoj razini čime se

osigurava promocija belgijske kvalitetne čipke ne samo na nacionalnoj

razini već i u cijelom svijetu. Artofil za tradicionalno i moderno izrađivanje

čipke traži neobičnost da čipku pretvori u pravu umjetnost.

Poljska, Bobowa

Bobowa je grad u Poljskoj smješten u pokrajini Malapolska u okrugu

Gorlice na rijeci Biała. Grad je postao poznat zbog svog bogatog folklora i

prekrasnog rukotvorstva - klekljane čipke. Zahvaljujući čipki na batiće

Bobowa se smatra najvećom regijom koja okuplja veliku grupu aktivnih

izrađivača čipke u Poljskoj. Nitko ne može reći kada se točno pojavila čipka

na batiće u Bobowi. Čipka je bila i još uvijek se smatra trajnom

karakteristikom tipičnog dijela folklora u Bobowi, prisutna „od davnona“.

Čipka je jedan od najvažnijih lokalnih simbola.

Godine 1899. u Bobowi je, gdje je općenito poznata sposobnost izrade

čipki, otvorena ženska nacionalna škola izrade čipki. Osnovao ju je

Nacionalni odjel u Lvovu. Njihove čipke osvojile su brončanu medalju na

izložbi u Saint Luizu 1902. godine i tri godine kasnije zlatnu medalju u San

Franciscu. Čipka se izrađivala tijekom cijelog 20. st. stalno se

unapređujući.

Od 2000. godine u Bobovi se organizira Međunarodni festival čipki. To je

jedini takav događaj u Poljskoj. Omogućuje susret čipkarica i promovira

njihove proizvode. Festival privlači pažnju svih izrađivača čipke iz cijele

Poljske, omogućuje pojedincima kao i skupinama, majstorima,

profesionalnim majstorima čipke, umjetnicima i amaterima (muškarci su

izuzetak u grupi čipkarica) iskustvo međunarodne zajednice. Sve zajedno

pomaže pridonijeti očuvanju izrade čipke u Poljskoj. Međunarodni

sastanci omogućuju ne samo razmjenu iskustava nego i omogućuju

infiltraciju obrazaca i motiva mnogih međunarodnih škola čipke i na taj se

način njihova baština popularizira i širi.

Žiri, Slovenija

Tvrtka „A. Primožič 1888“ iz Žirija prvi je put registrirana 1888. godine i

svojim djelovanjem značajno je doprinijela razvoju čipke u Sloveniji. Prije

Prvog svjetskog rata objavila je prvi tiskani katalog čipke u Sloveniji. Od

1991. godine tvrtka nastavlja svoju obiteljsku tradiciju proizvodeći

kvalitetnu čipku i razne aplikacije. Proizvodi su izloženi u Kući pletenih

čipki „A. Primožič 1888“ u Žiriju. Na izložbi su izložene maramice ukrašene

čipkom izrađenom različitim tehnikama i materijalima iz prve polovice 20.

stoljeća i čipke koje danas tvrtka proizvodi.

Elizabeth Correa/Nhanduti de Atibaia - Venezuela, Puerto Rico,

Brazil

Nhanduti de Atibaia organizacija je koju vodi Elizabeth Horta Correa, a

bavi se brazilskom Solesom koja se još naziva Nhanduti ili Renda Tenerife.

Organizacija istražuje njezinu povijest i opseg, pronalazeći tehniku tkanja,

valorizaciju tehnike kao istinskog simbola kulturne raznolikosti i

integracije američkog kontinenta. Također, provodi aktivnosti za

promociju sol čipke kao što su radionice izrade čipke, prezentacije i

izložbe.

Čipke iz zbirke samostana - duhovnog centra sv. Ilije na Buškom

jezeru, Bosna i Hercegovina

Udruga za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini

„Stećak“ organizira ovogodišnje predstavljanje bosanskohercegovačkog

čipkarstva u Lepoglavi. Izložene su čipke iz etnografske zbirke samostana -

duhovnog centra „Karmel sv. Ilije“ na obalama Buškog jezera u okolici

Tomislavgrada. Iz fundusa ove etnografske zbirke na ovogodišnjem

Međunarodnom festivalu čipke predstavit će čipke izrađene poznatim

čipkarskim tehnikama Bosne i Hercegovine.

Na ovogodišnjem Međunarodnom festivalu čipke u Lepoglavi

bosanskohercegovačko čipkarstvo bit će predstavljeno predmetima

izrađenima trima čipkarskim tehnikama. To su tehnike šivanja čipke iglom

keranje, izvlačenje niti i ponovno spajanje raspljet te pletena i vezena

čipka necanje.

