2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945

8/17/2019 2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945.

1/33

ZBIVANJA U RUSIJI 1917. g.

Rusija je u 1. svjetski rat ušla prilično nespremna. Njezini privremeni uspjesi u ratu nisu

mnogo značili njezinom stanovništvu koje je bilo nezadovoljno zbog gospodarske zaostalosti,

siromaštva, velikih poreza i drugih nevolja. Seljački nemiri i radnički štrajkovi tijekom 1915.

i 191. g. pojačali su se osobito 191!.g. Najnapetije je bilo u Petrogradu, glavnom gradu

Rusije. "u je #5. veljače 191!. izbio generalni štrajk koji je pokušala ugušiti $arska vojska, ali

i ona se pobunila. "ada je pod pritiskom ruskog visokog gra%anstva odstupio $ar Nikola &&.

Romanov, a Rusija je postala republika. Njome je upravljala privremena vlada. 'oriste(i se

daljnjim nezadovoljstvom ruskog seoskog stanovništva i radnika ruski su boljševi$i pod

vodstvom Lenjina pripremali oru)ani ustanak. *enjin je do 191!. g. boravio u +vi$arskoj,

gdje je okupljao me%unarodnu ljevi$u i propagirao svjetsku proletersku revolu$iju

zimmerwad!"i #o"ret-. Nakon povratka u Rusiju zalagao se za provo%enje trenutačne

revolu$ije, ali su tada u boljševičkoj stran$i ve(inu imali menševi$i i eseri koji su bili za

dogovor s liberalnim gra%anstvom. No *enjin je nakon dobivanja ve(ine u moskovskom i

petrogradskom sovjetu odučio podiči oru)anu revolu$iju. osvuda su se osnivali !o$jeti koji

bi postali nova tijela vlasti, a ustrojavali su i svoje oru)ane odrede /rvena armija-. "ro$ki je

svojom agita$ijom priveo na stranu boljševika vojnike i mornare u %ron&tatu. Nakon

provedenih priprema oni su #5. listopada 191!. g. poduzeli oru)anu pobunu u etrogradu i

zauzeli sve najva)nije ustanove, svrgnuli privremenu vladu i proglasili svoju vlast sovjeta.

0ila je to o"to'ar!"a re$ou(ija kojom na vlast u Rusiji dolaze "omuni!ti. dmah je

osnovana boljševička vlada pod nazivom Sa$jet narodni) "ome!ara koju je izabrao #.

kongres sovjeta radničkih i vojničkih deputata, a donesena su i tri historijska dekreta2 de"ret

o o'razo$anju !o$jet!"e $a!ti* de"ret o zemji i de"ret o miru . Nakon što su na odr)anim

izborima ve(inu u konstituanti dobili eseri, *enjin je proglasio konstituantu u so$ijalističkoj

dr)avi nepotrebno i raspustio je 1913. g. Sovjetska Rusija nastojala se isključiti iz rata i to jeuradila mirom u Bre!t+Li!to$!"u 1913. g. Rusija se tim mirom odrekla 'urlandije, *itve,

*etonije, 4stonije i oljske, te nekih područja u ziji, korala je priznati mir koji je sklopila

6krajina s /entralnim silama, obvezati se na razvojačenje vojske i platiti ratnu odštetu od

milijardi zlatnih maraka. Sovjetska je vlada priznala nezavisnost 7inskoj, a bila je spremna i

oljskoj, ali je ona još uvijek bila pod okupa$ijom. 8a bi spriječila odvajanje rubnih neruskih

naroda 6krajina- 1913. boljševička vlada donijela je dekret o pravima naroda Rusije, kojim

se pravo na samoopredjeljenje naroda priznaje isključivo ako ga zatra)e sovjeti dotičnognaroda, kao revolu$ionarna tijela, a narodima je ponu%ena edera$ija.

1


2/33

S,-IJALISI/%0 R0V,LU-IJ0 U SR0NJ,J 0UR,PI

R0V,LU-IJA U NJ02A/%,J

Re$ou(ija je za#o3ea 4. !tudenog 1915. g. pobunom mornara u njemačkim podmorničkim

bazama. Narednih dana zahvatila je radništvo svih ve(ih njemačkih gradova koje je počelo

organizirati svoja vije(a i zahtijevati republiku. :ode(a politička snaga revolu$ije bila je

So(ijademo"rat!"a !tran"a Njema3"e S8-. Revolu$ija je najprije pobijedila u ;a 6riedri()u 0'ertu, a njegov suradnik S$heidemann još je istog dana s balkona

Rei$hstaga proglasio republiku. No dva sata kasnije %ar Lie'"ne()t je sa balkona

Rei$hstaga proglasio Njemačku so$ijalističku republiku i pozvao radništvo da izgradi svoju

vlast. :e(ina radništva slijedila je politiku S8>a koja se zalagala za mirno i zakonito

ostvarenje so$ijalizma u suradnji s bur)oazijom. "ome se suprotstavila ekstremna ljevi$a

okupljena oko Ro!e Luem'urg i %ara Lie'"ne()ta u S#arta"o$om !a$ezu koji su tra)ili

uspostavu vlasti preko radničkih i vojničkih vije(a. Negdje u sredini su bili Nezavisni

so$ijalisti, koji su s S8>om ormirali :ije(e narodnih opunomo(enika. 4bert je osigurao

lojalnost vojske, obe(avši da ne(e dirati u njenu strukturu. "ime je njegova vlast bila

osigurana. Nakon toga S8 je krenuo u program oblikovanja demokratske parlamentarne

republike. Spartakov savez promijenio je kasnije ime u 'omunističku partiju Njemačke, koja

je demonstra$ijama pokušala oboriti 4bertovu vladu. 4bet je pozvao u pomo( vrhovnu

komandu i vojska je otjerala demonstrante s uli$a. ?bog toga su Nezavisni so$ijalisti napustili

vladu, pa je S8 ormirao samostalnu vladu. Stanje se zaoštrilo kad su Spartakov$i početkom

1919. g. organizirai $ei"e demon!tra(ije, a protiv njih pozvani su tada reak$ionarni

dobrovoljački odredi, a umiješala se i vojska. "ako je obračunom vojske i demonstranatazavršio pokušaj so$ijalističke revolu$ije u Njemačkoj, dok su Rosa *u=eburg i 'arl

*iebkne$ht uhva(eni i ubijeni. 4bert je odr)ao vlast, te su ubrzo provedeni izbori za

konstituantu na kojima su pobijedili So$ijaldemokrati. No u parlamentu su $e8inu i#a"

iz'orie graan!"e !tran"e, koje nisu od Njemačke stvorile republiku kakvu je htio 4bert,

ve( parlamentarnu gra%ansku dr)avu proglašenu u @eimaru.

2


3/33

,SNIVANJ0 %,2UNISI/%0 IN0RNA-I,NAL0

onesen zbivanjima u Njemačkoj, *enjin je potkraj 1913. g. predlo)io revolu$ionarnom

marksističkom radništvu svijeta osnivanje nove komunističke interna$ionale, koja bi se posve

odvojila od so$ijaldemokrata, koji nisu prihva(ali ideju o revolu$iji. "ako je osnivački

kongres re8e "omuni!ti3"e interna(ionae odr)an . siječnja 1919. g. u ;oskvi. 6

interna$ionalu su ušle manje komunističke organiza$ije i skupine, ali nijedna organizirana

radnička stranka s masovnom bazom, osim lijeve norveške i bugarske so$ijaldemokra$ije.

SJ0INJ0N0 A20RI/%0 R:AV0 , ;. SVJ0S%,<

RAA

Na izborima 19#A. g. predsjednik @ilson i 8emokratska stranka pretrpjeli su te)ak poraz.

Republikanska ve(ina odbila je sudjelovanje merike u 8ruštvu naroda, a isto tako i

potpisivanje :ersajskog sporazuma, te su S8 19#1. g. s Njemačkom sklopile poseban mir.

S8 se još nisu htjele vezivati za nikakve vanjskopolitičke sporazume i me%unarodne

organiza$ije, ve( su ponovno počele provoditi svoju #oiti"u izoa(ionizma. Rat je

isporukama za saveznike i izgradnjom vlastite vojske dao privredi sna)an zamah i započela je

preobrazba S8>a u najmo(niju gospodarsku silu na svijetu. "e)ilo se o!o'aanju #ri$rede

dr=a$ne "ontroe, a te su tenden$ije našle svoj izraz u Republikanskoj stran$i koja je u

svojem programu branila čvrsti individualizam, kao američki način )ivota. 8ošlo je do

stvaranja golemih kon$erna i korpora$ija koji su zavladali čitavom američkom privredom. d

privrednog zamaha imao je koristi i tzv. srednji sloj koji je našao posao u novim poduze(ima.

19#3. g. za predsjednika je izabran kreator gospodarske politike S8>a nakon rata >oo$er.

19#9. g. merika je do)ivjela, kao i ostatak svijeta, gospodarski slom koji je započeo na ?(rni

#eta"@ ;. i!to#ada i uskoro se produbio u veliku gospodarsku krizu s opadanjem čitave proizvodnje i rasulom nadni$a i $ijena. Booverova vlada nije se znala ponijeti s posljedi$ama

gospodarske krize, te je na izborima 19C#. g. pobijedio demokratski kandidat Roo!e$et. n

je započeo s mjerama hitne pomo(i, zapošljavanju putem velikih javnih radove, stabiliza$iji

$ijena u poljoprivredi, iskorištavanju prirodnih sila regula$ija rijeke "enessee-. ?atim je

donio obiman program so$ijalnog preobra)aja i ure%enje radnog odnosa. 6 početku se krupni

kapital tome odupirao putem :rhovnog suda koji je neke zakone proglašavao protuustavnima,

ali je nakon izmjene njegovog sastava vlada dobila slobodne ruke. "aj program gospodarskogoporavka poznat je u svijetu pod nazivom ?New ea@. 8ošlo je do preobra)aja strukture

3


4/33

čitave poljoprivrede, od iskorištavanja tla do uklanjanja zakupa. Li'eraiza(ija radnog

odno!a donijela je priznavanje sindikata u ederalnom okviru kao partnera u pregovorima s

poduzetni$ima, te je uvedeno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. "e)ište se polako počelo

pomi$ati s pojedinih dr)ava prema ederalnoj vladi, čija se djelatno pove(ala. Roosevelt je

smatrao da se obrana američkog stila )ivota i američke slobode o vanjskih i unutarnjih

neprijatelja mora sastojati od mjera za zaštitu ekonomske sigurnosti gra%ana.

