3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

1/22

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 21 (2012.), No. 2eljka Lepan i Zdravka Leutar: Vanost tjelesne aktivnosti u starijoj ivotnoj dobi

203

UDK 613.98

159.923.2-053.9

xxx

Izvorni znanstveni rad.Primljeno: 13.02.2012.

Prihvaeno: 20.04.2012.

VANOST TJELESNE AKTIVNOSTI U STARIJOJIVOTNOJ DOBI

eljka Lepan i Zdravka Leutar

Studijski centar socijalnog radaPravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

Nazorova 51, 10 000 Zagreb

e-mail: [email protected]

Saetakjelesna aktivnost je vaan faktor ouvanja zdravlja i funkcionalnih sposobnosti osoba starije dobi.Cilj ovog rada bio je utvrditi postoje li razlike u nekim karakteristikama ivljenja osoba starije dobikoje se aktivno bave tjelesnim vjebanjem i onih koje to ne ine: ispitati razlike u sociodemografskimobiljejima starijih osoba koje se redovito bave rekreativnim tjelesnim aktivnostima i onih koji tone ine, utvrditi postoje li razlike u funkcionalnim sposobnostima (sposobnosti samozbrinjavanja iodravanja domainstva) izmeu starijih osoba koje se redovito bave rekreativnim tjelesnim aktiv-nostima i onih koji to ne ine i utvrditi postoje li razlike u osobnoj procjeni zadovoljstva ivotomizmeu starijih osoba koje se redovito bave rekreativnim tjelesnim aktivnostima i onih koji to ne ine.

Istraivanje je provedeno na prigodnom uzorku u Zagrebu 2008. godine u kojem su sudjelovale 192osobe koje se bave rekreativnim vjebanjem i 150 osoba koje nisu ukljuene u rekreativno vjebanje.Rezultati dobiveni statistikom obradom pokazuju da postoje razlike u sociodemografskim obiljejimaispitanika ukljuenih u odnosu na neukljuene u rekreativne tjelesne aktivnosti. Ukljueni u rekrea-tivne tjelesne aktivnosti su ee enskog spola, u prosjeku neto mlai i vieg obrazovnog statusa, doknije pronaena razlika u materijalnom statusu. Ukljueni u rekreativne tjelesne aktivnosti izraavajuvee zadovoljstvo ivotom i prema vlastitom iskazu imaju bolje funkcionalne sposobnosti. Ovo istra-ivanje potvruje korisnost tjelesnog vjebanja starijih osoba.

Kljune rijei:funkcionalna sposobnost, starenje, starije osobe, tjelesne aktivnosti, zadovoljstvo ivotom

UVOD

Starenje je univerzalan i progresivan proces u prirodi koji zahvaa sve ive organizme.Starenje ovjeka je proces usporediv s rastom, razlika je jedino u smjeru. Pri rastu i razvojusve tjelesne, psiholoke i socijalne sposobnosti kreu se od nekog poetka do svoje mak-simalne vrijednosti, dok u starenju te iste vrijednosti idu od svojeg maksimuma premaniim vrijednostima i konano propadaju. Razvoj i propadanje razliitih sposobnosti idurazliitim tempom, a razne ovjekove sposobnosti ili karakteristike dostiu svoje maksi-malne vrijednosti u razliito vrijeme (eksibilnost, snaga, brzina, kognitivne sposobnosti,

Book SE 2 2012.indb 203Book SE-2 2012.indb 203 18.6.2012. 14:44:0718.6.2012. 14:44:07

