27_06_2011__15208_Zavrsni_rad_Olga_Stajdohar-Paden_2011-06-27

7/25/2019 27_06_2011__15208_Zavrsni_rad_Olga_Stajdohar-Paden_2011-06-27

1/76

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

ELEMENTI OSIGURANJAKVALITETE KOD IZGRADNJE

ELEKTROENERGETSKIH

OBJEKATA

ZAVRNI RAD

Olga tajdohar-Paen

Zagreb, 2011.


2/76

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

ELEMENTI OSIGURANJA

KVALITETE KOD IZGRADNJE

ELEKTROENERGETSKIH

OBJEKATA

ZAVRNI RAD

Mentor:

Prof. dr. sc. Vedran Mudronja Olga tajdohar-Paen

Zagreb, 2011.


3/76

Olga tajdohar-Paen I

PODACI ZA BIBLIOGRAFSKU KARTICU

UDK

Kljune rijei elektroenergetski sustav, kvaliteta, osiguranje kvalitete,

kontrola kvalitete, planovi kvalitete, infrastruktura kvalitete,

akreditacija, ispitivanja, normizacija, ocjenjivanje sukladnosti

Znanstveno podruje TEHNIKE ZNANOSTI

Znanstveno polje Strojarstvo

Institucija u kojoj je radizraen

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Mentor rada prof. dr. sc. Vedran Mudronja

Broj stranica 76Broj slika 26

Broj tablica 0

Broj koritenihbibliografskih jedinica

24

Datum obrane

Povjerenstvo Dr. sc. Nikola aki, red. prof. predsjednik povjerenstva

Dr. sc. Vedran Mudronja, red. prof. voditelj zavrnog rada

Dr. sc. Ivica Oslilan povjerenstva

Institucija u kojoj je radpohranjen

Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu


4/76

Olga tajdohar-Paen II

ZADATAK


5/76

Olga tajdohar-Paen III

Zahvaljujem se mentoru profesoru Vedranu Mudronji na podrki i savijetima u pripremi ovog

rada.

Zahvaljujem se gospodinu Ivici ulcu iz tvrtke KONAR-Energetski transformatorikoji mi je

dao na koritenje njihove interne dokumente planova kontrole kvalitete.

Zahvaljujem se kolegi Zoranu Bertalaniu iz Instituta za elektroprivredu i energetiku na

korisnim informacijama vezano uz rad Nuklearne elektrane Krko.

Zahvaljuem se gospodinu Vladimiru Mucku iz Hrvatske akreditacijske agencije na prikazu

modula ocjene sukladnosti prema direktivama Novog pristupa.

Zahvaljujem se gospodinu Sreku Bojiu, direktoru Zavoda za visoki napon i mjerenja

Instituta za elektroprivredu i energetiku to je prepoznao vrijednost ovog specijalistikog

studija Industrijsko inenjerstvo i menadment i podrao izradu zavrnog rada upravo s

ovakvom temom.


6/76

Zavrni rad 1. UVOD

Olga tajdohar-Paen I

SADRAJ

1. UVOD ______________________________________________________1

2. OPENITO O GRAENJU ______________________________________6

2.1 Sudionici u gradnji _____________________________________________6

2.1.1 Investitor___________________________________________________________ 6

2.1.2

Projektant __________________________________________________________ 6

2.1.3 Izvoa____________________________________________________________ 7

2.1.4 Nadzorni inenjer ____________________________________________________ 8

2.1.5 Revident ___________________________________________________________ 8

2.1.6 Ostali sudionici u gradnju ______________________________________________ 9

2.2 Bitni zahtjevi za graevinu _______________________________________9

2.2.1 Mehanika otpornost i stabilnost ________________________________________ 9

2.2.2 Zatita od poara ____________________________________________________ 9

2.2.3 Higijena, zdravlje i zatita okolia_______________________________________ 10

2.2.4 Sigurnost u koritenju________________________________________________ 10

2.2.5 Zatita od buke_____________________________________________________ 10

2.2.6 Uteda energije i toplinska zatita ______________________________________ 10

2.3 Vrste projekata_______________________________________________10

2.3.1 Idejni projekt_______________________________________________________ 11

2.3.2 Glavni projekt ______________________________________________________ 11

2.3.3 Izvedbeni projekt ___________________________________________________ 11

2.3.4 Ostale vrste projekata _______________________________________________ 11

2.4 Faze graenja _______________________________________________12

2.4.1 Projektiranje _______________________________________________________ 13

2.4.2 Nabava opreme i usluga _____________________________________________ 14

2.4.3 Proizvodnja opreme, pakiranje i transport ________________________________ 15

2.4.4

Montaa na terenu i ispitivanja prije putanja u pogon ______________________ 17

2.4.5 Tehniki pregled i dobivanje uporabne dozvole ____________________________ 18

2.4.6

Odravanje postrojenja ______________________________________________ 19


7/76

Zavrni rad 1. UVOD

Olga tajdohar-Paen II

3. INFRASTRUKTURA KVALITETE________________________________23

3.1 Ispitivanje i dokazivanje sukladnosti proizvoda ______________________24

3.2 Normizacija _________________________________________________29

3.3 Mjeriteljstvo _________________________________________________33

3.4 Akreditacija__________________________________________________34

3.5 Inspekcija ___________________________________________________36

4. ELEKTROENERGETSKI SUSTAV_______________________________37

4.1 Proizvodnja elektrine energije __________________________________39

4.2

Prijenos elektrine energije _____________________________________39

4.3 Distribucija elektrine energije ___________________________________40

4.4 Upravljanje i voenje elektroenergetskog sustava____________________40

5. ELEMENTI OSIGURANJA KVALITETE___________________________41

5.1 Kvaliteta kod upravljanja projektima prema normi ISO 10006___________43

5.2 Ispitivanje tipa proizvoda _______________________________________44

5.3 Rutinska ispitivanja proizvoda ___________________________________48

5.4 Preuzimna ispitivanja __________________________________________52

5.5 Ispitivanja prije putanja u pogon_________________________________52

5.6 Sustav upravljanja kvalitetom prema ISO 9001______________________53

5.7 Planovi kvalitete i nadzor osiguranja kvalitete _______________________54

5.7.1 Planovi kvalitete prema normi ISO 10005 ________________________________ 54

5.7.2

Planovi kvalitete prema praksi u Hrvatskoj _______________________________ 56

6. ZAKLJUAK________________________________________________60

7. Literatura __________________________________________________61


8/76

Zavrni rad 1. UVOD

Olga tajdohar-Paen III

PREDGOVOR

Po zavretku studija elektrotehnike u Zagrebu moje prvo radno mjesto bilo je u tehnikom

uredu tvornice KONAR Niskonaponske sklopke i prekidai. Bila je to svakako prilika za

nastavak uenja, ali u jednom sasvim drugom smislu nego to je to bio fakultet i nego to

sam ja to prieljkivala. Uila sam o organizaciji proizvodnje, skladita, tvornikoj

dokumentaciji i tehnologiji prerade plastike i obrade metala, to su svakako korisna i vrijedna

znanja, meutim, nedostajala mi je irina uvida u problematiku proizvodnje i koritenja

elektrine energije.

Prelaskom u Institut za elektroprivredu i energetkudobila sam upravo to. Tijekom sljedeih

vie od etrnaest godina imala sam sreu upoznati se s mnogim elektroenergetskim

postrojenjima i sudjelovati u nadzorima osiguranja kontrole kvalitete kod izgradnje gotovosvih postrojenja koja su u ovom periodu graena, ne samo u Hrvatskoj nego i u susjednim

zemljama.

S osobitim zadovoljstvom sam prikupljeno znanje i iskustvo u ovome radu prenosila na papir,

s namjerom da e to olakati mojim kolegama upoznavanje i rad na poslovima osiguranja i

kontrole kvalitete kod izgradnje i koritenja elektroenergetskih objekata. Ujedno, to mi je

pruilo mogunost sagledati i sistematizirati vlastito znanje, to bi svaki ovjek nakon

odreenih godina strunog rada trebao napraviti.

I naposlijetku, elja mi je bila svima onima koji nisu neposredno u ovoj problematici pruiti

uvid u sloenost proizvodnje, prijenosa i koritenja elektrine energije jer laicima su njezine

blagodati u dananje vrijeme tako prirodne kao i zrak koji ih okruuje.

Pogledajte, uete li u mranu sobu i uhvatite li se zida pored vrata i pritisnete ga, a

soba ostane tamna to je prirodno. Ali, ako bljesne svjetlo im vi pritisnete tada to

nije nita manje doli jedno udo. Stoga vam kaem jer se danas, naalost,

udomailo sve uzimati posve prirodnim tome udu je ipak bio potreban teki,

stoljetni rad mnogih, vrlo mudrih i vrlo vjetih ljudi.

Citat iz 1950. godine Wernera Heisenberga velikog njemakog fiziara, dobitnika

Nobelove nagrade prigodom objanjavanja nepromiljenosti i ravnodunosti

mnogih ljudi, koji koriste pogodnosti elektrine struje, a da nisu svjesni

sloenosti njenog stvaranja i uvjeta prijenosa i distribucije


9/76

Zavrni rad 1. UVOD

Olga tajdohar-Paen IV

SAETAK

Kako ovisnost nae civilizacije o elektrinoj energiji raste, tako raste i vanost pouzdanost

njezine opskrbe, a time i pouzdanosti elektroenergetskih postojenja. Izgradnja

elektroenergetskih objekata predstavlja sloen zadatak zbog svoje interdisciplinarnosti,

trajanja i veliine angairanih financijskih sredstava.

U radu se opisuje proces izgradnje elektroenergetskih objekata od istranih radova,

projektiranja, nabave opreme i usluga do putanja u pogon i odravanja samog postrojenja.

Prikazani su sudionici u gradnji i njihove zadae kako iz zakon propisuje, bitni zahtjevi za

graevinu, vrste projekata te su opisane faze graenja. Opisana je infrastruktura kvalitete

kakva je uspostavljena u republici Hrvatskoj kao i postupak prilagodbe infrastrukturi kvaliteteu Europskoj uniji. Ukratko je opsan elektroenergetski sustav Republike Hrvatske. Detaljnije

su opisani elementi osiguranja kvalitete kao to su ispitivanja tipa proizvoda, rutinska

ispitivanja, preuzimna ispitivanja, ispitivanja prije putanja u pogon te planovi kvalitete prema

normi ISO 10005 kao i praksa u Hrvatskoj.

KLJUNE RIJEI

Elektroenergetski sustav, kvaliteta, osiguranje kvalitete, kontrola kvalitete, planovi kvalitete,

infrastruktura kvalitete, akreditacija, ispitivanja, normizacija, ocjenjivanje sukladnosti


10/76

Zavrni rad 1. UVOD

Olga tajdohar-Paen V

SUMMARY

As dependence of our civilization on electrical power is increasing, the importance of

reliability of its supply is increasing, too, as well as the importance of reliability of electrical

power facilities. Erection of electrical power facilities is a complex task, due to its

interdisciplinarity, duration of projects and the amount of the financial resources involved.

