3. Gospodarska Struktura Hrvatske i Strukturne Promjene

Gospodarska struktura Hrvatske i strukturne promjene

Oblik društva ovisno od sektorskog rasporeda radne snage(% radne snage)

Sektor nac. gospodrastva

Poljoprivredno

Industrijsko

Postindustrijsko

Poljoprivreda

≥50 ≤20 ≤10

Industrija ≤ 30 ≥50 ≤40

Usluge ≤20 ≥30 ≥50

UKUPNO 100 100 100

Makroekonomski i razvojni trenovi

• Zanemariva veličina hrvatskog gospodarskog proizvoda u svjetskoj ekonomiji (0,089% svjetskog BDP-a)

• RH je zemlja s višim srednjim dohotkom 12 750 US $ (2005) WB

• 69 mjesto od 152 zemlje• Od 2000.-2007. g. prosječna stopa rasta oko

4,7%• Dogoročna stopa rsta od 1990.- 2010. iznosila je

svega 0,5%

• Razdoblje od 2008. g.- gospodarska i financijaka kriza (smanjenje BDP-a, lagani rast cijena, pad realnih plada, lagani rast kamata, pad potražnje u sektoru inozemstvo.

Razdoblje 1990.-2007.

• I. razdoblje osamostaljenja do 1993.

(pad gospodarske aktivnosti, rast inflacije, pad zaposlenosti-

- početak tranzicije , pretvorba i privatizacija, liberalizacija tržišta i cijena, liberalizacija uvoza i izvoza, valutna konvertibilnost kune)

• II. Razdoblje 1994.-1999.

Stabilizacijski program- zaustavljanje inflacije, pozitivne stope rasta, stabilni makroekonomski okvir-reforma bankarskog i poreznog sustava (PDV)

1995. i 1997. najviše stope rasta, čak 6,8%.

• Trede razdoblje 2000.-2007.

Pozitivna stopa rasta (5%), niska stopa inflacije,(oko 3%), i pad stope nezaposlenosti (16,1% 2000. na 9,6% 2007.)

2003/4 dostignuta predtranzicijska razina BDP-a.

Struktura (%) BDP-a u tekudim cijenama po rashodnoj metodi 2007.-2009.

Kućanstva

Država Investicije

Zalihe Izvoz Uvoz BDP

2007. 60,1 18,5 26,2 2,7 42,8 50,4 100

2008. 59,1 18,6 27,6 3,2 41,9 50,3 100

2009. 56,9 19,7 24,7 2,0 36,1 39,4 100

• Visoka stopa investicija (2002-2007. prosječno 30% BDP-a) ostvaruje manje stope rasta od zemalja s manjom stopom investicija - državne investicije u infrastrukturu-male stope povrata i dugo razdoblje povrata)

Struktura (%) BDP-a u tekudim cijenama prema proizvodnoj metodi 2007-2009.

Poljopri-vreda

Industrija

Građevinarstvo

Trgovina

Hoteli

Promet

Financije

Javna uprava

BDV Porezi

BDP

2000. 5,2 17,6 6,7 11,0 3,8 7,8 19,7 14,4 86,1 13,9 100

2008. 5,6 17,5 7,2 10,6 3,7 7,4, 19,8 14,6 86,3 13,7 100

2009. 5,9 16,7 7,0 9,5 3,9 7,3 21,3 15,7 87,1 12,9 100

• Kontinuirani negativni saldo domade štednje koji se pokriva negativnim saldom tekudeg računa platne bilance

• Održava je kontinuirano veda potrošnja od domade proizvodnje, a razlika je pokrivena uvozom kapitala što kumulira inozemni dug

• Dolazi u pitanje sposobnost otplate duga- za izravnanje deficita provodi se prodaja nacionalne imovine

Strukturne promjene

• 1990.-2006.

- udio poljoprivrede u BDP-u RH pao je je s 11 na 7% BDP-a (visokoratzvijene zemlje imaju 2% udio poljoprivrede u BDP-u)

- Udio industrije smanjen je s 36 na 31% (visoko razvijene zemlje 26%

- Udio sektora usluga povedan je s 53 na 62% BDP-a (visokorazvijene zemlje 72%)

• Indeks kvalitete života (HDI) u Hrvatskoj je visok (rang 47. u svijetu)-pomak u kvaliteti života (vijek trajanja života, stopa pismenosti, obrazovanje,

BDP po stanovniku mjeren po kupovnoj snazi)

• Dvostruko više fiksnih i mobilnih telefona od svjetskog prosjeka

• Zaostajemo za svjetskim i europskim prosjekom u pogledu izvoza tehnologija

Struktura bruto dodane vrijednosti, u tekudim cijenama, 2010.