7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

2/22


204

osjetilne sposobnosti, sposobnosti socijalnih aktivnosti). Odmah po dosizanju maksi-muma dolazi kratka stagnacija, a zatim lagano opadanje, to se moe smatrati poetkomstarenja. Takve promjene poinju ve u etvrtom desetljeu ivota pojedinih osoba, patako starenje sagledavamo s razliitih aspekata, kao bioloki, psiholoki i socioloki proces.Razlikujemo primarno i sekundarno starenje. Primarno starenje (zioloko starenje ilisenescencija) odnosi se na normalne zioloke procese odreene biolokim imbenici-ma, a posljedica su sazrijevanja ili protoka vremena (npr. menopauza), dok se sekun-darno starenje odnosi na patoloke promjene i opadanje s godinama koje je uzrokovanovanjskim imbenicima, ukljuujui bolest i posljedice negativnih utjecaja tijekom godi-na: buke, puenja, alkohola i drugih oneienja (Despot Luanin, 2003)Govori se i o uspjenom, uobiajenom i patolokom starenju. Pri uspjenom starenjuprisutan je pozitivan genetski materijal, a starenje se odvija u pozitivnoj okolini, nemakroninih oboljenja i funkcionalnih smetnji. Pojam uspjenog starenja, kako se tajproces jo naziva u gerontologiji i gerijatriji, znai nastojanje da se pronae odreenaravnotea izmeu individualnih potreba i elja s jedne strane i objektivnih i subjektivnihivotnih uvjeta s druge, tj. ovjek se mora nastojati prilagoditi injenicama i iz njih izvu-i najvie i najbolje to moe za aktivno ivljenje i osobni rast (Tokarski, 2004).Pri uobiajenom starenju prisutan je razvoj bolesti i odreene disfunkcije, ali je funk-cija svih sustava jo uvijek na zadovoljavajuoj razini i nema veih funkcionalnih ogra-nienja. Kod patolokog starenja, iz genetskih razloga ili zbog loeg utjecaja okoline,dolazi do veih funkcionalnih ogranienja uz esta i dugotrajna bolovanja, to moerezultirati problemima s neovisnim ivljenjem (Pospi, 2001).Noviji pojam je aktivno starenje. Pri tome se obino misli na etiri podruja: prisutnostna tritu rada, sudjelovanje u kuanskim poslovima, aktivna participacija u ivotu za-

jednice i aktivnosti u slobodno vrijeme (Puljiz, 2004).U posljednjih 160 godina ljudski se vijek produljio prosjeno za 40 godina i dalje seproduljuje prosjeno za tri mjeseca godinje. Uslijed toga te zbog smanjenja nataliteta,mijenja se demografska slika drutva tako da u ukupnoj populaciji razvijenih zemljama,pa i u Hrvatskoj, postoji sve vei udio starijih osoba. Prema popisima stanovnitva, uHrvatskoj je 1961. godine bilo 6,2% stanovnika starijih od 65 godina, 1971. 8,3%, apopisom stanovnitva 1991. godine utvreno je da RH ima 628000 osoba starijih od65 godina ili 13,3% puanstva, to ju prema kriterijima UN-a svrstava meu drave s

vrlo starim puanstvom. Sada je Hrvatska, prema kriterijima UN-a, svrstana u etvrtugrupu drava s vrlo starim puanstvom, s udjelom starijih od 65 godina 15,62% (Cvek,1995), dok je po procjeni za 2007. godinu udio starijih od 65 ve 16,95% (Tomek-Rok-sandi, 2008). Prema prognozi Populacijskog odjela Ujedinjenih naroda, udio starijih upopulaciji Hrvatske e se i dalje poveavati (Skupnjak, 2004) i predvia se da e 2050.godine iznositi oko 26% (Grizelj, 2005). Po udjelu populacije starijih od 65 godina uukupnom broju stanovnika, Hrvatska s 15,7% zauzima visoko 8. mjesto u Europi izaItalije, Grke, vedske, Belgije, panjolske, Njemake i Francuske (UNDP, 2007).Populacijski odnos mukaraca i ena se mijenja prema godinama starosti. Prema po-dacima Dravnog statistikog zavoda o popisu stanovnitva 2001. godine, u ukupnom


7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

3/22


205

broju stanovnika Hrvatske ima vie osoba enskog spola (51,87%). Prema dobi stanjese mijenja tako da od roenja pa do 34. godine starosti i u dobi 45-49 godina ima viemukih osoba, a u svim ostalim dobnim skupinama ima vie enskih osoba. Vei brojena naroito je primjetan u starijoj dobi. Ve u dobnom razredu 65-69 godina ima56,34% ena, u dobnom razredu 85-89 godina ima ih 71,87%, a od ukupno 1455osoba starijih od 95 godina bilo je 77,8% ena.Da bi se u procesu starenja pojedinci uspjeno suoavali s tekoama, vano je da imajuaktivan ivot i da stalno pronalaze interese kojima e zamijeniti rad. Takoer bi tre-bali pronalaziti nove prijatelje da zamijene drage osobe koje su se odselile ili umrle.Teoretiari smatraju da smanjenje socijalnih interakcija nije potaknuto od starih, nego