This paper describes the process of electrical power facility erection, from investigation

works, designing, purchasing of equipment and services to the commissioning and putting

into service, as well as maintenance works. Participants in the erection project are given and

their tasks as defined by laws, essential requirements for building, types of design

documents and erection phases. The quality infrastructure implemented in Croatia isdescribed and also the procedure of adjusting to EU quality infrastructure. The Croatian

electrical power system is briefly described. The quality assurance elements are given in

more details: type tests, routine test, acceptance tests, commissioning tests, quality plans

according to ISO 10005 standard and praxis in Croatia.

KEY WORDS

Electrical power system, quality, quality assurance, quality control, quality plans, quality

infrastructure, accreditation, testing, standardization, conformity assessment


11/76

Zavrni rad 1. UVOD

Olga tajdohar-Paen VI

POPIS SLIKA

Slika Opis Stranica

Slika 1-1 Hidroelektrana na rijeci Neckar u Njemakoj (1891. god) [1] 1

Slika 1-2 Unutranjost hidrolektrane na rijeci Neckar (1891. god) [1] 2

Slika 1-3 lanovi obitelji upuk i suradnici pokraj generatora HE Krka

(1895. god) [1]

3

Slika 2-4-1 Faze projekta graenja 12

Slika 2-4-6-1 Radovi na opoarenom dalekovodu (izvor: Vjesnik Hrvatske

elektroprivrede)

20

Slika 2-4-6-2 tete na dalekovodu uslijed leda (izvor: Vjesnik Hrvatske

elektroprivrede)

20

Slika 2-4-6-3 Meuzavojni kratki spoj na namotu generatora (izvor: arhiva

Instituta za elektroprivredu i energetiku d.d. Zagreb)

22

Slika 2-4-6-4 Namjerno izazvani preskoci u postrojenju i na dalekovodu usvrhu ispitivanja (izvor: arhiva Instituta za elektroprivredu i

energetiku d.d. Zagreb)

22

Slika 3-1 Jedan od moguh prikaza infrastrukture kvalitete [6] 23

Slika 3-1-1 Prikaza postupaka ocjene sukladnosti prema Novom prisutpu

(autor Vladimir Mucko, Hrvatska akreditacijska agencija)

25

Slika 3-1-2 Primjer Izjave o sukladnosti za motorne zatitne sklopke (izdaouvodznk ABB)

27

Slika 3-1-3 Primjer Izjave o sukladnosti za NN postrojenje 0,4 kV (izdao

proizvoaKONAR-Sklopna postrojenja

27

Slika 3-1-4 Oznaka sukladnosti sa zahtjevima direktiva novog prisupa koji

se koristi u Europskoj

28


12/76

Zavrni rad 1. UVOD

Olga tajdohar-Paen VII

Slika Opis Stranica

Slika 3-1-5 Oznaka sukladnosti sa zahtjevima pravilnika koji se koristi u

Hrvatskoj do pristupanja Europskoj uniji

28

Slika 3-2-1 Transformacija Dravnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo

2003. godine (ilustracija iz letka koji je u tada tiskan u svrhu

objanjavanja nastalih promjena)

32

Slika 3-4-1 Norme i podruja akreditacije kako je uspostavljena u Europskoj

uniji i u Hrvatskoj

35

Slika 4-1 Prikaz organizacije HEP d.d. (izvor www.hep.hr) 37

Slika 4-2 Elektroenergetski sustav u Republici Hrvatskoj (izvor

www.hep.hr)

38

Slika 4-1-1 Prikaz hidroelektrane (izvor wikipedia) 39

Slika 4-2-1 Glava 400 kV-nog stupa dalekovoda (arhiva Instituta za

elektroprivredu i energetiku d.d, Zagreb

40

Slika 5-1-1 Sadraj norme ISO 10006 [22] 44

Slika 5-2-1 Distributivni transformator u trafo boksu (arhiva Instituta za

elektroprivredu i energetiku d.d, Zagreb

47

Slika 5-3-1 Metalom oklopljeni sklopni blok (prospektni list proizvoaa

KONAR-Sklopna postrojenja)

50

Slika 5-7-1-1 Sadraj norme ISO 10005 [24] 55

Slika 5-7-2-1 Primjer naslovne stranice plana kvalitete (uz dozvolu KONAR-

Energetski transformatori)

57

Slika 5-7-2-2 Primjer stranice iz plana kvalitete (uz dozvolu KONAR-

Energetski transformatori)

58


13/76

Zavrni rad 1. UVOD

Olga tajdohar-Paen 1

1. UVOD

Razdoblje iroke primjene elektrine energije zapoelo je jo 1882. godine putanjem u

pogon prve istosmjerne elektrane u New Yorku. Takvim istosmjernim sustavom osvjetljavanisu i neki gradovi u Hrvatskoj Pula, Rijeka, Zadar, akovec i Duga Resa na primjer. Kako je

prijenos istosmjerne elektrine energije relativno niskih napona zbog gubitaka ogranien na

svega 2200 m, to je zahtijevalo gradnju elektrana, najee na ugljen, u samim gradskim

sreditima [1].

Drugi snani poticaj razvoju elektrotehnike i elektroenergetike bila je meunarodna

elektrotehnika izloba odrana 1891. godine u Frankfurtu na Majni. Na toj izlobi prikazan

je prvi prijenos elektrine energije na velike udaljenosti izmjeninim jednofaznim sustavom

s vodopada rijeke Neckar prenesena je elektrina energija na udaljenost od 175 km, do

izlobenog prostora u Frankfurtu gdje je postavljena rasvjeta i ukrasni vodopad [1].

Slika 1-1: Hidroelektrana na rijeci Neckar u Njemakoj (1891. god) [1]


14/76

Zavrni rad 1. UVOD


Slika 1-2: Unutranjost hidrolektrane na rijeci Neckar (1891. god) [1]

Svega etiri godine kasnije, 28. kolovoza 1895. godine, puten je u rad prvi cjeloviti

izmjenini elektroenergetski sustav u Hrvatskoj. Sastojao se od hidroelektrane na rijeci Krki

kod ibenika, jedanaest kilometara dugog 3 kV-nog dalekovoda na drvenim stupovima i

potroaa javne gradske rasvjete grada ibenika. Elektrana je bila vlasnitvo tvrtke upuk iMeichsner Prva ovlatena elektrina centrala u Dalmaciji Krka [1].

Od tada ovisnost nae civilizacije o elektrikoj energiji neprestano raste. Prekid opskrbe

makar i na krae vrijeme uzorkuje tekoe u prometu, opasnosti po ivot i zdravlje

pacijenata u bolnicama, tekoe u radu trgovakih centara, tete zbog zastoja u tehnolokim

procesima pa sve do poveanog broja provala i kraa te opeg kaosa u gradu. Stoga je

upravo pouzdanost opskrbe elektrinom energijom i odravanje stabilnosti

elektroenergetskog sustava glavni zadatak svih elektroprivrednih organizacija.

Elektroenergetsko postrojenje sastoji se od komponenti razliitih nabavnih cijena od

nekoliko kuna do nekoliko milijuna kuna. Ali utjecaj na pouzdanost cijelog sustava ne mora

biti proporcionalan cijeni relej koji je trokovno zanemariv gledajui vrijednost cijelog

projekta, ako ne odradi svoju zadau kako treba, lananom reakcijom kroz sustav moe

uzrokovati havariju nesagledivih posljedica.


15/76

Zavrni rad 1. UVOD


Slika 1-3: lanovi obitelji upuk i suradnici pokraj generatora HE Krka (1895. god) [1]

Izgradnja elektroenergetskih objekata spada u kategoriju izrazito sloenih i interdisciplinarnih

zadataka iz vie razloga. Prije svega, ulau se velika materijalna sredstva koja su uglavnom

javne financije. To zahtjeva provedbu zakonom propisanih postupaka nabave roba i usluga

potrebnih za izgradnju nekog elektroenergetskog objekta, a ti pustupci su dogotrajni isloeni. Podlijeu Zakonu o javnoj nabavi [2], obavezi raspisivanja javnih natjeaja i

potivanja zakonski propisanih procedura i rokova, to opet iziskuje dobru upuenost svih

ukljuenih i naravno, vrijeme.

Nadalje, aktivnosti projektiranja, gradnje i putanja u pogon traju od nekoliko mjeseci do

nekoliko godina. U tako dugim periodima neizbjene su promjene pojedinih sudionika u

gradnji, prilagoavanje dinamike i planova vremenskim prilikama, kanjenja isporuka

opreme, kanjenje radova te tete uzorkovane neprikladnim skladitenjem pojedinihkomponenti itd.

Prije izdavanja graevnih dozvola potrebno je razrijeiti sloene imovinsko pravne odnose

nad nekretninama koje su obuhvaene gradnjom. Potrebno je dobiti koncesije za

vodotokove, vlasnitvo nad zemljitem, vlasnitvo nad trasom dalekovoda, odobrenu studiju

utjecaja na okoli, rijeiti privremenu prometnu regulaciju kod izvoenja nekih radova kao to

je polaganje kabela i slino.


16/76

Zavrni rad 1. UVOD


Kako je teko oekivati da su svi ulazni parametri za projektiranje elektroenergetskog

objekta u potpunosti poznati, izvjesne su izmjene projekata i planova koje su nune zbog

naknadno utvrenog stvarnog stanja na terenu. Informacije o ovim izmjenama moraju se

pravovremeno prenositi do svih sudionika na koje one imaju utjecaja.

Broj angairanih pravnih i fizikih osoba sudionika u gradnji je velik. Tu su investitor,

projektant, revident, nadzor, tijela dravne uprave, proizvoai opreme, isporuitelji opreme,

velik broj specijaliziranih izvoaa radova sa svojim podizvoaima, dravni inspektori itd.

Takoer, broj struka koje sudjeluju u ovom pothvatu je velik. Ukljueni su geolozi, hidrolozi,

geodeti, graevinari, strojari, arhitekati, elektrotehniari, informatiari, strunjaci

telekomunikacija, pravnici, ekonomisti, strunjaci zatite na radu, zatite od poara, zatite

okolia, protuekspolozijske zatite i drugi.

Znaaj koje elektroenergetski sustav ima za nau civilizaciju i nain ivota i strateka

vanost koju ti objekti imaju za svaku zemlju je neosporan, a ne treba zaboraviti niti utjecaj

koji e zavreni objekt imati na okoli i ivot lokalnog stanovnitva.

Iz svega navedenog jasno je da su mogue velike pogreke i veliki gubici te da svaki takav

podhvat zahtjeva izuzetno sustavni pristup upravljanju kvalitetom u svim fazama, od izrade

idejnog projekta pa do zavrnih radova montae i putanja u pogon, a svakako i kasnije

tijekom koritenja samog objekta.

Prijelazno razdoblje tehnikog zakonodavstva u kojem se Republika Hrvatska nalazi i

otvaranje njezinog trita predstavljaju za sve sudionike u gradnji posebne izazove. Znanja

koja se oekuju od njih i odgovornosti koje im se dodjeljuju, znatno su vee nego to bi bile u

vestabiliziranom i uhodanom sustavu.