Šivane čipke keranje rad su Edine Brka, čipkarice iz Tešnja. Edina izrađuje

čipke bez ukrasa od veza raznobojnog konca u sredini kao što se to izvodi

u tehnici banjalučkog keranja. U pravilu, šiva čipku samo u jednoj boji.

Osobito vrijednim čipkama izrađenim tehnikom raspleta raspljeta su

radovi Luce Šošić iz Oštre Luke iz okolice Orašja. Luca je obnovila umijeće

izrade ovom tehnikom. Čipka se izrađuje iglom i najprije se iz jednog

smjera tkanine izvlače niti, a oslobođene niti potom se spajaju. Ova čipka

korištena je kao ukras na muškoj i ženskoj tradicijskoj odjeći. Luca je ovu

čipku odvojila od odjeće i počela izrađivati samostalne

predmete. Novoizrađene čipke ovom tehnikom Luca je radila koristeći

starije uzorke s nošnji, ali pojedine motive izvodila je prema vlastitim

nacrtima. Pletenu i vezenu čipku necanje na ovogodišnjem Festivalu čipke

u Lepoglavi predstavit će radovi Mande Kopić i Ruže Pejić iz Oštre Luke.

Manda i Ruža ovu su čipkarsku tehniku svladale prije desetak godina.

o. Zvonko Martić, OCD

Dentellieres de Sebourg, Rosanna & Patrick Derache, Francuska

Sebourg je mjesto s oko 2 000 stanovnika na sjeveru Francuske, nekoliko

kilometara od Valenciennesa. Otkad je diplomirala kao učiteljica čipke u

Kantcentrum u Bruggeu (2000.) Rosanna Orgiu podučava čipku u

Sebourgu za djecu i odrasle. Les Dentellières de Sebourg osnovano je

2003., a jedan od ciljeva je promocija umjetnosti čipke. Čipka koju

prezentiraju naziva se Valenciennes.

Jana Frajkorova, Prešov - Slovačka

Solna Bana (rudnik soli) dio je Solivara, a Solivar je dio Prešova, grada na

istoku Slovačke. Čipka se ovdje pojavila vjerojatno krajem 16. stoljeća.

Izrađivane su čipkaste kape u različitim bojama i kombinacijama uzoraka

za seljačke žene. Čipku su izrađivale žene rudara. Oko 18. stoljeća pojavila

se čipka koja je rađena za građanstvo i plemstvo, a izrađivala se u bijeloj,

bež ili crnoj boji. S vremeno je evoluirala u čipku za unutrašnjost.

Bistra Pisancheva, Bugarska

Bistra Pisancheva čipku izrađuje već 21 godinu. Izučava klasične tehnike za

stvaranje novih interpretacija u odjeći, tekstilu, priboru i nakitu.

Preobražava klasične oblike i ritam, kombinira osnovne tehnike sa

složenijim. Voli stvarati nove stvari na inovativan način. Traži prilike za

razvoj, eksperimentiranje i otkrivanje novih aplikacija za čipku.

Detalj 1

Cezzane 7

Kraljevina Španjolska – Tenerife, Almagro, Tordesillas, Camarinas

Muzej čipke Castilla i León u Španjolskoj formiran je kao rezultat potrebe

za obnavljanjem različitih vrsta povijesne čipke koje su podrijetlom iz ove

regije i gotovo su bile ugašene. Glavni cilj Muzeja je pokazati čipke koje su

bile relevantne u prijašnjim vremenima, a ostale su zaboravljene, kao i

osvijestiti ljude o važnosti čipke i ulozi u tradicionalnoj kulture Castille i

Leóna. Muzej je smješten u povijesnom središtu Tordesilasa u kući iz 16.

stoljeća koja je obnovljena za tu namjenu.

1. šal, čipka s trakom

2. Sunčana čipka Salamanke

3. Čipkana mreža s heraldičkim motivima

4. Narukvica , Frisado of Valladolid

Čarobna čipka - zajednička zložba organizatora

„Čarobna čipka“ kao zajednička izložba organizatora Festivala ove godine

obuhvaća dva izložbena prostora.

U Domu kulture u Galeriji čipke izloženi su primjerci zaštićenih

lepoglavskih čipki prema nacrtima Danice Brossler iz fundusa Udruge

Ekomuzej Lepoglava. Izložbu je osmislio predsjednik udruge Dejan

Bjelivuk.