je rezultat utjecaja zajednice i vanjskih okolnosti (Lemon, Bengston i Peterson, 1972,Schaie i Willis, 2001).Osobe koje se ponaaju prema ovome modelu uspjeno nadomjetaju uloge izgubljeneumirovljenjem ili smru suprunika novim ulogama. Njihovo ponaanje vie slii pona-anju sredovjenih nego starih.

Aktivnosti u koje se starije osobe mogu ukljuiti su raznolike:

neformalne aktivnosti uspostavljanje socijalnih veza s prijateljima, susjedima iroacima

formalne aktivnosti aktivnosti u raznim dobrovoljakim grupama

solitarne aktivnosti odravanje domainstva, odmaranje

intimne aktivnosti vie doprinose potkrepljenju i ivotnom zadovoljstvu te po-novnom uspostavljanju vanih uloga i percepcija sebe s drugim vanim osobama.

Teorija smanjene aktivnosti tumai povlaenje osoba starije dobi i njihovo smanjenjesocijalnih aktivnosti. Cumming i Henry (Schaie i Willis, 2001) jo su 1961. godine, natemelju transverzalnog istraivanja starijih osoba Kansas Cityja, doli do zakljuka da jeproces smanjenja aktivnosti neizbjean i univerzalan. Da ga moe zapoeti pojedinac ilidrutvena zajednica i da se stariji pojedinac moe povui samo iz nekih grupa (npr. izradne okoline), a ostati blizak s ostalim socijalnim grupama (npr. s obitelj). Smanjenjeaktivnosti i povezanost sa zadovoljstvom ivota bila je esta tema istraivanja.Razloge smanjene aktivnosti pronalazi se u gubitku uloga starenjem, u psiholokimrazlozima ili biolokim gubitcima (bolest ili smanjeni senzorni kapaciteti: vid i sluh).

Smatramo kako ne bi ni bilo dobro kada bi se i nakon mirovine moralo ivjeti istimtempom i s istim brojem obaveza.Dananji nain ivota drastino smanjuje tjelesnu aktivnost ljudi u svim aspektima i-vota. Rad i privreivanje osloboeni su komponente zikog ljudskog rada. Nikada upovijesti nije u tako kratkom vremenu toliko promijenjen nain ivota i rada gotovosvih uzrasta i dobnih kategorija. Uvoenjem novih tehnologija nastupile su ogromnepromjene ne samo u nainu rada i privreivanja, nego i u svakodnevnim ivotnim ak-tivnostima kao to su voenje domainstva, pripremanje hrane, odravanje i ureivanjekuanstava i okunica, prijevoz i transport, putovanje do radnog mjesta ili kole, nainzabave i provoenje slobodnog vremena. U zadnjih pedeset godina televizija je uniti-


7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

4/22


206

la drutveni ivot srednjih generacija i znatno smanjila tjelesne aktivnosti, a u posljed-njih desetak godina kompjutorske igre i elektroniko komuniciranje umanjuju djeci imladima drutveni ivot i igru kroz tjelesne aktivnosti.

Koliko moderna tehnika dostignua olakavaju ivot i pomau osobama starije dobi, akoliko im naruavaju zdravlje zbog smanjene tjelesne aktivnosti, teko je suditi. Tehni-ka pomagala kao perilice, usisivai i slina, centralno grijanje i dostupnost tekue vode ustanovima omoguuju starijima samostalan ivot duboko u starost. Dizala u stambenimzgradama olakavaju pristup stanu i donoenje namirnica i neophodnih potreptina,ali smanjuju kretanje. Uspinjanje i silaenje stepenicama bi osobama starije dobi, akonije kontraindicirano njihovom zdravstvenom stanju, bio dobar svakodnevni napor zamuskulaturu i krvoilni sustav. Svakako da besplatan gradski prijevoz znatno olakavaivot starijim osobama i pomae pri preivljavanju s malim mirovinama i oskudnimnancijskim sredstvima kojima raspolau, ali im uskrauju tjelesnu aktivnost. Nerazu-

