SREDNJA KOLA ZA TEKSTIL,KOU I DIZAJNSARAJEVO

MATURSKI RAD

Ime i prezime uenika Mentor: Amar Karavdi dip,ing. Zilha Ahmethodi

Sadraj1. Uvod 2. Tehnoloki proces prizvodnje 3. Konstrukcijska priprema prizvodnje 3.1. Prikupljanje ideja za izradu odjevnih predmeta 3.2. Kreiranje i oblikovanje modela odjevnog predmeta 3.3. Opis modela odjevnog predmeta 3.4. Konstrukcija osnovnih krojeva odjee 3.5. Oznaavanje modela odjevnih predmeta 3.6. Izrada krojnih slika 3.7. Izrada kolekcije odjevnih predmta 3.8. Utvrivanje utroka materijala 3.9. Gradiranje(poveavanje i umanjivanje) 3.10. Standardizacija novih krojnih dijelova 3.11. Izrada propisnika mjera 4. Eksperimentalni dio 4.1. Skica odjevnog predmeta 4.2. Opis kroja modela 4.3. Razrada mjera (glavne i pomone mjere) 4.4. Konstrukcija temeljnog kroja 4.5. Oblikovanje modela 4.6. Konstrukcija ovratnika i kapuljae 4.7. Modeliranje prednjeg i stranjeg dijela 4.8. Uklapanje krojne slike 5. Zakljuak

1. UVODOdjevanje kao potreba da se tjelo zatiti od hladnoe i drugih spoljnih utjecaja,nastalo je kada i sama ljudska zajednica.Drutveno politiki odnosi jednogvremena mogu se izmeu ostalog pratiti i kroz povijest odjevanja.Odjevanjesvakog naroda ili etniki istih epoha,okrenuto je prema narodu,ivotu,regiji,klimi i kulturi.Razliiti oblici odjee uslovljeni su klimom,tradicijom,obiajima,tehnolokim napretkom i socijalnom strukturom.

Rije tekstil,koja se danas upotrebljava za sve materijale koji ulaze,koji su utoku i koje dobivam procesom prerade,obrade,ili dorade,potiu od latinskerijei TEXEO-ERE (tkati,plesti) ili TEXTURA (tkanina,pletivo).Tekstil djelimo na:

-Tekstilne poluproizvode-Tekstilne proizvode

Tekstilni poluproizvodi su u sluaju kada se proces prerade tekstila posmatra ucjelini, osnovne sirovine od gotovog proizvoda.Tu spadaju:-eljanac-Predprea-Konac-Prea

Tekstilni proizvodi su redovito plane tvorevine iz kojih se mogu izraivatiodjevni predmeti,a to su:-Tkanina-Pletivo

I tekstilni proizvodi i poluproizvodi dobijaju se preradom tekstilnih sirovina.Dabi se proizveo jedan odjevni predmet ,potrebno je da od ideje do izrade,donjegovog izlaska na trite proe niz priprema,zatim fazu izrade koja obuhvatakrojenje i ivanje,kao i kroz proces dorade.Vrijeme potrebno za ove operacijerelativno je kratko,stoga je potrebno skratiti rad svih faza,pa i konstrukcijske pripreme.To je mogue postii samo primjenom raunarske opreme.

2. TEHNOLOKI PROCES PROIZVODNJE ODJEEProces industrijske proizvodnje djeli se na vie samostalnih cjelina.One mogubiti zasebne cjeline,a obavljaju samo jedan dio poslova,kojem je cil izradaodjevnih predmeta.S obzirom na proizvodni program,organizaciju i veliinupreduzea i neke druge faktore,podjela tehnolokog procesa proizvodnje odjeemoe svakako biti razliita.To se posebno odnosi na kontrolu kvaliteta,kao iodreivanje strojeva i opreme,koji u podjeli nisu posebne cjeline,ve moguraditi u skupu drugih slubi.Osim organizacijskih jedinica,iji je glavni zadatakpriprema ili proizvodnja odjee,u preduzeu postoje i druge slube,iji poslovine ulaze u tehnoloki proces proizvodnje odjee,ali su uz njega vezane.One susastavni dio procesa proizvodnje i preduzea u cjelini

Tehnoloki proces proizvodnje odjee djeli se na:-tehnoloku pripremu proizvodnje-tehnoloki proces krojenja-tehnoloki proces ivanja-tehnoloki proces dorade