S jedne strane imamo zastarjele pravilnike u nekim podrujima, nove pravilnike za koje jo

nije uspostavljena infrastruktura za provedbu, povuene hrvatske norme na koje se pozivaju

neki jo uvijek vaei pravilnici, neobavezujue norme koje smo preuzeli od meunarodnihnormirnih organizacija i veliku ponudu roba i usluga razliitog porijekla na naem tritu. S

druge strane, u tijeku je usklaivanje s tehnikim zakonodavstvom Europske unije i

ostvarivanje slobodnog protoka roba, usluga i kapitala.

U toj situaciji, investitoru i drugim sudionicima u gradnje stoje na rasplaganju odreeni

mehanizmi kojima mogu osiguravati kvalitetu kod izgradnje elektroenergetskih objekata.

U radu se opisuje:


17/76

Zavrni rad 1. UVOD


proces projektiranja, izgradnje i putanja u pogon elektroenergetskog objekta

(sudionici u gradnji, vrste projekata, nabava opreme i radova, tehniki pregledi,

zakonodavstvo u podruju graenja)

infrastruktura kvalitete koja je uspostavljena u Hrvatskoj (normizacija, akreditacija,mjeriteljstvo, ispitni i umjerni laboratoriji, certifikacijske kue, zakonodavstvo,

inspekcija)

uloga pojedinih elemenata osiguranja kvalitete (dobavljai certificirani prema normi

ISO 9001, tipska, rutinska i preuzimna ispitivanja, ispitivanja prije putanja u pogon,

planovi kvalitete, tehniki konzalting).

Sredinji dio rada su planovi kvalitete po kojima se uobiajeno odvijaju nadzori kontrole i

osiguranja kvalitete. Prikazana je sadanja praksa i dani su neki primjeri.


18/76

Zavrni rad 2. OPENITO O GRAENJU


2. OPENITO O GRAENJU

Graenje je u Republici Hrvatskoj ureeno Zakonom o prostornom ureenju i gradnji[3]. Taj

Zakon ureuje sustav prostornog ureenja i gradnje, nadlenosti tijela dravne vlasti i tijelajedinica lokalne i podrune samouprave u upravnim i drugim postupcima te upravni i

inspekcijski nadzor.

Zakon [3] je pisan na nain da obuhvati sve graevine, od reklamnih panoa i nadstrenica na

autobusnim stajalitima, obiteljskih kua i gospodarskih zgrada pa do najsloenijih

industrijskh i elektroenergetskih objekata. Zbog toga su formulacije koje koristi iroke i

openite, to ponekad uzrokuje tekoe u tumaenju i primjeni.

Gradnjom u smislu tog Zakona [3] smatra se projektiranje, graenje, uporaba i uklanjanje

graevina koji se odvijaju prema odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju tog

Zakona te prema odredbama posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona,

hrvatskih normi i pravila struke.

Zakonodavac je prepoznao vanost osiguravanja kvalitete prilikom gradnje pa se kako emo

vidjeti kasnije, dokazivanje kvalitete ugraene opreme i izvedenih radova spominje vie

mjesta u Zakonu [3]. U nastavku se daje pregled osnovnih pojmova koje ovaj zakon

odreuje.

2.1 Sudionici u gradnji

Prema tom Zakonu [3] sudionici u gradnji su investitor, projektant, revident, izvoa i

nadzorni inenjer. Svaki od njih ima svoju tono odreenu ulogu, prava i obaveze u procesu

gradnje.

2.1.1 Investitor

Investitor je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina. On mora projektiranje,

kontrolu i nostrifikaciju projekata, graenje i struni nadzor graenja povjeriti osobama koje

ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti.

2.1.2 Projektant

Projektant je fizika osoba koja prema posebnom zakonu (a misli se na Zakon o

arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ureenju i gradnji [4])ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer. Projektant je


19/76



odgovoran da projekti koje izrauje ispunjavaju propisane uvjete, a osobito da je projektirana

graevina usklaena s lokacijskom dozvolom, da ispunjava bitne zahtjeve za graevinu

(vidjeti toku 2.2 ovog rada) i da je usklaena s odredbama Zakona [3] i posebnim

propisima.

Ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata, za cjelovitost i meusobnu usklaenost

odgovoran je glavni projektant kojeg odreuje investitor. U svrhu sprjeavanja sukoba

interesa, projektant ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvoana istoj graevini.

2.1.3 Izvoa

Izvoaje osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini. To moe biti samo osoba

koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti graenja prema posebnom zakonu [4].

Izvoa je duan graditi u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, potvrenim glavnim

projektom, odnosno graevinskom dozvolom i duan je:

Radove izvoditi tako da se ispune bitni i drugi zahtjevi za graevinu

Ugraivati graevne proizvode i opremu u skladu s ovim Zakonom [3]

Osigurati dokaze uporabljivosti ugraenih graevnih proizvoda, dokaze o

sukladnosti ugraene opreme prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti

odreenih dijelova graevine bitnim zahtjevima za graevinu i od ovlatenih

tijela izdane dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim

procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obaveza prikupljanja tijekom

izvoenja graevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove graevine i za

radove koji su u tijeku odreena ovim Zakonom [3], posebnim propisom ili

projektom

Propisno zbrinuti graevinski otpad nastao tijekom graenja na gradilitu

Sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima odravanja graevine

Izvoaimenuje glavnog inenjera gradilita, kao i glavne inenjere za pojedine vrste radova

graevinske, strojarske i elektro radove.


20/76



2.1.4 Nadzorni inenjer

Nadzorni inenjer je fizika osoba koja prema posebnom zakonu [4] ima pravo uporabe

strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer i provodi u ime investitora struni

nadzor graenja.

Zbog sprjeavanja sukoba interesa, nadzorni inenjer ne moe biti zaposlenik osobe koja je

izvoana istoj graevini.

U provedbi strunog nadzora graenja nadzorni inenjer duan je:

Nadzirati graenje tako da bude u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja,

potvrenim glavnim projektom odnosno graevnom dozvolom, Zakonom [3] i

posebnim propisima

Utvrditi je li glavni projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjene

graevine izraen u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, odnosno lokacijskom

dozvolom

Utvrditi je li iskolenje graevine obavila osoba ovlatena za obavljanje poslova

dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu

Utvrditi ispunjava li izvoa uvjete za obavljanje djelatnosti graenja propisaneposebnim zakonom

Odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti

odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine

Bez odlaganja upoznati investitora sa svim nedostacima i nepravilnostima koje uoi

tijekom graenja, a investitora i graevinsku inspekciju i druge inspekcije o

poduzetim mjerama

Sastaviti zavrno izvjee o izvedbi graevine.

Takoer, uz glavnog nadzornog inenjera postoje nadzorni inenjeri za pojedine radove,

graevinske, strojarske ili elektro.

2.1.5 Revident

Revident je fizika osoba ovlatena za kontrolu projekata. Zakon [3] propisuje uvjete za

dobivanje tog ovlatenja. Zbog sprjeavanja sukoba interesa revident ne moe obavljati


21/76



kontrolu projekta u ijoj je izradi u cijelosti ili djelomino sudjelovao ili ako je taj projekt u

cijelosti ili djelomino izraen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.

2.1.6 Ostali sudionici u gradnju

Iako se u Zakonu [3] izrijekom ne navode kao takvi, sudionicima u cijelom procesu gradnje

mogu se smatrati:

dravna administracija te jedinice lokalne samouprave

konzultanti, koje zbog sloenosti cijelog pothvata angaira investitor

banke i razni posrednici, agenti i lobisti.

2.2 Bitni zahtjevi za graevinu

Bitni zahtjevi za graevinu definirani su lankom 14 iz Zakona [3]. Svaka graevina ovisno o

svojoj namjeni tijekom svog trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za graevinu. Bitni

zahtjevi za graevinu koji se moraju osigurati u projektiranju i graenju graevine su dani u

nastavku.

2.2.1 Mehanika otpornost i stabilnost

Potrebno je osigurati odgovarajuu mehaniku otpornost i stabilnost tako da predvidiva

djelovanja tijekom graenja i uporabe ne prouzroe:

a. Ruenje graevine ili njezina dijela

b. Deformacije nedoputena stupnja

c. Oteenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije

d. Nerazmjerno velika oteenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.

2.2.2 Zatita od poara

Potrebno je predvidjeti i osigurati odgovarajuu zatitu od poara tako da se u sluaju

poara

a. Ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena utvrenog posebnimpropisom

b. Sprijei irenje vatre i dima unutar graevine

c. Sprijei irenje vatre na susjedne graevine


22/76



d. Omogui da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da seomogui njihovo spaavanje.

2.2.3 Higijena, zdravlje i zatita okolia

Potrebno je predvidjeti mjere za postizanje higijene, zdravlja i zatite okolia tako da ihposebice ne ugroava

a. Oslobaanje opasnih plinova, para i drugih tetnih tvari (oneienje zraka isl)

b. Opasno zraenje

c. Oneienje voda i tla

d. Neodgovarajue odvoenje otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te

tekueg otpada

e. Nepropisno postupanje s krutim otpadom

f. Sakupljanje vlage u dijelovima graevine ili na povrinama unutar graevine.

2.2.4 Sigurnost u koritenju

Potrebno je projektom i izvedbom graevine postii sigurnost u koritenju graevine tako da

se tijekom uporabe izbjegnu mogue ozljede korisnika graevine koje mogu nastati uslijed

poskliznua, pada, sudara, opeklina, elektrinog udara i eksplozije.

2.2.5 Zatita od buke

Projektom i izvedbom potrebno je postii odgovarajuu zatitu od buke tako da zvuk to ga

zamjeuju osobe koje borave u graevini ili u njezinoj blizini bude na razini koja ne ugroava

zdravlje i osigurava noni mir i zadovoljavajue uvjete za odmor i rad.

2.2.6 Uteda energije i toplinska zatita

Potrebno je projektom i izvedbom postii odgovarajue utede energije i toplinsku zatitu

tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike, potronja energije prilikom koritenja ureaja

za grijanje, hlaenje i provjetravanje bude jednaka propisanoj razini ili nia od nje, a da za

osobe koje borave u graevini budu osigurani zadovoljavajui toplinski uvjeti.

2.3 Vrste projekata

Projekti se prema Zakonu [3] razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt,

glavni projekt i izvedbeni projekt. Svaki projekt mora sadravati sve propisane dijelove i mora


23/76



biti izraen tako da graevina izgraena u skladu s tim projektom ispunjava sve bitne

zahtjeve za graevinu (lanak 14 Zakona [3]) i da je u skladu s lokacijskom dozvolom.

2.3.1 Idejni projekt

Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rjeenje o uvjetima graenja, ili je sastavni dio

lokacijske dozvole, je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju

osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja graevine, smjetaj graevine na

graevnoj estici, a ovisno o sloenosti graevine i tehnoloko rjeenje u skladu s uvjetima

zatite okolia i sl.

