26-ORICA MLADIH MILJEVČANA, PO PRVI PUT SU U Poseban …franjevci-split.hr/pdf/miljevci_uskrs_2013.pdf · vedan, ponizan, skroman.. Upra-vo onako kako to dolikuje mu-dru čovjeku

God. XXXVIII USKRS 2013. bR. II (47)

SretanUskrsPoseban dan za miljevačku župu

26-ORICA MLADIH MILJEVČANA, PO PRVI PUT SU U OVOJ ŽUPI, PRIMLJENI U FRANJEVAČKU MLADEŽ

GOD. XXXVIII. USKRS 2013. br. II (47)

ŽUPNIKOVA uvodna riječ

lISt žUpe mIljeVcI

Dobro je poznato da mi Hr-vati slabo pamtimo povi-jest i da se baš na nju i ne

osvrćemo, a znamo da je povijest učiteljica života. Tako lako zabo-ravljamo na sve tragedije kroz koje smo prošli kao narod ne pitajući se zašto i kako već olako prelazi-mo preko tih činjenica. Možda nas je strah pogledat istini u oči ili nemamo dovoljno snage pokušat popraviti ono što nije dobro i što nas dovodi do tragedija? Sve u sve-mu često ponavljamo iste pogreš-ke i uz velike žrtve i tragedije mi nikako da progledamo i krenemo nabolje.

Znakovito je da je baš na Uskrs pala prva žrtva u našoj najnovijoj povijesti za slobodu i nezavisnost. Tako je samo još jednom potvr-đeno kršćansko iskustvo da bez ljubavi koja je spremna na žrtvu, žrtvu do smrti, nema života, odno-sno uskrsnuća. Pitam se: može li u slobodnoj zemlji biti zarobljenih ljudi, robova? Ne mislim na ljude koji čame po zatvorima, premda na njih uvijek moramo misliti, već na duhovne zarobljenike. Jer od duhovnih zarobljenika ovisi slo-

boda i onih fizičkih utamničenika. Bitka za vlastito oslobođenje od raznih duhovnih ropstava u koja smo upali ovih posljednjih godina puno je teža, mučnija i duža nego boj za fizičku slobodu domovine.

Tako se i kod nas javljaju poje-dinci – duhovni zarobljenici - koji podržavaju primjerice četvrti mo-dul Zdravstvenog odgoja koji je uveden u naše škole, a protiv ko-jeg se Crkva i osviješteni kršćani žestoko bore. Možda ga brane u neznanju kakvo zlo taj Program donosi, ali mi nije jasno da ne vje-ruju Crkvi i njezinim nastojanjima kad govori da je to zlo i što će to zlo značiti za Hrvatski narod u bu-dućnosti.

Znakovito je to da se te i takve stvari događaju upravo u Godini vjere s kojom Crkva želi probuditi vjeru u kršćanskom svijetu koja je pomalo zamrla i uljuljala se. Vje-ra traži odricanje, požrtvovnost, poslušnost, ali očito da je lakše ži-vjeti po svom razumu i tijelu nego po nadahnuću Duha Svetoga koji vodi i upravlja Crkvom.

Želja mi je i molitva, dragi Mi-ljevčani, usmjerena na rast naše vjere, na buđenje naše crkvenosti i pripadnosti jednoj, svetoj, kato-ličkoj i apostolskoj Crkvi. Vjera nas je očuvala na ovim prostorima

i diljem svijeta gdje nas je život nosio, vjera nas je nadahnjivala tijekom svih ovih naših stoljeća ži-vota na ovoj kamen-ravnici, vjera nam je davala nadu i sigurnost u bolje sutra. U toj vjeri naši stari su sagradili i naše dvije „katedrale“ da u njima slušajući riječ Božju i hraneći se na oltaru Gospodnjem oživljujemo svoju vjeru i pripad-nost Crkvi katoličkoj.

Zato bi trebali u ovoj Godini vje-re poraditi na obnovi našeg Duha, kako bismo u Uskrsnoj vjeri svi mogli živjeti sretnije i radosnije. Puno se toga čini i radi na općem planu Crkve kao i u našoj župi, priključimo se, ne žalimo ni truda ni vremena jer će nam se isplatiti. Kad god su naši pređi Boga zazi-vali i njemu se jedinom klanjali dobro nam je išlo u životu, a kad god su Boga i nauk Crkve zabo-ravljali, krenulo je krivo. Učimo iz povijesti da nam bude bolje u budućnosti.

U toj vjeri i dobrim željama svi-ma vama, dragi Miljevčani, diljem Lijepe naše i svijeta želim sretan i blagoslovljen Uskrs i neka vas uskrsna radost prati tijekom cije-log života…

Fra Ivan, župnik

Povijest je učiteljica života

25. 5. – SUBOTA - sv. misa u 18 sati kod kapelice Gospe od Milosti u SEPERIMA

26. 5. – NEDJELJA – PRES. TROJSTVO - sv. misa u 9.30 s: Širitovci- sv. misa u 11 s: Drinovci

30. 5. – TIJELOVO - sv. misa i procesija u 10.30 s: Drniš

2. 6. – NEDJELJA- sv. misa u 9.30 s: Drinovci- sv. misa u 11 s: Širitovci

9. 6. – NEDJELJA - sv. misa u 9.30 s: Širitovci- sv. misa u 11 s: Drinovci

16. 6. – NEDJELJA- sv. misa u 9.30 s: Drinovci - sv. misa u 11 s: Širitovci

21. 6. – DAN OSLOBOĐENJA MILJEVACA - sv. misa u 11 s: Drinovci

23. 6. – NEDJELJA - sv. misa u 9.30 s: Širitovci- sv. misa u 11 s: Drinovci

29. 6. – SV. PETAR I PAVAO- procesija u 10.30- sv. misa u 11 s: Širitovci

30. 6. – NEDJELJA- sv. misa u 9 s: Drinovci- sv. misa u 10.30 s: Širitovci

7. 7. – NEDJELJA- sv. misa u 9 s: Širitovci- sv. misa u 10.30 s: Drinovci




1. 8. – ČETVRTAK - sv. misa u 17 sati kod kapelice Gospe Lurdske u KARALIĆIMA

24. 3. Cvjetnica-sv. misa u 11: Drinovciprije mise blagoslov maslonovih grančica

28. 3. – Veliki Četvrtak- misa Večere Gospodnje u 18 s: Drinovci- Gospin plač

29. 3. – Veliki Petak- služba Muke Gospodnje u 18 s: Drinovci- Procesija

30. 3. – Velika Subota- Vazmeno bdijenje u 18 s: Širitovci- Vazmeno bdijenje u 20 s: Drinovci- Iza misnih obreda blagoslov uskrsnih jela

31. 3. – USKRS- sv. misa u 11 s: Drinovci

1. 4. – USKRSNI PONEDJELJAK - sv. misa u 11 s: Širitovci

7. 4. – BIJELA NEDJELJA- sv. misa u 9.30 s: Drinovci- sv. misa u 11 s: Širitovci

14. 4. – NEDJELJA- sv. misa u 9.30 s: Širitovci- sv. misa u 11 s: Drinovci





19. 5. – NEDJELJA –

DUHOVI- sv. misa u 11 s: Drinovci- PRVA PRIČEST

Raspored službe Božje

za Uskrs 2013. i za sve

nedjelje i blagdane do 24. 12. 2013.

Uskrs2 MILJEVCI Uskrs 3MILJEVCI

Rodio se u katoličkoj Bavar-skoj/Njemačkoj, u kojoj se školovao i na mnogim

učilištima profesorom bio. Godi-ne 1977. Papa Pavao VI. imeno-vao ga je kardinalom, a godine 1981. Ivan Pavao II imenovao ga je Prefektom Kongregacije za nauk vjere naslijedivši na toj odgovornoj dužnosti našega kar-dinala Franju Šepera.

Više od 20 godina radio je na toj odgovornoj dužnosti surađu-jući s Ivanom Pavlom II. na svim razinama. I to je trajalo sve do 19. travnja 2005. kada je izabran za Papu i na toj je službi ostao do 28.veljače 2013. kada se zbog iscrpljenosti i poodmakle povu-kao u samoću.

Tijekom svog života dobio je 8 počasnih doktorata, 12 puta je proglašen počasnim građani-nom, pohodio je mnoge zemlje a među njima i našu domovinu Hrvatsku od 6. - 8. studenoga 2011.

PAPA BENEDIKT XVI

Velikani navijek živeKod njega su razum i vjera bili umreženi. S ta dva „krila“ /razum i vjera/ visoko je letio, do Boga stizao i svima govorio da naš život zavisi od našeg intimnog prijateljevanja s Isusom.

Napisao je mnogo knjiga,od kojih su neke prevedene i na hr-vatski jezik/ više od desetak/.

Kao Papa napisao je tri enci-klike, izrekao brojne kateheze i održao mnoge prigodne nagovo-re. Učio je kako živjeti svoju vje-ru- vjeru u Krista – kako prijate-ljevati s Isusom. I zaista kad se zagrle Ljubav i vjernost –ljubav Božja i vjernost čovjeka tada na-staju djela čudesna.

Ukazivao je na poroke vreme-na, na moralni relativizam življe-nja- na duhovnu zagađenost oko nas, na konsumizam, na vrijeme slabih misli, na slabo poznavanje katoličkog nauka, i uopće na ne-znanje kao najveću opasnost po vjeru u po cijelo čovječanstvo.

Izvrsno je poznavao nauk crkvenih naučitelja i crkvenih otaca, poglavito sv. Augustina i

GOLGOTAO, Gospode,dovodim Ti

Pred patničko Tvoje drvo,O,sve one, o, sve one,Što ih teški udes srvo:Prevarene, zavedene,I bez nade i bez vjere,

I molim se za njih Tebi:Miserer,miserere!

………..I gledajuć kaplju rujnu,

Što iz Tvojeg srca kaplje,O,Gospode, oprost čujem,Što ga Tvoja usna šapće,

I osjećam što Ti zbori Od očiju suza vruća,

Da ne može nikad bitiBez Golgote uskrsnuća!

Ah, neka nas kao zvijezdeTvoje svete suze vode

Tamo , gdje se divno sjajiCarstvo duha i slobode,

Gdje još ne bje oskvrnutoBojnom krvi cvjetno polje,

I kud hoda anđel miraMeđ ljudima dobre volje!

Silvije Strahimir

Kranjčević

i da je jedan od najvećih inte-lektualaca svijeta. Kod njega su razum i vjera bili umreženi. S ta dva „krila“ /razum i vjera/ viso-ko je letio, do Boga stizao i svi-ma govorio da naš život zavisi od našeg intimnog prijateljevanja s Isusom.

Resile su ga mnoge moralne i duhovne kvalitete: pobožan, pra-vedan, ponizan, skroman.. Upra-vo onako kako to dolikuje mu-dru čovjeku i čovjeku Božjemu.

Ostala mi je duboko u sjeća-nju privatna audijencija s njime. Kao uprava Franjevačkog Reda bili smo primljeni, a naš nas je General predstavljao jednog po jednog. Kad je mene naš gene-ral predstavio rekavši da sam iz Hrvatske,Papa me je blago pogledao i sa smiješkom dodao: „Hrvatska sve vjernija i sve jača!“

Mudrošću obdaren, radom iscrpljen, a poni-znošću opasan donio je odluku o svom povlačenju

iz papinske službe te se povu-kao u samoću „na goru“ kako sam reče da se još više približi Bogu. Na audijenciji 24 veljače je kazao „Bog me zove uspeti se na goru“ i služiti Crkvi na malo drugačiji način koji više odgova-ra mojim snagama i mojoj dobi. A u svom zadnjem nastupu 28. veljače zaželio je svima da budu sretni kršćani i da se ničega ne boje jer Bog neće dozvoliti da njegova lađa /Crkva/ potone. Ostat ću uz križ i molitvu jer tako mogu najbolje pomoći vama i Cr-kvi. Takvu odluku donose samo velikani duha. Zaista, divan vjer-nik i divan lik za nasljedovanje

u vjeri.Fra Šime Samac

sv. Bonaventuru. Bili su mu dragi Cr-kveni Oci koji su postavili temelje kato-ličkoj teologiji pa je njihovu nauku srijedom za vrijeme audijen-cija predstavljao puku, a i sam je nadahnut njiho-vim naukom na-pisao mnoge stu-dije. Obrađivao je mnoge teološke teme: o Bogu ljubavi, o Isusovu životu i dje-lu, o sakramentima, o liturgiju, o savjesti koja mora biti odgojena, formira-na i odgovorna…

Rekoše da pripada samom intelektualnom svjetskom vrhu

Fra Šime Samac na audijenciji kod

Pape Benedikta XVI. s generalom

franjevačkog reda


Kršćanska vjera ima dvije dimenzije. Prva je usmje-rena na budućnost (eshato-

logiju) i pokušava odgovoriti na pitanje: Što se s nama događa u trenutku smrti? Vjera nam kaže, kako smo učili u katekizmu, da postoji život vječni, zajedništvo ljudi s Bogom. Druga dimenzija vjere tiče se našega života prije smrti, bavi se onim što su stari Latini nazivali “ars vivendi” – umijeće življenja. Vjera pomaže da na ovoj zemlji živimo mudro i razborito, da se znamo nositi sa životnim problemima. U ovom razmišljanju želimo sada produ-biti značenje Kristova uskrsnuća za naš život prije i poslije smrti.

Uskrsnuće utemeljuje kršćan-sku nadu u vječni život. Zanije-kati vjeru u Isusovo uskrsnuće značilo bi zanijekati vjeru u vlastito uskrsnuće, a to bi bio pad u radikalni očaj. Naravno, netko bi mogao reći da je takva nada u osobno nadživljavanje fizičke smrti tek iluzija koja lju-dima pomaže da se lakše nose sa životnim patnjama. Nadi je potrebno uporište, temelj, da se ne pretvori u utopiju. Isusovo je uskrsnuće povijesni dokaz te nade upisane u čovjeku.