3. KONSTRUKCIJSKA PRIPREMA

Konstrukcijska priprema je zasebna cjelina u sklopu tehnoloke pripremeProizvodnje,a sastoji se iz sljedeih zadataka:-prikupljanje ideja-kreiranje-konstruiranje,modeliranje,abloniranje-izrada probnog modela-izrada krojnih slika-izrada propisnika kvaliteta-gradiranje-standardizacija-oznaavanje modela-izrada kolekcije odjevnih predmeta-utvrivanje utroka materijala

3.1 PRIKUPLJANJE IDEJA ZA IZRADU ODJEVNIH PREDMETAZa kreiranje i oblikovanje modela odjevnog predmeta treba imati nove ideje,aprva faza je prikupljanje ideja.Ideje se mogu prikupljati sluajnim prikupljanjemideja i prikupljanjem ideja istraivanjem.Prikupljanje ideja je prvi zadatakkonstrukcijske pripreme.Da bi smo doli do ideje,potrebno je poznavati:-uslove na tritu-odnos ponude i potranje-konstruirano raditi na poboljanju kreativnog rada u fabrici

Prilikom prikupljanja ideja,treba uzeti u obzir sljedee:-vrijeme za koje je proizvod namjenjen-podruje ukusa kupca-pouzdanost proizvoda-tehnike mogunosti izvedbePrikupljanje ideja mogue je obaviti na dva naina:-sistematski-od sluaja do sluajaPrikupljanje ideja sistematski podrazumjeva:-ispitivanje trista-praenje modnih trendova-posjeta sajmovima,izlobama i sl.

Prikupljanje ideja od sluaja do ideje se dolazi:-razmjenom miljenja-prepravljanjem ve postojeih modela

3.2 KREIRANJE I OBLIKOVANJE MODELANa osnovu prikupljenih ideja,dizajner pristupa kreiranju i oblikovanju novogModela odjevnog predmeta.Pri kreiranju dizajner mora uzeti u obzir:

-estetski izgled odjevnog predmeta-namjenu odjevnog predmeta-tehnoloku izvedbu-klimatske uslove

Estetski oblikovan model znai da udovoljava kupca u smislu skladnogpovezivanja boja,dezena,kroja,ujedno vodei rauna o modnim kriterijima.Dabi odjevni predmet zadovoljavao funkcionalnost i svrhu,kreator treba bitipoznata namjena odjevnog predmeta koji kreira.Tehnoloka mogunostizvedbe ima eliminatornu ulogu prilikom odjevanja nekog odjevnog predmeta.Modni kreator mora imati predstavu o postupku izrade odjevnog predmeta iopremljenosti tvornice strojevima.Klimatski uslovi takoer moraju biti poznatikreatoru,radi odabira boje,dezena,krojeva i materijala. 3.3 OPIS MODELAOpis modela uz skicu i uzorke materijala osnova je za izradu kroja.U opisuModela treba prikazati nain i karakteristike izrade postave i meupostave.UOpis modela stavljamo sve to je vezano za odjevni predmet koji izraujemo.Nakon zavrene izrade kroja,utvruje se utroak materijala.Opis modela sadrisve podatke vezane za odjevni predmet koji treba konstruisati,kao to su:duina kroja,duina i irina uitaka,irina pojasa,brojne veliine depova,irine manetni,broj dugmadi itd.Prilikom sastavljanja opisa modela,vano jeda se ne ispusti ni najmanji detalj ,jer u suprotnom moe doi do greke prilikomkonstruisanja.

3.4 KONSTRUKCIJA KROJEVA ODJEEU konstrukciji odjee razlikujemo 2 tipa krojeva:-Temeljni kroj-Kroj modela

Kroj modela se dobije na neki odjevni predmet,izvornom konstrukcijom povrstama odjevnog predmeta,na osnovu: proporcija ovjeijeg tjela,glavnihmjera,pomonih mjera,sistema odjevnih veliina,sistema oznaavanjaodjevnih veliina.Temeljni kroj slui kao podloga za dalje crtanje,modeliranje(premjetanjeUitaka i avova,dodavanje avova).Kroj modela nastaje iz temeljnog kroja.Elementi koji su potrebni za izradu kroja modela su:skica modela,uzorciGlavnog i pomonog materijala,opis modela,oznaka modela i standardizovaniKrojni djelovi.