Izložba u pavlinskom samostanu sastoji se iz dva dijela. U manjem

prostoru smještena je izložba - dokumentarna priča „Čarolija čipke“ iz

različitih stilskih razdoblja preuzeta od Gradskog muzeja Bjelovar. U istom

prostoru nalazi se i izložba keramike s motivima lepoglavske čipke Zrinke

Šulak, Snježane Varović i Gorana Zidar. Radi se o unikatnim ručno rađenim

uporabnim i ukrasnim predmetima od gline.

U prostoru se nalaze i replike povijesnih kostima (žensko/muška odjeća)

s originalnom lepoglavskom čipkom. Čipku za orukavlje izradile su Vesnica

Ježek i Štefica Špiljak, a ostatak čipke je vlasništvo Udruge Ekomuzej.

Postav izložbe osmislili su Dejan Bjelivuk i Ljubica Dubovečak.

Veći prostor obuhvaća izložbu art-instalacija s umetnutim čipkanim

aplikacijama.

Umjetnica Snježana Varović izradila je haljine od metala (inoks žica i

pletivo) različitih formi na koje su aplicirane čipke. Čipke su izradile članice

Zadruge lepoglavske čipke - Bara Bačak, Štefica Migač i Vesna Težak. Uz

haljine izložen je i ženski asesoar - dizajn spomenute umjetnice - ukrasi za

kosu, ogrlice, narukvice i prstenovi s čipkom izrađenom od metaliziranog

konca koju je izradila čipkarica Ankica Škvarić.

Zasebnu cjelinu predstavljaju krinoline izrađene od ratana, a poslužile su

kao podloga za izradu art-haljina. Čipkane vrpce i volani zamijenjeni su

bogatim tiskom čipke na platnu.

Samoborski kraluš - tradicionalni hrvatski nakit koji su žene nekad nosile

uz nošnju, prema ideji g. Jadranka Stilinovića, kao spoj dviju različitih

tradicija (izrada kraluša i čipka na batiće), prikazan je na novi raskošni

način u tri različita modela. Prepleti s perlicama zamijenjeni su čipkom

(stezicama) i ukrašeni upletenim perlicama. Predložak za čipku izradila je

Vesna Tvarog, a čipku Štefica Špiljak.

Postav izložbe osmislile su Snježana Varović i Karmen Šoštarić.

Zrnka Šulak

Motivi i kompozicijska rješenja lepoglavske čipke poticaj su i nadahnuće

varaždinskoj keramičarki Zrnki Šulak u oblikovanju i oslikavanju

upotrebnih i ukrasnih keramičkih predmeta predstavljenih na izložbi.

Bijelu glaziranu keramiku oživjela je cvjetna dekoracija razlistanih

grančica, stiliziranih vitica, cvjetnih čaška i kartuša u tonovima tamnije i

svjetlije zelene i ružičaste boje upotpunjene reljefnom mrežastom

strukturom. Policentrično građena kompozicija razasutih florealnih motiva

u sjećanje nam priziva graciozne cvjetne arabeske lepoglavske čipke u čijoj

ljepoti uživamo svake godine na Međunarodnom festivalu čipke u

Lepoglavi. I nakon višestoljetne prisutnosti čipka je još uvijek inspiracija

suvremenim umjetnicima u oblikovanju vlastitih likovnih izraza u različitim

materijalima, tehnikama i stilovima. Svojim radovima upravo to dokazuje

vedra i razigrana majolika Zrnke Šulak.

Ljerka Šimunić, povjesničarka umjetnosti

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - Tekstilno-tehnološki fakultet

O čipki uz izložbu - Bajkovita kraljevska čipka

Rukom stvorena čipka živi svojom ljepotom, posebnošću duha osobe koja

ju je izradila. Rijetke su one osobe koje su imale sreću da im je netko

prenio svoje znanje i ljubav prema čipki. To se mora voljeti. Znanje nije

dovoljno. Čipka je nepresušan izvor inspiracija i zbog toga na Tekstilno-

tehnološkom fakultetu potičemo studente da zajedno sa svojim

nastavnicima istražuju našu tradiciju, rukotvorstvo, pa tako i čipku.

Lepoglavska je čipka posebno inspirativna jer svojim oblicima i prepletima

niti daje velike mogućnosti kao oblik izražavanja umjetničkog nadahnuća

pri stvaranju kolekcije na postavljenu temu: odjevni predmet, modni

dodatak, dekoracija prostora… Bez obzira kojom tehnikom se izvodila

čipka zaokuplja pozornost najmlađih jer osmišljenom igrom postaje dio

njihove svakodnevice, njihova života.