Isusovi su neprijatelji bili sve predvidjeli: kako će Isusa jedan od njegovih učenika izdati, kako će ga lažno optužiti pred Velikim vijećem i pred Pilatom, te konač-no osuditi na smrt. Samo jednu

Uskrsnuće i kršćanska nadastvar nisu predvidjeli: da će Bog Isusa zbog njegove ljubavi i vjer-nosti uskrisiti. Zato je uskrsnuće božanska potvrda Isusove osobe, njegove poruke i djelovanja. Kao da je Bog uskrisivanjem Isusa htio doviknuti onima koji su ga smaknuli: „Ja sam stajao iza tog čovjeka! On je doista bio Božji poslanik!“Bog je uskrisio Isusa i time ga priznao i potvrdio.

Nadalje, uskrsnuće je pobjeda nad smrću, ‘posljednjim nepri-jateljem’. Kao ljudski događaj, smrt izgleda kao odlazak poje-dinca koji ostavlja tragove samo u sjećanju ostalih. I to izaziva u ljudskoj naravi protest. Mi kršća-ni vjerujemo da nas Bog nikada nije prepustio smrti i da je Bog ‘onaj koji oživljuje mrtve’.

Tjelesnost uskrsnuća – kako je shvatiti? Što se u Pismu uopće shvaća pod pojmom tijela i tjele-snosti? Tijelo (soma) je cijeli čo-vjek u njegovu odnosu s Bogom i s drugim ljudima. Ono je mjesto na kojemu čovjek susreće Boga i svoje bližnje. Tjelesni karakter uskrsnuća nije neki usputni sa-držaj kršćanske vjere nego upra-vo središnji. On, naime, proizla-zi iz biblijskog shvaćanja odnosa Boga i svijeta. Poput duhovnog, i materijalni svijet je Božje djelo, dakle u biti dobar, kako kaže Bi-blija. Posve je onda razumljivo da Bog i spašava čovjeku u njegovoj cijelosti, da ga dakle uskrisava u njegovoj tjelesnosti.

No, tu tjelesnost ne treba shva-titi u biološko-materijalnom nego u obuhvatno-osobnom smislu. U svjetlu moderne antropologije čovjek se shvaća kao jedinstvo tjelesno-duhovne egzistencije. Naš tjelesni identitet ne može se zasnivati na identitetu zasebnog fizičko-kemijskog supstrata – koji se, kako je poznato, stalno mijenja – nego na identitetu naše osobne sudbine, koja je uvijek bit-no tjelesno određena. Otuda tije-lo ne smijemo svesti na njegovu fiziološku datost nego ga treba misliti kao identičnu osobnu zbi-lju s cijelom njezinom biografijom. Sva povijest našega života odvija se na tjelesan način, sve što čo-vjek prima u sebe: sva iskustva, sve dojmove, susrete i osjećaje, sve ga to oblikuje i čini njegov jedinstveni identitet. Sve to, taj osobni posve specifični identitet, jest ‘tijelo’ koje u smrti Bog pri-hvaća i uvodi u svoj vječni život. “U smrti čitav čovjek ‘s dušom i tijelom’, to znači s čitavim svo-jim životom, sa svojim osobnim svijetom i s čitavom jedinstve-nom povijesti svoga života stupa pred Boga”, piše teolog Gerhard Lohfink. Zato, veli isti teolog, “uskrsnuće tijela znači da za Boga ništa od toga nije propalo, jer on ljubi čovjeka. On je skupio sve suze i nijedan mu smiješak nije promaknuo. Uskrsnuće tije-la znači da čovjek kod Boga ne

nalazi samo svoj zadnji trenutak nego svoju povijest.”

Biblijska vjera u uskrsnuće sa-mom svojom nutarnjom logikom ne usmjerava naš pogled samo prema vječnosti i ‘duševnom spasenju’ nego ističe važnost uskrisivanja prije smrti. U tom smislu postoji smrt ne samo na koncu nego i usred života. Otuđe-nost i izopačeni odnosi među lju-dima; deficit smisla, anonimnost i apatija; nepravda i ideološka laž; ‘volja za moć’ i egoizam; bi-jeg u opijate i konzumerizam; trgovina ljudima i komercijaliza-cija ženskog tijela – sve su to ra-zličiti oblici smrti ljudskog života usred života.

U vezi s tim valja imati na umu da kraljevstvo Božje – novi Bož-ji svijet – kao središnji sadržaj Isusova naviještanja, u svojoj punini nastupa doduše tek na koncu vremena, ali se ono u Isu-sovu životu već očitovalo, te je ostvarivanje toga Kraljevstva u svijetu, kao borba protiv smrti u svim njezinim oblicima, temelj-na kršćanska zadaća, i način na koji vjernici uskrisivaju već prije smrti. To, drugim riječima, znači da kršćani trebaju biti aktivni, na strani života, boriti se protiv društvene nepravde i nejedna-kosti.

Kršćanska se nada temelji na vjeri u Isusovo uskrsnuće. Vjera u uskrsnuće nije tek projekcija naših želja (Feuerbach), ni utje-

ha za potlačene (Marx), ni nere-alistična regresija psihički nezre-lih (Freud). Ona je izraz našega povjerenja u smislenost cjeline svijeta i života koji se obistinjuje u povratnom djelovanju na naš život, dajući utemeljenje našim najvećim naporima, najpleme-nitijim nastojanjima i najčestiti-jim namislima, bez koje bi sve to bilo besmisleno i ništavno. Zbi-

lju uskrsnuća ne možemo sebi predočiti jer apsolutno nadilazi čovjekove moći. I Biblija nam o tome govori u slikama kako bi izrekla neizrecivo i predočila ne-predočivo: Bog će prebivati s nji-ma… I otrt će im svaku suzu s očiju te smrti više biti neće, nit tuge, ni jauka, ni boli više neće biti jer – pri-jašnje uminu. (Otk 7,16)

Fra Anđelko Domazet

O USKRSUO Uskrsu bilo, kad ustade Spas,

Od zlata drhće ravnina,Kroz uzduh lijeva zvona se glas

U slavi Božjega sina.

Svud naoko sveti pokoj i mir,Sad gle iz pitomih selaNa puteve vrvi šir i širHrvatica povorka bijela.

Na puteve vrvi hrvatski puk,Sve radosno obraz mu blista,

Zvonova seoskih slijedeći zvukPobrzala svjetina čista.

August Šenoa


VI. BOŽJA ZAPOVIJED

Šestu Božju zapovijed na-veli smo u naslovu prema njezinu tradicionalnom

obliku Ne sagriješi bludno!, koji se od davnine uvriježio u hrvat-skoj kršćanskoj terminologiji. U tom obliku ova zapovijed ima veoma široko značenje te u Ka-tekizmu Katoličke crkve stoji da je „crkvena predaja šestu Božju zapovijed shvatila kao onu koja obuhvaća cjelokupnost ljudske spolnosti.“ (KKC br. 2336). Pri tome se ipak ne zanemaruje či-njenica da u svom biblijskom kontekstu, kako u Knjizi Izlaska (20,14) tako i u Ponovljenom za-konu (5,18), ova zapovijed prije svega govori o povredi bračne vjernosti i glasi: Ne učini prelju-ba! Ne umanjujući ozbiljnost i zle posljedice i drugih teških gri-jeha na spolnom području, čini se da je danas veoma potrebno istaknuti upravo ovaj konkretni oblik šeste Božje zapovijedi i to iz dvaju temeljnih razloga.

Prvi razlog je taj što se u men-talitetu današnjeg čovjeka, koji je veoma osjetljiv na strašne grijehe spolnog nasilja poput silovanja i pedofilije, s druge strane veoma smanjio osjećaj za težinu grije-ha preljuba. To se primjećuje i u civilnom zakonodavstvu. Tako primjerice Obiteljski zakon Re-publike Hrvatske doduše navodi kako su „Bračni drugovi dužni jedan drugome biti vjerni, uza-jamno se pomagati, međusobno se poštovati te održavati skladne

Ne sagriješi bludno!bračne i obiteljske odnose.“ (čl. 32, br.2), ali se preljub, premda je riječ o teškom prekršaju pro-tiv braka i obitelji, koji često ima nepopravljive posljedice, ipak nigdje u tom smislu izričito ne navodi.

Radi usporedbe potrebno je navesti da Zakonik kanonskog prava Katoličke crkve izričito govori o preljubu, te smatra da prevareni ženidbeni drug čak „ima pravo prekinuti zajednički že-nidbeni život, osim ako je pristao na preljub ili mu dao povoda ili i sam počinio preljub.“ (ZKP kan. 1152 § 1). S druge strane taj ka-nonski propis po uzoru na Isu-sovo oproštenje preljubnici u Iv 8,1-11, ipak ponajprije poziva na praštanje te „usrdno preporuču-je da ženidbeni drug, potaknut kršćanskom ljubavlju i zauzet za dobro obitelji, ne uskrati opro-štenje preljubničkoj stranci i ne prekida ženidbeni život“. Među-tim, sve to zapravo ističe težinu preljuba kao zla koje praktički ne uništava samo jedan brak, nego čitav obiteljski i društveni život.

Da razorne posljedice preljuba nisu samo ‘eventualne’, u Sta-rom zavjetu je veoma zorno pri-kazano i životnim primjerom i zakonskim propisima. Tako je u Levitskom zakoniku 20,10 i u Po-novljenom zakonu 22,22 predvi-đena smrtna kazna i za preljub-nika i za preljubnicu, a preljub kralja Davida s Bat Šebom (1Sam

11,1 – 12,14), koji je rezultirao ubojstvom njezina muža Urije i smrću djeteta začeta u preljubu, zasigurno je jedno od najživljih svjedočanstava kako jedan gri-jeh učinjen iz nekontrolirane požude za sobom povlači i druge teške grijehe. Isto tako je znako-vito da se o preljubu opet govori i u Devetoj Božjoj zapovijedi „Ne poželi tuđeg ženidbenog druga!“, a Isus u evanđelju po Mateju na jednom mjestu veli: „Čuli ste da je rečeno: Ne čini preljuba! A ja vam kažem: Tko god s požudom pogleda ženu, već je s njome uči-nio preljub u srcu.“ (Mt 5,27-28).

Unatoč tomu, u mentalitetu i svijesti današnjeg čovjeka kri-minalizacija preljuba smatra se nečim zaostalim i gotovo smiješ-nim. Tako se prema jednoj izjavi ekipe stručnjaka Ujedinjenih na-roda zadiranje zakonskih propi-sa u svaki dobrovoljni seksualni odnos dviju odraslih osoba bez obzira na njihovo bračno stanje, smatra kršenjem njihovih prava i privatnosti. Drugim riječima, to bi značilo da se ljudsko pra-vo na spolni odnos temelji samo na odrasloj dobi (koja se često izjednačava s biološkom spol-nom zrelošću) i na dobrovolj-nom pristanku osoba, koje u taj odnos stupaju. No, jesu li ta dva uvjeta po sebi valjani izvor ljud-skog prava na stupanje u spolni odnos?

Božja zapovijed „Ne učini preljuba!“ upozorava nas da je takvo pojednostavljivanje

opravdanosti stupanja u spolni odnos zapravo zatvaranje oči-ju pred životnom stvarnošću i samom istinom o ljudskoj spol-nosti. Naime, upravo je preljub teško kršenje i ljudskih prava i privatnosti jer osoba koja čini preljub prije svega nanosi tešku nepravdu prema svom i tuđem bračnom drugu, što često stvara neizlječive duševne rane i naru-šava temeljnu vrijednost ljud-skih odnosa, a to je međusobno povjerenje. Preljubom se, naime, grubo provaljuje u privatnost i bračnu intimu muža i žene, te se narušavaju ona prava i dužnosti koje supružnici imaju isključivo jedno prema drugomu. To Sveti apostol Pavao izražava ovako: „Muž neka vrši dužnost prema ženi, a tako i žena prema mužu. Žena nije gospodar svoga tijela nego muž, a tako ni muž nije gospodar svoga tijela nego žena.“ (1Kor 7,3-4). Drugim riječima muškarac i žena koji stupaju u bračnu zajednicu obavezuju se na međusobnu vjernost, koja se na najdublji način izražava upra-vo u njihovu spolnom zajedniš-tvu u kojem kako piše u Knjizi Postanka njih dvoje nisu više dvoje nego jedno tijelo (usp. Post 2,24).

Drugi razlog zašto je važno istaknuti zabranu preljuba kao osnovnu zapovijed na području ljudske spolnosti jest taj što nam grijeh preljuba služi kao kriterij po kojem se prepoznaje bit greš-

nosti i ostalih grijeha protiv šeste Božje zapovijedi. Naime, polaze-ći od preljuba kao temeljnog gri-jeha na spolnom području, prvo što se uočava jest to da se ljudski spolni odnos ne može svesti na razinu biološkog čina koji bi bio samo zadovoljenje spolnog na-gona s ‘objektom’ seksualne pri-vlačnosti. Spolnost, naime, nije neki odvojivi dio ljudskoga bića koji bi se mogao živjeti izvan cjelokupnosti pojedine ljudske osobe i međusobnih ljudskih odnosa. Stoga je svaki grijeh na području spolnosti zapravo gri-jeh protiv cjelovitosti čovjeka i njegova dostojanstva kao bića stvorena na sliku Božju.

U tradicionalnom crkvenom rječniku uredno življenje spol-nosti naziva se krepošću čistoće koju je svaka osoba pozvana ži-vjeti s obzirom na svoje životno odnosno bračno stanje. U život-no stanje s obzirom na spolni život na osobit način spada i dob osobe jer je spolni razvoj veoma osjetljiv proces koji se ne doga-đa samo na biološkoj nego i na svakoj drugoj dimenziji ljudskog života. Stoga uredan spolni život nužno uključuje odgoj za spo-sobnost vladanja samim sobom, a ispravan odnos prema tijelu na spolnom području možda bi se mogao najjasnije dočarati us-poredbom sa sportašima kojima nije potrebno objašnjavati da bez discipline nije moguće ostvariti dobre rezultate.