V0LI%A BRIANIJA I NJ0ZIN -,22,N0AL>

Na kraju rata :elika 0ritanija je u potpunosti postigla svoj $ilj, a to je bilo isključivanje

Njemačke s mora, a s druge strane bila je oslobo%ena i ruskog pritiska u azijskom prostoru.

Razvijena brodogradnja brzo je nadoknadila gubitke u loti, nastale tijekom rata. No

ekonomska baza britanskog imperija nije više bila onako jaka, kao prije rata, jer su tr)ište

preuzimale nove industrijske grane koje su imale svoje najjače $entre u S8>u i Njemačkoj.

0ritanija se ipak dr)ala svoje povijesne političke tradi$ije da se sve neminovne promjene vrše

postupno i demokratski preko parlamenta. Nije bila spremna svoje političko i društveno

ure%enje mijenjati na brzinu, pa zato !o(ijai!ti3"a re$ou(ija u Britaniji nije ni"ada imaa

izgeda za u!#je). Radni$i su svoja prava branili preko ?trade uniona@, koji su i 1919. g.

spriječili ve(u vojnu interven$iju protiv sovjetske Rusije. Nakon parlamentarnih izbora 19##.

g. *iberalna stranka je izgubila odlučuju(e mjesto na političkoj s$eni, iako je njezin vo%a

LoCd


5/33

moru i očuvanju svoj imperija, a na kontinentu politiku ravnote)e snaga. 6 dvadesetim

godinama je politikom popuštanja #o"u&aa Njema3"u #ono$no integrirati u europsku

zajedni$u, te je sredinom dvadesetih Njemačka oslobo%ena pla(anja repara$ija. ?bog toga je

bila u stalnim nesporazumima s 7ran$uskom, ali je s njom morala sura%ivati jer je samo tako

mogla osigurati jamstvo napretka 4urope. 'ad se pojavio ašizam 0ritan$i su pokazali

"oe'ji$u #oiti"u. 6 vrijeme španjolskog gra%anskog rata zauzimali su se za potpuno

nemiješanje, čime su slabili španjolsku republiku. Najkobnija je bila vanjska #oiti"a

-)am'eraina koji se nadao da (e od 19C!. g. teritorijalnim kon$esijama u 4uropi zadovoljiti

Bitlera i sačuvati mir, te je bio ini(ijator 2Dn()en!"e "onEeren(ije 1945. g. Nakon 1.s.r.

engleski su se dominioni još više osamostalili. "ako je 19;;. g. Ir!"a #o!taa dominionom,

čime je privremeno okončana dugotrajna borba &ra$a za samostalnost. Naglašavaju(i potpunu

ravnopravnost matične dr)ave sa dominionima, koje su nazivali Eslobodni narodiF, 0ritan$i

su naziv &mperija zamijenili sa Britan!"a zajedni(a naroda. Gelja za dobivanjem statusa

dominiona javila se i u Indiji* najva)nijoj engleskoj koloniji. dmah nakon završetka rata

&ndiju su zahvatili sna)ni protuengleski nemiri pod vodstvom %ongre!ne !tran"e 2a)atme


6/33

srednji sloj. :alutu je stabilizirala vlada tek sredinom dvadesetih na čelu s Poin(areaom.

8esetlje(e nakon 1.s.r. politički je bilo vrlo nestabilno. Stare konzervativne monarhističke

stranke su nestale. 8esni$a bogati ljudi koji su branili svoj privilegiran polo)aj- prihvatila je

demokra$iju i parlamentarizam i djelovala je unutar sistema. Radničke nemire 1919. dočekao

je desničarski re)im /lemen$eaua mješavinom sile i popuštanja. oboljšano je so$ijalno

zakonodavstvo i zaključeni novi kolektivni ugovori izme%u poslodava$a i sindikata. Radnički

se pokret, potkraj 19#A. g. podijelio na komuniste, koji su bili u ve(ini i priključili se

'omunističkoj interna$ionali i na so$ijaliste, koji su tek 19#D. g. dostigli komuniste. ni su

bili pristaše parlamentarizma i reormističkog puta u so$ijalizam. 6 prvim poratnim godinama

$adai !u de!ni3ar!"i re=imi koji su u pogledu Njemačke zauzimali kruto i beskompromisno

stajalište i tra)ili su striktno provo%enje odredbi mirovnog sporazuma. ostigli su da 19;4. g.

6ran(u!"a o"u#ira Ru)r!"u o'a!t, ali su ve( 19#D. g. na izborima izgubili od so$ijalista

lijevi kartel-. :ladu je ormirao lijevi radikal >erriot. Radi"ana !tran"a re#u'i"anizma,

demokra$ije i slobode, koja je branila načela ran$uske revolu$ije, airmirala se potkraj 19. st.

i bila je sve vrijeme glavni nosila$ "re(e Republike. redstavljala je uglavnom ni)i sloj i

seljake srednjake, činovnike, ljude slobodnih zanimanja. olitika joj je bila napredna, ali u

ekonomskom pogledu konzervativna i reak$ionarna. 0ila je neprijateljski raspolo)ena prema

katoli$ima, krupnom kapitalu i veleposjedu, ali nepovjerljiva i prema so$ijalizmu, dr)e(i se

čvrsto putova demokra$ije i parlamentarizma. Beirrotova vlada je smanjila napetosti s

Njemačkom i priznala je SSSR. 7ran$uski ministar 0riand 19#3. g. postigao je s američkim

m.v.p. 'elloggom sklapanje pakta kojim bi se sve sile potpisni$e odrekle upotrebe sile u

me%usobnim sporovima. očetkom tridesetih godina ekonomska je kriza donijela i političku

krizu. ojavio se niz organiza(ija Ea&i!ti3"og ti#a kao kraljevi kameloti, patriotska

omladina, ran$uska ak$ija i ognjeni kri)evi. ni su zahtijevali ukidanje parlamentarne

demokra$ije i okončanje klasne borbe uvo%enjem autoritarnog sistema vladavine. Na

izborima 19C#. g. radikali i so$ijalisti ponovno su dobili ve(inu, ali nisu mogli riješitiekonomsku krizu, a kad se 19CD. g. saznalo za inan$ijske skandale u koje su bili umiješani i

članovi vlade, Ea&i!ti3"e organiza(ije organizirae !u ma!o$ne demon!tra(ije i pokušale

srušiti re)im. "ada su so$ijalisti pozvali radništvo i sve demokratske političke snage na obranu

parlamentarizma i demokra$ije. "ako su i komunisti prihvatili ponudu so$ijalista za

suradnjom i napustili politiku klasne borbe. rivremeno su odgodili oštru borbu za so$ijalizam

u korist borbe protiv ašizma. 194F. g. !t$oren je Narodni Eront sastavljen od Radikala,

So$ijalista i 'omunista. 7ront je pobijedio na izborima i stvorena je vlada koju je vodio LeonBum, vo%a so$ijalista. &ste godine sindikati su organizirali velike štrajkove kojima su

6


7/33

pokušali prisiliti vladu da ostvari obe(ani program. 2atingon!"im !#orazumom pove(ane

su pla(e i sklopljeni kolektivni ugovori, ali je inla$ija ubrzo anulirala taj napredak. 8ošlo je

do razila)enja u koali$iji, jer radikali nisu bili naklonjeni politi$i 0luma koja je bila usmjerena

na so$ijaliza$iju. i u vanjskoj politi$i 0lumova se vlada našla u teškoj pozi$iji. 0lum je

)elio podr)ati republikansku +panjolsku, ali se plašio otpora radikala, koji su insistirali na

neutralnosti, pa i desni$e koja je bila za 7ran$a. Naposljetku vlada se pridru)ila 4nglezima u

"omitetu za nemije&anje. Narodni se ront 19C3. g. raspao i do početka rata vlade su

sastavljali radikali aadier- koji su se priključili 0ritaniji 19C3. g. prilikom potpisivanja

;


8/33

prvim godinama nakon rata. 19#A. g. ipak je desničarski orijentiran 'erin!"i garnizon

iz$r&io #u3 i na vlast doveo oEganga %a##a. *egalna se vlast sklonila u 8resden, a potom

u Stuttgart, dok je radništvo diljem dr)ave spontano započelo štrajk. 8io vojske ostao je

vjeran staroj vladi, koju je podr)avala i ntanta i puč je propao, ali je pokazao kako su

antidemokratske snage u Njemačkoj i dalje jake. Na izborima 19#A. g. S8 i 8emokratska

stranka izgubile su mnogo mandata, a oja3aa je je$i(a nezavisni i komunisti-. Nakon tih

izbora, pa sve do 19#3. g. nastaju vlade $entra demokrati, narodna stranka i $entrum- koju su

tolerirali, pa i podr)avali so$ijaldemokrati i ljevičari. S8 je na vlast došao samo još 19#3>

19CA. 0rojčano ojačala ' pokušala je u dva navrata do(i na vlast revolu$ionarnim prevratom

i to 19#A. g. i 19#C. g. No nije imala uspjeha, jer je $oj!"a 'ia izrazito #rotu!o(ijai!ti3"i

orijentirana. Hodine 19#C. izbila je i ekonomska kriza koja je onemogu(ila pla(anje

repara$ija. "ako su 7ran$uzi, da bi osigurali svoj dio, vojno okupirali industrijski najjače

njemačko područje I Ruhr. Nijem$i su odgovorili #a!i$nim ot#orom i proizvodnja u Ruhru

je obustavljena. merikan$i i 4nglezi nisu se slagali s ran$uskom politikom okupa$ije, ali

nisu ništa poduzimali. Stoga je njemačka vlada da bi izbjegla ekonomsku katastrou, morala

odustati od pasivnog otpora. 4konomsku nestabilnost pokušala je 19;4. g. iskoristiti

malobrojna Na$ionalso$ijalistička stranka AdoEa >itera i u 2D()enu iz$r&iti #re$rat i

dokopati se vlasti. 0avarska vlada i vojska su ugušile puč i nakon toga ne pokret gotovo

zamro. 'ad su 19#D. g. merikan$i i 4nglezi izašli s novim planom pla(anja njemačkih

repara$ija, a Njemačka počela s pla(anjem, 7ran$uzi su se povukli iz Ruhra. 8olazi do naglog

jačanja privrede. Na izborima za predsjednika 19#5. g. pobijedio je kandidat desni$e

>inden'urg, koji je u početku poštovao ustav i republiku, ali je kasnije radio u korist desni$e

i pridonio padu @eimarske republike. rvi diplomatski uspjeh Njemačke bio je 19;;. g.