mno bi bilo i pomisliti, a kamoli izrei da bi bilo to od tih olakica trebalo ustegnuti,no bilo bi dobro osvijestiti injenicu da ponekad treba hodati umjesto voziti se! Smatrase da najmanje 50% promjena pripisanih starenju u populaciji razvijenog svijeta spadau atroju uslijed neaktivnosti (Miigoj-Durakovi, 2005).Tjelesna neaktivnost djece tetna je za rast i razvoj, tjelesna neaktivnost odraslih tetna jepo zdravlje, a tjelesna neaktivnost starih opasna je po ivot (Medved, 1976)!Openito, tjelesna je neaktivnost tim vei faktor rizika to je vea sredinja i jedinstvena ulogakoju tjelesna aktivnost ima u odravanju i unaprjeivanju strukture i funkcije odgovarajuegorgana. Prema tome, tjelesna je neaktivnost vrlo snaan faktor rizika za razvoj slabljenja miiai gubitak minerala u kostima u starijih osoba te za nastanak dijabetesa tipa II, ali je manje

snaan faktor za pojavu koronarne bolesti srca ili neke oblike tumora (Vuori, 2005).Pojam tjelesna neaktivnost nije jednak za svaku osobu. Ono to za neku mlau osobupredstavlja tjelesnu neaktivnost za drugu, ovisno o njezinoj dobi, sedentarnom nainuivota ili zdravstvenom statusu moe biti zadovoljavajui nivo tjelesne aktivnosti. Tjelesna

je aktivnost bilo kakvo djelovanje skeletnih miia koje rezultira energetskom potronjomveom od one u stanju mirovanja (Caspersen i sur., 1985). Tjelesna je neaktivnost nedo-statak jakih kontrakcija miia koje bi poticale njihovu ponovnu izgradnju, nedostatak po-veanog metabolizma za poticanje razliitih metabolikih regulacija, nedostatak dovoljnekoliine vjetih pokreta za odranje motorike kontrole pokreta i sl. (Vuori, 2005).Tjelesna aktivnost moe povoljno utjecati i na neke faktore rizika prema padovima

poveanjem miine jakosti, poveanjem amplitude pokreta, poboljavanjem ravnote-e, brim hodanjem i kraim vremenom reakcije na promjene u okolini. Prema Vuori(2005), programi vjebanja za starije mukarce i ene smanjuju padove za 19-46% iozljede uslijed padova za 28-88%. Koristi su bile najvee kod ispitanika iznad 80 godinastarosti, a programi su bili isplativi (Gillespie i suradnici, 2002; Gregg i suradnici, 2002;Robertson i suradnici, 2002; Tintti, 2003. prema Vuori, 2005).Tjelesna aktivnost takoer je sastavni dio rehabilitacijskih programa nakon preboljelogsranog infarkta i modanog udara.U 21. stoljeu ne postoji niti jedan drugi medicinski tretman ili lijek koji toliko obeavai daje tako dobre rezultate u ouvanju zdravlja kao to je redovna tjelesna aktivnost.


7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

5/22


207

Kada bi se tjelesna aktivnost mogla upakirati u formu tablete, bio bi to najpropisiva-niji lijek dananjice u svijetu (Tomek-Roksandi, 2009).Osobe starije dobi koje brinu za dobar zdravstveni status odravanjem miine snage,

vrstoe kostura i pokretljivosti zglobova uvaju i svoju samostalnost; due su sposobnebrinuti same o sebi, obavljati dnevne nabavke, odravati osobnu higijenu. Ve sama mo-gunost kretanja po okolici ovjeku daje osjeaj kontrole nad svojim ivotom, omogu-uje susrete s poznanicima i prijateljima, smanjuje osjeaj bespomonosti i naputenosti.Ukljuivanje starijih u grupe organiziranog vjebanja vaan je faktor socijalizacije: upo-znaju nove prijatelje koji imaju sline probleme i jednako se bore da ih svladaju. Osobestarije dobi proivljavaju gubitke: umiru njihovi brani drugovi, braa i sestre, prijatelji, aponekad i djeca koja su ve zala u godine; svakodnevno primjeuju da je njihovih vrnja-ka sve manje, a s mladima imaju sve manje zajednikih tema i interesa. Ukljuivanje u ra-znolike aktivnosti i aktivno sudjelovanje u njima pomae im nadvladati i takve probleme.