U Africi, kao ni u mnogim zemljama srednje Euro-pe, psovke uopće ne po-

stoje u rječniku. Često se upravo po psovci u inozemstvu, među stotinama drugih, prepoznaje naš (balkanski) čovjek. Žalosno, ali istinito!

Znameniti starogrčki pripovje-dač Ezop bio je siromašan rob. Jednom ga gospodar pošalje trgov-cu rekavši mu: “Kupi mi najbolju stvar koju tamo nađeš.” Ezop ode i kupi jezik. Gospodar mu začu-đeno reče: “Pa zar je to od svega najbolje što ima na tržnici?” “Da”, odgovori Ezop, “jezik je najbolja stvar od svega, jer čovjek jezikom hvali božanstvo i pobožno moli, uči istinu i krjepost, unosi mir među ljude, tješi žalosne, savjetu-je one koji sumnjaju, brani pravdu i čini mnoga druga dobra.” “Bravo, Ezope!”, klikne gospodar, “sutra ćeš mi kupiti najgoru stvar!” Ezop sutradan ponovno ode trgovcu i opet kupi jezik. Gospodar vrlo uznemiren uzvikne: “Kako je-zik može biti najbolja i najgora stvar?!” Ezop protumači: “Jezik je i najgora stvar, jer njime zle oso-be preziru vjeru, uče zlo, govore laži, ogovaraju i kleveću, siju sva-đu, bližnjega nepravedno žaloste, varaju druge, izdaju pravdu i čine još mnoga druga zla.”

PSOVKA

Psovači ponižavaju BogaJezik je organ koji se može

upotrijebiti i zloupotrijebiti. Naše riječi dakle mogu biti lije-pe i ružne. One su toliko važne jer besmislenost psovke je snaga u našem jeziku i u riječima koje izgovaramo. Zato Biblija kaže: “Smrt i život u vlasti su tvoga je-zika.” To znači da svojim jezikom možemo sebi sijati život ili smrt. Riječima dakle hvalimo, slavi-mo, blagoslivljamo, pjevamo, molimo... ali riječima također proklinjemo, đavlu predajmo, stvaramo mržnju, ogovaramo, klevećemo...

Vrli Hercegovci pjevaju u gan-gi, između ostaloga, i ovo: Da je Isus Hercegovac bio, tko bi njega razapeti smio? Pitam se: Zar Te igdje itko razapinje kao tvoj “vjerni” hrvatski narod? Potaknut ne samo ovim napje-vom nego i prekrasnim tekstom što ga na nekom mjestu nađoh, želim sa svima vama podijeliti kratko razmišljanje o psovci, ali i ogorčenje u najmanju ruku, što se uopće o ovome treba pisati.

U Starom zavjetu čitamo tekst: “Izvedi psovača iz tabora. Potom svi oni koji su ga čuli, neka sta-ve svoje ruke na njegovu glavu. A onda neka ga sva zajednica kamenuje. Poslije toga ćeš ovako prozboriti Izraelcima: „Tko god opsuje Boga svoga, neka snosi

svoju krivnju; tko izgovori hulu na ime Jahvino, neka se smakne, neka ga sva zajednica kamenuje; bio stranac ili domorodac, ako pohuli ime Jahvino, mora mrije-ti.” Znam da na Miljevcima ima dovoljno kamena, ali ne znam ima li ga dovoljno da se izvrše sva kamenovanja bogo/psova-ča! Ne trebamo kamenovati, jer Isus vrlo lijepo reče: “Tko je od vas bez grijeha, neka prvi na nju baci kamen” (Iv 8,7), ali se mo-ramo zamisliti nad tekstom koji slijedi o besmislenosti psovke.

S religijskoga stajališta:a) psovka je pljuvanje Bogu u lice;b) njome psovač ponižava Boga;c) psovka vrijeđa sve kojima je Bog najveća svetinja.

S kulturnoga motrišta:a) psovka je znak nekulture i jezičnoga siromaštva;b) psovka je pasji govor: pas, psa - psovati, psovka (lajanje);

c) psovka je nerazumna, jer je usmjerena protiv Boga kojega psovač redovito ne drži krivim za svoju ljutnju; ona je neshvatljiv način pražnjenja vlastite agresivnosti.

Sa zdravstvenoga gledišta:a) psovka svjedoči o unutarnjem osjećaju nesigurnosti, straha i manje vrijednosti, razara živce;b) ostavlja prazninu, nemir, nezadovoljstvo; c) psovka stvara jednu vrstu duhovne šizofrenije koja prelazi u duševnu šizofreniju.

S pedagoškoga stajališta:a) psovka truje ljudsku dušu okrutnošću;b) psovka daje loš primjer: psovaču ništa nije sveto;c) zagađuje duhovnu atmosferu i stvara psovački mentalitet.

S nacionalnoga stajališta:a) dok naši psovači ratuju protiv Boga, mi kao narod nemamo u koje ime očekivati njegovu pomoć;b) dok milijuni molitelja stvaraju obrambeni štit oko našega naroda, istodobno naši psovači svojim „raketama“ probijaju taj štit i omogućuju neprijateljski prodor;c) u očima kulturnih ljudi i naroda svaki naš psovač prikazuje Hrvate kao neuljuđene prostake, pa tako sramoti svoj narod.

S prosudbe koristi:a) psovka nikad ništa i nikome ne koristi;b) psovač ruši izvor i oslonac ljudskoga dostojanstva, pa stoga gubi pravo na poštovanje u društvu;c) psovači neće gledati lica Božjega, kaže Sveti Pavao.

Ne zaboravimo da smo i mi dionici grijeha ako nismo opo-menuli “brata” svoga! Ne dopu-stimo da nam đavao po psovci ukrade Božji mir, sreću i jednom, ako Bog dadne, vječni život. Pa-metnu dosta!

don Mladen Šutalo


Sakrament bolesničkog pomazanjaUvod

Sakrament bolesničkoga po-mazanja jest otajstvo u kojemu se ostvaruje osobni čin Sina Božjega kojim udjeljuje kršteni-ku zdravlje duše i tijela. Tim se bogoštovnim činom očituje vjera krštenika i Crkve u spasenjsko djelovanje Isusa Krista. Čitamo kod sv. Marka, 6, 12. kako Apo-stoli “mnoge su nemoćnike ma-zali uljem ioni su ozdravljali.“ To je Crkva nastavila. Ona je kao temeljni sakrament u tom spa-senjskom događaju - sakramentu – kroz povijest - očitovala jedin-stvo božanske i ljudske stvarno-sti. Od XI. stoljeća do prve kon-stitucije II. vatikanskog sabora Sacrosanctum Concilium – Sveti sabor, sakrament bolesničkoga pomazanja nazivao se je sakra-ment posljednjeg pomazanja – posljednje pomasti. U konsti-tuciji II. vat. sabora koja počinje riječima Sveti Sabor, rečeno je da je sakrament „posljednje po-mazanje“ bolje zvati „bolesničko pomazanje“ i tako ga od tada službeno nazivamo: bolesničko pomazanje. Taj se sakrament, po-sredstvom Crkve, daje vjerniku „zbog bolesti i starosti“(S C, br. 73). Tako, Crkva po primjeru Isusa Krista, posebno čini do-bro krštenicima i tako nasljeduje svoga Ustanovitelja koji je,kako nam svjedoče Evanđelja, sve ozdravljao. Crkva, kao Otajstve-no Tijelo Kristovo i Narod Božji, poput Isusa Krista, uvijek je vo-dila brigu o vjernicima, posebno o bolesnicima i starcima te se kroz cijelu svoju povijest skrbi-la za njih jer su se oni u svojim patnjama naviše približili Kristu

koji je za nas bio mučen do smr-ti, smrti na Križu. On je ljudske boli ponio sa sobom na drvo kri-ža.

Budući da smo do sada u glasilu župe Miljevci - „Miljev-ci“ –govoreći o posvetiteljskoj službi Crkve, prikazali ukratko šest svetih sakramenata, u ovo-me broju „Miljevci“ progovorit ćemo o sakramentu bolesnič-koga pomazanja koji je jedan od sedam svetih sakramenata. Sakramentom bolesničkog po-mazanja Crkva vjernike prepo-ručuje trpećem i proslavljenom Gospodinu Isusu Kristu da ih podigne i spasi. To čini kada cr-kveni službenik maže vjernike uljem te izgovarajući riječi koje su propisane u bogoslužnim knjigama. Subjekt je sakrament bolesničkog pomazanja krštena osoba, tj. vjernik koji je bole-stan. Svrha je sakramenta da se vjernik podigne i spasi te posti-gne ozdravljenje duhovno i tjele-sno (usp. Jak 5, 14-16) i potiče se vjernika da se tako oslobođen od grijeha sjedini s mukom i smrću Isusa Krista kako bi, i kao takav, pridonio dobru Božjega Naroda.

Slavljenje bolesničkog pomazanja

Materija bolesničkog pomazanja

Crkveni zakonodavac u važe-ćem crkvenom Zakoniku, kao materiju sakramenta bolesnič-kog pomazanja traži „maslino-vo ili drugo biljno ulje.“ Ta ulja posvećuje ili blagosliva biskup

ili koji je izjednačen dijecezan-skom biskupu i svaki prezbiter, ako zahtijeva potreba, ipak u slavlju sakramenta (kan. 999). Za bolesničko pomazanje: „ Žu-pnik neka pribavi sva ta ulja od svoga biskupa i neka ih pomno i dolično čuva“(kan. 999, § 2). Staro ulje se može upotrebljavati samo u nuždi. Sveto ulje se čuva u prikladnoj posudici. Nakon pomazanja, tj. obavljenoga obre-da, treba pamuk namočen uljem spaliti.

Forma bolesničkog pomazanja

Bolesničko pomazanje se mora „brižno obaviti riječima“ onako kao to traže liturgijske knjige. Bolesnika treba pomazati „na čelu i ili na drugom dijelu tijela“ , redovito na rukama. Pomaza-nje treba obaviti služitelj svojom rukom, osim ako važan razlog savjetuje upotrebu pomagala.“ Dok se bolesnik maže, sveće-nik izgovara određenu formu-lu: “Ovim svetim pomazanjem i svojim preblagim milosrđem neka ti pomogne Gospodin i mi-lost Duha Svetoga, da te slobod-na od grijeha spasi i milostivo podigne.“

Posebna briga za bolesnike i stare

Crkveni zakonodavac traži da se pastiri i bližnji, posebno rodbi-na, prijatelji, medicinsko osoblje i drugi pobrinu da se bolesnici, „ako je moguće“ priprave za sa-krament još dok je bolesnik pri pameti. Mnogi krivo shvaćaju sakrament bolesničkog pomaza-

nja misleći da se ovaj sakrament dijeli pred samu smrt zaborav-ljajući da se ovaj sakrament po-djeljuje starcima i bolesnima za zdravlje duše i tijela. Posebno treba imati u vidu krivo djelo-vanje samozvanih „lažnih kariz-matika“ koji na svojim seminari-ma pomazuju zdrave i bolesne i time dovode u pitanje valjanost sakramenta. Treba imati u vidu da je bolesničko pomazanje sa-krament živih, tj. onih koji su bolesni i stari i da taj sakrament ne može dijeliti bilo tko i ne bla-goslovljenim uljem. Župnici bi trebali poučiti vjernike, posebno obitelji, da na vrijeme priprave bolesne ili starce da je sakra-ment bolesničkoga pomazanja djelotvorno sredstvo spasenja te da budu solidarni s bolesnima i starcima, jer „Ako u Kristovu tijelu, u Crkvi, pati jedan, onda s njim supate i svi ostali udovi“ (1Kor 12, 26).

Različiti načini slavljenja bolesničkog pomazanja

Već smo naglasili da sakra-ment bolesničkoga pomazanja treba dijeliti prema obredniku koji predviđa više načina slavlja: redovni obred (br. 64-79): slav-ljenje pod misom (br. 80-82) ili izvan mise (br. 83-92); pomaza-nje u skupini za više bolesnika. Pomazanje s drugim sakramen-tima: pokora, potvrda (br. 115); obred bez popudbine (br.134). Ovdje treba upozoriti djelitelje sakramenta bolesničkog poma-zanja da se bolesničko poma-zanje više ne podjeljuje uvjetno kao prije.


Mnogi se dive životu i djelima sv. Franje, ali nama je važno vidjeti

vjeru koja je hranila cijeli njegov život. Sve divne stvari koje je sv. Franjo činio tijekom svoga života izvirale su iz dubina njegove vje-re. Zato treba izbjeći pogrešku razdvajanja našeg života i naših djela od naše vjere. Ako nam je vjera slaba i plitka i naša djela za Gospodina također će biti slaba i plitka. Jaka vjera hrani junačka djela. To najbolje dokazuje život sv. Franje Asiškog.