Idejni projekt sadri tehniki opis, nacrte, izvadak iz katastarskog plana, rezultate istranih

radova, proraune i ostale pokazatelje ispravnosti predloenog tehnikog rjeenja.

2.3.2 Glavni projekt

Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje

graevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu kao i drugih zahtjeva Zakona

[3] i posebnih propisa te tehnikih specifikacija. U pogledu lokacijskih uvjeta, on ne smije biti

u suprotnosti s idejnim projektom. Glavni projekt sadri, ovisno o sloenosti graevine

arhitektonski projekt, graevinski projekt, elektrotehniki projekt, strojarski projekt,

trokovnik projektiranih radova, geodetski projekt, projekt temeljenja te krajobrazni projekt.

Glavni elektro projekt sadri tehniki opis, proraune, specifikaciju opreme, nacrte (smjetaj

opreme, jednopolne sheme, pregledne nacrte i sl), elaborate zatite na radu, zatite okolia,

zatite od poara te osiguranja kvalitete.

2.3.3 Izvedbeni projekt

Izvedbenim projektom se razrauje tehniko rjeenje dano glavnim projektom. Mora biti

izraen u skladu s glavnim projektom. Mora biti dovoljno detaljan da se na osnovi njega

moe izvoditi graevina. Za elektriki dio postrojenja tu moraju biti strujne sheme, prikljuni

planovi, kabelske liste, nacrti kabelskih trasa, pregledni nacrti ormara i sl.

2.3.4 Ostale vrste projekata

Zakon [3] ih ne definira, ali prije idejnog projekta uobiajeno se radi studija

izvedivosti/isplativosti (Feasibility study). U njoj se provjerava i razrauje ideja o gradnji

postrojenja na temelju idejne tehnike zamisli, procjene trokova, predvienog vremena ukojem bi se investicija trebala isplatiti, analize odnosa koristi i trokova te analize


24/76



zainteresiranih sudionika kao to su drava, investitor, korisnici, banke, privatni poduzetnici i

sl.

Po zavretku radova takoer je uobiajeno izraditi dokumentaciju izvedenog stanja.

Izmijene projekta tijekom gradnje su uobiajene, a dokumentacija izvedenog stanja je nunazbog odgovarajueg odravanja graevine i njezinih dijelova. U praksi, to je dokumentacija

glavnog i izvedbenog projekta s unesenim izmjenama koje su izvrene tijekom proizvodnje,

izgradnje i probnog putanja u pogon.

2.4 Faze graenja

Proces graenja moemo podijeliti na nekoliko faza. To su istrani radovi, projektiranje,

nabava opreme i usluga, proizvodnja opreme, pakiranje i transport, montaa i ispitivanja na

terenu te putanje u pogon, zatim probni rad, tehniki pregled i dobivanje uporabne dozvole.

Osiguravanje kvalitete potrebno je provoditi u svakoj od ovih faza. Ove faze su grafiki

prikazane na slici 2-4-1:

Istrani

radovi

Studija

izvodivosti

Idejni/glavni

projekt

Graevna

dozvola

Nabava

opreme/usluga

Proizvodnja

opreme i transport

Montaa na

terenu

Ispitivanje

prije putanja u

pogon

Probni

rad

Tehniki

pregled

Uporabna

dozvola

Slika 2-4-1: Faze projekta graenja

U nastavku se detaljnije opisuju neke od ovih faza.


25/76



2.4.1 Projektiranje

Projektiranje je proces izrade dokumenta koji se sastoje od teksta, tehnikih prorauna,

shema i crtea prema kojima se izvodi graevina.

Projekt se radi iz dokumentacije o postojeim, raspoloivim proizvodima kao elementima,

podsustavima i zdruivanjem njih stvara se dokumentacija za izvedbu veih sustava. Zadaci

u projektiranju rjeavaju se poznatim metodama i postupcima, projektiranje nije istraivanje.

Prilikom projektiranja u svrhu osiguranja kvalitete, potrebno je provoditi sljedee provjere:

Provjera podloga za projekt koje su dobivene od investitora

Provjera rjeenja koje projektant daje po kriterijima izvodivosti, funkcionalnosti,

optimalnosti, mogunosti transporta i montae, prikladnosti za odravanje i rukovanje

u pogonu, sigurnosti u radu i ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu (poglavlje 2.2)

Provjera parametara odabrane opreme po kriterijima funkcionalnosti, mogunosti

smjetaja, trajne opteretivosti, a u podruju elektrotehnike podnosivosti struja kvara

i prenapona, sklopne moi, sigurnosti u radu za osoblje i opremu, raspoloivosti na

tritu i optimalnosti predloenog rjeenja uzimajui u obzir vanost postrojenja u

elektroenergetskom sustavu.

Aktivnosti u procesu projektiranja elektroenergetskog dijela nekog postrojenja, polaze od

analize projektnog zadatka, zatim se izrauje osnova za jednopolnu shemu, rade se

prorauni, na primjer proraun struja kratkog spoja koje su mjerodavne za mehanika i

termika naprezanja opreme. Slijedi izbor i dimenzioniranje elemenata glavnog strujnog

kruga te izbor elemenata pomonih strujnih krugova.

Projektiranje elektroenergetskog dijela daje podloge za projekt graevinskog dijela veliina

i oblik prostora, nosivost deka i greda, veliine ulaza i prolaza, ventilacija, otpornost napotres, uljne jame, poarni sektori i sl. Elektroenergetski projekt sadri strujne sheme,

specifikaciju opreme, pregledne montane nactre, prikljune planove, popis i plan polaganja

kabela te trokovnik.

Prilikom projektiranja elektroenergetskih postrojenja projektanti moraju raditi u skladu s

Pravilnikom o tehnikim zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnih izmjeninih

napona iznad 1 kV [19]. Prema tom pravilniku, lanak 60 U svrhu osiguranja ispravnosti i

neprekinutosti rada te sigurnosti i kvalitete opskrbe i koritenja elektrine energije mora se

pri izradi glavnog i izvedbenog projekta elektroenergetskog postrojenja graevine, sukadno


26/76



zahtjevima posebnih propisa u podruju prostronog ureenja i gradnje, izraditi program

osiguranja i kontrole kvalitete kojim se odreuju uvjeti i zahtjevi za izvoenje,

uporabu, pogon i odravanje elektroenergetskog postrojenja i elektrine opreme

Projektanti u proraune ulaze s katalokim podacima koje daju proizvoai pojedinihkomponenti. Projektanti nemaju mogunosti te podatke niti provjeriti niti osporiti. Stoga je od

presudne vanosti povjerenje u njihovu vjerodostojnost. Kako se veina podataka dobiva

mjerenjima i ispitivanjima u laboratorijima, vano je povjerenje u kompetentnost tih

laboratorija. O kompetentnosti laboratorija i akreditaciji govori se u poglavlju 3.4 ovog rada.

Naravno da se projektanti tite od nepouzdanih ulaznih podataka koritenjem faktora

sigurnosti u svojim proraunima, ali svaki takav faktor najee znai vie upotrebljenog

materijala, opremu viih nazivnih podataka, vee rastavne razmake, to u konaniciposkupljuje samo postrojenje.

U tom smislu, vjerodostojnost ispitnih rezultata koji predstavljaju tehnika svojstva opreme

nije vana samo za pouzdanost elektroenergetskog sustava ve i za trokove njegove

izgradnje.

2.4.2 Nabava opreme i usluga

Projekti su podloga za raspisivanje javnih natjeaja za nabavu opreme i usluga. Veprojektom treba predvidjeti potrebne elemente osiguranja kvalitete, dokaze kvalitete te

naine i postupke provjere, a onda to prenijeti u natjeajnu dokumentaciju.

Tehniki dio natjeajne dokumentacije sadri podatke iz idejnog odnosno glavnog projekta

kao to su:

tehniki opis

zahtjevani zakoni, propisi, pravilnici i norme

zahtjevana svojstva opreme i postrojenja te dokazi kvalitete koji e se traiti

tehniki upitnici koje ponuamora ispuniti i istaknuti sve eventualne razlike onogato on nudi u odnosu na zahtjevano.

Meutim, investitor kroz natjeajnu dokumentaciju moe, a najee i trai i neke dodatne

dokaze kvalitete samog ponuaa, eli se uvjeriti da e odabrani ponuaugovoreni posao


27/76



moi obaviti na dogovoren nain i u dogovorenim rokovima. Ti dokazi kvalitete samog

ponuaa se odnose na:

ponuaeve dotadanje sline poslove koje je uspjeno obavio, takozvane reference

raspoloivost proizvodnih kapaciteta i osoblja obino se ponuaobvezuje izjavomda raspolae odgovarajuim proizvodnim kapacitetima i osobljem koje e bitiangairano na tom ugovoru

strunost osoblja njihovi ivotopisi, osobne reference i dokazi osposobljenosti zaspecifine poslove (na primjer: lanstvo u inenjerskoj komori, poloen struni ispitza poslove graenja, osposobljenost za zavarivae, za postupke nerazornihispitivanja, zatita na radu, zdravstvena sposobnost, potvrde o nekanjavanju i sl)

financijsku sposobnost i stabilnost broj zaposlenih, godinji promet, dokazi osolventnosti, bilanca, raun dobiti i gubitaka, potvrde koje izdaje FINA (BON1, BON

2) i sl. certifikati sustava upravljanja kvalitetom (najee prema normi ISO 9001 [15]),

upravljanja okoliem (prema normi ISO 14001 [16]), upravljanja zdravljem isigurnou na radu (prema normi OHSAS 18001 [17])

Ovime se investitor eli osigurati da e dobiti opremu i usluge odgovarajue kvalitete i u

dogovorenim rokovima, jer kao to je ve vie puta naglaeno, projekt izgradnje

elektroenergetskog objekta je dugotrajan i skup, a svako kanjenje produuje rokove i

poveava trokove.

2.4.3 Proizvodnja opreme, pakiranje i transport

Kataloki podatak u naelu predstavlja ono to proizvoamoe postii, ali pitanje je moe li

i hoe li to postii kod svake proizvedene jedinice. to znai, pitanje je hoe li ono to e biti

isporueno i ugraeno uistinu odgovarati onome to je uzimano u obzir kod projektiranja.

Zbog toga je od izuzetne vanosti osiguranje i kontrola kvalitete tijekom proizvodnje. Njome

se postie ujednaena kvaliteta svake proizvedene jedinice nekog proizvoda.

Ispitivanja tijekom proizvodnje provodi sam proizvoa, u svojim laboratorijima, a za

ispitivanja koja ne moe provesti kod sebe koristi usluge vanjskih laboratorija. Neovisno o

mjestu provedbe ispitivanja, mora postojati povjerenje u dobivene rezultate, a toga nema bez

povjerenja u neovisnost i kompetentnost tog laboratorija (vidjeti poglavlje 3.4).


28/76



Na osnovi tih ispitnih rezultata donose se odluke na primjer, koristiti nabavljenu sirovinu ili

ne, promijeniti doziranje neke komponente ili ne, promijeniti parametre tehnolokog procesa

ili ne, je li konani proizvod zadovoljavajuih karakterisitika ili ga treba doraditi ili moda ak

odbaciti kao neupotrebljiv?