Izvor: DZS

Poljoprivreda

5,5%

Industrija 19,0%

GraĎevinarstvo

6,7%

Trgovina 11,1%

Hoteli i

restorani 4,5%

Prijevoz,

skladištenje i

veze 7,3%

Financ. posred.

i nekret. 27,3%

Javna uprava i

obrana 18,7%

Pokazatelji inozemne zaduženosti po zemljama, 2010.

Inozemni dug/Izvoz roba i usluga Inozemni dug/BDP

Izvori: Eurostat, HNB i web stranice središnjih banaka.

207,8

264,1

63,9

162,0 160,2

93,3

179,8 175,7

0

50

100

150

200

250

300

Češka

Mad

žars

ka

Po

ljska

Slo

vačka

Slo

ven

ija

Bu

gars

ka

Ru

mu

njs

ka

Hrv

ats

ka

%74,6

101,2

49,2

139,5

66,575,3

113,7101,8

0

20

40

60

80

100

120

140

160

Češka

Mad

žars

ka

Po

ljska

Slo

vačka

Slo

ven

ija

Bu

gars

ka

Ru

mu

njs

ka

Hrv

ats

ka

%

Inozemna izravna ulaganja

Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2010.

* Preliminarni podaciIzvor: HNB

4.216

2.065

480

850

1.3631.141

1.467

1.138

1.762

950

1.468

2.768

3.679

227 129

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

4.500

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

20

07

.

20

08

.

20

09

.

20

10

.

1.t

r.1

1.*

mil. E

UR 5.121

397

1.208

227

7.319

630

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

Češka Slovenija Slovačka Madžarska Hrvatska Poljska

mil. E

UR

Izvor: WIIW

Inozemna izravna ulaganja po stanovniku u odabranim tranzicijskim zemljama, 1993. – 2010.

2.4473.040 3.420 3.612 3.945

5.151 5.4574.938

5.679

7.203

10.353

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

Ru

mu

njs

ka

Lit

va

Po

ljska

Latv

ija

Slo

ven

ija

Bu

gars

ka

Hrv

ats

ka

Slo

vačka

Mad

žars

ka

Češka

Esto

nija

EU

R

Izvor: WIIW

Inozemna izravna ulaganja u RH


-1.000

-500

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

4.5001

99

7.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

20

07

.

20

08

.

20

09

.

20

10

.

1.t

r.1

1.*

mil. E

UR

MeĎunarodne fin. institucije

Ostale zemlje u razvoju

Europske zemlje u razvoju

Ostale razvijene zemlje

EU članice od 2004.

EU-15


1993. – 1. tr. 2011.* (24.357,2 mil. EUR)

EU 15

75,1%

EU članice od

2004.

15,4%

Ostale razvijene

zemlje

6,9%

Europske

zemlje u razvoju

1,1%

Ostale zemlje u

razvoju

0,3%

MeĎunarodne

fin. institucije

1,2%



1. tr. 2011.* (128,9 mil. EUR)

EU 15

74,5%

EU članice od

2004.

0,0%Ostale

razvijene

zemlje

13,2%

Europske

zemlje u

razvoju

8,6%

Ostale zemlje

u razvoju

0,3%

MeĎunarodne

fin. institucije

3,4%



1993. – 1. tr. 2011.* (24.357,2 mil. EUR)

Financijsko posredovanje, osim

osiguravajućih i mirovinskih fondova

Trgovina na veliko i posredovanje u

trgovini

Proizvodnja koksa, naftnih derivata i

nuklearnog goriva

Poslovanje nekretninama

Pošta i telekomunikacije

Proizvodnja kemikalija i kemijskih

proizvoda

Trgovina na malo; popravak predmeta za

kućanstvo

VaĎenje nafte i zemnoga plina; uslužne

djelatnosti

Proizvodnja ostalih nemetalnih

mineralnih proizvoda

Ostale poslovne djelatnosti

Ostale djelatnosti



1. tr. 2011.* (128,9 mil. EUR)

Proizvodnja kemikalija i kemijskih

proizvoda

Financijsko posredovanje, osim

osiguravajućih i mirovinskih fondova

Poslovanje nekretninama

Vlasnička ulaganja u nekretnine

Ostale poslovne djelatnosti

Rekreacijske, kulturne i sportske

djelatnosti

Proizvodnja električnih strojeva i

aparata, d. n.