3.5 OZNAAVANJE MODELAOznaka modela prati odjevni predmet od izrade skice,kroja modela,pa doprodaje.Modeli se razlikuju po oznaci,koja ne moe biti ista za dva modela.Oznaka modela predstavlja ime pomou kojeg se uvijek zna o kojem jeodjevnom predmetu rije.Razlikuju se dvije vrste oznaka:-Tehnika-KomercijalnaTehnika oznaka je vrlo vana za proces proizvodnje.Ona se sastoji iz nizaAlfanumerikih znakova,koji imaju znaenje.Ranije se primjenjivaloOznaavanje modela imenima gradova ili ljudi,no meutim danas je taj nainOznaavanja u naelu naputen zbog logike povezanosti modela i njihoveoznake,kao i zbog ogranienosti broja takvih znakova.

3.6 KROJNE SLIKE Krojna slika je skup krojnih djelova odjevnog predmeta,jedne vrste materijalaUklopljenih na odreenu povrinu papira,tkanine ili drugog materijala.KrojnaSlika ima oblik etverougaonika odreene irine i duine.irina je odreenairinom materijala,a duina zavisi od rasporeda krojnih djelova,kao i vrstiKrojne slike.U industriji se najese koriste:-jednokratne-trajne krojne slikeJednokratne krojne slike se izrauju od obinog papira i koriste se samoJednom,zato to se iskoritavaju zajedno sa naslagom.Trajne krojne slike seIzrauju od natron papira ili folije i koriste se vie puta,tj.Sve dok se ruboviablona ne pohabaju ili otete.Ove krojne slike se ne izrezuju sa naslagom.Krojni dijelovi se na krojnu sliku mogu polagati:-jednosmjerno-dvosmjerno-viesmjernoJednosmjerno polaganje vri se u sluajevima kada materijal ima oznaenupovrinsku strukturu ili dezen usmjeren u jednom pravcu.Za ovo polaganjematerijal se postavlja u rairenom stanju i koristi se cjela krojna slika.Dvosmjerno polaganje se koristi kod onih materijala,koji prilikom promjenesmjera ne mijenjaju svoj izgled.Materijal se postavlja u duploj irini i koristi sepola krojne slike.viestruko polaganje,koristi se kod materiojala,ija povrinska struktura nije usmjerenau jednom pravcu.Materijal se postavlja u duploj irini,koristi se pola krojne slike.Krojne slike se mogu izraivati kao:-polovine krojne slike-cjele krojne slike

Polovine krojne slike sadre polovinu uklopljenih krojnih djelova jedne ili vieodjevnih veliina.Cjele krojne slike sadre sve uklopljene krojne djelove jedne ilivie odjevnih veliina.S obzirom na odjevnu veliinu,u kojoj su izraene,polovine i cjele krojne slike mogu biti:-jednoveliinske-Vieveliinske

Vieveliinske krojne slike mogu biti:-istoveliinske-raznoveliinske

Prema sadraju grupa krojnih djelova u krojnoj slici,krojne slike djelimo na:-Lanane-Nazubljene-Mjeovite krojne slike

Lanane krojne slike sadre najmanje dvije uklopljene grupe krojnih djelova,Postavljene jedne iza drugih,koje zavravaju pod pravim uglom.Nazubljene krojne slike sadre najmanje dvije uklopljene grupe krojnih djelova,Postavljena jedna iza druge,koje ne zavravaju pod pravim uglom,ve u tzv.Nazubljenom obliku.Mjeovite krojne slike sadre najmanje dvije uklopljene grupe krojnih djelova,obje odjevne veliine,meusobno mjeovito uklopljene.