Svaka ta odluka za proizvoaa moe predstavljati dodatne trokove uz pomicanje rokova

isporuke, a pomicanje rokova moe poremetiti sam projekt izgradnje.

Elektroenergetsko postrojenje sastoji se od velikih komponenti kao to su generator,

transformator, sklopni aparati te od komponenti koje se ugrauju u veim koliinama, na

primjer kabeli, izolatori, sabirnice, odvodnici prenapona i slino. Treba nagasiti da se radi o

proizvodima visokih proizvodnih trokova pa proizvoa u njihovu proizvodnju najee

kree tek po narudbi i dobivenom predujmu, a ta proizvodnja traje vie tjedana ili

ak vie

mjeseci.

Zbog toga investitor esto angaira vanjski neovisni nadzor osiguranja i kontrole kvalitete,

strunjake koji dobro poznaju sam proizvod i njegovu ulogu u elektroenergetskom sustavu.

Ti strunjaci prate proizvodnju tijekom cijelog procesa, od nabave sirovina i komponenti,

preko tehnolokih procesa, ispitivanja dijelova i poluproizvoda do zavrne kontrole opreme

koja se isporuuje. Time se eli postii dogovorena kvaliteta i rokovi isporuke te da o svim

eventualnim odstupanjima investitor bude pravovremeno izvjeten.

Kad je proizvod dovren i zadovoljio je na zavrnim ispitivanjima, potrebno je osigurati da

prilikom skladitenja i transporta na mjesto ugradnje, a taj transport moe predstavljati i vie

tisua kilometara potovanja morem, kopnom ili zrakom, ne izgubi svoja svojstva i ne odstupi

od onoga s ime je projektant uao u proraun.

To znai da je potrebno definirati uvjete pakiranja, skladitenja i transporta, za to je opet

potrebno prethodno provesti neka ispitivanja i mjerenja. Potrebno je odrediti na primjer

najviu i najniu dozvoljenu temperaturu skladitenja, otpornost na udarce i vibracije,otpornost na promjene tlakova i slino.

Oteenje koje se dogodi tijekom skladitenja ili transporta predstavlja tetu samo po sebi.

Ali, kao to je vevie puta reeno, izgradnja elektroenergetskog postrojenja je dugotrajan i

sloen projekt u kojem je izvrenje jednih radova uvjetovano prethodnim izvrenjem nekih

drugih aktivnosti.

U takvim projektima veliki problem moe predstavljati kanjenje isporuke i pomicanje rokova.

Kako se barem dio radova uvijek odvija na otvorenom, u meuvremenu mogu nastupiti


29/76



neprikladne vremenske prilike za nastavak gradnje, to dodatno remeti dinamiku izgradnje i

rokove putanja u pogon.

Samo jedno oteenje vitalne komponente koje se dogodilo zbog neodgovarajueg

pakiranja i transporta moe produiti izgradnju i odgoditi putanje u pogon objekta za viemjeseci. Svako produljenje izgradnje nosi sa sobom dodatne trokove, a zbog odgoenog

putanja u pogon treba uraunati i tetu uslijed izgubljene dobiti.

Kao primjer moemo navesti nedavno izgraenu hidroelektranu HE Lee na rijeci Dobri.

Gradnja elektrane slubeno je zapoela 15. studenog 2006, a dovretak je bio predvien za

kraj 2009. godine. Meutim, dovrenje ove elektrane i nezino putanje u pogon je kasnilo pa

je putena u probni rad tek 1.09.2010., dakle nekih deset mjeseci kasnije.

Elektrana je prema projektu instalirane snage 42,29 MW i uz srednji godinji protok od

32,3 m3/s predviena je godinja proizvodnja elektrine energije od 98 GWh. Uz sadanju

prosjenu cijenu kWh za kuanstva od 0,54 kn, odgaanje putanja u pogon za tih deset

mjeseci prouzroilo je izgubljeni prihod od oko 44 milijuna kuna.

2.4.4 Montaa na terenu i ispitivanja prije putanja u pogon

Oprema se doprema na gradilite i predaje izvoaima radova koji e izvriti montau i

putanje u pogon. Kad je elektrina oprema u pitanju, kao to je generator, transformator,elementi rasklopnih postrojenja, ta montaa i putanje u pogon zahtjeva specijalistika

znanja i dobro poznavanje same opreme pa se esto preputa onima koji su tu opremu i

proizveli.

Izvoa na gradilitu prema Zakonu [3] mora imati odreene dokumente kojima dokazuje

svoj status, kao to su

rjeenje o upisu u sudski registar

akt o imenovanju odgovorne osobe gradilita

graevnu dozvolu s glavnim projektom

izvedbene projekte sa svim izmjenama i dopunama

elaborat iskolenja graevine

mora voditi graevni dnevnik i uredno prikupljati dokumentaciju o dokazimakvalitete ugraene opreme i izvedenih radova.


30/76



Graevni dnevnik ovjerava svojim potpisom i nazdorni inenjer koji prati sve faze graenja.

Pravilnik o tehnikim zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnih izmjeninih

napona iznad 1 kV [19] zahtjeva da se u tijeku izvoenja radova na ugradnji i odravanju

elektroenergetskog postrojenja i opreme, a prije njihovog preuzimanja, moraju provestipregledi i ispitivanja radi provjeravanja i potvrivanja sukladnosti izvedenog

elektroenergetskog postrojenja i ugraene elektrine opreme sukladno odredbama ovog

Pravilnika, odredbama norme HRN HD 637 S1 i odredbama programa kontrole i

osiguranja kvalitete iz glavnog odnosno izvedbenog projekta elektroenergetskog

postrojenja graevine.

Putanje elektroenergetskog postrojenja u pogon je uvijek dogaaj koji sa sobom nosi rizike,

kako od materijalnih teta tako i od stradavanja ljudi. Da bi se taj rizik sveo na najmanjumoguu mjeru, tijekom i nakon montae i povezivanja pojedinih komponenti redovito se

provode ispitivanja kojima se potvruje ispravnost provedenih aktivnosti.

Na osnovi rezultata tih ispitivanja, ovlatena osoba donosi odluku kree li se u putanje u

pogon ili ne, a to predstavlja veliku odgovornost. I ovdje se radi o situaciji u kojoj je vano

imati povjerenje u ispitne rezultate i sve prethodne elemente osiguranja kvalitete.

Tehnika predaja objekta investitoru provodi se nakon provedenih svih ispitivanja i provjera,

nakon probnog pogona po dijelovima i cjeline postrojenja te nakon to je provedena obuka

osoblja za rukovanje i odravanje postojenja.

2.4.5 Tehniki pregled i dobivanje uporabne dozvole

Tehniki pregled elektroenergetskog postrojenja odvija se prema Pravilniku o tehnikom

pregledu graevine [5]. Tim Pravilnikom propisuje se nain obavljanja tehnikog pregleda

graevine u postupku izdavanja uporabne dozvole, sadraj pisane izjave izvoaa o

izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine i sadraj zavrnog izvjea nadzornog

inenjera.

U svrhu obavljanja tehnikog pregleda graevine, tijelo graditeljstva nadleno za izdavanje

uporabne dozvole zakljukom osniva Povjerenstvo za obavljanje tehnikog pregleda,

imenuje predsjednika tog povjerenstva, odreuje tijela dravne uprave i pravne osobe s

javnim ovlastima koje pak odreuju svog predstavnika kao lana tog povjerenstva, te

odreuje mjesto, dan i sat poetka tehnikog pregleda.


31/76



Za sloeno elektroenergetsko postrojenje u povjerenstvu su uobiajeno predstavnici

Ministarstva nadlenog za graditeljstvo,

Dravnog inspektorata (tijela nadlenog za elektroenergetsku inspekciju, tijela

nadlenog za posude pod tlakom, tijela nadlenog za zatitu na radu),

Ministarstva unutarnjih poslova,

Hrvatskih voda,

Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (tijela nadlenog za sanitarne poslove)

Uprave za gospodarenje okoliem

Agencije za civilno zrakoplovstvo itd.

Pozitivna ocjena od strane Povjerenstva za obavljanje tehnikog pregledapredstavlja zavrnikorak kojim se stjeu uvjeti za prikljuenje predmetnog objekta na elektroenergetski sustav.

Izvoai nadzorni inenjer duni su svaki za sebe za tehniki pregled sastaviti pisanu izjavu

[3], [5] koja izmeu ostalog sadri popis isprava kojima se dokazuje uporabljivost ugraenih

graevnih proizvoda, dokaza o sukladnosti ugraene opreme, isprava o sukladnosti

odreenih dijelova graevine bitnim zahtjevima za graevinu i dokaza kvalitete

(rezultata ispitivanja, zapisa o provedenim procedurama kontrole kvalitete i sl.).

Ukoliko dokazi kvalitete nisu redovito prikupljani i razvrstavani tijekom svih faza graenja, to

moe predstavljati veliki problem kod pripreme za tehniki pregled. Naime, isporuitelji

opreme i izvoai su ve preli na druge projekte i naknadno prikupljanje dokumentacije

dokaza kvalitete za ovaj projekt za njih predstavlja poslove koje moda vie nema tko

odraditi ili im ni nisu u ugovornom opsegu. Dodatno, mnoga svojstva opreme i kvaliteta

izvrenih radova se moraju provjeriti u odreenoj fazi izgradnje. Naknadne provjere ili nisu

mogue ili su izuzetno skupe ili ne daju pouzdane rezultate.

2.4.6 Odravanje postrojenja

Nakon zavretka izgradnje postrojenja i njegovog prikljuenja na elektroenergetski sustav

potrebno je predvidjeti njegovo pravilno odravanje. Iako odravanje postrojenja ne spada

izravno u projekt graenja, ovo poglavlje je dodano zbog cjelovitosti prikaza problematike

izgradnje i koritenja elektroenergetskih postrojenja.

Svako elektroenergetsko postrojenje gradi se s namjerom eksploatacije sljedeih barem

etrdeset godina. Tijekom svog ivotnog vijeka postrojenje e biti izloeno mnogimutjecajima vanjskim i unutarnjim.


32/76



Atmosferska pranjenja, kratki spojevi, preoptereenja, pogrene manipulacije, potresi,

poplave, poari, sol u priobalnom podruju, led i snani vjetrovi, modifikacije i nadogradnje,

sve to dovodi u pitanje pouzdanost postrojenja i utjee na njegov preostali ivotni vijek.

Slika 2-4-6-1 Radovi na opoarenom dalekovodu (izvor: Vjesnik Hrvatske elektroprivrede)

Slika 2-4-6-2 tete na dalekovodu uslijed leda (izvor: Vjesnik Hrvatske elektroprivrede)


33/76



Dugotrajan nesmetani rad nastoji se osigurati redovitim dijagnostikim ispitivanjima i

planiranim odravanjem. Na osnovi rezultata dijagnostikih ispitivanja donosi se odluka

moe li postrojenje ostati u pogonu do sljedeeg ispitivanja ili ga je potrebno odmah odvojiti

od sustava i pristupiti popravcima.