!"o#jeni Ra#a!"i ugo$or !a SSSR+om, koji je Njemačkoj pru)io oslona$ protiv omrznute

oljske i otvorio sovjetsko tr)ište. Ugo$orom u Lo(arnu 19;. g. Njemačka je priznala

ran$uske grani$e na zapadu i bila primljena u 8ruštvo naroda, ali nije htjela priznati istočnegrani$e prema oljskoj. Nastojala je i dalje olakši$e za pla(anje repara$ija, što joj je uspjelo

19#9. g. na koneren$iji u Bagu. rivredna kriza početkom tridesetih imala je za Njemačku

katastroalne posljedi$e. :lada posljednjeg so$ijaldemokratskog kan$elara 2Dera #aa je

194A. g. zato što S8 nije mogao prihvatiti zahtjeve kapitala da se smanje izda$i dr)ave za

pomo( nezaposlenima kako bi se tereti ekonomske krize preba$ili na le%a radnika. snovana

je nova gra%anska vlada $entra na čelu s BrDnningom. Na izborima 19CA. g. S8 je i dalje

najjača stranka, ali su se glasovi ostalih lijevih stranaka presipali u ;GH zana(iona!o(ijai!te. 0r


9/33

provodio posebnim vladinim odlukama, primjenom predsjednikovih ovlaštenja. "ako je

Njemačka postala #red!jedni3"a re#u'i"a. rivredna kriza pokušala se svladati štednjom,

ali je to samo pove(alo broj nezaposlenih. "o je iskoristila desni$a i 19C#. g. oborila

0ru njezin

napad na nepravedan versajski sistem i pogubni kolektiviza$ijski boljševizam. 'ako su navrhun$u ekonomske krize reak$ionarni kapitalistički

9


10/33

krugovi shvatili da ne(e mo(i lako iza(i na kraj s ljevi$om, odlučili su se da upotrijebe

na$ionalso$ijalizam kao oru)je protiv nje. Nakon dogovora u 0ad Barzburgu 19C1. g. bilo je

samo pitanje vremena kada (e NSS do(i na vlast. ri tome se ona koristila i neuobičajenim

izičkim terorom koji su provodili njezini udarni odredi tzv. ESturmabteilugenF. Kim su

na$ionalso$ijalisti ušli u vladu, započeli su provoditi unutrašnjopolitičke mjere koje su ih

ubrzo pretvorile u prave gospodare Njemačke. Bitler je postigao ra!#u&tanje Rei()!taga i

raspisivanje no$i) iz'ora 1944. g., vjeruju(i da (e na njima dobiti plebis$itarno pravo za

na$ističku vladavinu. 8a bi se obračunao s svojim naj)eš(im protivni$ima I komunistima I

optu)io ih je za #ajenje Rei()!taga ;7. $eja3e. 8an nakon paljenja, vlada je donijela

uredbu E zaštiti naroda i dr)aveF i Erotiv veleizdajničkih smutnjiF koje su ukidale osnovna

ustavna prava i pravo priziva pred sudom. No, unatoč tome, izbori nisu Bitleru donijeli

podršku kakvu je očekivao, te se morao udru)iti s drugim desnim strankama da bi imao

ve(inu u parlamentu. &z parlamenta su isključeni komunisti. 19CC. g. parlament pristankom

gra%anskih stranaka donosi ?Za"on o o$a&tenjuF kojim je vladi do četverogodišnje pravo

izdavanja zakona svake vrste bez sudjelovanja parlamenta, uključuju(i i bud)et i

zaključivanje me%unarodnih ugovora. "ime je označen kraj @eimarskoj republi$i. 6skoro su

raspuštene sve zemaljske parlamentarne vlade i postavljeni su dr)avni komesari. :elika

ovlaštenja dobila je i poli$ija, a uspostavljena je i "ajna poli$ija EHestapoF-. Njemačka je

počela revno s provo%enjem politike svoga E7


11/33

marku. "akav ekonomski polet mogao je biti samo kratkotrajan, jer je nakon njega morala

uslijediti vojnička agresija i osvajanje. 1944. g. >iter je za"ju3io "on"ordat ! Vati"anom i

tako izbjegao kritiku katoličkih Nijema$a. oteško(a nije imao ni s protestantima, jer je

na$izam ormalno osiguravao sve )eljene slobode za vjerski )ivot. ?a mlade) je uspostavljena

organiza$ija Bitlerjugend koja je propagirala učenje o Ekrvi i tluF. Na$isti su ubrzo počeli

provoditi svoj program antisemitizma i progoniti njemačke Gidove. Najprije su uklonjeni iz

javnih slu)bi, a u no(i izme%u 9. i 1A. studenog 19C5. g. napadnute su njihove sinagoge i

groblja "ri!tana no8-. Na kongresu NSS>a u N*istovsku

osigurali od vanjskih neprijatelja, ali su bili suočeni sa sve sna)nijom kontrarevolu$ijom

unutar zemlje, koju je podr)avala ntanta. ?bog suprotstavljanja miru s Njemačkom

boljševike su napustili ?ije$i@ e!eri koji su se zalagali za nastavak rata. ni su se protivili i

11


12/33

boljševičkoj agrarnoj politi$i koja je zahtijevala od seljaka da dr)avi predaju sve proizvodne

viškove. *ijevi su eseri bili protiv klasne borbe na selu i zauzimali se za tr)išnu privredu. ni

su u suradnji s drugim eserima podigli pravi !eja3"i u!tana" , te su u atentatu ranili i samog

*enjina. obuna je ugušena, a njezini vo%e osu%eni na smrt. Nakon toga iz sovjeta su

potisnuti svi protivni$i boljševika i organiziran je jednopartijski sistem vladavine. Na

perieriji Rusije organizirala se "ontrare$ou(ionarna $oj!"a koju je vodio bivši $arski

admiral leksandar %o3a" . 'ontrarevolu$iju je nov$em i oru)jem pomagala ntanta.

4nglezi su se ubrzo iskr$ali u rhangelsku, a Mapan$i u :ladivostoku. Najva)nija podrška

kontrarevolu$ije bila je tzv. ?3e&"a egija@ sastavljena od bivših >6 vojnika. 'ad su ih

boljševi$i pokušali razoru)ati započeli su neprijateljstva i zauzeli sibirsku )eljezni$u. "ek u

jesen 1913. g. /rvena armija /- se pregrupirala i na čelu s "ro$kim počela potiskivati

kontrarevolu$ionarne snage 'RS-. 'ad je završen 1.s.r. ntanta je krenula u otvorenu ak$iju

protiv boljševika u Rusiji. %o3a"o$u vladu u msku priznala je kao vladu $ijele Rusije, a

priznao ga je i general eni"in koji je s 7ran$uzima skupljao kontrarevolu$ionarnu vojsku u

6krajini. 'RS su u prolje(e 1919. g. krenule u vojnički marš na ;oskvu i *enjingrad, koji je

dobio te)ak udara$ nakon što je na prijedlog @ilsona u arizu odlučeno da se ntanta ne

miješa otvoreno u sukob u Rusiji. /rvena armija je to iskoristila i razbila 'RS koje se bez

pomo(i ntante nisu mogle odr)ati. 8o 19#A. g. sovjetska se vlast proširila na sve krajeve

nekadašnjeg $arstva. &zvan je ostao 'akvkaz za koji su se boljševi$i morali boriti, te baltičke

dr)ave kojima je 19#A. g. priznata nezavisnost. 19#A. g. SSSR je upleo u #ograni3ni !u"o' !

Poj!"om. Nakon prvih vojnih uspjeha oljaka i njihovog prodora do 'ijeva, /rvena armija

je prešla u protunapad i doprla do :aršave, ali je tamo pora)ena jer su olja$ima pomogli

7ran$uzi. Nakon toga poljska je grani$a pomaknuta daleko na istok, što je SSSR mirom u

Rigi 19;1. g. i priznao. 0oljševi$i su 19#1. g. osvojili i kavkaske dr)ave. 6 prvim godinama

nakon rata, u tzv. ?ratnom "omunizmu@ boljševi$i su nastojali ukinuti tr)išnu privredu, pa

čak su pokušali ukinuti i nova$, te uvesti robnu razmjenu izme%u pojedinih grana privrede. ?a pla(anje hrane poljoprivredi, dr)ava je slala industrijske i zanatske proizvode posve

podr)avljene industrije. ?a vo%enje takve privrede stvoren je golemi birokratski aparat koji je

bio nestručan i nedorastao zada$ima. "o je izazvalo nezadovoljstvo tvorničkih radnika, jer je

19#A. g. počelo nedostajati sirovina, pa i hrane. "o nezadovoljstvo početkom 19#1. g. dovelo

je do ponovnog zahtijevanja za vlaš(u sovjeta koji bi uključivali više stranaka, a ne samo

boljševike. očeo se pojavljivati i anar)izam. očetkom o)ujka izbila je #o'una u u(i

%ron&tatu, gdje su radni$i i vojni$i zahtijevali odba$ivanje jednopartijske diktature iuspostavljanje sovjeta bez boljševika. obuna je ugušena vojnom ak$ijom u)a3e$!"og. "e

12


13/33


14/33

Sibiru, pa je do 19C5. g. u njima bilo više od milijun zatvorenika koji su slu)ili kao radna

snaga za velike pothvate. Staljin je provodio 3i!t"e i u partijskom vodstvu, koje su vrhuna$

dosegle 19C. i 19C3. g. rvo se okrenuo protiv desne opozi$ije, koja se opirala prinudnoj

kolektiviza$iji, a potom protiv eventualnih suparnika. Na političkim sudskim pro$esima

osu%ena je ve(ina vode(ih boljševika iz dana revolu$ije i potom likvidirana. "ro$ki je bio

prisiljen da ode u emigra$iju u ;eksiko, gdje ga je ubio Staljinov atentator. 8esetkovano je

vodstvo /rvene armije sa slavnim "uhačevskim, tako da je vojska du)e vrijeme bila

oslabljena. Na vrh se sada popela no$a genera(ija !o$jet!"e inteigen(ije koja je odrasla u

novoj dr)avi. &skovala se nova svijest ispunjena tradi$ijom ruske prošlosti koja je pravi

nastavak našla sada u so$ijalizmu. Na vrhu dr)ave stajao je Staljin koji je imao neograničenu

vlast. d 19CD. SSSR je bio član 8ruštva naroda i s pomo(u njega se htio osigurati od

na$ističke agresije. li kako nije postignut sporazum sa zapadnim demokra$ijama SSSR je

napustio tu politiku i u kolovozu 19C9. g. na sastanku Staljina i Ribentropa sklopio !#orazum

o nena#adanju ! Njema3"om* te o #odjei Poj!"e.