Tunika Torba

Likovni predlošci za tisak na tekstilu, tehnika: kombinirana - akrilne boje i

tanki plavi marker, primjena: modni tekstil (npr. svilene haljine, košulje)

Kolekcijska mapa pod nazivom Heavenly lace (nebeska čipka). Likovni

predlošci za tisak na tekstilu, tehnika: akrilne boje, primjena: tekstil za

modu (tunika izrađena), modne dodatke te interijer (npr. porculan, tekstil

za interijer).

Dječji vrtić Lepoglava

U prekrasnoj Lepoglavi umotanoj u čarobne niti čipke smjestio se naš

Dječji vrtić Lepoglava.

U njemu se već od malena njeguje ljubav prema kulturnoj baštini našeg

kraja. U suradnji s čipkaricama našeg kraja, udrugama i svim

zaljubljenicima u čipku svake godine izlažemo svoje radove na Festivalu

čipke. Naši vrijedni prstići i marljive ručice tako svake godine ispletu mreže

čipke u koje se uhvate brojni posjetitelji čipkarskog festivala prepoznajući

da smo u svoje radove pretočili snove i ljubav prema bajkovitoj čipki.

Osnovna škola Ivana Rangera, Kamenica

Učenička zadruga "K(u)orpica" Osnovne škole Ivana Rangera u Kamenici

osnovana je 5. studenoga 1998. godine kao prirodni nastavak

poljodjelskog pouka i učeničke zadruge utemeljene 1929., a obnovljene

1958. godine.

Školski vrt na 400 m2 utemeljen je 1995./1996., a učenička zadruga sa

sekcijama Školski vrt, Mlade vezilje i Domaćinstvo 1998. godine. Ime

"K(u)orpica" dobila je 1999.

Od početaka do danas učenička zadruga nanizala je brojne uspjehe (1., 2. i

3. mjesta na državnim smotrama). Danas učenička zadruga ima u svom

sastavu 6 sekcija:

- Izrada predmeta od slame

- Izrada predmeta od rogoza

- Mlade vezilje

- Mali vrtlari

- Kreativna sekcija

- Ljekovito bilje.

Poznata je po izradi predmeta kućne radinosti na autohtonim alatima,

vježbaonica je Učiteljskog fakulteta. Dobitnica je priznanja za naj eko-etno

proizvod logožar Zagrebačkog velesajma te dobitnica priznanja Najljepši

školski vrt – okoliš.

Učenička zadruga „Višnja“, OŠ Izidora Poljaka, Višnjica

Učenička zadruga osnovana je 1957. godine. U svojim početcima imala je

uz poljoprivrednu sekciju, kućnu radinost, voćarsku i povrtlarsku sekciju i

nabavno-prodajni odjel. S godinama se broj sekcija povećavao tako da su

se učenici mogli uključiti u Likovnu i Cvjećarsku sekciju, Male vezilje ili Vez

na domaćem platnu. Kako bi se pobudio interes i ljubav što većeg broja

učenika prema izvornim proizvodima, zanatima i običajima šk. god.

2005./2006. uvode se sekcije Izrada predmeta od komušine koja nastaje

kao posljedica tradicije iz kućne radinosti mještana Višnjice te sekcija

Izrada predmeta od drva i lika u kojoj mladi zadrugari koriste ručno

izrađen pribor od domaćih pletača koševa. Šk. god. 2011./2012. uvodi se

sekcija Izrada ukrasa od recikliranog papira te Izrada cvijeća od krep

papira u Područnoj školi Cvetlin. U narednim godinama u sklopu Zadruge

počele su djelovati još dvije nove sekcije: Izrada predmeta od papira

quilling tehnikom koja izrađuje različite ukrasne i uporabne predmete, a

vodi se idejom održivog razvoja i očuvanja prirode recikliranjem papira u

školi te sekcija Kreativni kutak. Zadruga se povremeno gasila i obnavljana

je nekoliko puta, a značajnije rezultate počela je ostvarivati od 2001.

godine od kada i nosi ime „Višnja“. Već od samih početaka dobivala je

priznanja za izniman rad kao jedna od najuspješnijih u tadašnjoj Hrvatskoj

što potvrđuje i izbor na pet državnih smotri.

Djelovanje Zadruge danas se odvija kroz pet sekcija:

- Izrada predmeta od komušine – izrada cekera, podmetača za čaše

i tegle te različitih ukrasa od lista kukuruzovine

- Izrada predmeta od papira quilling (kviling) tehnikom - izrada

uporabnih predmeta od papira: naušnica, privjesaka za ključeve,

privjesaka za ogrlice, broševa, čestitki i slika

- Kreativni kutak - izrada uporabnih i ukrasnih predmeta od gipsa,

balse, glicerina, epoksi smole i papira: okvira za slike, magnetića,

ukrasnih kutija, zdjela, ogledala, sapuna, nakita

- Izrada predmeta od drva i lika - izrada malih koševa od bukova

drveta i lijeske

- Voćarska sekcija - obrezivanje i sadnja voćki, ubiranje plodova

jabuka.