3.7 IZRADA KOLEKCIJE ODJEVNIH PREDMETASvrha izrade odjevnih predmeta je konkretizacija zahtjeva trita u odnosu naOdreeni odjevni predmet i prestavljanje na sajmovima,revijama i drugimpriredbama,gdje se ugovara prodaja za narednu sezonu.Tu se za sve modeleOdreuje broj komada,veliine,cijene i vrijeme isporuke.Na osnovu takoprodane kolekcije,planiraju se sve radnje vezane za proces proizvodnje u narednoj sezoni.Zato su izrada kolekcije i njena predstavljanja vani za svakogproizvoaa odjevnih predmeta.Na osnovu prikupljenih informacija,kao iusvojene poslovne politike,treba predloiti program strukture kolekcije odjee,naroito sa stanovita vrste i strukture odjevnih predmeta prema namjeni.Pri tome se mora voditi rauna o postojeim kapacitetima i proizvodnim programima preduzea.Nakon toga se pristupa konstruisanju krojeva za nove modele odjevnih predmeta.Prilikom izbora tkanina treba voditi rauna o pronalaenju novih i najpovoljnijih izvora snadbjevanja materijalnom,vodei rauna o kvaliteti i sirovinskom sastavu.3.8 UTVRIVANJE UTROKA MATERIJALAUtvrivanje utroka materijala je osnovna stavka u cijeni kotanja odjevnog predmeta. Svaka uteda donosi smanjenju trokova proizvodnje i boljoj prodaji na tritu. Utroak materijala se utvruje na temelju duine krojne slike, za svaku pojedinu veliinu ili grupu veliina ako ih u krojnoj slici ima vie. Prosjeni utroak materijala utvruje se na 4 naina:1. Uklapanje krojnih dijelova u krojnu sliku,2. Na osnovu povrina krojnih dijelova,3. Na osnovu mase krojnih dijelova,4. Obradom raunala kod izrade elektronskih krojnih slika.

3.9 GRADIRANJE(POVEAVANJE I UMANJIVANJE)Gradiranje je postupak izrade niza veliina potrebnih za serijskuproizvodnju.Gradiranje znai poveanje i umanjivanje osnovne veliine.Krojevi za modele obino se izrauju u srednjim veliinama odreenog rasta i razvijenosti tjela,a ostale veliine dobijaju se postupkom gradiranja,odnosno poveanja i smanjivanja .Izrada odjevnih predmeta u to vie veliina,nuna je kako bi se udovoljila to veem broju kupaca.Zato je razvijen niz metoda i postupaka da bi se taj vrlo sloen i dugotrajan posao to vie racionalizirao i poveala njegova preciznost.

3.10 STANDARDIZACIJAStandardizacija je organizacijska djelatnost na konstruisanju i primjeni standarda,radi postizanja uspjeha u odreenoj privrednoj djelatnosti. Standardima se najee daje precizan opis oblika,demenzije i kvalitet. Standardizovati se moe sve ono to se esto javlja ili ponavlja,a mogue ih je primjeniti samo u masovnoj ili serijskoj proizvodnji.Njima se omoguava:-poboljanje kvaliteta-snienje cjena-snienje broja strojeva-laki odnos proizvoa-potroaStandardi se djele na:-meunarodne-dravne-interneMeunarodni standardi unapreuju i olakavaju meunarodni promet i omoguavaju bre i efikasnije uklapanje nacionalne privrede u meunarodnu podjelu rada.Dravni standardi su propisi kojima se najee utvruje oblik,dimenzije i kvalitet,asortiman itd.Interne standarde donose udruenja,a mogu i privatne organizacije i to samo za one proizvode u konfekciji,ona se djeli na: -Standardi lake konfekcije(majice,potkoulje)-Standardi teke konfekcije(sakoi,kaputi)-Standardi za teke konfekcije za muku i djeiju konfekciju-Standardi teke konfekcije za ensku odjeu-Standardi u konfekciji podrazumjevaju tri vrste stasa:-vitki stas-normalni stas-puni stas- I pet uzrasta-veoma niski-niski-srednji-visoki-veoma visoki stasPROPISNIK MJERAVELIINA444648505254

Obim struka (Os)768084889297

Duina hlaa (Dh)101,5103104,5106107,5108,5

3.11 IZRADA PROPISNIKA MJERAPropisnici mjera slue za izradu krojeva modela i gradiranje.Propisnici mjera obino se izrauju za kontrolu kvaliteta,jer njihove mjere u sebi sadre sve dodatke,koji su potrebni za ugodnost noenja i skupljanje materijala,imaju manji broj karakteristinih mjera,koje su lako mjerljive,a daju potrebne informacije.Oni su uglavnom koriste za kontrolu gotovih odjevnih predmeta,a mogu se izraditi i propisnici za kontrolu tokom proces proizvodnje.IZRADA PROPISNIKA KVALITETEPropisnik kvaliteta izrauje tehnolog materijala,to je dokument koji se izrauje na kartonskom obrascu i izmeu ostalog sadri:- vrsta odjevnog predmeta- model- naziv kupca- naziv osnovne tkanine,irina i duina- sirovinski sastav - datum izrade- naziv i obiljeje svih pomonih materijala-funkcionalna i ekonomska svojstva

4. EKSPERIMENTALNI DIO