Ribarstvo, mrijestilišta i ribnjaci te

usluge

Osiguranje i mirovinski fondovi, osim

obveznog osiguranja

Uklanjanja otpadnih voda, odvoz

smeća, sanitarne i slične djelatnosti

Ostale djelatnosti


Podsustav gospodarske strukture

• Poljoprivredni razvoj i agrarna politika

• Industrijska politika

• Funkcija prometa u hrvatskom gospodarstvu

• Kapacitet hrvatskog turističkog tržišta

• Socijalna infrastruktura kao čimbenik razvoja hrvatskog gospodarstva

• Gospodarska infrastruktura

Poljoprivredni razvoj i agrarna politika

Godina % poljoprivrednika u ukupnom stanovništvu

Aktivni poljoprivrednici kao % u ukupnom aktivnom stanovništvu

BDP poljoprivrede kao % ukupnog

% poljoprivrede u ukupnom izvozu

% poljoprivrede u ukupnom uvozu

1953. 56,4 64,8 23,5

19,4 (1961.)

12,0(1961.)

2001. 5,5 8,5 7,1 11,7 9,1

Zasijane površine 848 038 ha u 2008.

Ţitarice 66,3%

Uljano sjeme i plodovi

11,6%

Duhan 0,7%

Šećerna repa 2,6%

Krmno bilje 14,0%

Cvijeće, aromat. bilje 0,5%

Krumpir, mahunasto i ostalo povrće

4,3%

UKUPNO 100%

Broj stoke u 000

Goveda

1956. godina

1069

2008. godina

454

Svinje 1176 1104

Industrijska politika

• 1770.-1870. engleska industrijska revolucija

• Pet faza svjetske industrijalizacije:

1. početna industrijalizacija

2. kvantitativna ekspanzija industrije

3. uravnoteženje razvoja

4. faza stabilizacije

5. faza međusektorske diversifikacije industrije (kroz znanost)


• Strategija razvoja svake djelatnosti

• Povedanje proizvodnje

• Povedanje dodane vrijednosti po radniku

• Povedanje tehnološkog nivoa

• Povedanje zaposlenosti

• Povedanje izvoza

• Promjena strukture gospodarstva

Europska unijaPrioriteti (5E)

1. Ekonomija

2. Energija

3. Ekologija

4. Edukacija (znanje + vještine)

5. Eksport (poticaji razni oblici)

Europska unija Industrijska politika –

aktualna određenja

• ...

gospodarski rast

rast produktivnosti

porast zaposlenosti

• Industrija – bitan temelj gospodarstva EU

Izvor: EC Mid-term review of industrial policy. A contribution

to the EU’s Growth and Jobs Strategy, July 2007

Europska unija

Industrijski potencijal

• Industrijska proizvodnja = 75% europskog izvoza

• Više od 80% izdataka privatnog sektora za I&R odlazi u sektor industrije

• Inovativni proizvodi = 73% europskog izvoza

Izvor: A new industry policy: Making the EU a

more attractive place for industry. EC. 2005.

EU – posebni poticaji Specifične sektorske aktivnosti

• Farmaceutska industrija

• Biotehnologije

• Kemijska industrija

• Strojarstvo i srodne industrije

• Vojna industrija

• Svemirska istraživanja

• Istraživanje konkurentskih pozicija: – ICT, prehrambena industrija,

– modna industrija, industrija dizajna

Izvor: A new industrial policy: creating the

conditions for manufacturing to thrive. EC. 2005.

EU - Industrijska politika– ključni trendovi

1. Globalizacija- fokus: osiguravanje pristupa sirovinama,

vanjskim tržištima i olakšavanje strukturnih promjena

2. Tehnološki razvoj- fokus: smanjenje jaza inovativnosti EU

prema SAD-u i Japanu (klasteri i standardi)

3. Klimatske promjene- fokus: Environmental industries u kontinuiranom rastu



EU - Industrijska politikaPojačana uloga

• Regulatorna okolina

• Sinergije između zaštite okoliša, sigurnosti opskrbe energijom i konkurentne europske industrije