Važno je shvatiti da se Franjo nije rodio kao gotov svetac, nego da je malo po malo rastao u vjeri i ljubavi prema Bogu i bližnje-mu, tj. u svetosti. Bio je običan mladić koji je volio društvo i za-bave. Razmišljao je kako će jed-noga dana postati slavni vitez. No tada se Bog počinje uplitati u njegov život. Imao je 23 godi-ne. Najprije sanja san u Spoletu, zatim pobijedivši sebe utiskuje gubavcu poljubac. Godinu dana poslije Raspeti mu progovara u sv. Damjanu: „Franjo, idi i po-pravi mi kuću koja se ruši.“ On počinje popravljati crkvice, ali još ne shvaća pravo što Bog od

njega želi. U Porcijunkuli je čuo evanđelje u kojem Isus šalje svo-je učenike propovijedati kraljev-stvo Božje te im govori: „Ne stje-čite zlata, ni srebra, ni mjedi sebi u pojase, ni putne torbe, ni dviju haljina, ni obuće, ni štapa“ (Mt 10, 9-10). Te riječi je Franjo shva-tio kao da su baš njemu upućene i tada je uskliknuo: „Ovo je ono što hoću, ovo je ono što tražim, ovo želim cijelim srcem izvršava-ti!“ Tada je Franjo u potpunosti shvatio da Bog od njega želi da živi po svetom evanđelju. Što u evanđelju pročita da to što do-slovnije provodi u život. Odmah je s prvom svojom braćom pošao propovijedati evanđelje šaljući ih dva po dva na sve četiri strane svijeta. Franjo je dugo tražio svoj životni put koji mu je Bog odre-dio. Nakon mnogo razmišljanja, unutarnje borbe i molitve, u 27. godini života, Franjo spoznaje smisao svoga života. Franjo je, kao što vidimo, dugo tražio svoj životni poziv kao i mnogi mladi danas. On nam je ohrabrenje u našim traženjima i krizama jer je padao i dizao se, bio potišten i oduševljavao se za ideale. On nam želi reći: „Budi hrabar u

traženju istine svoga života jer tko god traži, naći će i tko kuca, otvorit će mu se!“

Sveti je Franjo prema euhari-stiji gajio posebno poštovanje, stoga u Oporuci piše: „I Gospo-din mi dade toliku vjeru u crkva-ma, da sam ovako jednostavno molio i govorio: ‘Klanjamo ti se, Gospodine Isuse Kriste, ovdje i po svim crkvama tvojim koje su po cijelome svijetu, i blagosliv-ljamo te, jer si po svome svetom križu svijet otkupio.’“

Franjo se, također i u svojim spisima, zanima za euharistiju više negoli za bilo koje drugo otajstvo, i posebno inzistira na stvarnoj Isusovoj prisutnosti. Stoga piše: „Ništa tjelesno na ovom svijetu od samog sveviš-njeg Sina Božjega ne zapažam, osim njegova presvetog Tijela i presvete Krvi... I hoću da se ove presvete tajne iznad svega štuju i časte i čuvaju na doličnim mje-stima.“ „Osuđeni su svi koji su vidjeli Gospodina Isusa Krista kao čovjeka, a nisu ga gledali i vjerovali po Duhu i božanstvu kao pravog Sina Božjega. Isto tako osuđeni su svi koji vide sakrament Tijela Kristova, koji

Služitelj bolesničkoga pomazanja

Bolesničko pomazanje valjano dijeli svaki svećenik (prezbiter i biskup). Redoviti su djelitelji sakramenta bolesničkoga poma-zanja dušobrižnici, tj. župnici, župni vikari, kapelani, (sna-gom same službe – ex officio), a izvanredni ili ne redoviti djelite-lji su svi i samo svećenici koji taj sakrament trebaju podijeliti iz ljubavi prema dušama s tim da trebaju imati, barem pretpostav-ljeni pristanak dušobrižnika. U tom smislu je svakom svećeniku dopušteno nositi sa sobom bla-goslovljeno ulje. Katolički prez-biter i biskup mogu podijeliti bolesničko pomazanje članovi-ma pravoslavne, predkalcedon-ske i kalcedonske istočne Crkve. Drugim kršćanima koji nisu u zajedništvu Katoličke crkve, ka-tolički svećenik smije podijeliti bolesničko pomazanje u slučaju kada oni svojevoljno traže, a ne mogu bez teškoća doći kod svo-ga služitelja. Za takve slučajeve se traži da svjesno i voljno oči-tuju katoličku vjeru o tom sakra-mentu. „Onoga službenika koji se ne bi držao crkvenih zakona zbog zabranjenoga zajedništva u bogoslužju, neka se kazni pra-vednom kaznom.“(kan. 1365).

Primatelj bolesničkoga pomazanja

a) Bolesničko pomazanje se može podijeliti samo onoj živoj osobi koja je krštena (ne kate-kumenima!) i koja je sposobna služiti se razumom te se počne nalaziti u pogibelji zbog bolesti ili starosti, tj. onom kršteniku kome je zdravlje „ozbiljno ugro-ženo zbog bolesti i starosti“, po-sebno prije kirurškog zahvata. Ovdje upozoravan vjernike da se ni kojem slučaju bolesničko po-mazanje ne može podijeliti osobi koja je već sigurno umrla. U slu-čaju ozbiljne sumnje je li osoba umrla ili nije onda se bolesničko pomazanje može podijeliti.

b) Taj se sakrament može po-noviti, ako bolesnik, pošto je prizdravio, ponovno teško oboli ili ako se za trajanja iste bolesti zdravstveno stanje pogoršalo od-nosno pogibelj povećala; može se također podijeliti i djeci „ako su došla do dobi rasuđivanja.“

c) Crkveni zakonodavac je propisao: „Neka se bolesničko pomazanje ne podjeljuje onima koji tvrdokorno ustraju u očito teškom grijehu“(kan. 1007). U slučaju da osoba svjesno i hoti-mično ustraje u teškom grijehu, takvome se nikako ne smije udijeliti bolesničko pomazanje. U slučaju da za tvrdokornog grešnika koji se ne kaje niti pri-je smrti, bolesničko pomazanje traže drugi da mu se udijeli, slu-žitelju je zabranjeno takvome podijeliti bolesničko pomazanje. Ako je bolesna ili stara osoba u takvoj situaciji da ništa ne može kazati ni riječima ni znakovima,

onda djelitelj treba razborito procijeniti svaki slučaj i odredi-ti što učiniti; kada je osoba u nemogućnosti da se ispovjedi i pričesti, onda joj se može udi-jeliti bolesničko pomazanje, ali u takvom slučaju treba imati u vidu da je bolesničko pomazanje „najdjelotvornije sredstvo spase-nja“.

ZaključakKod bolesničkog pomazanja

treba se držati liturgijskih propi-sa (Red bolesničkog pomazanja) i kanonskoga prava kako je to propisano u kan. 998-1007. Za-vršavajući ovo kratko razmišlja-nje o sakramentu ozdravljenja, točnije bolesničkog pomazanja, podsjećam cijenjene čitatelje na riječi koje je Crkva na II. vati-kanskom saboru, u dogmatskoj konstituciji o Crkvi - Lumen gen-tium, u br. 11. naglasila: “Svetim pomazanjem bolesnika i moli-tvom prezbitera sva Crkva pre-poručuje bolesnike patničkom i proslavljenom Gospodinu da ih pridigne i spasi.“Ovim riječima pridodajemo govor Sv. pisma koje Sv. Jakov upućuje i nama danas: „Boluje li tko među vama? Neka dozove starješine (prez-bitere!) Crkve! Oni neka mole nad njim mažući ga uljem u ime Gospodnje pa će molitva vjere spasiti nemoćnika; Gospodin će ga podići, i ako je sagriješio, oprostit će mu se“(Jk 5, 14-16). U ovoj godini vjere, treba nam vjera u Isusa Krista i njegovu Crkvu kao i prakticiranje svetih sakramenta da bismo s Kristom suuskrsli.

Fra Jure Brkan

Vjera u životu svetoga Franje


svećeničke ruke posvećuju na oltaru po riječima Gospodi-novim pod prilikama kruha i vina, a ne gledaju i ne vjeruju po Duhu i božanstvu da je zbilja presveto Tijelo i Krv Gospodina našega Isusa Krista. Eto, on se svaki dan ponižava, kao što je nekoć s kraljevskog prijestolja sišao u krilo Djevice, tako svaki dan dolazi k nama u poniznom obličju, svaki dan silazi iz krila Očeva na oltar po svećenikovim rukama. I kao što se svetim apo-stolima pokazao u pravom tijelu, tako se i nama danas pokazuje u svetom kruhu; kako su oni gledajući njegovo tijelo vidjeli samo tijelo, ali promatrajući du-hovnim očima vjerovali su da je on Gospodin Bog, tako i mi, vi-deći tjelesnim očima kruh i vino, gledajmo i čvrsto vjerujmo da je živo i stvarno njegovo presveto Tijelo i Krv. Na taj je način Bog nazočan među svojim vjernici-ma kako sam kaže: ‘Evo, ja sam s vama do svršetka svijeta.’“

Ova duboka promišljanja o otajstvu euharistije otkrivaju nam čvrstu Franjinu vjeru u eu-haristijskog Isusa koji je htio na vidljiv način s nama ostati pod prilikama kruha i vina. Sveta misa mu je bila središte života i dana, izvor iz kojeg je crpio snagu za svakodnevni život i cilj kojemu je težio potpunim pre-danjem. Bez svete mise i pričesti nije mogao živjeti. Franjo nam je primjer da rastemo u vjeri kroz čestu svetu ispovijed (jednom mjesečno) i redovito primanje svete pričesti. Ne možemo reći da stvarno volimo Isusa ako dolazimo na svetu misu, a ne pričešćujemo se. Isus je svugdje prisutan, ali na poseban, vidljiv i

čudesan način prisutan je u Pre-svetom oltarskom sakramentu. Svugdje se možemo i trebamo moliti, ali primiti živoga Isusa u svetoj pričesti možemo samo u euharistijskom slavlju. Zato nas Isus poziva kao prijatelje na gozbu svoje ljubavi i nudi nam se kao duhovna hrana od koje živi naša duša i raste naša vje-ra. „Tko blaguje tijelo moje i pije krv moju, ima život vječni i ja ću ga uskrisiti u posljednji dan“ (Iv 6,54).

Od trenutka kad mu je Isus po evanđelju progovorio u Porcijun-kuli za Franju evanđelje postaje knjiga nad knjigama. Evanđelje postaje pravilo života za njega i svu braću koja žele živjeti kao on. Franjo je svjestan da mu Isus osobno govori kada čita Sveto pi-smo zato često otvara evanđelje s vjerom da će mu Isus otkriti što treba činiti u određenom tre-nutku života. Kad Bernardo želi poći za njim, Franjo mu kaže: „‘Ako riječi hoćeš potvrditi či-nima, rano u jutro pođimo u cr-kvu; uzet ćemo evanđelje, pa od Krista zatražimo savjet’. Tako o svanuću uđoše u crkvu. Pošto se najprije pomoliše, otvoriše evan-đelistar, odlučivši da će napraviti ono što im najprije bude savje-tovano. Otvoriše knjigu, a Krist je u njoj iznio svoj savjet: ‘Ako hoćeš biti savršen, hajde prodaj sve što imaš i podaj novac siro-masima’. I drugi put otvoriše, a oko im zape na riječi: ‘Ništa ne uzimajte na put!’ Učiniše to i tre-ći put te nađoše riječi: ‘Ako tko hoće ići za mnom, neka se odre-če samoga sebe.’“ „Spomenutim je ljudima Bernardu, naime, i Petru rekao: ‘Braćo, ovo je naš život i Pravilo sviju onih koji se

htjednu pridružiti našoj družbi, pođite, dakle, i izvršavajte što ste čuli.’“ Vidimo s kojim je povjere-njem sluga Božji čitao evanđelje i s kojim ga je žarom i odlučnošću provodio u život. Toma Čelanski piše: „Najveća njegova odluka, posebna želja i vrhovna nakana bijaše: uvijek i u svemu opslu-živati sveto evanđelje.“ Kad je bio bolestan te nije mogao ići na svetu misu molio je braću da mu pročitaju odlomak evanđelja koji se taj dan čitao u crkvi. Fra-njo je rastao u vjeri tako da je na misi pažljivo slušao i u molitvi pobožno razmatrao Božju riječ te ju nastojao primijeniti u svom svakodnevnom životu. To je ono što i mi trebamo činiti svjesni da vjera dolazi od slušanja Božje ri-ječi.

Kad čitamo Sveto pi-smo trebamo obratiti pažnju na tri stvari. Prvo, trebamo ga čitati u molitvi, iskreno moleći Duha Svetoga da nam udjeli pravo ra-zumijevanje odlomka koji čita-mo. Drugo, Božju riječ trebamo čitati s vjerom da mi Bog osobno želi progovoriti i dati mi važne upute za svakodnevni život. Tre-će, Sveto pismo trebamo čitati s iskrenom željom za obraćenjem, tj. biti otvoreni da Bog po svojoj riječi oblikuje naše misli, mijenja naše planove, raskrinka grijehe u kojima živimo, ojača našu vje-ru i pročisti ljubav. Ako budemo ustrajno čitali Sveto pismo i s ljubavlju primali Tijelo Kristo-vo postajat ćemo, iz dana u dan kao Sv. Franjo, sve sličniji Kristu i biti svjedoci svoje vjere onima koje nam je Bog stavio na naš ži-votni put.

fra Marin Grbešić

U ponedjeljak, 14. siječnja 2013., proslavljena je svetkovina Imena Isusova, koja je zadržala datumsko

obilježje 14. siječnja kako se obilježavalo do reforme liturgijskog kalendara. Euharistij-sko slavlje, s početkom u 11 sati, predslavio je fra Ivan Lelas, gvardijan na Krapnju, uz koncelebraciju župnika fra Ivana Maletića i još devet svećenika. Pjevani dio misnog slavlja animirao je naš zbor odraslih iz župe i visovački novaci.

U prigodnoj propovijedi fra Ivan se osvr-nuo na značenje Imena Isus i kako to Ime sadrži i izražava čitavu kršćansku vjeru, Ime koje mu je nadjenuo sâm Bog, očitujući kroz to Ime svoju spasiteljsku snagu po kojoj smo svi mi spašeni. Isus je Ime koje je ovladalo životom

cijele Crkve i čija snaga traje kroz sva vremena. Svi kršćani se ponose tim presvetim Imenom, koje je upisano u srcima svih vjernika slovima Duha Svetoga.