Hapl Jurii (2007) u svom istraivanju navodi da su aktivni umirovljenici manjeosamljeni od onih neaktivnih.Istraivanje zagrebakoga Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu skrb i braniteljeprovedeno 2007. godine meu korisnicima usluga gerontolokih centara, u kojima jenjih 77,08% polazilo rekreativno-medicinsku gimnastiku, pokazalo je:

da im je koritenje usluga centara pomoglo u uspjenijem zadovoljenju ziolokih,socijalnih i zdravstvenih potreba (82,89%),

da se ukljuivanjem u aktivnosti gerontolokih centara znaajno vie osjeaju kori-snima u zajednici u kojoj ive (79,4%),

da im je sudjelovanje u aktivnostima centara poboljalo zdravstveno stanje (82,89%),

da im je drutveni ivot poboljan otkada sudjeluju u aktivnostima centara (81,40%).

Prema ukljuenosti stanovnitva u sportske i rekreacijske aktivnosti Hrvatska je pri dnuljestvice europskih zemalja, ali je zato pri vrhu u organiziranju velikih i skupih sportskihnatjecanja svjetskog i europskog ranga te u izgradnji skupih sportskih objekata za po-trebe takvih natjecanja! Po ukljuenosti mladih smo slabi, ali to nadoknaujemo pisa-njem i samohvalom o uspjesima naih vrhunskih sportaa, koji su zaista zavidni, ali nisurezultat kontinuiranog rada s velikom bazom, nego entuzijazma roditelja i pojedinihzaljubljenika u sport; zato su rijetki i neponovljivi.Podaci o ukljuivanju osoba starije dobi u rekreativne programe su jo porazniji. Na I.

hrvatskom savjetovanju o tjelesnom vjebanju osoba starije dobi odranome u Krku2003. godine, iznesena je procjena da u organiziranim grupama u Hrvatskoj vjebaoko 2000 ljudi starijih od 65 godina to iznosi svega 0,3% starije populacije (Heimer,2003). To je tako malo da je gotovo zanemarivo. Pokretanjem Projekta gerontolokihcentara iji je cilj skrbiti i pruati usluge osobama starije dobi koji nisu smjeteni uinstitucije, pokuava se uz ostale aktivnosti ukljuiti vie osoba starije dobi u programerekreativnog vjebanja. Procjenjuje se da u 2009. godini u Zagrebu djeluje 80-ak gru-pa u kojima vjebaju osobe starije dobi. Samo u Domu za stare i nemone Maksimirima 12 grupa (Turk, 2009). Posluimo li se istom metodologijom kao Heimer 2003.,moemo procijeniti da u Zagrebu ima oko 2000 starijih osoba koje redovito vjebaju u


7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

6/22


208

organiziranim grupama i jo toliko u ostalim dijelovima Hrvatske, to iznosi 0,6% po-pulacije osoba starijih od 65 godina u Hrvatskoj! To je dvostruko vie nego li prije estgodina, ali jo uvijek premalo. Koliki je broj osoba starije dobi koji samostalno vjebajuili svakodnevno provode neku tjelesnu aktivnost, teko je procijeniti.

CILJ ISTRAIVANJA

Cilj ovog istraivanja je utvrditi postoje li razlike u nekim karakteristikama ivljenjaosoba starije dobi koje se aktivno bave tjelesnim vjebanjem i onih koje to ne ine.

PROBLEMI

Ispitati razlike u sociodemografskim obiljejima starijih osoba koje se redovito bave

rekreativnim tjelesnim aktivnostima i onih koji to ne ine.Utvrditi postoje li razlike u funkcionalnim sposobnostima (sposobnosti samozbrinjava-nja i odravanja domainstva) izmeu starijih osoba koje se redovito bave rekreativnimtjelesnim aktivnostima i onih koji to ne ine.Utvrditi postoje li razlike u osobnoj procjeni zadovoljstva ivotom starijih osoba koje seredovito bave rekreativnim tjelesnim aktivnostima i onih koje to ne ine.