• Ekološki osviještena i u uporabi resursa efikasna ekonomija

• Prava intelektualnog vlasništva i standardi

• Međuovisnost proizvodnje i servisne industrije




• ….postaje razvojna politika

• Instrumentarij kojim se ostvaruju bitni ciljevi društva

• Rast

• Zaposlenost

• Održivi razvoj

• Konkurentnost = zajednički nazivnik stupnja uspješnosti ekonomske i srodnih politika

Funkcija prometa u hrvatskom gospodarstvu

• Prometni potencijal Hrvatske:

- Prometno-zemljopisni položaj

- Prometna infrastruktura

Prometna infrastruktura

• Hrvatska željeznička mreža:

Državno-pravni savez

Razdoblje IzgraĎeno km %

Austro-ugarska

1860.- 1918. 2200 68,8

Kraljevina Jugoslavija

1918.- 1941. 305 9,5

NDH 1941.-1945. 49 1,5

SFRJ 1945. 1990. 363 11,4

Republika Hrvatska

1990.2000. 282 8,8

Kapacitet hrvatskog turističkog tržišta

Projekcija dolazaka turista 2020

SVIJET

• Godišnja stopa rasta :

- turističkih dolazaka 4.3%

- turističke potrošnje 6,7%

• MeĎunarodni turistički

dolasci 1,6 bil.

• Prihod od turizma2 trilijuna $

ODMOR POSTAJE DIO MOJE KULTURE –

PUTUJEM DAKLE POSTOJIM!

Projekcija dolazaka turista 2020. -

MEDITERAN

• UDIO NA SVJETSKOM TURISTIČKOM TRŽIŠTU

1995. – 30 % 2020. – 21 %

• Godišnja stopa

rasta turist.prometa 2,8 % /Europa - 3,1%/

Plan proizvodnje /za izvoz/ i turistifikacija

• Turistifikacija bez plana proizvodnje je pogrešna

• Umrežavanje hrvatskih kompanija i potencijala za izvozno poslovanje /klaster hrvatskih proizvođača-horizontalni i vertikalni/

• Ponuditi sve što se može proizvesti lokalno, regionalno i nacionalno /

• Taj koncept ne može biti nametnut

• Model poticaja i financiranja proizvodnje-obavezan otkup proizvoda-garantira se tržište i plasman za kvalitetnu proizvodnju

• Razraditi poticaje na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini

Turistički dolasci u Svijetu 1995. -2008.

Izvor: UNWTO Sub-regional Seminar, Bulding competiiveness: The

Present Crisis and Beyond, Zagreb (Croatia), 3 April 2009.-Cro TOUR 09.

Međunarodni turistički dolasci

Svjetske regije

2008. Procjena 2009.

Svijet 2% -2% do 0%

Europa 0% -3% do 0%

Azija i Pacifik 2% 0% do 3%

Amerika 4% -1% do 2%

Afrika 5% 1% do 4%

Srednji istok 11% 2% do 6%Izvor: UNWTO

Turizam u svijetu 2008. po mjesecima

Izvor: World Tourism Organization

Nodenja u Hrvatskoj 2007.-2009.

Izvor: Bilten HNB

Iskorištenost kapaciteta 2004. – 2007. godine u danima u Hrvatskoj

Vrste objekata ISKORIŠTENOST KAPACITETA U DANIMA

2004. 2005. 2006. 2007.

Hoteli i aparthoteli 90,4 95,4 130,1 131,5

Turistička naselja 64,6 63,9 81,7 79,6

Kampovi 55,3 55,7 60,2 61,2

Kućanstva-sobe,apartmani, kuće zaodmor

29,4 31,9 38,0 41,2

Luke nautičkog turizma

15,5 15,5 19,5 22,2

Ostali objekti 38,6 35,3 55,6 61,0

UKUPNO OBJEKTI 46,8 48,0 57,3 59,3Izvor: Državni zavod za statistiku (izračun autora)

Smještajni kapaciteti Hrvatske u hotelima u odnosu na konkurenciju u 2008. god.

Zemlja Ukupan (kolektivan)

smještajni kapacitet u

000

Broj smještajnih jedinica u hotelima u 000

Hotelski smještaj u ukupnom kapacitetu u %

Austrija 958 580 61%

Cipar 90 86 96%

Grčka 804 716 89%

Italija 4.486 2.143 48%

Portugal 459 265 58%

Španjolska 3.159 1.685 53%

HRVATSKA (969) 485 164 34% (17%)

Izvor: EUROSTAT

Izvor: Ivandić, N., Konkurentnost turističke destinacije, (2009.), Institut za turizam, Zagreb

Broj i veličina hrvatskih hotela u odnosu na konkurenciju u 2008. god.