Na kraju misnog slavlja, svima prisutni-ma se obratio i zahvalio miljevački župnik, posebno zahvalivši fra Ivanu Lelasu i osta-lim koncelebrantima. Fra Ivan Lelas se ta-kođer obratio svim prisutnim vjernicima, tražeći da se mole za svećenike da ne posu-stanu u borbi protiv zala vremena u kojem živi-mo i da ustraju na svome putu, „bivajući pravi primjeri pastirâ koji, hodajući stopama Isusa Krista, vode svoju Crkvu ka vječnom svjetlu – Bogu Ocu“.

Nakon misnog slavlja, druženje je nastav-ljeno za bratskim stolom u župnoj kući.

PROSLAVA SVETKOVINE IMENA ISUSOVA

Ime po kojem smo svi spašeni


U Zagrebu je 8. veljače 2013. godi-ne, u restoranu Stara zagrebač-ka škola u Utrinama održana

druga Miljevačka večer u Zagrebu. Tom prigodom okupilo se oko 130 Miljevča-na i njihovih prijatelja i gostiju koji su proslavili formiranje i registriranje udru-ge MILJEVAČKI SABOR U ZAGREBU. Proslavi su, među ostalim, nazočili i zagre-bački gradonačelnik, gospodin Milan Ban-dić, zamjenik gradonačelnika grada Drni-ša, gospodin Nikola Lovrić, te miljevački župnik fra. Ivan Maletić.

Uz glazbu i pjesme Đanija Stipaničeva, voditeljicu Lady Oreb, vedrom i ugodnom raspoloženju pridonijela je i bogata tom-bola na kojoj je izvučeno 35 dobitnika (nekoliko umjetničkih slika, knjiga, paketi vina, čaša i prehrambenih proizvoda, dva

video-recordera, LCD televizor, wellnes vikend za dvije osobe u hotelu Olimpija u Vodicama...)

Sponzori tombole bili su: Neven Kulu-šić, Josip Stojanović - Jolly, Šime Vatavuk, Šime Škeljo, mesnice Beloslavec, sv. Ivan Zelina, Mesnica Prežec, Renato Ognjen, Vinko Ivić, Ivica Lovrić, Bel – Cro Milje-vačka pršutana, Vinoplod Šibenik, Vina-rija Kutjevo, Zagrebačka pivovara, Dugi Z – 95, Župni ured u Miljevcima, Branko Stojanović i dr.

Miljevačku večer u Zagrebu sponzori-rali su: Joso Skelin, Josip Sojanović- Jolly, Krešimir Škeljo, Branko Stojanović, Šime Vatavuk i mesnica Palić.

Svima se najsrdačnije zahvaljujemo i vidi-mo se sljedeće godine u još većem broju.

Tajnica: Anka Kulušić

MILJEVAČKA VEČER U ZAGREBU

financijska sredstva. Cjelokupna obnova onoga što smo planirali i što bi bilo dobro da se napravi iznosi više od 250.000 eura. U obnovi crkve Imena Isusova kao i u izgradnji napravljenih objeka-ta svesrdnu pomoć imali smo od raznih ministarstava naše Drža-ve, ali nažalost, sad je to izostalo pa od Vas, dragi miljevčani, tra-žim pomoć.

Svaka kuna, euro ili dolar do-bro će nam doći. Na poseban način bi bilo dobro da mi se jave i oni Miljevčani koji imate finan-cijsku mogućnost da isfinancira-te izgradnju pojedinih stavki kao npr: mramorni oltar 30.000 eura,

MILJEVČANIMA U DOMOVINI I SVIJETU

Obnova crkve sv. Petra i Pavla

kameni pod u crkvi 12.000 eura, nove drvene klupe 15.000 eura, drvena vrata i prozori 7000 eura, elektroinstalacije 5000 eura… Vaše ime bismo stavili na spo-men-ploču kao trajni znak Vaše dobrote za buduće naraštaje.

Ovo pismo šaljem svima oni-ma za čije adrese znam, ali ako netko zna za druge Miljevčane do kojih neće doći ovo pismo, toplo Vas molim da ih upoznate s ovom nakanom i molbom za fi-nancijsku pomoć.

Srdačno zahvaljujem na vašoj dobroti i molim za Vas…

Mir i dobro!Fra Ivan Maletić, župnik

Dragi moji Miljevčani, obraćam Vam se ovim okružnim pismom s ci-

ljem da Vas upoznam s namjera-ma oko obnove crkve sv. Petra i Pavla u Širitovcima.

Naime, nakon uspješne obno-ve crkve Imena Isusova u Drinov-cima i svih ostalih građevinskih radova koji su napravljeni u po-sljednje tri godine (dvije mrtvač-nice, zidovi oko oba naša groblja, vjeronaučna dvorana u Drinovci-ma…), na red je došla i obnova crkve sv. Petra i Pavla. Crkva ove godine slavi stotu obljetnicu iz-gradnje kakvom je mi poznaje-mo u današnjem obliku. Ona je napravljena na temeljima stare crkve sv. Pavla koja datira još iz predturskog razdoblja.

U planu nam je obnoviti cr-kvu izvana i unutra. S obzirom na to da su se na crkvi pojavile značajne pukotine, potrebno je sanirati temelje crkve, napraviti izolaciju kako kapilarna vlaga ne bi više prodirala u zidove, obiti sljubnice (fuge) i nanijeti nove. Iznutra ćemo staviti hidro i termoizolaciju i novi pod od kamenih ploča, obiti žbuku koja otpada zbog prodiranja kapilar-ne vlage i postaviti nove elektro-instalacije i nanijeti novu žbuku. U planu nam je napraviti novi mramorni oltar kakav je nekoć bio u crkvi prije rušenja 1969.g. Izrada novih vrata i prozora kao i sve stolarije u crkvi jedna je od stavki predviđene napravljenim Troškovnikom crkve.

Za cjelovitu i stručnu sanaciju i obnovu potrebna su nam velika


Nakon višemjesečne pri-preme, 26-orica mladih Miljevčana, prvi put su

u ovoj župi primljeni u Franje-vačku mladež. Svečanost pri-manja održana je u sklopu trod-nevnice zaštitniku župe Imenu Isusovu, 12. siječnja 2013. u crkvi Imena Isusova. Misu je predvodio duhovni asistent ši-bensko-zadarskog područnog bratstva fra Ivan Lukač, župni vi-kar u Kninu u koncelebraciji sa župnikom Miljevaca fra Ivanom Maletićem, župnikom Lišana fra Damirom Ćirom Ćikarom, župnim vikarom Drniša fra Ma-rijom Radmanom, župnim vika-rom Gospe van Grada – Šibenik fra Pericom Maslaćem i đako-

nom na Šubićevcu – Šibenik fra Šimunom Markulinom. U zajed-nicu Franjevačke mladeži mla-de Miljevčane primio je Marko Plavčić, predsjednik područnog bratstva. Na misi su sudjelovali predstavnici Frame iz Drniša, Lišana, Knina, Šibenika: Gospa van Grada, Šubićevac i Meterize. Nakon misnog slavlja čestitku novim framašima uputio je i fra Jure Hrgović, provincijski promi-catelj duhovnih zvanja i duhovni asistent.

Na licima mnogih roditelja, djedova i baka kao i svih župlja-na Miljevaca, osjetila se radost i podrška zbog novih framaša, ali i zbog velikog mnoštva mladosti koja je bila u našoj crkvi i koji su

PRIMANJE U FRAMU

POSEBAN DAN ZA NAŠU ŽUPU

Gverić AntoniaGverić Josip

Gverić MartinaGverić Matea

Jurašin KristinaKulušić Joso

Lovrić AntonioLovrić Filip

Lovrić LucijaLovrić LucijaLovrić MarioLovrić Petar

Malenica IvanPilić Ivana

Pulić BarbaraPulić Irena

Puljić DanijelaPuljić IvanPuljić JosipPuljić Josipa

Samodol AnitaStojanović AntonelaStojanović Kristina

Šostera AnđelaVatavuk IvanVatavuk Maja

Kao mlado, točnije novoo-snovano bratstvo Frame, osjećali smo da moramo

nešto učiniti za svoju župu. Od-lučili smo pokazati našim župlja-nima tko su mladi na Miljevcima i čime se bave te smo stoga or-ganizirali Božićni koncert koji se održao u sklopu humanitarnog Božićnog turnira.

Priprema samog programa je iziskivala mnogo truda i upornosti, rada i dugotrajnih proba. Trema prije nastupa, ali i mnogo sreće i veselja, is-punjavali su naša srca jer smo

BOŽIĆNI KONCERT NAŠE FRAME

ZNALI SMO DA ČINIMO DOBRO

znali da činimo nešto dobro. Program se sastojao od božić-nih meditacija, crkvenih ali i modernih božićnih pjesama što se publici posebno svidjelo. Također smo podijelili darove našoj djeci u vrtiću kao i ško-larcima u Osnovnoj školi Stje-pana Radića na Miljevcima što

svojom pjesmom i razdragano-šću slavili Boga. Posebne pohva-le i zahvala drniškoj Frami na od-ličnom predvođenju pjevanja…

Slavlje se nastavilo i u vjerona-učnoj dvorani uz domaće delici-je, ali najviše uz pjesmu i radost svih okupljenih.

Zasigurno da je ovo bio jedan od posebnih dana za našu župu i sve župljane – Bogu hvala!

su ih osigurali članovi župnog Caritasa. Puna dvorana i plje-sak zadovoljnih župljana bili su nam najveća nagrada i vjetar u leđa za daljnji rad, pa se tako nadamo da je ovo bio samo prvi od mnogih koncerata koji ćemo kao Frama održati.

Frama Miljevci

U FRAmU SU pRImljeNI:

20 Uskrs 21

Pozivnica10. godišnja sjednica

M I L J E VA Č KO G s a B o R a

Od ržat će se 4. ko lo vo za 2012. (su bo a) u 11.00 sa ti u ko n gres noj dvo ra ni sa mos tana na Vi sov cu

N E K A T R A J E L O Z A NA Š A

PROG RAM10.30 Po la ga nje vi je na ca is Pred križa Po gi nu lim bra ni te ljima i bis te Prvome hrva t skom Pre d sjed niku

10.45 oku P lja nje na sti ni ca ma i Pri je voz na vi so vac

11.00 sjed nica mi ljevač kog sa bo ra

13.00 dom jenak

20.00 festival ojkavice

Jedanaesta godišnja sjedni-ca Miljevačkog sabora odr-žat će se u subotu između

Gospe od Anđela i Velike Gospe, ove godine je to 10. kolovoza, tradicionalno na Visovcu.

I program godišnje sjednice našega Sabora je tradiciona-lan. U 10.30 sati je polaganje vijenaca ispred križa poginu-lim braniteljima i biste prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Slijedi oku-pljanje na Stinicama i u 10.45 prijevoz na Visovac. Sjednica miljevačkog sabora u visovač-koj kongresnoj dvorani zapo-čima u 11 sati. Ova informaci-ja istovremeno je i poziv svim članovima miljevačkog sabora i svim miljevčanima koji vla-stitom aktivnošću žele dopri-nositi našim Miljevcima i biti članom Sabora, neka taj dan ne zaborave doći na Visovac.

U pozivnici za prošogodišnje okupljanje predsjednik Sabora fra Šime Samac je napisao:

NAJAVA 11. GODIŠNJE SJEDNICE MILJEVAČKOG SABORA

Na Visovcu 10. kolovozaMudri Propovjednik kaže:

„Sve ima svoje doba, i svaki po-sao pod nebom svoje vrijeme. Vrijeme rađanja i vrijeme umi-ranja…vrijeme rušenja i vrijeme građenja. Vrijeme plača i vrije-me smijeha…vrijeme mržnje, vrijeme rata i vrijeme mira… Što biva, već bijaše, i što će biti, već je bilo: a Bog obnavlja što je pro-hujalo“ / Pro 3,1-15/ i sve vodi svojoj svrsi.

Vjerujemo da smo ušli u vri-jeme mira i vrijeme građenja, vrijeme u kojemu se promiče osobni i zajednički boljitak, vri-jeme u kojemu umrežujemo u našim životima i u našim odno-sima osnovne vrednote koje nas čine da smo to što jesmo i ono što trebamo biti –ljudi poštenjaci koji se zalažu za osobno i opće dobro za dobro svoje domovine i svog zavičaja.

U tom vremenu, koje je prola-zna kategorija, koje se u Svetom Pismu spominje skoro 500 puta a koje je Božji dar nama ljudi-ma odvija se naš život i razna

događanja koja nas prate. Ove godine mi slavimo dva događaja: dvadesetu obljetnicu oslobođe-nja Miljevaca i desetu obljetni-cu našega Miljevačkog Sabora. I jedna i druga obljetnica imaju svoje poruke koje se mogu ovako izreći: ako smo u ovom vremenu obnove i mira radno ujedinjeni, možemo za ovo i buduće vrijeme ostvariti i ostaviti tragove čovješ-tva i vjere. Stoga budimo bolji dio tog zajedništva i čvrsta ve-riga toga lanca! Posvetimo i ovo-ga puta malo vremena za opće dobro naše Miljevačke kamen ravnice i prisutnošću na našem Miljevačkom Saboru pokažimo da nam je stalo do toga da traje loza naša.