Dijagnostika ispitivanja daju vrijedne informacije u planiranju redovitih remonta postrojenja.

Unaprijed se mogu naruiti pojedini rezervni dijelovi te termin remonta prilagoditi, na primjer

raspoloivom gorivu termoelektrane, hidrologiji rijeke te dinamici potronje elektrine

energije u sustavu.

Ne treba zaboraviti da svaki zastoj u radu elektroenergetskog postrojenja predstavlja ne

samo problem u opskrbi elektrinom energijom koji elektroenergetski dispeeri moraju rijeiti

(teret preuzimaju druga postrojenja u elektroenergetskom sustavu) nego i gubitak u prihodu.

Uzmimo za primjer Nuklearnu elektranu Krko instalirane snage 700 MW. Do 2000. godine

redoviti remonti su se provodili jednom godinje i trajali su oko dva mjeseca. Trajnim

naporom na osiguravanju kvalitete, sigurnosti i dobrom organizacijom, trajanje remonta je

postepeno skraivano te od 2003. godine traje svega oko 30 dana. Dododatno, 2003.godine

prelo se na 15-mjeseni ciklus, a od 2004. godine na 18-mjeseni ciklus remonta.

Razlozi za ove dodatne napore da se vrijeme koje elektrana provodi u remontu skrati su

jasni. Nuklearna elektrana po svojoj naravi je temeljna elektrana, dakle ona koja najvei dio

vremena radi na punoj snazi. Prema sadanjim cijenama elektrine energije, svaki dan izvan

pogona za NE Krko predstavlja gubitak u prihodu od gotovo milijun eura.

Odravanje postrojenja takoer zahtjeva sustavni pristup i mjere osiguranja kvalitete kako bi

se osigurala pouzdanost isporuke elektrine energije, sigurnost i zdravlje ljudi te zatita

okolia.

Pravilnik o tehni

kim zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnih izmjeni

nihnapona iznad 1 kV [19] prediva (lanak 66) da vlasnik odnosno korisnik

elektroenergetskog postrojenja mora prije poetka uporabe i pogona elektroenergetskog

postrojenja i elektrine opreme svojim unutarnjim aktom propisati potrebne upute i zahtjeve

za pravilnu uporabu i pogon....Takve upute i pogonska dokumentacija moraju biti stalno

na raspolaganju u elektroenergetskom postrojenju. I dalje (lanak 67) vlasnik odnosno

korisnik elektroenergetskog postrojenja mora na poetku uporabe i pogona

elektroenergetskog postrojenja svojim unutarnjim aktom propisati potrebne uvjete i zahtjeve

za odravanje elektroenergetskog postrojenja, praenje stanja, redovite preglede te


34/76



periodine preglede... O ovim pregledima i odravanju moraju se voditi zapisi propisanog

sadraja.

Slika 2-4-6-3 Meuzavojni kratki spoj na namotu generatora (izvor: arhiva Instituta za

elektroprivredu i energetiku d.d. Zagreb)

Slika 2-4-6-4 Namjerno izazvani preskoci u postrojenju i na dalekovodu u svrhu ispitivanja (izvor:arhiva Instituta za elektroprivredu i energetiku d.d. Zagreb)


35/76

Zavrni rad 3. INFRASTRUKTURA KVALITETE


3. INFRASTRUKTURA KVALITETE

Infrastruktura kvalitete kao pojam je relativno novijeg datuma, iako kad pogledamo kroz

povijest, nekakava infrastruktura kvalitete je uvijek postojala. U dananje vrijeme pod timpojmom mislimo na cijeli niz zakona, propisa, normi, dokumenata i institucija te njihovih

meusobnih odnosa osmiljenih da podravaju jednu jedinu stvar razmjenu dobara i

usluga. Rijeje o sloenom sustavu djelomino prikazanom na slici 3-1.

Slika 3-1: Jedan od moguh prikaza infrastrukture kvalitete [6]

Sredinji odnos i pokretasvake ekonomije u bilo kojoj zemlji i u bilo kojem razdoblju ljudske

povijesti je onaj izmeu kupca i prodavaa. Nita se na tritu ne dogaa dok netko nekome

neto ne proda. Kupac po svojoj naravi eli kupiti to jeftinije. Prodavapo svojoj naravi eli

zaraditi to vie. Ako ve ne moe dizati cijenu, smanjivati e trokove koristiti jeftinije

materijale, skratiti tehnoloki proces, preskoiti neke kontrole, zaposliti jeftiniju, manje

strunu radnu snagu. Ali, da bi se proces trgovine mogao odvijati, kupac mora vjerovati u

ispravnost i kvalitetu onoga to kupuje.


36/76



Ostvariti to povjerenje nije bilo problem u vremenima prije globalizacije, kada su ljudi

proizvodili samo za svoje potrebe, a ako su neto i kupovali, bilo je to od ljudi koje su osobno

poznavali, susjeda, roaka ili prijatelja. Ako neto s kupljenom robom nije bilo u redu, znali

su tko je odgovoran.

U dananje vrijeme, roba se proizvodi tisuama milja daleko, na nekom sasvim drugom kraju

svijeta, proizvode je ljudi koje ne poznajemo niti emo ikada upoznati, transportira kopnom,

vodom ili zrakom, skladiti u tko zna kakvim skladitima i dolazi na police naih trgovina, a

da mi, kao krajnji potroai, imamo vrlo malo uvida u sve to. Meutim, mi vjerujemo da je

cijeli taj proces ipak nekako propisan i nadziran i da je roba koju kupujemo sigurna i

ispravna. Mi vjerujemo u uspostavljenu infrastrukturu kvalitete.

Republika Hrvatska se je Sporazumom o stabilizaciji i pridruivanju 2001. godine obvezalapreuzeti europski sustav infrastrukture za kvalitetu. U nastavku se poblie opisuju pojedini

elementi tog sustava.

3.1 Ispitivanje i dokazivanje sukladnosti proizvoda

Kako se prodavatelj i kupac meusobno ne poznaju, kupcu su potrebni neki dokazi

sigurnosti i kvalitete proizvoda koji kupuje, a to su prije svega certifikati. Certifikati se izdajuna osnovi provedenih ispitivanja, a ta ispitivanja se moraju provoditi odgovarajue

umjerenom opremom. Umjerni i ispitni laboratoriji predstavljaju temelj infrastrukture kvalitete

koja bi se bez povjerenja u njih jednostavno uruila.

Umjerni i ispitni laboratoriji te certifikacijske kue svoju osoposobljenost dokazuju

akreditacijom koju provodi neko tree, nezavisno tijelo (vidjeti poglavlje 3.4 ovog rada).

Certificiranje proizvoda moe biti zakonom regulirano ili na dragovoljnoj bazi. Za proizvode

za koje se procijeni da predstavljaju opasnost za potroae, drava propisuje kako e se

provoditi ocjena sukladnosti odnosno dokazivati njihova sigurnost.

Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti [7] je 2003. godine

donesen kao horizontalni zakon kojim je uveden europski Novi pristup(New Approach [8]).

Taj zakon je podloga za preuzimanje europskih direktiva Novog pristupakojima se reguliraju

pitanja sigurnosti irokih grupa proizvoda (elektrinih ureaja u niskonaponskom podruju,

igraaka, posuda pod tlakom, strojeva itd).


37/76



Osobitost novog pristupa je to se u direktivama ne navode tehniki detalji ve samo

postavljaju zahtjevi da proizvod ne smije ugroavati zdravlje i sigurnost ljudi i ivotinja te

okoli. Za ovaj novi pristup znaajan je jo i Zakon o opoj sigurnosti proizvoda (NN

158/2003, NN 30/2009) [18].

Na osnovi Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti [7] donose se

pravilnici kao to su na primjer:

Pravilnik o elektrikoj opremi namijenjenoj za uporabu unutar odreenih naponskihgranica, NN 41/10 (prvi put objavljen NN 135/05)

Pravilnik o elektromagnetskoj kompatibilnosti, NN 112/08; izmjene i dopune NN 5/10

Pravilnik o radijskoj opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi, NN 112/08

Pravilnik o sigurnosti dizala (NN 97/09, prethodno NN135/05)

Pravilnik o sigurnosti strojeva (NN 97/09, prethodni NN 153/02)

Svaka direktiva predvia i po kojem modulu (slika 3-2) e se ocjenjivati sukladnost proizvoda

koji pod nju potpadaju.

Slika 3-1-1: Prikaz postupaka ocjene sukladnosti prema Novom pristupu (autor Vladimir Mucko,

Hrvatska akreditacijska agencija)


38/76



Prizvoa, odnosno onaj koji stavlja proizvod na trite daje Izjavu o sukladnostikoja mora

sadravati (iz Pravilnika o elektrinoj opremi namijenjenoj za uporabu unutar odreenih

naponskih granica(NN 41/10) [9]:

ime i adresu proizvoaa ili ovlatenog predstavnika registriranog u RepubliciHrvatskoj, odnosno uvoznika

opis elektrine opreme

upuivanje na usklaene norme

po potrebi upuivanje na specifikacije s kojima se izjavljuje sukladnost

ime potpisnika koji je ovlaten da nastupa u ime proizvoaa ili njegova ovlatenogpredstavnika registriranog u Zajednici

posljednje dvije znamenke godine u kojoj je stavljen CE znak

Izdavanje Izjave o sukladnosti od strane onog koji proizvod stavlja na trite je zavrna

radnja koja slijedi nakon to su provedene sve predviene prethodne radnje ocjenjivanja

sukladnosti. Za proizvode koji potpadaju pod modul A (a tu spadaju svi elektriki proizvodi

naponske radzine do 1000 V) to je provoenje unutarnje kontrole proizvodnje u opsegu koji

proizvoasmatra potrebnom te priprema tehnikog spisa koji mora sadravati [9]:

opi opis elektrine opreme

idejni projekt i radionike nacrte, sheme sastavnih dijelova, podsklopova,strujnih krugova itd

opise i potrebna objanjenja za razumijevanje tih nacrta i shema te radaelektrine opreme

popis primjenjenih norma u cjelosti ili djelomino i opise sigurnosnih rjeenjaza osiguranje sukladnosti s Pravilnikom [9], gdje nisu primijenjene normerezultate projektnih prorauna, obavljenih pregleda itd

izvjea o ispitivanju.

Ovaj tehniki spis se mora uvati i biti raspoloiv jo barem deset godina nakon to je

prestala proizvodnja predmetnog proizvoda.

Ovako propisana Izjava o sukladnostije dokument na osnovi kojeg se onoga koji je proizvod

stavio na trite moe pozvati na odgovornost za sluaj da taj proizvod prouzroi tetu. Kad

proizvoanije iz Hrvatske, izjavu o sukladnosti daje njegov ovlateni predstavnik, distributer

ili uvoznik. Naravno da ovo nosi sa sobom odreeni rizik, jer ako se u meuvremenu

predstavnitvo ugasi, odnosno ako uvoznik prestane postojati, ne postoji vie pravna osobakoja bi u Republici Hrvatskoj bila odgovorna za proizvod.