ZEMLJA BROJ HOTELA

Prosječna veličina-kapacitet hotela (kreveti)

AUSTRIJA 13.756 42

CIPAR 708 121

GRČKA 9.385 76

ITALIJA 34.058 63

PORTUGAL 2.031 130

ŠPANJOLSKA 18.026 93

HRVATSKA 836 195

Izvor: Eurostat

Nejasne strateške pozicije turizma

• “Zimmer frei” i kamping destinacija

• Strateški zaokret nije učinjen

Pozicioniranje TURIZMA STRATEŠKIM SEKTOROM RH

Dugoročan cilj

• Jačanje konkurentnosti

• Stvaranje adekvatnih uvjeta poslovanja

Kratkoročan cilj

• Održivost sektora –očuvanje poslovanja i radnih mjesta

Utemeljenost zahtjeva-paradoksi

VELIKI PLUSEVI na makro planuVELIKI MINUSI na mikro

planu

Utjecaj krize na investicijsku potrošnju

• dugoročno smanjuje konkurentnu sposobnost na tržištu

• pada kvaliteta i zaostajanje ukupne turističke ponude.

KAKAV TURIZAM U UKUPNOM GOSPODARSKOM SUSTAVU HRVATSKE ŽELIMO?

• TURIZAM - KAO OGLEDALO EKONOMIJE I RAZVOJA HRVATSKE

• TURIZAM – KAO NAJOTVORENIJA PRIVREDNA SCENA NA KOJOJ SE VIDE SVI PROBLEMI I DOMETI SVAKE ZEMLJE.

• STVARANJE NOVOG NACIONALNOG I GOSPODARSKOG IDENTITETA S OSLONCEM NA KULTURNE, ZNANSTVENE I IZVOZNE HRVATSKE POSEBNOSTI

• Turizam koji postaje “NACIONALNI STRATEŠKI IZVOZNI HRVATSKI PROIZVOD”

ŠTO NUDI OVAJ MODEL RASTA?

• VEDU SKLONOST IZVOZU A NE UVOZU

• NE TEMELJI SE NA DOMADOJ POTROŠNJI VED NA IZVOZNOJ EKSPANZIJI

• NAJOTVORENIJI MODEL TRŽIŠNE PRIVREDE

• POSTAJE NAJVAŽNIJI DIO AGREGARTNE POTRAŽNJE KAO I DIO AGREGATNE PONUDE

ŠTO DE ODREĐIVATI BUDUDI RAZVOJ TURIZMA HRVATSKE ?

• NEDOSTATNA DOMADA PROIZVODNJA ČIJI TROŠKOVI MORAJU BITI PRILAGOĐENI CIJENI KOJA SE FORMIRA NA SVJETSKOM TRŽIŠTU.

• ZAŠTITA U VLASNIČKOM SMISLU RENTE I DRUGIH POZITIVNIH UČINAKA TURIZMA

• OGRANIČENI PROSTORNI RESURSI• OGRANIČENI KADROVSKI RESURSI• DRUŠTVENA FUNKCIJA JAVNOSTI • KAPITAL

KAKO UPRAVLJATI AGREGATNOM POTRAŽNJOM I AGREGATNOM PONUDOM PUTEM

TURIZMA ?

O čemu ovisi domadi proizvod u otvorenoj privredi?

1. UTJECAJ NA AGREGATNU

POTRAŽNJU

AD = C + I + G + E-U

2. UTJECAJ NA AGREGATNUPONUDU

1. UTJECAJ TURIZMA NA AGREGATNU POTRAŽNJU

• 1. OSOBNA POTROŠNJA 9,4%

• 2. INVESTICIJSKA POTROŠNJA 14%-17%• 3. OPDA POTROŠNJA 6%• 4. IZVOZ-UVOZ

- Robni izvoz za potrebe turista 8-9% - robni uvoz za potrebe turista 13-15%

- uvoza usluga 35% - izvoza usluga 65-70%

Izvor:WTTC i OEF

Smanjenje deviznih i ukupnih učinaka hrvatskog turizma- UVOZNA ZAVISNOST

TURIZMA

• Pokrivanje turističke potrošnje iz uvoza

• Pokrivanje investicijske potrošnje iz uvoza (oprema)