Na dan miljevačkog sabora treću godinu za redom bio bi i Festival ojkavice, u organizaciji naše KUU Miljevci i njenog agil-nog predsjednika Drage Bačića. Vjerujemo da će se i to veče na igralištu u Drinovcima okupi-ti najbolji od najboljih, pjevači

ojkavice iz cijele dalmatinske zagore i dijaspore. Prošle dvije godine bio je to pravi doživljaj, prve godine program u kojem je nastupilo desetak KUD-ova vodio je glumac Vedran Mli-kota a prošle godine Mate Gu-lin. Miljevačka kamenravnica odzvanjala je do dugo u noć od skladnog pjevanja, program se nastavio kod župnika u Župnom dvoru. Vjerujemo da će tako biti i ove godine, da će se ta tradici-ja sa uspjehom nastaviti. KUU Miljevci i Drago Bačić osigurat će nastupe najboljih, Miljevački sabor pobrinut će se za atraktiv-nog voditelja ili voditeljicu pro-grama (ove godine vjerovatno će to biti jedna poznata TV vodite-ljica koja potiče iz naših krajeva a istovremno zna izvrsno zao-jkati), Grad Drniš osigurat će pozornicu, rasvjetu (to je prošle godine bio probem) i razglas, župnik će se i ove godine pri-hvatiti organiziranja zajedničkog nastavka u njegovu dvorištu.... Sigurno da ojkavica koja je ušla na listu UNESSCSO-ve svjetske zaštićene baštine to zaslužuje.

Naša ljetna okupljanja uz program OD Gospe(od Anđela) do Gospe (Velike), uz sve programe koji su se odvijali po-

sljednjih godina, prijedlog je ove godine oboga-titi i okupljanjem miljevačkih generacija osma-ša. Naime, prijedlog je da se tih dana okupe generacije koje obilježavaju 30, 40 i 50 godina od završetka osnovne škole.

Ove godine bila bi to generacij koja je osmi razred završile 1963. godine (uglavnom su to miljevčanke i miljevčani rođeni 1948. i 1949. godine) i koja obilježava pedeset godina od za-

Miljevčanima je poznato da je prilikom otvaranja novosagra-đene ceste do Stinica na vrhu strane, na mjestu koje mi zovemo Pozdravljenje, na vidikovcu uz spomenik Kralju Petru Svačiću, postavljena spomen ploča zahvale Gospi Visovačkoj, rad aka-demskog kipara Kažimira Hraste.

Na žalost, ploču su nepoznati vandali ukrali, već nekoliko go-dina postoji inicijativa obnove ploče. Dužni smo to i našoj Gospi visovačkoj kojoj idemo na zavjet a i graditeljima ceste. Ovako ni najljepši vidikovac nije ono što bi trebao biti. Za obnovu ploče na-pravljeni su prvi koraci, kipar Kažimir Hraste ponovno je u gipsu napravio ploču istovjetnu onoj prvoj , slijedi njeno odlijevanje u ba-kar u Ljevaonici umjetnina u Zagrebu. Za to su potrebna sredstva pa molimo sve one koji bi pomogli u realizaciji ovoga posla, da se jave župniku ili našem gvardijanu na Visovac.

Spomenik Gospi Visovačkoj

Ljetna okupljanja vršetka osnovne škole, zatim generacija koja je osnovnu školu zavaršila prije četrdeset godina, 1973. Godine (rođeni 1958. i 1959. godine) i ge-neracija koja obilježava tridesetu obljetnicu, za-vršili su osnovnu školu 1983. a generacija je to rođena 1986. i 1969. Godine. Pozivamo najagil-nije iz tih generacija da se potrude organizirati svoju generaciju, dogovoriti okupljanje i, predla-žemo, druženje u nekom od miljevačkih obitelj-skih gospodarstava, u Skelina, Galića ili Bačića. Zamoli li i one iz generacija koje su osmi razred završili 1964., 1974., i 1984. a imaju fotografi-ju svoje generacije da je dostavi župniku kako bi je objavili u Božićnom broju našega lista i tako za 2014. godinu najavili njihovo okupljanje.


U prošlom broju lista Mi-ljevci objavljena je ini-cijativa da se, nakon

uvrštenja ojkavice na svjetsku listu nemataterijalne kulturne baštine i dva održana festiva-la, upravo na Miljevcima gradi UNESCOV DOM OJKAVICE, središte gdje bi se prezenti-rao, čuvao i izučavao taj način izvornog pjevanja. Dom bi bio multifunkcionalni javni objekt namijenjen održavanju kul-turnih manifestacija u svrhu promicanja i očuvanja ojkavice u dalmatinskog zagori te izla-ganju etnografske građe sa po-dručja oko rijeke Krke.

Tada je navedeno da bi u Domu bi bila dvorana za smo-tre pjevačkih skupina, zatim prostorije za čuvanje notnih

PROJEKTI Kako bi se zaštitila UNESCO-va kulturna baština

DOM OJKAVICE I ETNOGRAFSKI MUZEJ MILJEVCI

zapisa i drugih vrijednosti koje se mogu prikupiti a svjedoče o tom vidu tradicijskog pjevanja. Bilo bi tu i mjesto za prezenta-ciju i izučavanje, organizirali bi se okrugli stolovi i rasprave na temu zaštite i očuvanja tog vida pjevanja.

U tom broju našega lista također smo najavili da će za potrebe izgradnje Doma oj-kavice župa ustupiti zemljište zapadno od gusterne. Napisa-no je da bi Grad Drniš trebao preuzeti obvezu komunalnog opremanja parcele, ishođenja dozvola za gradnju i projekti-ranja, izraženo je uvjerenje da će već u proračun našega grada za 2013., godinu to biti uvršte-no. Županija šibensko-kninska i Nacionalni park Krka, Mini-

središte dalmatinske zagore i na taj način omogući razvoj tu-rizma i kulture na širem gravi-tacijskom području. Pomoći će sigurno i Nacionalni park Krka jer je etnografska zbirka sadržaj koji bi bio namijenjen i posje-titeljima parka, ovakav projekt ima šansu i za sraedstva iz Eu-ropskih fondova. Nakon svega, započelo se i sa izradom projek-tne dokumentacije. Na inicijati-vu našega župnika i uz obećanu potporu grada i nekoliko mi-nistarstava naručena je izrada idejnih skica i izvedbenog pro-jekta. Sama dvorana imala bi mjesta za 300 gledatelja, uz sve druge prateće prstorije. Izgrad-njom doma potakao bi se razvoj turizma i kulture na širem po-dručju oko rijeke Krke, povećao

starstvo kulture i Ministarstvo regionalnog razvoja financiralo bi po jednu trećinu izgradnju Doma, navedeno je.

U medjuvremenu Župa Mi-ljevci i naž župnik fra Ivan Ma-letić napravili su svoje – očistili su parcelu i izrazili spremnost, nakon predviđene procedure, ustupiti je za izgradnju Doma. Obavljen je i razgovor sa grado-načelnikom Josipom Begonjom koji je prihvatio inicijativu i obećao založiti se da grad Dr-niš bude taj koji će, kao nosi-telj projekta, objediniti sve one koji mogu doprinjeti izgradnji doma. Vjerujemo da će to naš gradonačelnik i napraviti, da neće propustiti priliku omogući-ti da Miljevci, u dijelu očuvanja i prezentiranja ojkavice, postanu

bi se broj zaposlen a posebno bi se promicali simboli lokalne tra-dicionalne baštine našega kraja (ojkavica, crvenkapa, miljevačke utvrde, bunje,...). Cilj je u 2013, godini završiti dokumentaciju i dobiti dozvole za gradnju kako bi se, nakon zatvorene financij-ske konstrukcije, za Dan oslo-

bođenja Miljevaca 2014. godine označio početak izgradnje ovog značajnog objekta.

Na slikama su idejne ski-ce Doma ojkavice i etnograf-skog muzeja Miljevci koje je napravo arhitektonski biro Hršak&Hršak, odnosno arhi-tekti Mirna Ivić i Tin Hršak.


Vijeća mjesnih odbora u suradnji s pok. Gradonačelnikom Grada Drniša Antom Dželalijom te Gradskim vijećem Grada Dr-

niša, neposredno su ili putem vlastitih prijedloga i incijativa s naglaskom na programe, projekte i aktivnosti uspjeli nametnuti u našoj sredini sli-jedeće projekte i aktivnosti izvršene na području miljevačkih sela:

Sakupljanje građevinskog otpada na području 1. svih miljevačkih selaDjelomično izvršeno mljevenje građevinskog 2. otpadaPresvlačenje županijske ceste u dužini cca 3. 4,8 kilometara (ulaganje u visini 2,3 milijuna kuna) na dionici od raskrižja u naselju Kaočine prema Šibeniku do kraja naselja BrištaneRušenje kuće „Tetlo“ te „izmicanje“ dvorišta 4. „Mazalinove kuće“ koje je predstavljalo „usko grlo“ u prometnom smisluVeći udio u proračunu Grada Drniša 5. za potrebe vjerske zajednice čime su se djelomično osigurala sredstva za financiranje izgradnje mrtvačnica na MiljevcimaOsigurano radno mjesto komunalnog radnika 6. na održavanju miljevačkih grobljaOsnivanje te provedba izbora za vijeća 7. mjesnih odbora za području cijelog gradaRedefiniranje građevinskih područja radi 8. stvaranja preduvjeta za gradnju obiteljskih kućaU suradnji s miljevačkim saborom, 9. asfaltiranje ceste Brištani- Bogatići cca 3 km• izgradnja rotora i Brištanima (ulaganje cca • 500.000.00 kn)dobivanje na korištenje bivše škole u • Bogatićima za potrebe lokalne zajednice od vlasnika objekta Republike HrvatskeDonošenje plana uređenja Prehrambene 10. (gospodarske) zone u BrištanimaDavanje u zakup „Ekonomije“11.

Razvojni planovi i projekti Neke od želja miljevčana i smjernice, konkretni

projekti koje bi trebalo ponuditi miljevčanima i rea-lizirati ih u naredne četiri godine:

Nastavak rekonstrukcije županijske ceste 1. Drniš- Roški slapSanacija divljih odlagališta građevinskog 2. otpadaPopravak oštećenog asfalta u miljevačkim 3. naseljima i nasipanje (po mogućnosti asfaltiranje) ceste u od Vukačića do Sepera, asfaltiranje dviju ulica u gornjim Brištanima ukupno 120 m dužnih, nasipanje puta od Lalića kuće prema Čipčićima i ostalim selima, nasipanje bankina kako ne bi došlo do daljnjeg oštećenja asfalta Dovršetak rekonstrukcije ceste „miljevačkog 4. prstena“Nastavak rekonstrukcije elektromreže 5. (Kaočine, Ključ, Lovrići)Rekonstrukcija vodovodne mreže u Kaočinama 6. zaseoku IvićiIzgradnja igrališta u Brištanima i Bogatićima 7. povećati iznos naknade za novorođeno dijete8. Na sutobusnim staniacama podići nadsrešnice 9. i ugibališta

Postaviti turističku, tzv. smeđu signalizaciju i 10. putokaze za sve značajne tirustičke lokalitete (Ključica, Visovac, Roški slap, Pećina Bogatići, spomenik Kralju, crkve Imena Isusova i Sv. Petra i Pavla, arheološko nalazište Brižine, vidikovci Čikola, Ploča ispod Bogatića,...Uređenje vidikovca na izlazu iz kanjona 11. Čikole na miljevačkoj strani – pogled na kanjon. Urediti i označiti pješačku stazu, kao 12. nastavak već uređene od Bogaića do Stinica. Novouređeni dio staze protezao bi se od Stinica do Ključice te od Ključice preko Imena Isusova i Sv. Petra i Pavla do Bogatića. Time bi se dobila kružna pješačka staza: Stinice – Roški slap - Pećina ispod Bogatića – Bogatići – Širitovci (Sv. Petar i Pavao) – Drinovci (Ime Isusovo) – Ključica – Arheološki lokalitet Brižine – Spomenik kralju Petru Svačiću – StiniceOznačiti biciklističke staze po Miljevcima13. Osnovati Dobrovoljno vatrogasno društvo na 14. Miljevcima Pripremati radnje za osnivanje Turističkog 15. ureda a u perpektivi i zajednice za mjesto – MiljevciZavršiti projektiranje i ishođenje 16. dokumentacije i započeti gradnju Doma ojkavice, prostora na naše kulturno društvo, prostora za etnografsku zbirku i za odvijanje svih drugih programa

Ante Galić

Ulaganje Županijske uprave za ceste u 12. nastavak gradnje i rekonstrukcije ceste Drniš- Roški slapU više navrata ulaganje osnivača- Šibensko-13. kninske županije u obnovu područne škole u DrinovcimaNabava 24 oglasne ploče mjesnih odbora14. Uređenje zida oko igrališta i škole u 15. KaočinamaRekonstrukcija ceste u Kaočinama (zavoj i dio 16. ceste u Bašićima)Rekonstrukcija elektromreže u Brištanima, 17. Karalićima, Bogatićima, Širitovcima i DrinovcimaUlaganje NP Krka:18. uređena pješačka staza u dužini cca 8 • kilometara od Bogatića do Stinica(Visovac) – ulaganje 7 milijuna kunaizvršena rekonstrukcija „makadamske“ ceste • Brištani- Roški slapizgradnja i rekonstrukcija drvenog mosta • preko Krke u Roškom slapuizgradnja recepcije odnosno info zgrade s • garažom na Stinicama (Visovac)

Realizirani brojni projekti, još brojniji su pred nama

AKTIVNOSTI MILJEVAČKIH VIJEĆA MJESNIH ODBORA OD 2009. GODINE

Maketa spomenika braniteljima - pomoć u izgradnji spomenika obećali su mnogi


i nešto druge sitnije i manje zna-čajne arheološke građe - ali su se unatoč tomu istaknuli specifič-nošću grobne arhitekture koja se dosada malo kada mogla pratiti u svim njezinim pojedinostima te različitim osobitostima grob-nog ritusa.