RAZV,J 6AIZ2A U IALIJI , ;. SVJ0S%,< RAA

7ašizam je naziv za totalitarni politički sistem koji se nakon 1.s.r. pojavio u onim

kapitalističkim zemljama u kojima parlamentarna demokra$ija nije bilo dovoljno učvrš(ena u

političkom )ivotu. "o se prije svega odnosi na &taliju, Njemačku i Mapan. ?a pojavu tih sistema

postojali su $anj!"o#oiti3"i i unutra&njo#oiti3"i razozi. :ersajskim mirom te su dr)ave

dobile manje nego što su očekivale &talija- ili ih je pak EmirF jako pogodio Njemačka-, pa su

se zato u njihovim društvenim strukturama pojavile jake političke, prije svega konzervativne

snage, koje su te)ile re$iziji odreda'a miro$nog ugo$ora, a u vanjskom politi$i zauzimale

agresivna stajališta prema svojim susjedima. Sve su se te snage pothranjivale te&"im

e"onom!"i) !tanjem u dr=a$i koji je proizlazio iz stanja nakon 1.s.r., a u kojem senajbrojniji srednji sloj selja$i, sitna bur)oazija, činovništvo- počinje oslanjati na novu

društveno>političku izrazito konzervativnu doktrinu. "a je doktrina sadr)avala opiranje

liberalnom kapitalizmu i monopolizmu koji je ugro)avao opstanak srednjeg sloja, a s druge

strane je odba$ivan i so$ijalizam. 7ašizam je politička mobiliza$ija zaostalih sektora društva,

mobiliza$ija nezadovoljnih moderniza$ijom, ra$ionaliza$ijom i društvenom eman$ipa$ijom.

7ašizam je vidio spas u 3$r!toj autoritarnoj na(ionanoj dr=a$i koja bi ukinula truli

liberalni parlamentarizam i klasnu borbu. &deal ašizma je bilo staleški ure%eno društvo, koje bi se oslanjalo na solidarnost, ali istodobno sačuvalo privatno vlasništvo u proizvodnji.

14


15/33

7ašistički pokreti osnivali su i vlastite vojničke odrede, koji su slu)ili za vršenje izičkog

nasilja nad političkim protivni$ima. Razvile su se i metode suvremenog načina obavješ(ivanja

i propagande koje su ašisti koristili kako bi manipulirali masama. 7ašistički se pokret

dokopao vlasti tako što se #o$ezao !a tradi(ionano $adaju8im eitama, koje su u ašizmu

vidjele dobrodošlo sredstvo za obračun s demokratskim i so$ijalističkim snagama, pa su tako

ašisti postali oru%e krupnog kapitala. 6kinuli su sve demokratske političke institu$ije i

gra%anske slobode, te uveli diktaturu. 6 vanjskoj politi$i ašističke su dr)ave bile izrazito

agresivne i svojim isključivim zahtjevima i prijetnjama postale su glavni kriva$ za #.s.r.. 6

&taliji se kao prvoj zemlji razvio ašizam, koji je kasnije prihva(en i u drugim zemljama. ?bog

velikih obe(anja prilikom stupanja &talije u 1.s.r., talijanska je bur)oazija 'ia razo3arana

ratnim #ijenom, premda je dobila znatan dio nekadašnje >6. Hlavna smetnja ostvarenju

planova &talije na jadranskoj obali bila je Mugoslavija. & inan$ijski &talija se našla u vrlo

teškom polo)aju, a njezina privreda bila je neujednačeno razvijena2 sjever je bio industrijski

najrazvijeniji, a jug prete)no agrarno područje i nerazvijen. Nakon što je merika ograničila

useljavanje izgubljen je i EventilF za popuštanje pritiska zbog 'rzog ra!ta !tano$ni&t$a.

p(e izborno pravo donijelo je masovne stranke koje su se nakon rata pridru)ile vladaju(im

liberalima. Nasuprot katolički orijentiranoj Narodnoj !tran(i stajali su so$ijalisti koji su se

priključili "re(oj interna$ionali, ali su se 19#1. g. podijelili na so$ijaliste i komuniste. 6

sjevernoj &taliji 19#A. g. bili su stvoreni uvjeti za so$ijalističku revolu$iju, ali ona nije uspjela

jer je radništvo bilo preslabo za preuzimanje vlasti u $ijeloj dr)avi. Strah od mogu(e

so$ijalističke revolu$ije pove(avao je izglede za preuzimanje vlasti Benita 2u!!oinija koji

je prije rata djelovao kao so$ijalist-. Svojim borbenim sastavima Eas$i di $ombattimentoF-

započeo je borbu protiv postoje(ih političkih stranaka, pa je ta"o 19;;. g. naredio !$ojim

'or'enim jedini(ama ?mar& na Rim@ kada je ljevi$a najavila generalni štrajk. 'ralj se

pokorio i predao ;ussoliniju mandat za novu vladu. 7ašistički pokret u &taliji je htio stvoriti

uvjerenje da je &talija #ra$na na!jedni(a anti3"og Rima, pa prema tome mo)e nastupitisvojim imperijalističkim zahtjevima prema Sredozemlju. ;ussolini nije dirao ni u ustav ni u

monarhiju, ali je uspostavio svoju jednopartijsku vladavinu. Njegov ašistički pokret polazio

je od starorimske tradi$ije pa je od nje preuzeo i rimski korak passo romano-, rimski pozdrav

saluto romano- i svoj simbol liktorski sve)anj pru(a I as$i-. Na izborima 19#D. osigurao je

ašističku ve(inu, a 19;. g. u$eo #ot#unu di"taturu. 19#. g. raspuštene su sve političke

stranke, a u parlament su se birali samo poslušni zastupni$i. sim parlamenta postojalo je i

7ašističko veliko vije(e, ali je odlučuju(u vlast imao Edu$eF tj. vo%a. ovelja rada iz 19#!. g.depolitizirala je sindikalne radne saveze i spojila ih s poduzetni$ima u poslušne "oo#erati$ne

15


16/33

!tru"o$ne !a$eze. Hospodarska politika imala je uspjeha što je učvrstilo vlast ;ussolinija.

19;9. g. !"o#jen je Lateran!"i ugo$or ! Vati"anom koji mu je pribavio i naklonost

katoličke $rkve. "im je sporazumom riješeno tzv. rimsko pitanje koje je postojalo od 13!A.g.

kada je apinska 8r)ava uključena u sastav 'raljevine &talije. 'raljevina &talija priznala je

suverenu 8r)avu :atikan koja je obuhva(ala područje :atikana, papinsku reziden$iju u /astel

Handolu i tri bazilike u Rimu. Sveta Stoli$a priznala je 'raljevinu &taliju s glavnim gradom

Rimom. Rimokatolička vjera postala je dr)avna vjera. rotivni$i ašizma morali su napustiti

&taliju. 6 vanjskoj politi$i talijanski ašizam pokazao se vrlo agresivnim, osobito sredinom

tridesetih godina kada je &talija iz svoje kolonije Somaije i 0ritreje na#aa 194. g.

0tio#iju. Svi prosvjedi 8ruštva naroda i sank$ije ostali su bez uspjeha i 4tiopija je 19C. g.

priključena talijanskom imperiju. 4tiopski kralj Bajle Selasije napustio je tada zemlju i otišao

u :eliku 0ritaniju, a ;ussolini je talijanskog kralja proglasio etiopskim $arem. :elika

0ritanija i 7ran$uska priznale su 19C3. g. talijansku okupa$iju 4tiopije, nadaju(i se da &talija

ne(e nastaviti osvajanje. otkraj 19C. g. ;ussolini je objavio stvaranje osovine Rim>0erlin,

te je otvoreno #ot#omagao generaa 6ran(a u #anjo!"oj. "ako se od 19C!. g. na

7ran$ovoj strani borila talijanska vojska. Gelja za nekim ran$uskim područjima dovodila je

&taliju u sukob s 7ran$uskom, a neizravno i s 4ngleskom. Sve to tjeralo je &taliju na

čvrš(e veze s Njemačkom. rvi sastanak Bitlera i ;ussolinija bio je 19CD. g. u :ene$iji i od

tada su neprekidno sura%ivali. Hodine 19C!. &talija je napustila 8ruštvo naroda, a u tra$nju

1949. g. na#aa je A'aniju i okupirala je. lbanski kralj ?ogu morao je napustiti zemlju, a

albanski je parlament zemlju pripojio &taliji.