• Plasmani inozemnih banaka za kreditiranjem obnove i rekonstrukcije turističkih objekata

- povrat glavnice i kamata- uvjetovanje isporuka- uključivanje stranog menadžmenta

• 2. UTJECAJ TURIZMA NA AGREGATNU PONUDU

TURISTIČKA PONUDA KAO DIO AGREGATNE PONUDE

AD AD1 AS AS1

Y Y1 Y2

P

Y

P

P1

P2

/BDP/

Cijene

IZRAVNI I NEIZRAVNI DOPRINOS TURIZMA BDP-u U HRVATSKOJ

• IZRAVNI DOPRINOS

TURIZMA BDP-u 9,8%-10,6%

• IZRAVNI I NEIZRAVNI

DOPRINOS TURIZMA BDP-u 20,8-22,4%

Izvor:WTTC i OEF

IZRAVNI I NEIZRAVNI DOPRINOS TURIZMA ZAPOSLENOSTI U HRVATSKOJ

• IZRAVNI DOPRINOS

ZAPOSLENOSTI 12,7%-13%

• IZRAVAN I NIZRAVAN

DOPRINOS 27,3%- 27,4%

Izvor:WTTC i OEF

• Sve dok svi proizvodni faktori na europskom tržištu i za Hrvatsku nisu mobilni, razvojna strategija Hrvatske

nužno se ravna po načelima komparativnih prednosti, u kojima turizam ima primarnu ulogu da te

prednosti pretvara u konkurentske, a zašto je potrebna ekonomska

/monetarna/ suverenost.

• Zato Hrvatska mora koristiti svoj ekonomski suverenitet, a to znači i monetarnom, tečajnom i poticajnom politikom razvijati vlastitu privredu/plan proizvodnje/do razine koja bi bila dovoljno konkurentna na jedinstvenom europskom tržištu.

• POTICAJNE MJERE PARALELNO MORAJU IDI U DVA PRAVCA:1. Poticati hotelsku industriju i turističke agencije u borbi za što bolje pozicije na svjetskom tržištu

2. Poticati domadu proizvodnju za izvoz /putem turizma te priznavati taj izvoz putem turizma kao i izvoz roba/.

TSA-METODOLOGIJA I NJEZINO OSPORAVANJE

• Što je to TSA metodologija

• Od glorifikacije do omalovažavanja

• Veza deviznog priljeva od turizma s brojem registriranih nodenja /Antunac/

• Problematična statistička informacijska osnova, s razdvojenom domadom i uvoznom komponentom, /Stipetid/

• Međusektorska analiza ekonomskih utjecaja turističke potrošnje na nivou je vrlo grube i ni približne procjene stvarnihutjecaja/Radnid/;

• Devizni priljev od turizma ne mora generirati i stvarnu dobit- upitni su ukupni troškovi(posebno uvozna komponenta radi turističkog izvoza)

• Hrvatska turistička politika određuje stupanj konkurentnosti hrvatskog turizma.

• Instrumenti poticaja:

-Poticaji za širenje tržišta i konkurentnost na turističkom tržištu /hotelijeri i tur. agencije/

-Poticaji proizvodnji za izvoz, a time i izvoz kroz turizam /nevidljivi izvoz/-proizvođači

• Promjena obrasca razvoja hrvatskog turizma - stvaranje uvjeta razvoja ukupnog gospodarstva u destinaciji

(od plana konkurentnosti do plana proizvodnje)

• Turistička politika nije pisani dokument. To je način razmišljanja.

• Upravo zbog nesmiljene svjetske konkurencije turistička industrija "gura" sve domade inpoute u turizmu na razinu cijena i produktivnosti svjetskih standarda.

• Hrvatska mora temeljiti razvoj na modelu otvorene privrede i strategiji izvozne orijentacije.

• Zato sve poticajne mjere u prilog turizma realno jesu mjere u prilogu takvog modela

• Turizam, "kao najkonkurentniji hrvatski proizvod" može još dugo vremena (15-20 godina) biti ključni pokretač ukupnog razvoja.

• Alternativa predaje banaka i trgovačkih lanaca strancima?- Turizam kao nacionalni strateški proizvod ???

• Turizam-modela za gospodarski i društveni razvoj, - Hrvatski izvozni proizvod

• Izvozno zavisno gospodarstvo – još vedi uvoz ali s pokridem

Documents

3. Gospodarska Struktura Hrvatske i Strukturne Promjene