39/76



Slika 3-1-2: Primjer Izjave o

sukladnosti za motorne

zatitne sklopke (izdao

uvodznk ABB)

Slika 3-1-3: Primjer Izjave o

sukladnosti za NN postrojenje

0,4 kV (izdao proizvoa

KONAR-Sklopna postrojenja


40/76



Direktive Novog pristupa predviaju stavljanje CE oznake na proizvod. Kako Hrvatska jo

nije lanica EU, oznaka CE na proizvodima se ne moe smatrati kao dokaz provedene

ocjene sukladnosti i usklaenosti tih proizvoda s pravilnicima. U Hrvatskoj se upotrebljava

znak C kao oznaka sukladnosti sa zahtjevima pojedinih pravilnika.

Slika 3-1-4: Oznaka sukladnosti sa zahtjevima

direktiva novog prisupa koji se koristi uEuropskoj uniji

Slika 3-1-5: Oznaka sukladnosti sa zahtjevima

pravilnika koji se koristi u Hrvatskoj dopristupanja Europskoj uniji

Kad govorimo o izgradnji elektroenergetskih objekata, tu je ukljueno puno opreme koja ne

potpada niti pod jednu direktivu Novog pristupa, odnosno ne potpada pod Zakon o tehnikim

zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti [7].

Za generator, transformator, odvodnike prenapona, visokonaponske kabele, uad za

dalekovode, visokonaponske sklopne ureaje i sl. bitne zahtjeve i postupak ocjene

sukladnosti sa zahtjevima propisuje Pravilnik o tehnikim zahtjevima za elektroenergetskapostrojenja nazivnih izmjeninih napona iznad 1 kV [19]. Taj pravilnik se poziva na normu

HRN HD 637 S1:2002 Elektrina postrojenja nazivnih izmjeninih napona iznad 1 kV (HD

637 S1:1999) [20] a daje i opsean popis hrvatskih normi po kojima oprema mora biti

proizvedena i ispitana.

Naime, radi se o proizvodima koji se rade za poznatog kupca, a ne kao roba iroke potronje

na police trgovina. Za njih se ne izdaje Izjava o sukladnosti ve pravilnik navodi ispravu o

sukladnosti, ali je na alost posebno ne definira.

Proizlazi da kriterije dokazivanja sukladnosti odreuje projektant, kao to je to Pravilnikom

[19], lanak 60 i odreeno (U svrhu osiguranja ispravnosti i neprekinutosti rada te sigurnosti

i kvalitete opskrbe i koritenja elektrine energije mora se pri izradi glavnog i izvedbenog

projekta elektroenergetskog postrojenja graevine, sukladno zahtjevima posebnih propisa u

podruju prostronog ureenja i gradnje, izraditi program osiguranja i kontrole kvalitete

kojim se odreuju uvjeti i zahtjevi za izvoenje, uporabu, pogon i odravanje

elektroenergetskog postrojenja i elektrine opreme).


41/76



3.2 Normizacija

U infrastrukturi kvalitete norme igraju vanu ulogu. Prodava i kupac odreuju normu po

kojoj e proizvod biti proizveden, certificiranje, ispitivanje i umjeravanje se provode prema

normama, akreditacija se provodi prema normama.

Normizacija je Djelatnost uspostavljanja odredaba za opu i opetovanu uporabu koje se

odnose na postojee ili mogue probleme, a sve u cilju postizanja najboljeg stupnja

ureenosti u danom kontekstu. [10]

Norma znai ne mora biti savrena, vemora biti najprikladnije rjeenje u danom trenutku.

Opi ciljevi normizacije su [10]:

Osigurati prikladnost nekog proizvoda, procesa ili usluge da u odreenim uvjetima

slui svojoj namjeni

Ograniiti raznolikosti izborom optimalnoga broja tipova ili veliina

Osigurati spojivost razliitih proizvoda

Zatita zdravlja, sigurnost, zatita okolia

Postupak normizacije poiva na odreenim naelima:

Konsenzus konsenzus znai da se niti jedna zainteresirana strana (dakle

proizvoai, kupci, laboratoriji, zakonodavac...) odluno ne protivi predloenim

rjeenjima u bitnim pitanjima. Iako konsenzus ne znai nuno i jednoglasnost, jasno

je da postupak donoenja norme moe biti vrlo dug i zamoran. Prema dosadanjim

iskustvima, za donoenje norme na meunarodnoj razini potrebno je oko pet godina.

Ukljuivanje svih zainteresiranih strana da bi postupak pripreme normi bio

demokratski, moraju se ukljuiti sve zainteresirane strane. Svi imaju pravo sudjelovati

i dati svoj doprinos izradi norme kako bi je onda dragovoljno i primijenili. Ovime se

eli osigurati da vei proizvoai ne mogu jednostavno nametnuti odredbe normi

manjima. Oni to ipak ine, ali na neto sloeniji nain.

Javnost rada Postupak pripreme normi mora biti dostupan javnosti od svojega

poetka i u svim fazama. Javnost mora biti obavijetena na odgovarajui nain o

poetku pripreme neke norme, o tijelu koje je priprema, o dokumentu koji slui kao

osnova za njezinu pripremu i o fazama pripreme i izdavanja norme.


42/76



Stupanj razvoja tehnike Norma definira stanje tehnike stupanj razvoja tehnike

u danome vremenu utemeljen na provjerenim znanstvenim, tehnikim i iskustvenim

spoznajama. Norma dakle govori samo o onome to se moe napraviti sada, a ne o

onome to e se moda moi u budunosti.

Koherentnost zbirke normi- Zbirka normi mora biti usuglaena unutar sebe, norme

ne smiju biti proturjene (donoenjem nove norme za neki predmet, stara se norma

povlai).

Pojedine vrste dokumenata vezano uz normizaciju definirane su na sljedei nain [10]:

Norma isprava za opu i viekratnu uporabu, donesena konsenzusom i odobrena

od priznate ustanove (kod nas je to sada Hrvatski zavod za norme), ona sadri

pravila, upute ili obiljeja djelatnosti ili njihovih rezultata te jami najbolji stupanj

ureenosti u odreenim okolnostima

Propis isprava koja sadri obvezna zakonska pravila, a donosi je mjerodavna

ustanova (recimo, tijela dravne uprave)

Tehniki propisje propis (opet neto to donose mjerodavne ustanove) u kojem su

tehniki zahtjevi dani bilo upuivanjem na normu, tehniku specifikaciju ili upute za

primjenu ili pak izravnim ukljuivanjem njihova sadraja

Tehnika specifikacijaje isprava u kojoj se propisuju tehniki zahtjevi kojima treba

udovoljiti neki proizvod, proces ili usluga rekli bismo, to je nia razina i od norme i

od propisa. Tehnike specifikacije obino daju proizvoai.

Uputa za primjenuje dokument kojim se preporuuju naini ili postupci projektiranja,

izrade, ugradnje, odravanja ili uporabe opreme, konstrukcija ili proizvoda. Ovo je

obaveza proizvoaa.

Posebno je zanimljiva preporuka da se pri izradi tehnikih propisa (a to je ono to donose

ministarstva i druga tijela dravne uprave) primjenjuje naelo upuivanja na norme. To

konkretno znai da se tehnikom propisu ne daju tehniki sadraji vese samo upuuje na

odgovarajuu normu koja te zahtjeve definira. Prednosti ovakvog pristupa su viestruke:

pojednostavnjuje se i ubrzava zakonodavni proces (oni koji donose propise nisu i nemoraju biti strunjaci, vevjeruju strunjacima koji su pripremili norme)

tehniki napredak, koji je ionako nezaustavljiv, ne zahtijeva izmjenu propisa, mijenja

se samo norma


43/76



pozivanjem na meunarodno prihvaanje norme olakava se uklanjanje tehnikihzapreka meunarodnoj trgovini

Raspadom bive Jugoslavije i proglaenjem samostalnosti Republike Hrvatske u listopadu

1991. bilo je potrebno nanovo ustrojiti sustav normizacije u naoj zemlji. Da bi se premostila

nastala situacija u prvom trenutku je donesen Zakon o preuzimanju Zakona o

standardizaciji (NN 53/91 [11]) kojim su sve JUS norme preuzete kao hrvatske, uz

izmjenu slovne oznake JUS u HRN. Zatim se postepeno pristupilo izradi hrvatskih normi te

povlaenju preuzetih JUS-eva. Za koordinaciju cijelog posla bio je zaduen tadanji Dravni

zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM). U njegovoj nadlenosti bilo je ureivanje

podruja normizacije, mjeriteljstva, ispitivanja, potvrivanja i ovlaivanja te nadzora

predmeta od plemenitih kovina.

Zbog svoje europske orjentacije Republika Hrvatska je morala, izmeu ostalog, i svoj sustavnormizacije prilagoditi evropskom. U sklopu toga je donesen novi Zakon o normizaciji (NN

55/96 [12]). lankom 9 tog zakona odreeno je da primjena hrvatskih normi nije obavezna.

Zakonska odredba o dragovoljnosti hrvatskih normi znai da investitor i dobavlja mogu

dogovoriti bilo koje druge meunarodne ili nacionalne norme za proizvode o kojima se radi.

Za potpuno usuglaavanje s europskim zakonodavstvom, poslovi su normizacije morali biti

izdvojeni iz tijela dravne uprave. Jo jedna velika promjena dogodila se 2003. godine

donoenjem niza zakona kojima se ureuje podruje slobode kretanja roba i usluga i

infrastrukture kvalitete. Doneseni su ve spominjani Zakon o tehnikim zahtjevima za

proizvode i ocjeni sukladnosti [7], Zakon o opoj sigurnosti proizvoda (NN 158/03) te tri

zakona

Zakon o akreditaciji (NN 158/2003)

Zakon o normizaciji (NN163/2003)

Zakon o mjeriteljstvu (NN 163/2003)

kojima smo od jedne institucije Dravnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvokoja je bila

tijelo dravne uprave, dobili etiri nove institucije od kojih je samo jedna Dravni zavod za

mjeriteljstvoi dalje tijelo dravne uprave. Preostale tri, Hrvatski zavod za norme, Hrvatska

akreditacijska agencija i Hrvatski mjeriteljski institutsu javne ustanove. Osim iz budeta,

predvieno je financiranje i pruanjem usluga gospodarstvu.


44/76



Slika 3-2-1: Transformacija Dravnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo 2003. godine(ilustracija iz letka koji je u tada tiskan u svrhu objanjavanja nastalih promjena)

Hrvatske norme su i dalje dragovoljne, rad strunjaka u normizaciji i dalje je volonterski, a

raditi u tehnikim odborima mogu samo oni koji su se ulanili (kao pravne ili fizike osobe) i

podmirili propisanu lanarinu.

S 31. prosincom 2008. godine prestale su vaiti sve hrvatske norme koje su bile preuzete

JUS norme, a Hrvatska nastavlja s preuzimanjem europskih norma.