Konstatirano je da su svi istra-ženi grobovi uklesani u kame-nu liticu i da su bez obzira na njihove prirodne kamene sti-jenke obloženi krupnim, grubo obrađenim kamenim pločama. U tako oblikovan kameni san-duk u najvećem broju slučajeva pokojnik je položen na leđima i ispruženih nogu, a sanduk je prekriven s jednim ili više redo-va kamenih ploča na spojevima obljepljenima blatom pomiješa-nim sa sitnim ulomcima kerami-ke. Grob je zatim zasut zemljom

Arheološko otkriće u Drinovcima

je integritet poštovan. Grobovi su, uz uglavnom uobičajene ma-nje otklone i bez ijedne iznimke, slijedili orijentaciju istok-zapad (noge-glave). Pokojnici su u gro-bove polagani neodjeveni ili pak odjeveni u jednostavno ruho te zamatani u tkaninu koja je prije ukopa zašivena željeznom iglom koja je nerijetko, čini se, namjer-no ostavljana uz pokojnika jer je u grobu zatečena u pravilu ili blizu njegove glave ili blizu nje-govih nogu.

O pogrebnim običajima i vje-rovanju moguće je govoriti i na osnovi rijetkih grobnih nalaza među kojima su i predmeti zate-čeni u nefunkcionalnom položa-ju, poput npr. prstena zatečenog ne na nekom od prstiju ruke već iza glave jedne starije pokojnice te nalazi novca u svojstvu obola što se moglo vjerodostojno utvr-diti. Novac je na drinovačkom Greblju zatečen u ukupno pet grobova, tj. u nešto više od jed-ne petine sveukupno istraženih grobova (22,73%): u četiri muška groba i u samo jednom ženskom grobu. Zanimljivost predstavlja

i podatak da su u svih pet gro-bova otkriveni prepolovljeni srebrni novci, nikada cjeloviti primjerci. U tri primjera spome-nute polovice novca zatečene su u blizini glave, tj. ili s lijeve stra-ne glave nedaleko od usta ili u zemlji ispod glave ili na gornjem dijelu desne strane prsnog koša, pa valja pretpostaviti da su on-dje stavljene u svojstvu obola, ali neuobičajenog jer je novac prepolovljen (!). Unatoč nepo-znanicama vezanim uz nama napoznate vjerske, religiozne ili kultne razloge prepolovljavanja novca i nalazi prepolovljenih ko-vanica na drinovačkom Greblju imaju i svoju jasnu praktičnu vrijednost jer su numizmatički obrađeni i atribuirani vrijedan i databilno upotrebljiv arheološki predmet. Njihova preliminarna numizmatička analiza pokazala je da su četiri od pet ovih novaca precizno prepolovljene, izlizane i vrlo istrošene akče, srebrni tur-ski novac XIV.-XVII. st., dok je peti novac prepolovljena srebrna venecijanska kovanica nastala 1656. godine za vladavine dužda

Girolama Priulija (1559. - 1567.). Time se u vremenskom smislu godina 1565. nametnula kao pouzdan terminuspost quem ne samo ukopa u grobu u kojem je zatečena, već i okolnih ukopa na položaju Drinovci-Greblje koje datira u drugu polovinu XVI. stoljeća. Vrijeme je to kada su se Drinovci/Miljevci već nekoliko desetljeća nalazili i bili u vlasti Turaka (1522. - 1688.).

O Miljevcima u vrijeme turske vlasti malo se zna, a malo se zna i o vremenu koje mu je prethodi-lo. Prazninu koja na tom planu postoji i koja nije mala, vrijedilo bi dopuniti novim spoznajama. Arheologija je jedna od znanosti koja se upravo time bavi. Stoga je za vjerovati i nadati se da će biti interesa, volje i sredstava da se ova tek započeta arheološka istraživanja miljevačke povijesti ponovno materijalno podupru i da se s istraživanjima nastavi i ove godine.

dr. sc. Željko Demo

Zajedničkim nastojanjem Muzeja hrvatskih arheo-loških spomenika u Splitu

(MHAS) i Arheološkog muzeja u Zagrebu (AMZ), organizirana su u Drinovcima na položaju Gre-blje sustavna arheološka iskopa-vanja. Stručnu ekipu sastavljenu od arheologa, antropologa, re-stauratora, dokumentarista, stu-denata arheologije i tehničkog osoblja iz Zagreba, Splita i Ivanić Grada, predvodili su prof. Mate Zekan u svojstvu voditelja tere-na (MHAS) i dr.sc. Željko Demo u svojstvu njegova zamjenika (AMZ). Iskopavanja su trajala od 3. rujna do 5. listopada 2012. go-dine, a predmetom istraživanja imalo je biti groblje za koje se na početku radova pretpostavljalo da pripada isključivo srednjovje-kovnom razdoblju.

Tijekom iskopavanja otvorene su dvije sonde ukupne površine od oko 155,5m2. Ustanovljeno je postojanje 25 grobova od kojih su arheološki obrađena i sustav-no istražena 22 groba dok su tri groba ostala neistražena jer su najvećim dijelom izlazila iz okvi-ra istraživane površine groblja -sveukupno tijekom arheološ-kih istraživanja 2012. godine: 10 muških (45,46%), 8 ženskih (36,36%) i 4 dječja groba (18,18%). Grobovi su dali relativno malo arheoloških nalaza – dugme, privjesci, ukosnice, željezne igle, prsten, polovine srebrnih novaca

i kamenjem različitog granulata. Na površini je grobno mjesto obilježavano ovalnim kamenim vijencem napravljenim od kru-pnog kamenja, vijenac je ispu-njen nešto manjim kamenjem, a u rijetkim primjerima ustanov-ljeno je i postotojanje kamena-učelka i donožnog kamena po-stavljenog iza glave pokojnika, odnosno nogu pokojnika. Ras-pored i razmaci među pojedinim kamenim vijencima ukazuju na postojanje više ili manje pravil-nih redova grobnih mjesta, čiji


I ove godine božićne prazni-ke proslavili smo i basket turnirom svih sela. Ta tradi-

cija koja traje okupi na stotine Miljevčana iz cijele Hrvatske, koji na ovaj način blagdane provedu sa svojim obiteljima, u sportskom duhu. A da taj ‘duh’ pokatkad zna izaći iz boce vidje-lo se već prvoga dana, kada su organizatori odlučili dijeljenje pravde povjeriti sucima šiben-skog saveza.

Domaći suci su prema pro-cjenama jednih, skloniji onim drugima, jer im je netko rođak, kum…

Da bi se to izbjeglo do kra-ja turnira sudili su oni koji su i stručno osposobljeni za to. Na-kon prvoga dana i igranja po skupinama, već druge večeri krojio se vrh, i borba za odlazak u poluzavršnicu. Svojom igrom to su izborili Karalići, Bogatići, Kaočine i Drinovci. Nekako svi-ma ‘trn u oku’ su naočiti momci

BOŽIĆNI TURNIR MILJEVCI 2013.

Bogatići bogatiji za zlatoiz Kaočina, Damir, Miro, Krešo i Ante Vlajić, jer stoji priča kako u tom selu rastu najviši momci, pa ne čudi činjenica da otuda stiže veliki broj košarkaša. U polufinalu su se namjerili na Ka-raliće, čije boje su branili otac i sin, Domagoj i Josip Stojanović. Nakon velike borbe u sva tri ba-sketa, Kaočine prolaze u finale s tijesnih 2:1. Tamo ih je čekala ekipa Bogatića, koja je imala ne-što lakši posao protiv Drinovaca i slavila s 2:0. U vrlo uzbudljivim partijama, Bogatići za koje su na-stupili Mario, Ivan i Hrvoje Galić te Šime Mazalin tek u trećoj par-tiji pripetavanja uspijevaju doći do naslova. Zanimljivo je da ovaj događaj okupi i veliki broj gleda-telja, pa je tako u školskoj dvo-rani u Drinovcima finalnoj večeri prisustvovalo preko 300 gleda-telja, koji su se nakon podjele nagrada najbolji- ma pridružili zajedničkoj pjesmi i veselju. I ovaj put odličan organizator bilo

osnovanom udruženju mladih miljevčana.

Frama Miljevci priredila je pri-godni božićni koncert te podjeli-la darove za svu našu djecu.

KUU Miljevci izvela je pučke božićne pjesme a capella.

Napominjemo da je turnir specifičan po tome što na njemu mogu nastupiti samo igrači koji potječu s Miljevaca, ili točnije samo s domicilnim prezimeni-ma.

Cilj ovogodišnjeg turnira- prikupljanje sredstava za opremanje Športske dvorane

Ove godine božićni turnir mi-ljevčana u basketu održao se u svrhu prikupljanja sredstava za opremanje športske dvorane OŠ u Drinovcima i to 26., 27., i 28. prosinca 2012. g. te je u samoj akciji prikupljeno 5.260,00 kuna. Akcija je uspjela čemu svjedoči

novopostavljena zaštitna mreža u dvorani za koju je izdvojeno cca 10.000,00 kuna.

Napokon mali nogomet u našoj dvorani

Kao što sam već napomenuo postavljena je zaštitna mreža u

športskoj dvorani u Drinovcima, te je miljevčanima omogućena još jedna sportsko-rekreacijska disciplina- ona u malom nogo-metu. Još prije par godina škol-ski odbor Osnovne škole Antun Mihanović Petropoljski Drniš donio je odluku da se odobrava

je Športsko rekreacijsko društvo ‘Miljevci’ u suradnji s Miljevač-kim saborom, KUU Miljevci i Miljevačkom FRAMOM- novo-

pilot- projekt malog nogome-ta u dvorani u Drinovcima pod uvjetom da miljevčani na sebe preuzmu obvezu pronalaženja sredstava za adekvatnu zaštitu dvorane.

Projekt je realiziran, te se ovim putem zahvaljujemo svi-ma koji su svojim radom potpo-mogli istom. Početkom veljače započeli smo s terminima i to u popodnevnim satima pone-djeljkom, srijedom i petkom u vremenu od 19.30 sati do 21.00 sati. Termine zasad posjećuje oko 30-tak miljevčana, a ova incijativa je zasigurno oprav-dala svoj cilj- doprinijela je poboljšanju kvalitete života na našoj kamenravnici.

Ante Galić Foto Ante Pulić


Miljevci

Za vrijeme blagoslova obitelji od 26. 12. 2012. do 5. 1. 2013. napravio sam i statistiku naše župe koliko obitelji

i članova u svakoj obitelji živi. One obitelji koje žive vikendom ili povremeno ovdje nisu uvrštene. Vidljivo je da je najviše obitelji sa jednim ili dva člana koji su većinom starije osobe. Nadam se da će i ova statistika dopri-

nijeti oživljavanju naše župe koja je u prošloj godini imala:

BOGATIĆI BRIŠTANI DONJI BRIŠTANI GORNJI KARALIĆI ŠIRITOVCI KAOČINE KLJUČ DRINOVCIUKUPNO OBITELJI

UKUPNO ČLANOVABROJ

ČLANOVA OBITELJI ČLANOVA OBITELJI ČLANOVA OBITELJI ČLANOVA OBITELJI ČLANOVA OBITELJI ČLANOVA OBITELJI ČLANOVA OBITELJI ČLANOVA OBITELJI ČLANOVA

1 12 12 9 9 15 15 9 9 13 13 16 16 20 20 29 292 10 20 8 16 11 22 7 14 20 40 15 30 14 28 24 483 6 18 4 12 5 15 3 9 11 33 10 30 10 30 9 274 8 32 2 8 3 12 5 20 8 32 6 28 7 28 8 325 3 15 3 15 2 10 4 20 7 35 7 35 6 30 2 106 - - - - 4 24 4 24 3 18 6 36 1 6 2 127 - - - - 1 7 - - 1 7 1 7 1 7 1 78 - - - - - - - - - - - - 1 8 - -9 - - - - - - 1 9 - - - - - - - -

10 - - - - - - - - - - 1 10 - - - -

UKUPNO 39 94 26 60 41 105 33 105 63 178 65 194 60 157 75 165 399 1059

BROJ OBITELJI I ČLANOVA PO SELIMA

KRŠteNjA ..................... 19pRVOpRIČeSNIKA ........ 10KRIZmA ........................26VjeNČANIH ....................5pOKOpANIH ..................32

Molitva pred raspetim Kristom

Raspet si !Tužno li si naklonio glavu,Naklonio bolnu i krvavu,

Kruna siječe, a krv samo teče,Svete rane, ruke prikovane,

Oh, simbol si dragog roda moga,Seljačkoga roda hrvatskoga.

………Osvrni se ! Čuj molbu sa sela !

Sad su sela tužna, nevesela,Ak’ je primjer to Tvoje trpljenje,I naše Tvom slično je življenje,Neka sveto uskrsnuće Tvoje , Bude primjer i za selo moje,

Novo da se radom i vjerom pridiže,S pouzdanjem da svoj pogled diže,

Prema Bogu, svome Stvoritelju,Da dočeka Uskrs u veselju !

Mara Matočec


ZA CRKVU

Jole Skelin 200

Ante Čipčić 1000

Anka Matijević 50 €

Jere Bačić 500

Ivica Ivić 100

Joso-Joldžan Samodol 50

Tome Malenica 300

Ana Mazalin 200

Pera Pletikosa 250

Joso Bačić 50

Ante Bačić 200

Krste Skelin 400

Tomislav Skelin 200

Marija Skelin 200

Milan Karlo 200

Slavka Vatavuk 50 €

Roko Stojanović 300

Nediljko i Marija Tolić 50 €

Luca Vatavuk 100

Filip Vatavuk 100

Joso Vranjković 200

Paško Vranjković 200

Ivan Vlaić 600

Mate Kulušić 200

Ante Bašić 500

Jandre Bašić 300

Ivica Bašić – Milin 400

N. N. 50 €

Ana Karlo 200

Mate Vatavuk 100 AUD

Joso Samodol 200

Šime Runjić 200

Marko Malenica 200

Miro Bačić 300

Ante Bašić – Milin 60 €

Dobrovoljni prilozi

Ti si moja sjajna zvijezdaDio zrake zlatnog sunca

Ti si ona ljubav jakaŠto je usred moga srca.