JAPAN , ;. SVJ0S%,< RAA

Nakon 1.s.r. činilo se da (e parlamentarizam odnijeti pobjedu i u Mapanu. "ako je 1915. g.

zemja do'ia #r$u (i$inu $adu koju su sačinjavali zastupni$i političkih stranaka na čelu sa"a&i >arom, vo%om liberala. No njegova vlada nije mogla potpuno demokratizirati zemlju

i uvesti parlamentarni sistem, jer je značajan izvanparlamentarni činila$ ostao (ar, koji je bio

oslona$ starih elita i zemaljske oligarhije, te vojne elite. 6sprkos modernim gra%anskim

reormama, japanska je vojska dr)ala povlašten društveni polo)aj. :ojska i mornari$a nisu

bile podre%ene parlamentu, ve( $aru i zbog njegove pasivnosti su bile potpuno samostalne.

Nakon smrti "akašija Baroa 19#1. g. na vlasti su se smjenjivali i'erai KSeiju"ai i agrarna

!tran"a K2in!eito, no stranke nisu stvorile modernu organiza$iju, pa nisu imale ni ve(u popularnost ni autoritet. Radnički pokret se nije mogao ni razviti uz sna)ne patrijarhalne

16


17/33

komponente kod japanskog radništva. S$jet!"a #ri$redna "riza izazvala je i u Mapanu

ekonomske i društvene potrese. ?a nekoliko mjese$i $ijena svile i izvoz smanjili su se za

5A, a pala je i $ijena ri)e. "o je najviše pogodilo japanske seljake, a siromašne slojeve

pogodila je i zabrana useljavanja zija$a u S8. Sve to pobudilo je #ora!t ja#an!"og

na(ionaizma i ra!izma. Nezadovoljstvo američkom politikom došlo je do izra)aja 19CA. g.

kada je izvršen atentat na premijera Bamagu(ija koji je prihvatio di"tat SA+a i VB o

ograni3enju !nage ja#an!"e mornari(e KOO4. Na$ionalno>militaristički i totalitaristički

krugovi preuzeli su vlast i izvršili agre!iju na 2and=uriju 1941. g. "otalitarni sistem ukinuo

je demokra$iju, političke stranke i sindikate. Mapan je prvo krenuo u vojnu agresiju, što je

potaknulo pro$ese unutar zemlje I ašiza$iju. Najva)niji ideolozi japanskog a)izma bili su

%ita I""i i #ot#u"o$ni" >i&imata %ingoro. boji$a su se odlučno protivili

parlamentarizmu i odba$ivali liberalni kapitalizam, ali i marksizam. bitelj i seoska zajedni$a

predstavljali su praoblik japanskog stila )ivota, koji je propao prodorom pokvarenog

zapadnjačkog utje$aja i u budu(em dr)avnom ure%enju Mapana treba ga ponovno uspostaviti.

8ruštveni nosio$i preporoda bili su selja$i i oi$iri. Mapanu su pridavali pravo da !$oju $a!t

ima #ro&iriti na #ro!tran!t$a I!to3ne Azije. 6 narodu se propagirao militarizam i vojničke

vrline sadr)ane u japanskom vojničkom kodeksu EbušidoF. Mapanski se ašizam od ostalih

razlikovao samo po tome &to nije imao ne"u "arizmati3nu i3no!t na čelu pokreta. :o%u je

vjerojatno nadomještala $areva ličnost. ?auzimanje ;and)urije potaknuto je 19C1. g.

in$identom u ;ukdenu. "o je bio početak japanskog imperijalizma i povratak nepravedno

oduzete zemlje koje su se pod pritiskom S8>a i :0 morali 19##. g. odre(i na koneren$iji u

@ashingtonu. Nakon zauzimanja ;and)uriju su proglasili !amo!tanom dr=a$om

2and=u"o, koja je dobila vlastitog $ara i ugovorom o prijateljstvu se povezala s Mapanom.

19CC. g. Mapan je istupio iz 8ruštva naroda kada je ono osudilo njegovu ak$iju. Nakon

in$identa kod ekinga, Ja#an je 1947. g. #o$eo #r$i rat #roti$ /ang+%aj+e"o$e %ine i

nakon nekoliko mjese$i slomio njen otpor. Mapan$i su svojim osvajanjima u stilu ;onroevedoktrine htjeli sebi osigurati neis$rpno sirovinsko područje i tr)ište za svoju industriju. No

takvom svojom politikom sve su više dolazili u sukob s S8>om. Mapan je 19C. g. zaključio

sporazum s Njemačkom i &talijom kao pakt protiv 'ominterne, a 1947. g. je iz 2ad=u"a

#o$eo rat #roti$ "omuni!ti3"e 2ongoije i SSSR>a, ali je 19C3. g. pora)en od /rvene

armije.

17


18/33

%INA , RUSena dolaze savjetni$i iz SSSR>a koji od revolu$ionarnih grupa prema

zapadnom uzoru ormiraju !tran"u %uomintang s tri programske točke2 na$ionalizam,

demokra$ija, so$ijalizam-. rišli su osnivanju moderne vojske, a agrarne promjene provodile

su se postupno. Nakon Mat>Senove smrti 19;. vodstvo dr)ave preuzeo je /ang %aj+e" . n

je otpustio sovjetske savjetnike, na što ga je nagnala sovjetska politika koja se zalagala za

komunistički program u 'ini, a u 'uomintangu su prevladale desne strane bogatog

gra%anstva kojima nije bilo do suradnje s komunistima. 19;7. g. !u radni(i u angaju

proglasili komunističku komunu i početak so$ijalističke revolu$ije u 'ini, koju je uništilavojska. 6 Nankingu je ormirao novu vladu sastavljenu od desnog krila 'uomintanga koja

nije uključila komuniste. 8ovelo je to do gra%anskog rata. 'omunisti su pokušali uspostaviti

tada sovjetsku komunu u 'antonu, ali se ona odr)ala samo nekoliko dana. 'omunisti su

istisnuti iz gradova i obalnog pojasa, pa su te)ište svojeg djelovanja prenijeli na siromašne

seljake u M? 'ini, kojima su počeli dijeliti veleposjedničku zemlju. :o%a ' 'ine postao je

2ao -e+ung, koji je počeo izgra%ivati svoju revolu$ionarnu seljačku sovjetsku republiku i

kinesku /rvenu armiju. ;aova ideologija pustila je korijenje u zaostalom seljaštvu, a počeo je primjenjivati taktiku partizanskog ratovanja. Kang 'aj>+ek ga je 19CA. g. pokušao uništiti, te

18


19/33

je -r$ena armija #oti!nuta na !je$er %ine do kojeg je došla u tzv. E8ugom maršuF.

'omunisti su uspjeli spasiti jezgru svoje /rvene armije koja je i dalje stje$ala mnogo pristaša

na sjeveru. 6 Jenanu su komunisti počeli s izgradnjom svog društvenog sistema Menanska

republika-, dok se u kuominstanskoj 'ini učvrš(ivao re)im Kang 'aj>+eka. 19C!. g. došlo je

do napada Mapana na 'inu, pa su komunisti i 'uomintang prekinuli neprijateljstvo i sklopili

sporazum za borbu protiv Mapana$a. za oljsku vidi u S&M4 #A. st.-

PANJ,LS%A , RUa u lijevo. Hornji sloj

španjolskog srednjeg stale)a bio je so$ijalno i ekonomski povezan s agrarnom aristokra$ijom.

ni su kontrolirali novčane zavode, pri čemu su bogati zemljoposjedni$i svoj nova$ ulagali u

industriju. 6 vladaju(im strukturama +panjolske bila je izvanredno utje(ajna "atoi3"a

(r"$a, koja je posjedovala goleme posjede, kao i nekretnine u gradovima. *judi su bili

duboko religiozni, osobito )ene gornjeg i srednjeg sloja. Svojim zavjereničkim oi$irskim

organiza$ijama u politiku se miješala i vojska, koja nije bila dobro pla(ena, ali su oi$irski

zbor činili sinovi iz uglednih obitelji s materijalnom podlogom. Voj!"a je vjerovala u ideale19. st. da je pozvana da se brine za red i iskorjenjivanje korup$ije koja potječe od liberalnog

parlamentarizma, pa je 19;4. g. u dogo$oru ! "rajem #reuzea $a!t. Heneral Primo de

Ri$era suspendirao je parlament i uveo diktaturu koja je nastojala stvoriti konzervativni

sistem staleške solidarnosti. Kak je donijela i neke so$ijalne zaštitne zakone u korist radništva,

ali nije pokušala provesti agrarnu reormu. ?bog velikog političkog nezadovoljstva de Ri$era

je 1941. g. do#u!tio odr=a$anje o#8in!"i) iz'ora, koji su donijeli pobjedu republikan$ima,

pa su i kralj i Rivera morali napustiti dr)avu. &ste godine odr)ani su izbori i za ustavotvornuskupštinu u kojoj je republikanska ve(ina proglasila re#u'i"u. "o je bila 8ruga španjolska

19


20/33

republika koju su u početku podr)avali svi slojevi španjolskog društva. rvi predsjednik

postao je A(aa Zamora, a predsjednik vlade 2anue Azana. :ladu su podr)ali i so$ijalisti i

njihov je vo%a *argo -a'aero postao ministar rada. :lada je priznala autonomiju 'ataloniji

sa samostalnom vladom, a isto je obe(ala i 0askima, pa je tako i njihove stanovnike pridobile

za republiku. :lada je ozakonila dr)avni školski sistem, al je zbog toga došla u sukob s

/rkvom. 19C#. g. izdan je zakon o agrarnoj reormi koji je trebao rasormirati veleposjede i

zemlju predati zadrugama i seljačkim obiteljima. No nedostajalo je nov$a za pla(anje odštete,

pa je podijeljeno malo zemlje. zana je pokušao reormirati i vojsku, te je umirovio

konzervativne generale, a unaprijedio republikanske. Republikanski je re)im uspostavio i

svoju poli$iju. d 19C1. g. traju sukobi republikanske vlade s anarhistima, koji su počeli

uspostavljati svoje komune u ndaluziji i 'ataloniji. Naoru)ani anarhistički odredi

sukobljavali su se s E$ivilnom gardomF. 19CC. g. mili$ija je pu$ala u anarhiste. Nerede

pokušava iskoristiti vojska i $ivilna garda i organizirati puč, što navodi $adu da 1944. g.