Za sve sudionike u gradnji je najvanija injenica da ta sloboda izbora norme po kojoj je

proizvod napravljen zahtjeva dodatna znanja i strunost s njihove strane.


45/76



3.3 Mjeriteljstvo

Mjeriteljstvo ili metrologija je znanost koja se bavi teorijskim i praktinim akspektima

mjerenja fizikalnih veliina, ostvarivanjem etalona tih fizikalnih veliina, razvojem i izradom

mjerila (mjernih instrumenata, ure

aja i pribora) te analizom mjernih rezultata.

Mjeriteljstvo dijelimo na zakonsko, tehniko i znanstveno.

Zakonsko mjeriteljstvo obuhvaa onaj dio mjeriteljstva koji je ureen Zakonom o mjeriteljstvu

(NN br. 163/03, 194/03, 111/07) [21] i propisima s ciljem osiguranja odgovarajue razine

vjerodostojnosti rezultata mjerenja, provedenih na propisani nain.

Zakonsko se mjeriteljstvo primjenjuje kada zatita ljudi i drutva u cjelini zahtijevaju da

drava posveti posebnu pozornost rezultatima mjerenja, te je nuna intervencija treenezavisne strane.

Poslove zakonskog mjeriteljstva obavljaju:

Dravni zavod za mjeriteljstvo Sluba za mjeriteljstvo, kao tijelo dravne uprave,

ovlatene pravne osobe koje ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje

mjeriteljskih poslova na temelju prijenosa ovlasti te

ovlateni servisi kao tehniko tijelo za pripremu mjerila u postupku ovjeravanja

mjerila.

Tehniko mjeriteljstvo bavi se mjerenjem pojedinih fizikalnih veliina, odvija se u proizvodnji,

u tvornicama, obrtima, kolama, kod ispitivanja gotovih proizvoda i sl, a zadaa mu je

uspostaviti mjernu sljedivost izmjerenih rezultata.

Znanstveno mjeriteljstvo brine o razvoju novih metoda, ostvarivanju etalona fizikalnih veliina

i o njemu se u Hrvatskoj brine Hrvatski mjeriteljski institut.

Treba naglasiti da mjeriteljski nadzor nad mjerilima postoji jedino u zakonskom mjeriteljstvu,

dakle onom koje je regulirano propisima i slui osiguravanju odgovarajue razine

vjerodostojnosti rezultata mjerenje tamo gdje postoji sukob interesa ili gdje netonost

rezultata mjerenja moe nepovoljno utjecati na pojedinca ili drutvo.

U tom smislu, mjeriteljski nadzor se provodi kod mjerila u trgovakom prometu, za

utvrivanje poreza i davanja, u pripremi slubenih izvjetaja u sudbenim i upravnim

postupcima, geodetska mjerila za katastarske poslove, u zdravstvu i veterinarstvu te


46/76



proizvodnji ljekova, zatiti okolia, zatiti na radu i zatiti od nesrea, za nadzor prometa te

kod tarifnih sustava.

U Hrvatskoj za mjeriteljski nadzor zaduen je Dravni zavod za mjeriteljstvo koje je tijelo

dravne uprave.

Mjeriteljski nadzor ne provodi se kod mjerila koja slue za nadzor i upravljanje tehnolokim

procesima i energetskim sustavima, za znanstveno-istraivaki rad, uila i za osobnu

uporabu.

To znai da svaki proizvoasam odreuje nain, opseg i uestalost mjeriteljskog nadzora

nad mjerilima koja koristi u svojim tehnolokim procesima, a to je neto to investitor

svakako treba uzeti u obzir kod osiguranja kvalitete proizvoda koji kupuje.

Naime, redovito umjeravanje ispitne opreme je za proizvoaa troak i prirodna je tenja

produiti umjerna razdoblja kako bi se ti trokovi smanjili. Naravno da to nosi odreene rizike

da e mjerenje biti provedeno mjerilom koje je izvan deklariranog podruja tonosti ili ak

neispravnim mjerilom, a potrebno je napraviti realistinu procjenu tih rizika.

3.4 AkreditacijaKako bi se ostvarilo povjerenje u ispitne rezultate koje laboratoriji daju te u certifikate koje

izdaju certifikacijske kue, postoji nezavisno akreditacijsko tijelo koje provjerava njihovu

osposobljenost i o tome izdaje potvrdu. U Hrvatskoj je to Hrvatska akreditacijska agencija-

HAA. Akreditirati se mogu laboratoriji (umjerni, ispitni i medicinski), certifikacijske kue koje

certificiraju sustave (kvalitete, zatite okolia, zdravlja i sigurnosti i sl), proizvode i osobe te

inspekcijska tijela. Akreditacija se odvija prema normama kako su prikazane na slici 3-4-1.

Svaka zemlja lanica europske unije ima jedno akreditacijsko tijelo koje djeluje na njezinompodruju. Sva ta akreditacijska tijela pojedinih zemalja okupljena su u organizaciji koja se

zove European Cooperation for Accreditation(Europska suradnja na akreditaciji) EA [13].

Akreditacijska tijela pojedinih zemalja potpisuju sporazume o meusobno priznavanju

akreditacija koje su provele na svom podruju. Hrvatska akreditacijska agencija takoer je

nakon dugotrajnih pregovora i dokazivanja vlastite osposobljenosti, potpisala je multilateralni

sporazum u svibnju 2010. godine.


47/76



To znai da ispitni izvjetaj koji je izdao akreditirani laboratorij u Hrvatskoj mora biti priznat u

bilo kojoj zemlji potpisnici tog sporazuma.

Akredita-cijsko tijelo(ISO/IEC 17011)

Certifikacijskatijela

LaboratorijiInspekcijska

tijela(ISO/IEC 17020)

Eco-Managementand AuditScheme

(EMAS; Council Regulation

761/2001)

Proizvodi(ISO Guide 65;EN 45011)

Osobe(ISO/IEC 17024)

Sustaviupravljanjaokoliem

(ISO/IEC 17021)

Sustaviupravljanjakvalitetom

(ISO/IEC 17021)

Umjerni i ispitni(ISO/IEC 17025) Medicinski(ISO/IEC 15189)

Slika 3-4-1: Norme i podruja akreditacije kako je uspostavljena u Europskoj uniji i u Hrvatskoj

Akreditacija je dragovoljna i stvar je poslovne odluke svakog tijela za ocjenu sukladnosti.

Meutim, kad neko ministarstvo u pravilniku kojim regulira neko podruje kao uvjet za

dobivanje ovlatenja stavi akreditaciju, onda ona postaje obavezna za laboratorije,inspekcijske i certifikacijske kue koje ele raditi u podruju koje regulira taj pravilnik.

U podrujima koja nisu regulirana pravilnicima, a takvih je to se tie elektroenergetske

opreme jo dosta, investitor mora sam osigurati sigurnost i kvalitetu proizvoda i usluga koje

koristi pri izgradnji elektroenergetskog objekta. Koritenje usluga akreditiranog laboratorija i

akreditiranih certifikacijskih kua je dio toga.

Vano je naglasiti da akreditacijsko tijelo ne preuzima nikakvu odgovornost za

vjerodostojnost izvjetaja i certifikata koje daju laboratoriji i certifikacijske kue koje je ono


48/76



akreditiralo. Akreditacijsko tijelo akreditacijom samo potvruje da je taj laboratorij ili

certifikacijska kua ili inspecijsko tijelo sposobno provoditi poslove koji su navedeni u prilogu

potvrde o akreditaciji. Vjerodostojnost svakog ispitnog izvjetaja ili certifikata odgovornost je

onoga koji ga izdaje.

Akreditacijom se potvruje tehnika osposobljenost koja ukljuuje raspolaganje prostorom,

opremom, ljudima i metodama te nepristranost i neovisnost akreditiranog tijela.

3.5 Inspekcija

Jo jedan vaan element osiguranja povjerenja kupaca je odgovarajui nadzor proizvoda na

tritu i svaka drava ga na neki nain provodi. U Hrvatskoj te poslove obavlja Dravniinspektorat.

Podruje nadzora Dravnog inspektorata podijeljeno je na:

inspektori rada

gospodarski inspektori

elektroenergetski inspektori

rudarski inspektori

inspektori opreme pod tlakom

Vezano uz elektroenergetska postrojenja najznaajniji je nadzor koji obavljaju gospodarski i

elektroenergetski inspektori te inspektori opreme pod tlakom.

Gospodarski inspektori imaju pravo izuzeti robu s prodajnih mjesta i dati je na ispitivanje da

bi se utvrdila njezina ispravnost. U sluaju da se pokae da je proizvod bio ispravan, troak

ispitivanja ide na teret poreznih obveznika, a ako se pokae da nije ispravan, troakispitivanja ide na teret onog koji je stavio robu na trite te ovisno o stupnju opasnosti i

rizika, poduzimaju se odgovarajue mjere (povlaenje proizvoda, obavijetavanje kupaca i

javnosti i sl).

Drava svoje ovlasti nadzora trita moe prenjeti na neku drugu pravnu osobu koja je za to

osposobljena. Kao i kod laboratorija, ta osposobljenost se dokazuje akreditacijom.

Osim ovog nadzora trita koje regulira drava, prodava i kupac mogu dogovoriti

inspekcijski nadzor od strane tree nezavisne organizacije.


49/76

Zavrni rad 4. ELEKTROENERGETSKI SUSTAV


4. ELEKTROENERGETSKI SUSTAV

Elektroenergetski sustav svake zemlje moemo podijeliti na vie funkcionalnih cjelina. To su

proizvodnja elektrine energije, prijenos elektrine energije, distribucija elektrine energije iopskrba krajnjih potroaa te upravljanje i voenje cijelog sustava.

Svaki elektroenergetski objekt sastoji se od graevinskog dijela (na primjer zgrade, brane,

prilazni putovi, portali koji nose elektroenergetsku opremu, temelji stupova, stupovi),

strojarskog dijela (na primjer turbine, parni kotlovi, pumpe), elektroenergetskog dijela (na

primjer generator, transformator, sklopni ureaji, kabeli i vodovi), te informatikog i

telekomunikacijskog dijela. Svi ovi dijelovi moraju biti meusobno usklaeni i omoguavati

nesmetan rad.

Slika 4-1: Prikaz organizacije HEP d.d. (izvor www.hep.hr)


50/76



O elektroenergetskom sustavu Republike Hrvatske brine se jedinstveno poduzee HEP d.d.

koje se sastoji od vie ovisnih drutava: HEP Proizvodnja d.o.o., HEP Operator

prijenosnog sustava d.o.o., HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. itd kao to je

prikazano na slici 4-1.

Sam elektroenergetski sustav Republike Hrvatske je prikazan na slici 4-2.

Slika 4-2: Elektroenergetski sustav u Republici Hrvatskoj (izvor www.hep.hr)


51/76



4.1 Proizvodnja elektrine energije

Proizvodnja elektrine energije odvija se u elektranama. To mogu biti hidroelektrane, gdje se

u elektrinu energiju pretvara ener

Documents

27_06_2011__15208_Zavrsni_rad_Olga_Stajdohar-Paden_2011-06-27