Jutrom ranim kad se budimNa te mislim zemljo draga

Djece naše sve je manjeZar odlazi naša snaga?

Za te molim svakog danaTi si meni u snovimaDomovino nisi sama

Hvala Bogu još nas ima!

Kad u jesen lišće padaŠuma osta, tužna, sama.

Al u proljeće procvjetat ćeNaizgled suha grana.

Ne dajmo se olujamaŠto nas svakog dana muče!Ne dajmo se mnogim zlima!

Hvala Bogu još nas ima!

Ljiljana Galić

Hvala Bogu još nas imaŽeljko Grabić 50 €

Nikola Malenica – Anajin 100 €

Neda Galić 100

Mio Samodol 100

Ivan Samac 200

Jakov Samodol 200

Jaka Kisić 200

Joško Skelin 65 £

Joso Perišić 200

Šime Perišić 300

Ana Samac 200

Drago Pletikosa 200 €

Mate Malenica – Đišin 400

Mate Dželalija 200

Mirko Kulušić 200

Paško Malenica 200

Anka Lalić 200

Milka Čipčić 200

Stipe Bačić 200

Milka Jajčanin 500

Ivan i Dragica Ivić 200

Dnjepar Dević 200

Gojko Stipandžija 300

Zdravko Lovrić 200

Mate Bubalo 200

N. N. 100

Josip Ivić 100

N. N. 400

Tatjana Samodol 200

Mirko Kušić 3000

Mate Bačić 100

Zvonko Lovrić 1000

N. N. 300

Nediljko Vlaić – Brče 200

Ana Vlaić 100

Šime Kulušić 200

Ante Bašić 200

Paica Vlaić 200

Divna Galić 200

Mirko Sunko 500

Ante Samac 300

Šime Samodol 200

Joso Vlaić 200

Kata Bašić 50 €

Rosa Bašić 100

Mario Bašić 100

Petar Ivić 300

Mate Deronja 300

Ante Vranjković, Jerin 100 €

Ivica Bubalo 100 €

Ante Vlaić 200

ZA LIST

Jole Skelin 100

Marija Rihter 300

Ante Lovrić 200

Jere Bačić 200

Marija Milas 200

Samodol Tome 100

Ante Bačić 100

Marko Lovrić 100

Željko Lovrić 750

Mladenka Lovrić – Malenica 50 €

č.s. Hijacinta Bačić 200

Mate Bubalo 200

Ante Bašić 200

UMJESTO VIJENCA NA POKOPU

pok. Stipe Bačić 400

pok. Ante Vlaić 1250

Malo i velikoDođoh iz najljepšeg

mjestašca Bogu iza nogu,gdje rasla sam gledajući

bistro nebo plavo i oblake bijele, lake;

i zalaske sunca duginih boja,il plamteće, večeri svake.

U gradu me dočekala vreva, buka i gužva.

Puno drukčijeg je nudio,i ja upijah sve kao spužva.Dugo vremena moj pogled je bio većinom uprt u pod,dizao se do ljudi, fasada,

krovova i zvonika,rijetko obujmivši svod.

Vozeći se sada u mirnom,ograničenom mikrosvijetu,

s pogledom u daljinu;uživam u ovoj divnoj nebeskoj ljepoti što neprestano se kreće.

Čovjek bi mogao sav životprovesti slikajući ju, bez kraja,

a ipak, umrijeti od sreće.

Branka Skelin

Nostalgija me oboriNakupi se puno togaČežnja me teško pada

Vratit ću se jednog danaTa je želja zacrtana.

Teško brime na leđimaPlamen u mom srcu goriSvetog Duha ja doživim Pred Njim stanem – te se

molim.

Sva divljenja i ljepoteOve moje zemlje dragePostade kotač snage

Koja čuva moje tajne.

Pročitano sve još nijeSkrivene su želje davneSvi odoše bez pozdravaNe znajući – badava je.

Branko Šarac

Biti svoj


U Godini vjere naša župa i splitska agencija ICHTI-STRAVEL organiziraju

hodočašće u Svetu zemlju od 5. do 12. studenoga ove godine. 1. DAN: Tri sata prije polijetanja sastanak u zračnoj luci SPLIT. Predaja prtljage i ukrcaj. Po slije-tanju u zračnu luku u Ben Guri-on u Tel Avivu preuzimanje prt-ljage i ukrcaj u autobus. Vožnja prema Tiberijadi Jizreelskom do-linom. Usput gorje Karmel, Tell Megido. Dolazak u NAZARET: (Sv. Misa), bazilika Navještenja, crkva Sv. Josipa. Smještaj u ho-tel. Večera i noćenje.

2. DAN: Doručak. Vožnja kroz Kanu Galilejsku i dolazak u Ti-berijadu. Odlazak na Genezaret-sko jezero: tAbGHA – svetište

Hodočašće u Svetu Zemljupanova vrata, crkva sv. Ane i Ribnjak s pet trijemova, kapela bičevanja, kapela Osude, križni put ulicama Jeruzalema. Slobod-no za ručak. Poslijepodne – KR-ŠĆANSKI SION: crkva Gospina usnuća, dvorana posljednje veče-re (sv. misa). Večera i noćenje.

7. DAN: Doručak. Vožnja pre-ma Mrtvom moru: jUDejSKA pUStINjA (sv. misa). Usput: Kumran (Mrtvomorski spisi), mrtvo more: kratko kupanje ako netko želi. Slobodno za ručak. mjesto Isusova krštenja, obnova krsnih obećanja. Odlazak u zrač-nu luku Ben Gurion u Tel Avivu. Predaja prtljage i polijetanje za Hrvatsku.

GOTOVINSKA CIJENA: 7. 860 kn

Umnažanje kruhova, Petrovo prvenstvo (obnova krsnih obe-ćanja), KAFARNAUm (sv. misa), bRDO blAžeNStAVA. Vrijeme za ručak. Poslijepodne GeNe-ZARetSKO jeZeRO - vožnja brodom po jezeru. Večera i no-ćenje.

3. DAN: Doručak. Spremanje prtljage u autobus. Odlazak na brdo tAbOR (sv. misa). Vrijeme za ručak. Poslijepodne: Put u Judeju dolinom rijeke Jordan. je-RIHON i brdo kušnje. Uspon u Jeruzalem i dolazak u večernjim satima. Smještaj u hotel. Večera i noćenje.

4. DAN: Doručak. Odlazak u AIN KARIm: crkva marijinog poho-đenja, crkva sv. Ivana Krstitelja. Vrijeme za ručak. Poslijepodne:

Odlazak na pAStIRSKO pOlje (sv. misa), betleHem: bazilika i špilja Isusova rođenja, crkva sv. Katarine, špilja sv. jeronima, špilja mlijeka. Povratak u Jeru-zalem. Večera i noćenje.5. DAN: Doručak. jeRUZAlem: bazilika sv. Groba (sv. misa). Vrijeme za osobnu molitvu, po-božnost i kupnju suvenira. Slo-bodno za ručak. Poslijepodne: mASlINSKA GORA: mjesto Isusova uzašašća, crkva Očenaša (Pater noster), kapela Gospodin je plakao (Dominus flevit), crkva Gospina groba, Getsemanski vrt i bazilika Isusove agonije. Bdije-nje u Getsemanskom vrtu. Po-vratak u hotel. Večera i noćenje.6. DAN: Doručak. jeRUZAlem: židovska četvrt i Zid plača, Stje-

ARANŽMAN UKLJUČUJE:povratnu avio kartu na relaciji Split - Tel Aviv - Split• 7 dana na bazi polupansiona ( doručak i večera) u • dvokrevetnim sobama s kupaonicom u hotelu 4*prijevoz autobusom visoke turističke kategorije s air • conditionom prema programuasistencija u zračnim lukama pri dolasku i odlasku• pratitelj/vodič i duhovno vodstvo• ulaznice za sve navedene posjete, svi izleti, napojnice • – posebno organizirani posjet svetištima i crkvama, organizacija sv. Misadodjela certifikata o hodočašću• organizacija putovanja, osiguranje od profesionalne • odgovornosti, jamčevina

NAPOMENA! zrakoplovne pristojbe/fuel surcharge (doplata za gorivo)• cijena je izražena opisno, a formira se na dan tiskanja • zrakoplovnih karata

ARANŽMAN NE UKLJUČUJE:doplata za jednokrevetnu sobu ( 1870 kn )• ručkovi ( cca. 18 $ )•

PREPORUČUJEMO! Putno zdravstveno osiguranje i osiguranje od otkaza putovanja ( 150 kn )

VAŽNE NAPOMENE:*FS Fuel surcharge/obavezna doplata za gorivo u slučaju • da cijena goriva poraste iznad navedene cijene izračuna. Plaća se u agenciji Ichtis Travel!Organizator zadržava pravo izmjene programa sukladno • promjenama na licu mjesta i ne odgovara za eventualne troškove nastale uslijed kašnjenja zrakoplova.

GDJE SE MOŽE IZVRŠITI PREDBILJEŽBA?predbilježbe se mogu izvršiti u uredu ICHTIS-a, pri • samostanu sv. Klare, Kralja Zvonimira 16, Split - utorkom i četvrtkom 021 482-200ili u župnom uredu MILJEVCI kod fra Ivana Maletića 098 • 361-918 ili 022 882-055

DO KADA SU PREDBILJEŽBE ?do 1.7.2013. ili do popune raspoloživih mjesta•

ŠTO JE POTREBNO ZA PREDBILJEŽBU?Vrijedeća putovnica (preslik) s točnom adresom na koju • primate poštuDepozit u visini od 1500 kn•

36 Uskrs 37

mIljeVcI • glasilo župe Imena Isusova • MiljevciList izlazi povremeno, uz dopuštenje crkvenih i redovničkih poglavara.Narudžbe, priloge i doprinose slati na adresu: Župni ured Miljevci 22324 DrinovciKunski račun: Župa Imena Isusova Miljevci 22324 Drinovci Broj: 2485003-1100219752List se održava dobrovoljnim prilozima vjernika

ISSN 1331-6710Izdavač:Župni ured Miljevci22324 Drinovci

Urednik:fra Ivan MaletićTel: 022/882-055Mob.: 098/361-918

Još iz novicijatskih dana u razgovoru s fra Ši-mom Samcem rodila se ideja da se na starom putu između Promine i Miljevaca - „priko gaja“,

sagradi kapela kao uspomena na sve one hodoča-snike koji tim putem hodočastiše Gospi Visovačkoj „na zavit“, ali i kao zahvala za sve one Miljevčane koji širokogrudno pogostiše hodočasnike u svemu ono što im je trebalo na tom putu: od vode i odmo-ra do konačišta i zaklona… Čak su neke Prominke i rađale na Miljevcima kad su išle „Gospi na zavit“ jer su na tom putu dobile trudove.

Prvotno je bila ideja da se kapela posveti Sv. Ili-ji Proroku, ali smo se poslije složili da je bolje Sv. Josipu, zaručniku Blažene Djevice Marije i zaštit-niku hrvatskog naroda. Ove dvije župe od davnine su zajedno surađivale i dijelile dobro i zlo na ovim prostorima. Zbog toga se ova kapela i gradi da i nadalje ujedinjava ove dvije župe. Bogu na slavu, Sv. Josipu na čast, a nama (Miljevčanima i Prominj-cima i svim Hrvatima) za zaštitu…

Fra Ivan Maletić

2. 8. – GOSPA OD ANĐELA- hodočašće na Visovac



15. 8. – VELIKA GOSPA- hodočašće na Visovac- sv. misa u 19 s: Drinovci




8. 9. – NEDJELJA – MALA GOSPA - sv. misa u 9 s: Drinovci- sv. misa u 10.30 s: Širitovci

12. - 14. 9. TRODNEVNICA GOSPI OD MILOSTI - sv. mise u 18 s: Drinovci

15. 9. – NEDJELJA – GOSPA OD MILOSTI - procesija u 10.30- sv. mise u 11 i 18 s: Drinovci

22. 9. – NEDJELJA- sv. misa u 9.30 s: Drinovci - sv. misa u 11 s: Širitovci

29. 9. – NEDJELJA - SVETI MIHOVIL - sv. misa u 9.30 s: Širitovci- sv. misa u 11 s: Drinovci


13. 10. – NEDJELJA- sv. misa u 9.30 s: Širitovci- sv. misa u 11 s: Drinovci- MILJEVAČKI DAN U ZAGREBUSv. misa u samostanu MB Lurdske u 12.30



1. 11. – SVI SVETI- sv. misa u 9.30 s: Širitovci- sv. misa u 11 s: Drinovci

2. 11. – DUŠNI DAN- sv. misa u 9.30 s: Drinovci- sv. misa u 11 s: Širitovci




24. 11. – NEDJELJA – KRISTA KRALJ - sv. misa u 9.30 s: Širitovci- sv. misa u 11 s: Drinovci

1. 12. – I NEDJELJA DOŠAŠĆA - sv. misa u 9.30 s: Drinovci- sv. misa u 11 s: Širitovci

8. 12. – II NEDJELJA DOŠAŠĆA - sv. misa u 9.30 s: Širitovci - sv. misa u 11 s: Drinovci

15. 12. – III NEDJELJA DOŠAŠĆA - sv. misa u 9.30 s: Drinovci - sv. misa u 11 s: Širitovci

22. 12. – IV NEDJELJA DOŠAŠĆA - sv. misa u 9.30 s: Širitovci- sv. misa u 11 s: Drinovci

Raspored službe Božje za Uskrs 2013. i za sve nedjelje i blagdane do 24. 12. 2013.

GRADI SE KAPELA SV. JOSIPA

Hodočasnička zahvala


Documents

26-ORICA MLADIH MILJEVČANA, PO PRVI PUT SU U Poseban …franjevci-split.hr/pdf/miljevci_uskrs_2013.pdf · vedan, ponizan, skroman.. Upra-vo onako kako to dolikuje mu-dru čovjeku