od!tu#i. Na novim izborima pobijedila je katolička desničarska organiza$ija /48- pod

vodstvom


21/33


22/33

njemačka zbog svoj polo)aja bila u prednosti. ;inhenskim sporazumom SSSR je ostavljen

postrani, i pokušaj 0ritanije i 7ran$uske da ga kasnije uključe u savez protiv Njemačke nije

uspio jer oljska nije htjela sovjetskim trupama dopustiti prolaz ni su slučaju rata niti sklopiti

ugovor o uzajamnoj pomo(i. regovori su se otegnuli dok ih nije prekinula vijest o

njema3"o+!o$jet!"og Pa"tu o nena#adanju #C. kolovoza 19C9. g.-. Staljin se nadao da (e

takvim ugovorom mo(i ostati izvan rata, a Bitler je time htio izolirati oljsku od mogu(e

pomo(i sa ?apada. S tim aktom bio je povezan i tajni !#orazum u kojem su obje sile

me%usobno razgraničile svoje interesne sere, pri čemu je 0altik i poljski istok pripao Rusiji, a

ostatak Njemačkoj. "ako je izvršena četvrta dioba oljske. Nakon komadanja Kehoslovačke,

vlade :0 i 7ran$uske konačno su shvatile da se "re(em Rei$hu treba oduprijeti. ?ato su stale

na stranu najugro)enijih zemalja I oljske, Rumunjske i Hrčke i zajamčile im neovisnost. :0

je tada sklopila i vojni savez s oljskom. ripremaju(i se za rat, Njemačka je stvorila novi

ratni plan. Hlavno obilje)je njezinog ratnog plana bilo je u tome da je nastojala iz'je8i

i!todo'no rato$anje na d$a ii $i&e 'oji&ta i orijentirala se na pokoravanje pojedinih zemalja

munjevitim ratom. rije započinjanja napada oslanjala se na pouzdane inorma$ije o zemlji

prethodno dobivene špijuna)om, a uoči napada propagandom je izazivala deetizam i u tjednu

napada aktivirala petu kolonu. 1. rujna 1949. za#o3eo je njema3"i na#ad na Poj!"u. Bitler

ju je brzo svladao i okupirao. Nakon vijesti o tom napadu, poljski savezni$i :0 i 7ran$uska

navijestili su C. rujna rat Njemačkoj, a to su učinili i ustralija i Novi ?eland, te 'anada. 6

pobije%enoj oljskoj Nijem$i su počeli s teroriziranjem poljskog naroda. Nekadašnje pruske

pokrajine proglašene su njemačkim okru)jima na kojima se provodila germaniza$ija. 6

preostalom dijelu oljske, tzv. Heneralnom guverneratu odredi SS>a i S8>a počeli su hapsiti i

strijeljati ljude, osobito do tada veoma brojne Gidove. 0udu(i da je Njemačka u sporazumu s

SSSR>om priznala !o$jet!"e intere!e u euro#!"om #ograni3nom #oja!u, SSSR je od

baltičkih zemalja zahtijevao teritorijalne ustupke koji su za njega bili strateški va)ni. 'rajem

rujna i početkom listopada 19C9. g. SSSR je s 0!tonijom* Lit$om i Letonijom sklopiougovor o uzajamnoj pomo(i i na njihovim područjima počeo s podizanjem vojnih baza. "e su

zemlje brzo potpale pod sovjetski utje$aj, pa su komunisti u njima uz pomo( SSSR>a u

izbornim tijelima preuzeli vlast. "ako su njihovi parlamenti 19DA. g. odlučili da se te zemlje

pripoje SSSR>u. SSSR je !t$arao #ro'eme i 6in!"oj, s kojom je od 19CD. g. imao sporazum

o nenapadanju. d nje je tra)io da mu u zamjenu za druga područja ustupi četiri otoka,

dijelove 'arelije i poluotoka Rivački, te da mu dade u zakup poluotok i luku BangL, da bi se

zaštitio *enjingrad. 'ako inska vlada nije pristajala na te zahtjeve, SSSR je otkazao ugovor o

22


23/33

nenapadanju i u studenom 1949. g. na#ao 6in!"u. Nakon 1A dana 7inska je morala pristati na

mir u ;oskvi. ?adr)ala je svoju neovisnost, ali se morala odre(i područja koja je tra)io SSSR.

6 srpnju 19DA. g. SSSR je promijenio grani$u i prema Rumunj!"oj okupiravši sjevernu

0ukovinu i 0esarabiju.

IJ0% RA,VANJA U 0UR,PI , NAPAA NA SSSR

6 prolje(e 19DA. g. započele su velike ratne opera$ije, koje su najprije zahvatile neutralnu

Nor$e&"u uz čiju obali su se kretali njemački brodovi sa rudama potrebnim njemačkoj ratnoj

industriji. :odstvo njemačke ratne mornari$e htjelo je taj put osigurati i vojnički, a zapad je to

htio spriječiti. 6 sukobu je Njemačka izgubila sve svoje moderne razarače, ali su se :0 i 7R

morale tako%er povu(i, a Norveška pokoriti njemačkoj okupa$iji. &znenadni napad

onemogu(io je Norve)anima da provedu potpunu mobiliza$iju, a peta kolona, kojom je

rukovodio Vid"un ui!ing, pridonijela je porazu norveške obrane. 6 okupiranoj 8anskoj

Nijem$i su ostavili dotadašnja tijela vlasti, ali su obilato iskorištavali njezine gospodarske

mogu(nosti. svajanje Norveške i 8anske Nijem$i su planirali osigurati va)na strateška

uporišta na 0altičkom moru, a zatim se obrušiti na Nizozemsku, *uksemburg i 0elgiju, koje

su bile va)ne za napad na 7ran$usku i :0. Napad na Begiju Nijem$i su započeli tamo gdje je

završavala utvr%ena ;agnitova linija. lan zahvata srpom imao je za $ilj pregaziti Nizozemku

i 0elgiju, dok je engleski ekspedi$ijski korpus bio opkoljen kod 8unkerQuea, odakle je

prebačen u 4nglesku. tpor 7ran$uza na Seini brzo je slomljen i 6ran(u!"a je ;;. i#nja

19MG. g. "a#ituiraa. Njemačka osvajanja iskoristio je i ;ussolini koji je 1A. lipnja

navijestio rat 4ngleskoj i 7ran$uskoj, jer nje htio izostati kod podjele ratnog plijena, iako se

&talija u početku nastojala suzdr)avati od napada. Medino je 4ngleska još bila neokupirana.

/hamberlain je morao odstupiti zbog svojih prijašnjih političkih stajališta i zbog poraza u

Norveškoj, a vo%enje kabineta je preuzeo in!ton -)ur()i. n nije pristajao na Bitlerovonu%enje okončanja rata, što je Bitlera navelo na početak ,#era(ije mor!"i a$, tj. napada na

4nglesku, kojom je nastojao izboriti njemačku prevlast u zraku. Njemački zračni napadi

započinju na :0 u srpnju 19DA. g. bombardiranjem zračnih luka, vojnih uporišta, industrijskih

objekata i gradova, od kojih je najte)e stradao /oventr. 'ako su 0ritan$i pru)ali )estok

otpor, Nijem$i su odustali od napada i u prolje(e 19D1. g. počeli s pripremama za napad na

SSSR. 6 zračnim napadima Nijem$i su izgubili oko #AAA zrakoplova. Ameri"a je u #o3et"u

rata o!taa neutrana, ali je gospodarski i inan$ijski potpomagala :0, a 19DA. g. su S8 uzamjenu za uporišta na zapadnoindijskim oto$ima ustupile :0 5A svojih razarača. 7ran$uska

23


24/33

je odredbama primirja bila podijeljena na okupirano područje koje je obuhva(alo sjever i

istok zemlje, ariz i pojas uzdu) atlantske obale i neokupirani dio, gdje je mar&a Petain

pokušao uspostaviti svoj novi konzervativno>katoličko usmjereni dr)avni poredak i očuvati

jedinstvo ran$uskog kolonijalnog posjeda pod svojom vlaš(u. Sjedište te slobodne 7ran$uske

bilo je u gradu Vi&iju. 8io ran$uskih bora$a preba$io se u 4nglesku, a njihov zapovjednik

bio je general de


25/33

ZBIVANJA 19M1. I NAPA NA SSSR

rije napada na SSSR, Bitler je naumio !ta'iizirati taijan!"i Eront u "ripolitaniji, za što je

dobio zadatak arički korpus. Njemu je 19D#. g. uspjelo prodrijeti do doline Nila. ?atim je $ilj

bio potisnuti 0ngeze ! 0gej!"i) oto"a i iz Hrčke, jer je engleska avija$ija s 'rete mogla

ugro)avati natonosna polja u Rumunjskoj. ?bog toga su Nijem(i zauzei %retu, ali su

njemački padobran$i pretrpjeli teške gubitke. ristupom Mugoslavije "rojnom paktu, došlo je

do političke krize u toj zemlji i izbijaju demonstra$ije. i$iri zavjereni$i svrgavaju kneza

avla i uspostavljaju novu vladu na čelu s generalom Simovi(em, dok je za kralja proglašen

etar &&. ?bog toga je Njema3"a na#aa Jugo!a$iju, kako bi imala mir u zale%u prije napada

na SSSR. Na#ad na SSSR za#o3eo je 'ez o'ja$e rata ;;. i#nja 19M1. g . 4ekt iznena%enja

potpuno je uspio iako su Staljina upozoravali na mogu(i napad- i njemačke čete su

napredovale vrlo brzo i zarobile oko C milijuna ruskih vojnika. 'ako su Rusi dovodili

neprestano nove snage napad na ;oskvu započeo je tek u listopadu, prije početka razdoblja

kiša i blata. Njemačke su snage tada ve( bile vrlo is$rpljene. Sovjetska vlada povukla se iz

;oskve u %uj'i&e$, a velike su tvorni$e premjestile svoje strojeve iza 6rala. Sam Staljin

rukovodio je obranom ;oskve. ?bog razila)enja u strategijskim planovima, došlo je do

#odjee u njema3"om $r)o$nom &ta'u i Bitler je osobno preuzeo komandu nad kopnenom

vojskom u prosin$u 19D1. g. Na osvojenim područjima brzo se razmahalo na$ističko nasilje, a

za te krajeve osnovano je 2ini!tar!t$o za I!to" na 3eu !a Ro!en'ergom koje je razvilo

odgovaraju(u ideologiju o germanskom gospodstvu i superiornosti arijevske rase. Nasilje se

provodilo programom germaniza$ije jedini$a SS>a, koje je vodio Bimmler, koji je htio u

stvarnost pretvoriti Bitlerove antazije o naseljavanju njemačkih seljaka na &stok. "ako se tu

provodilo plansko istrebljivanje Gidova i Slavena, koje je provodio Hlavni ured dr)avne

sigurnosti. Sustavno uništavanje izvršavalo se nad muškar$ima, )enama i dje$om u početku

strijeljanjem, a kasnije u plinskim komorama i pe(ima za spaljivanje u logorima. Na taj način poubijano je milijuna Gidova. 6 Srednjoj 4uropi se pak provodilo u"ju3i$anje ?!rodni)@

naroda u >itero$ novi poredak potlačivanjem i terorom. 6 osvojenim zemljama se

uspostavljaju pokreti slični na$izmu, kao u Nizozemskoj pod ;ussertom ili Norveškoj pod

Ouislingom. Kim je započeo napad na SSSR, /hur$hill je ponudio SSSR>u savezništvo i 5.