POSTUPAK I NAIN PRIKUPLJANJA PODATAKA

S obzirom na nain prikupljanja podataka ovo je transverzalno istraivanje. Anketiranje

ispitanika obavljeno je tijekom travnja, svibnja i lipnja 2008. godine.Ispitanici su anketirani pomou upitnika konstruiranog za potrebe ovog istraivanja.Podijeljeno je 458 upitnika od ega je dobiveno 342 ispravno popunjena upitnika. Ispi-tanici su anketirani na mjestima gdje se odravaju sati rekreativnog vjebanja u okvirurada gerontolokih centara u Zagrebu (Trnje, Iblerov trg, Dubrava, Borongaj, KozariBok, Peenica) ili drugih udruga koje organiziraju rekreativno vjebanje starijih osoba(Sporty klub, Tri generacije, Orion, Stenjevec), u planinarskim drutvima (PD Ericsson-N. Tesla, HPD eljezniar, HPD Kapela), u sportskim klubovima (Kanu klub Konar,veslaki klub Trenjevka, SDI Hrabri). Osobe starije ivotne dobi koje se ne bave rekrea-tivnim vjebanjem ispitivali smo u njihovim domovima i drugim mjestima, a uglavnom

su to osobe do kojih smo doli prigodno, tj. osobe starije od 65 godina ivota.

UZORAK

U istraivanju je koriten prigodni uzorak koji se sastojao od 342 osobe starije od 65 go-dina koje ive na podruju grada Zagreba. U uzorku se htjelo dobiti da budu zastupljeneosobe koje se bave rekreativnim vjebanjem i one koji se ne bave rekreativnim vjeba-nje. U uzorku smo dobili 192 osobe koje se bave rekreativnim vjebanjem i 150 osobakoje se ne bave rekreativnim vjebanjem. Od 342 ispitanika je 84 (24,6%) mukarcai 258 (75,4%) ena. Prosjena dob ispitanika bila je 71 godinu (SD=5,20), a raspon


7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

7/22


209

dobi se kretao od 65 do 88 godina. Prema branom statusu oenjenih ili udatih je bilo158 (46,3%), neoenjenih ili neudatih 14 (4,1%), udovaca ili udovica 134 (39,3%),razvedenih 31 (9,1%), a u izvanbranoj zajednici je ivjelo njih 4 (1,2%). Prema stup-nju obrazovanja ispitanici su se takoer razlikovali: nepotpunu osnovnu kolu zavrilo

je 18 (5,3%) ispitanika, osnovnu kolu 34 (9,9%) ispitanika, zanat je izuilo njih 39(11,4%), srednju tehniku kolu ili gimnaziju zavrilo je 95 (27,8%), viu kolu zavrilo

je 52 (15,2%) ispitanika, fakultet ili vie od toga 104 (30,4%) ispitanika. Po strukturikuanstva: sam ili sama ivjelo je 129 (37,7%) osoba, s branim drugom ivjelo je106 (31,0%) osoba, s branim drugom i lanovima ire obitelji ivjelo je 49 (14,3%)ispitanika, s lanovima ire obitelji ivjelo je 52 (15,2%) ispitanika, u domu za stare inemone ivjelo je 6 (1,8%) ispitanika. Svoje materijalne prilike ispitanici su procijenili:vrlo dobrima samo 3 (0,9%), dobrima 35 (10,3%), prosjenima 195 (57,%), loima 94(27,6%), ugroavajuim 14 (4,1%).

INSTRUMENTIIspitanici su anketirani pomou upitnika konstruiranog za potrebe ovog istraivanja.Upitnik se sastojao od 8 pitanja koja su se odnosila na sociodemografske podatke, 8pitanja odnosilo se na procjenu funkcionalnih sposobnosti, 10 pitanja odnosilo se naprocjenu aktivnosti u slobodno vrijeme tijekom mladosti i zrele dobi, 11 pitanja odno-silo se na nain provoenja slobodnog vremena, a 13 pitanja odnosilo se na procjenuzadovoljstva ivotom.Pitanja su bila zatvorenog tipa i na njih se odgovaralo oznaavanjem odabranog ponu-

enog odgovora, s mogunou dodavanja i opisa odreene aktivnosti kojom se ispita-nici bave ili su se bavili.