U učeničkoj zadruzi „Višnja“ trudimo se zadržati postavljene ciljeve:

njegovanje tradicije i baštine kraja te spoznavanje materijalne vrijednosti

predmeta i rada. Aktivno sudjelujemo na županijskim smotrama i

uključujemo se u razne manifestacije koje se priređuju na lokalnoj i

županijskoj razini.

OSNOVNA ŠKOLA ANTE STARČEVIĆA LEPOGLAVA

UČENIČKA ZADRUGA „STEZICA“

Učenička zadruga „Stezica“ obnovljena je 2000. godine i od tada radi bez

prekida. Zadruga je dobila ime „Stezica“ po stezici u vrtu, stezici u

voćnjaku i stezici u čipki kao jednom od čipkarskih elemenata. U zadruzi

aktivno sudjeluju svi učenici naše škole. Zadrugu čini pet sekcija: voćarska

– bavi se uređenjem voćnjaka, cvjećarska – bavi se uređenjem eksterijera i

interijera škole, ekološka – brine o čistoći školskog okoliša te obilježava

važnije eko datume, čipkarska i MAK – ovci – izrađuje slike i čestitke od

konca. Najdužim i najuspješnijim radom ističe se čipkarska grupa

„Dubravka“ koja radi od 1980., a dobila je ime po čipki koju Lepoglavčice

najčešće rade. To je čipka okruglog oblika s cvjetnim motivom (velikom

rožom).

Lepoglavska čipka ističe se svojom ljepotom, prozračnošću, posebnošću,

posebnim načinom izrade tzv. klepkanjem. Pored čipke, grupa je izradila

suvenir „Dedek i bateki“ tj. umanjeni prikaz čipkarskog pribora. Za njega

imamo i potvrde da je suvenir Grada Lepoglave, županijski suvenir i

potvrde od Zavoda za intelektualno vlasništvo da je zaštićen. Izrađujemo i

broševe te nakit od čipke.

Novac koji grupa zaradi upotrijebimo za nabavu materijala, a dio novca ili

gotove proizvode dajemo u humanitarne svrhe.

23. filatelistička izložba autora Josipa Jelenečkog - prigodni poštanski žig

i prigodna omotnica

Što nije zapisano, nije se dogodilo - stara je izreka koju uvažavaju

organizatori Festivala čipke u Lepoglavi kao i Varaždinski klub

kolekcionara.

Filatelističkom izložbom, prigodnim poštanskim žigom i prigodnom

omotnicom obilježavamo ovu manifestaciju od samih početaka.

Ovogodišnjom filatelističkom izložbom dajemo prikaz čipke kao umjetnine

najviše vrijednosti.

Za prigodni poštanski žig i prigodnu omotnicu na temu Čarobna kraljevska

čipka korišten je originalni čipkarski rad lepoglavske čipkarice Vesne

Županić, čipku je izradila Štefica Špiljak uz oblikovanje Josipa Jelenečkog i

Dejana Težaka.

Josip Jelenečki

Ostali izlagači

Na 23. međunarodnom festivalu čipke postavljene su i izložbe Udruge

„Frane Budak“ iz Paga, Društva klekljaric idrijske čipke, Grazer Spitze iz

Austrije, Čipkarskog društva „Danica Brossler“ Lepoglava, izložba keramike

s motivima lepoglavske čipke - Zrnka Šulek, Snježana Varović, Goran Zidar,

Gradskog muzeja Bjelovar s izložnom „Čarolija čipke“ te pavlinska ljekarna

in situ.

Izložbe su ostvarene sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske

Exhibitions have been financed by the Croatian Ministry of Culture

Organizator / Organization:

Grad Lepoglava / Town of Leoglava

Ekomuzej Lepoglava

TZ grada Lepoglave

TKIC d.o.o. Lepoglava

Organizacijski odbor / Organization Committee:

Marijan Škvarić, Dejan Bjelivuk, Ljubica Dubovečak, Mirko Varović,

Mirjana Posavec, Karmen Šoštarić, Snježana Varovć, Hrvoje Kovač,

Damjan Županić

Urednica / Editor:

Danijela Ciglar

Nakladnik / Publisher:

Udruga Ekomuzej Lepoglava

Za nakladnika / For the Publisher:

Danijela Ciglar, Dejan Bjelivuk, Mirko Varović

Lepoglava, 2019.

Lektura i korektura / Text Editor:

Silvija Koščec