!r#nja 19M1. g. #ot#i!an je u 2o!"$i enge!"o+!o$jet!"i !#orazum u kojem se sile

obvezuju da (e rat okončati u me%usobnom sporazumu. 6brzo nakon toga S8 je počeo

SSSR>u isporučivati ratnu opremu. 6 kolovozu 19D1. g. sastali su se na palubi ratnog brodaErin$e o @alesF u tlantiku /hur$hill i Roosevelt i potpisali su Atant!"u #o$eju koja je

25


26/33


27/33

ZBIVANJA U 0UR,PI , 19M;. , %RAJA RAA

Nijem$i, koji su krenuli o novu oenzivu na istočnom bojištu, nisu mogli osvojiti *enjingrad,

a napredovanje prema jugu se razdvojilo prema Bitlerovoj uputi u dva prav$a udar$a I na

%a$"az i na donju Vogu, ali je tu opet zapelo kod Staljingrada, dok je u pozadini na

velikom prostoru započeo partizanski rat. "o je dovelo do slabljenja njemačke vojske.

;einstainove trupe su na vrijeme uspjele skloniti se sa 'avkaza, ali je &e!ta armije #od $on

Pauu!om bila opkoljena kod Stajingrada. 6 bit$i koja je trajala od 14. 7. 19M;. do ;. ;.

19M4. g. kada se njemačka vojska predala. 6 ljeto je njemačka pokušala novu oenzivu, koja

je dovela do najve(e tenkovske bitke u povijesti ratovanja kod %ur!"a i ,r!ea KM+. 7. 19M4.

g.. 6 toj bit$i je samo na njemačkoj strani sudjelovalo 9AA.AAA vojnika i #.!AA tenkova,

#.AAA zrakoplova i 1A.AAA topova. "o je bila najve(a kon$entra$ija tehnike u #.s.r. & ova bitka

završena je porazom Nijema$a i od tad je /rvena armija imala premo( na svim bojištima od

0altičkog do /rnog mora. 6 jesen 19D#. g. započeo je preokret u ratu na ?apadu. nglo>

američke jedini$e iskr$ale su se 7. !tudenog 19M;. g. #od $r)o$ni) za#o$jedni&t$om

0i!en)owera u 2aro"u i A=iru i ubrzo pridobile na svoju stranu te ran$uske kolonije.

6jedno je s Nila krenula jedna britanska oklopna divizija pod 2ontgomerCjem #roti$

Romea bitka kod 4l lmeina-, a u lipnju 19DC. g. morale su kapitulirati sve njemačko>

talijanske trupe u "unisu. Nakon toga u "oo$ozu 19M4. g. !a$ezni(i !u iz$ei de!ant na

Si(iiju i u rujnu se iskr$ali kod Salerna. "alijanska bur)oazija na taj je preokret reagirala

dr)avnim udarom u kojem je ašistički re)im bio uklonjen, a 2u!!oini je odu"om Vei"og

Ea&i!ti3"og $ije8a u)a#&en. 'ralj je pozvao tada umirovljenog maršala ietra 0adoglia da

sastavi novu vladu koja je tajno potpisala primirje, a zatim bezuvjetnu "a#itua(iju 5. rujna

19M4. g. Nijem$i su na iskr$avanje u Sjevernoj ri$i odgovorili zauzimanjem čitave

7ran$uske, a pod maršalom 'esselringom uspostavili su čvrstu obrambenu rontu od jedne do

druge talijanske obale, a desantom padobrana$a oslobodili su ;ussolinija zatvorenog u HranSassu. 6 sjevernom dijelu zemlje ;ussolini je uspostavio svoju Eso$ijalnu republikuF,

marionetsku ašističku dr)avu. Njemačka je morala o'u!ta$iti i #odmorni3"i rat, jer su

saveznički razarači i avioni sve bolje kontrolirali mora, a prije svega zato što je prona%en

radar. merikan$i su ojačali svoje zrakoplovstvo lov$ima koji su mogli letjeti na velike

udaljenosti, te teškim bombarderima, Elete(im tvr%avamaF koje su postigle potpunu prevlast u

zraku. Nakon izlaska &talije iz rata 19DC. g. i sloma njemačke vojske na ruskom bojištu poslije

Staljingrada i 'ursk>rsela, godina 19M4. donijela je na strani Saveznika i najva)nije političke odluke. očelo je koneren$ijom /hur$hilla i Roosevelta "onEeren(ijom u

27


28/33

-a!a'an(i o nastavku rata nakon ponovnog osvajanja rike. 'ao neposredan $ilj borbe

protiv sovine bila je proklamirana njezina bezuvjetna kapitula$ija. +to su savezni$i bili

svjesniji svoje konačne pobjede, to su više razmišljali o onome što (e biti poslije rata, pa su se

me%u njima počeli javljati sukobi interesa. sobito je Kerčil izra)avao zabrinutost da (e Rusi

zadobiti prevlast i ugroziti zapad. Staljin je ve( 19D1. prilikom sklapanja sporazuma s

0ritanijom nagovijestio da njegov poslijeratni plan sadr)i slabljenje Središnje 4urope i

insistiranje na sovjetskim grani$ama s početka rata okupirana oljska-. No kako su se

merikan$i bojali da isti$anjem suprotnosti ne ugroze savez s SSSR>om, Ruzvelt je popuštao

Rusima. Sovjeti su uspjeli nametnuti svoje stajalište na "onEeren(iji u e)eranu 19M4. g. "u

je zaključeno da budu(a grani$a poljske dr)ave bude pomaknuta na zapad do dre, te je

priznato pravo komunističkim strankama da budu primljene u koali$ije, ali Staljin nije pristao

da se pismeno obve)e u pogledu predvi%ene podjele 4urope. 6 lipnju 19DD. g. nglo>

merikan$i su se nakon dugotrajnih priprema šira verlord- i!"r(ai u 6ran(u!"oj. F.

i#nja 19MM. g. počeo je najve(i pomorsko>zračni desant u povijest ratovanja. 6z goleme

gubitke i strašne borbe dvije savezničke armije su iskr$ane na obalu, gdje je zatim odsječena

tvr%ava /herbourg i probijena ronta što su je iza nje izgradili Nijem$i. "ek kada im je

zaprijetila opasnost od okru)enja Nijem$i su se počeli povlačiti preko rijeke Seine. "ada je

izvedena druga saveznička invazija u ju)noj 7ran$uskoj, pa su se Nijem$i morali i dalje

povlačiti. Savezni$i su tada ;. "oo$oza 19MM. g. u&i u Pariz i zauzeli ostale dijelove

7ran$uske, 0elgiju i *uksemburg, te ve(i dio Nizozemske. Savezni$i su zatim zastali i

dopustili Nijem$ima da se na starom zapadnom bedemu @estJall- ponovno pregrupiraju, pa

je Bitler naredio u prosin$u 19DD. g. još jednu oEenzi$u u Ardenima, koje nije imala uspjeha.

Na početku 19DD. g. i /rvena je armija poduzela veliki napad na ratištima od /rnog do

0arentsovog mora. Nijem$i su tada na tim ratištima imali #5! divizija. Nakon osloba%anja

sovjetskih teritorija, /rvena armija stupila je na teritorije njemačkih satelita Rumunjske,

0ugarske, ;a%arske i Slovačke, a zatim su zauzeli i dio oljske, gdje su se zaustavili pred:aršavom u kojoj je izbio ustanak oljaka. ?atim su prešli u istočnu rusku, prešli Kešku i

nastavili prodirati u Njemačku desnim, a u ustriju lijevim krilom, te su 14. tra$nja

19M. g. u&i u Be3. Nakon što su svladani svi njemački savezni$i, savezničke postrojbe ušle

su na teritorij Njemačke. /ivilno stanovništvo bje)alo je na istoku od ruskih divizija, a na

zapadu su gradovi bili nemilosrdno bombardirani, iako to više nije imalo nikakvog taktičkog

značaja. :rhuna$ strahota bilo je bombardiranje 8resdena, prepunog izbjegli$a. 0ilo je to

uništavanje njemačkog naroda, za koji je Bitler objavio da se Enije pokazao vrijednimF

28


29/33

njegovih velikih ideja. Svojim djelovanjem na teritoriju Njemačke, savezni$i su u odmazdi

bili jednako tako surovi, kao što su Nijem$i bili na početku rata. red kraj rata >iter je* "ao i


30/33

terenu. Sastanku su bili nazočni Staljin, Barr "ruman i /hur$hill, kojeg je zamijenio

-ement Attee. Na toj koneren$iji odlučeno je da se Njemačka potpuno razoru)a, a njene

tvorni$e ratnog materijala ili unište ili stave pod nadzor saveznika. ?atim, da se provede

dena$iika$ija, kazne ratni zločin$i, raspuste karteli i monopoli. Savezničko nadzorno vije(e u

0erlinu dobilo je sva prava vrhovne vlasti u Njemačkoj, ali su dopuštena mjesta autonomna

tijela vlasti, demokratske političke organiza$ije i druge gra%anske slobode. Njemačka je

izgubila sjeveroistočni dio ruske, koji je dobio SSSR, a oljska područja istočno od dre>

Neisse. SSSR i oljska dobili su pravo da podmire svoja repara$ijska prava od Njemačke

oduzimanjem industrijskih ure%aja i proizvoda iz sovjetske okupa$ijske zone. ?aključeno je

da se osnuje i Savjet pet ministara velikih sila SSSR, S8, :0, 7R i 'ina- sa sjedištem u

*ondonu koji bi izradio prijedloge mirovnih ugovora s &talijom i satelitskim dr)avama.

dlučeno je da se mirovni ugovor s njemačkom sklopi kada bude sastavljena jedinstvena

njemačka vlada. ?aključeno je i da sve neutralne zemlje, osim +panjolske, mogu postati

člani$e 6N>a. 6 prolje(e 19D5. g. američki protujapanski napad imao je velikog uspjeha.

meričko zrakoplovstvo svakodnevno je bombardiralo japanske brodove, borbene polo)aje,

luke i utvr%ene gradove. Mapan$i su, suočeni s činjeni$om da (e izgubiti rat, počeli u napade

uvoditi svoje "ami"aze I dobrovolj$e pilote samouboji$e. S koneren$ije u otsdamu Mapanu

je #. srpnja 19D5. g. upu(en ultimatum, ali su ga Mapan$i odbili. Nakon toga, da bi ubrzali

kraj rata, merikan$i su upotrijebili i atom!"e 'om'e. rva je bačena F. "oo$oza 19M. g.

na >iro&imu* a druga 9. "oo$oza na Naga!a"i. Njihov učinak bio je strahovit. SSSR je 5.

"oo$oza 19M. g. na$ije!tio rat Ja#anu i počeo ratne ak$ije. /rvena armija zauzela je

;and)uriju i sjevernu 'oreju, a mornari$a 'urilske otoke i ju)ni dio Sahalina. 'ad su

Mapan$i uvidjeli da (e biti pora)eni, ali ponajprije zbog straha od novih atomskih bombi,

prihvatili su ultimatum, pa je ;. rujna 19M. g. #ot#i!ana 'ezu$jetna #redaja. 0io je to

posljednji dan #.s.r. 6 Mapanu je nakon toga uvedena američka vojna uprava. 8rugi svjetski

rat trajao je godina. d ! dr)ava samo je ostalo neutralno, tako da je rat pokrio 9zemljine površine. &zravno se ratovalo na teritoriju DA dr)ava ## zemljine površine-. 0ilo je

mobilizirano 11A milijuna ljudi, a poginulo je oko 5A milijuna, a C5 milijuna je bilo ranjeno.

Ratni izda$i zara(enih dr)ava bili su 1.11! milijardi dolara A>!A njihovog na$ionalnog

dohotka-. 6 #.s.r. primijenjena su mnoga nova tehnička sredstva razorne i zapaljive bombe,

nagazne i podvodne mine, dalekometno topništvo, raketni projektili, atomska bomba, mlazni

zrakoplovi, radar, telekomunika$ije-, kao i novi taktički obli$i borbe zračni i pomorski

desant-.

30


31/33

P,%R0I ,P,RA U RUu, pokret otpora u oljskoj i 7ran$uskoj, pokret otpora u Kehoslovačkoj i lbaniji.

okret otpora u Sovjetskom Savezu jedan je od rijetkih za koji su una#rijed iz$r&ene !$e

organiza(ij!"e #ri#reme. olitbiro je obvezao sve partijske, dr)avne i sindikalne

organiza$ije da se u slučaju rata organiziraju za partizanske borbe iza neprijateljske linije.

Nakon njemačkog napada, Staljin je uputio svim sovjetskim narodima na područjima što su ih

okupirali Nijem$i #ozi$ na !t$aranje #artizan!"i) odreda, ali oni se zbog nedostatka oru)ja

i Staljinova iskrivljavanja marksističke doktrine nisu odmah razvijali takvom brzinom

kakvom se očekivalo. No kad su Nijem$i na okupiranim područjima počeli provoditi svoj

Bitlerovski plan, pokret je počeo jačati. d 19D#. g. počele su organizirane diverzantske

ak$ije za komunika$ije i transporte, a partizanske su se jedini$e povezale s /rvenom armijom.

Najve(i je razmah partizanski odred do)ivio 19DC. g. kada je nastao čitav niz oslobo%enih

teritorija. rema sovjetskim poda$ima u okupiranim područjima SSSR>a borilo se 1,5

milijuna

ljudi u partizanskim odredima. 6ran(u!"i #o"ret ot#ora bio je najsveobuhvatniji, ali i

najkompli$iraniji pokret otpora u 4uropi. 7ran$uski je pokret otpora imao tri $entra2 ariz>

*ondon, ;oskvu i de Haullea, koji nisu obuhva(ali čitav pokret otpora, jer je postojao čitav

niza samostalnih grupi$a, koje su djelovale bez suradnje s tim $entrima. No, okupator nije

uspio iskoristiti njihovu nejedinstvenost. snovno razila)enje u pokretu otpora bilo je da li dataj otpor bude #a!i$an ii a"ti$an, a i oni koju se zalagali za pasivnost nisu bili jedinstveni u

obliku te aktivnosti. rvi prilog aktivnom otporu dao je de


32/33

otpora karakteristična masovnost sabota)a i diverzija s jedne, a veoma polagano stvaranje

operativnih partizanskih jedini$a s druge strane. e" 19MM. g. ujedinie !u !e !$e !nage

Eran(u!"og #o"reta ot#ora 77&-. 77& je u pozadini njemačke ronte nakon iskr$avanja

saveznika, sam oslobodio dvadesetak gradova, a ariško oslobodilačko vije(e diglo je 13.

kolovoza ustanak u arizu, koji je pod vodstvom komunista gotovo potpuno oslobo%en.

PR0Roosevelt-studeni I Nijem$i prodiru preko :olge

prosina$ I početak sovjetske protuoenzive kod ;oskve!. 1#. >Mapan$i napali earl Barbour 3. 1#. >S8 i :0 objavljuju rat Mapanu11. 1#. >Njemačka i &talija objavljuju rat S8>u#9. 1#. Izaustavljena njemačka oenziva u SSSR>u19M;.siječanj>veljača IMapan osvaja Singapur, Nizozemsku &ndiju, 0urmu, 7ilipineD. I !. . >pomorska bitka na ;idJau pobjeda S8>a nad Mapanomkolovoz I merikan$i se iskr$avaju na Solomonskim oto$imarujan>kolovoz Ibritanska protuoenziva u sjevernoj ri$i ;ontgomer probijanjem>talijanske polo)aje kod 4l lameinastudeni Ibritanske i američke trupe se iskr$avaju u ;aroku i l)iru11. 11. Injemačke čete ulaze u :išijsku 7ran$usku

32


33/33

19. I #1. 11. I /rvena armija opkoljava Nijem$e kod Staljingrada19M4.siječanj I koneren$ija u /asablan$i I Sile osovine moraju kapitulirativeljača Ipredaja eldmaršala von aulusa u Staljingradusvibanj Ikapitula$ija njem>talijanskih trupa u ri$i

srpanj Iiskr$avanje saveznika na Si$iliji, početak sovjetske ljetne oenzive#5. !. Iu &taliji svrgnut ;ussoliniC. 9. Itajno primirje &talije i Saveznika3. 9. Ikapitula$ija &talijerujan INijem$i osloba%aju ;ussolinija, osnivanje So$ijalne Republike &talije1C. 1A. >&talija objavljuje rat Njemačkoj3. 11. I"eheranska koneren$ija19MM.siječanj I /rvena armija započinje oenzivu kod *enjingrada i Novogorodao)ujak I početak sovjetske oenzive protiv ju)nog njemačkog krila 'rim>desa-lipanj>srpanj Ipočetak velike američke oenzive na ju)nom a$iiku

lipanj Iameričke čete zauzimaju Rim. . Iiskr$avanje Saveznika u Normandiji početak tzv. druge ronte-srpanj Iprobijena njemačka linija kod vran$hea /rvena armija dolazi na :islukolovoz I /rvena armija zaustavlja se pred ragom i :aršavom ustanak u:aršavi-kolovoz>listopad Ikoneren$ija u 8umbarton aksu osnivanje 6N>a#5. 3. IRumunjska objavljuje rat Njemačkojrujan I/rvena armija zauzima rag i Soijulistopad I merikan$i zauzimaju 7ilipine 0ugarska potpisuje primirje sSavezni$ima

prosina$ Injemačka oenziva u rdenimaC1. 1#. >;a%arska objavljuje rat Njemačkoj19M.siječanj I probijena ronta na :isli, /rvena armija zauzima :aršavuveljača I koneren$ija u Malti!. C. I merikan$i prelaze Rajnu kod Remagena, slom njemačke zapadne rontetravanj>lipanj Ibitka za kinaJu1C. D. >umro Roosevelt naslijedio ga Bar "rumantravanj Iameričke i sovjetske čete sastaju se na *abitravanj>lipanj Ikoneren$ija u San 7ran$isku I osnivanje 6N>aCA. D. IBitler izvršava samoubojstvo 8Lnitz-

#. 5. Ikapitula$ija 0erlina!. 5. Iu Reimsu potpisana kapitula$ija Njemačke9. 5. Iu 0erlinu potvr%ena kapitula$ija Njemačke. 3. Iatomska bomba na Birošimu3. 3. ISSSR objavljuje rat Mapanu9. 3. Iatomska bomba na NagasakiCA. 3. Iameričko iskr$avanje u "okijski zaljev#. 9. Ikapitula$ija Mapana.Studeni 19D5. I početak rada N

Documents

2.Europska i Svjetska Povijest 1918.-1945