UPITNIK ZADOVOLJSTVA IVOTOM

Pri konstruiranju upitnika posluili su kao predloci: Skala zadovoljstva ivotom (Lac-kovi-Grgin i suradnici, 2002), Skala kvalitete ivljenja (Krizmani i Kolesari, 1992) iUpitnik kvalitete ivota MANSA - odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveui-lita u Zagrebu.Faktorska analiza rezultata nam omoguuje identiciranje manjeg broja latentnih vari-

jabli ili faktora koji objanjavaju skup postojeih korelacija unutar grupe manifestnihvarijabli i jedan je od naina utvrivanja konstruktne valjanosti nekog testa ili upitnika(tada govorimo o faktorskoj valjanosti). Faktorska valjanost jednaka je proporciji s ko-

jom odreeni faktor sudjeluje u varijanci testovnih rezultata odnosno jednaka je zasi-enosti testa pojedinim faktorom ili pojedinom latentnom psihologijskom varijablom(Petz, 1992).Kaiser-Meyer-Olkinov indeks koji iznosi 0,924 i Bartlettov test znaajnosti korelacijskematrice pokazuju da je ona znaajna, a time i pogodna za faktorsku analizu.Provedena analiza glavnih komponenti rezultirala je jednom glavnom komponentom ija

je svojstvena vrijednost vea od 1 (= 5,05), a koji objanjava 50,04% ukupne varijance.


7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

8/22


210

POUZDANOST

Metodom unutarnje konzistencije za uzorak ispitanika (N=342) utvren je stupanj po-

uzdanosti skale od 11 estica, Cronbachov alpha, koji iznosi 0,89 to ukazuje na visokuhomogenost estica skale.

SKALA FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

Kaiser-Meyer-Olkinov indeks iznosio je 0,858, a Bartlettov test znaajnosti korelacijskematrice pokazuju da je statistiki znaajan.Provedbom faktorske analize glavnih komponenata dobiven je jedan faktor sa svojstve-nom vrijednou 4,71 koji objanjava 67,3% varijance (tablica 1).

ablica 1.Faktorska struktura estica na glavnoj komponenti korelacijske matrice skale

zadovoljstva ivotom (N = 341)Komponenta 1

Zadovoljan sam svojim ivotom ,850

Imam odline ivotne uvjete ,842

Smatram da je moj ivot sada gotovo idealan ,828

Kada bi se va ivot nastavio ovako kakav je danas, time biste bili zadovoljni ,813

Postigao sam u ivotu sve ono najvanije to sam elio postii ,726

Zadovoljan sam nainom provoenja slobodnog vremena ,718

Zadovoljan sam svojim poloajem u drutvu ,717

Imam odline uvjete stanovanja ,620

Osjeam se sigurno ,578

Zadovoljan sam odnosom sa svojom djecom i srodnicima ,533

Zadovoljan sam brigom drutva za starije osobe ,413

U tablici 2 navedene su faktorske saturacije estica na skali funkcionalne sposobnostiizluenim faktorom.

ablica 2.Faktorska struktura estica na glavnoj komponenti korelacijske matrice skalefunkcionalnih sposobnosti (N = 341)

Komponenta 1Procjena svoje sposobnosti pri kretanju po okolici ,892Procjena svoje sposobnosti pri koritenju sredstava javnog prijevoza ,866Procjena svoje sposobnosti pri kretanju po stanu ili kui ,840Procjena svoje sposobnosti pri nabavi namirnica ,834Procjena svoje sposobnosti pri odijevanju i odravanju osobne higijene ,799Procjena svoje sposobnosti pri voenju domainstva ,773Procjena svoje sposobnosti pri plaanju rauna i brizi o nancijskim pitanjima ,728


7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

9/22


211

POUZDANOST

Metodom unutarnje konzistencije za uzorak ispitanika (N=342) utvren je stupanj po-

uzdanosti skale od 7 estica, Cronbachov alpha, koji iznosi 0,90 to takoer ukazuje navisoku homogenost estica skale.

OBRADA PODATAKA

Prilikom obrade podataka koritene su mjere deskriptivne (aritmetika sredina, rasponpodataka, minimum i maksimum, standardna devijacija) i inferencijalne statistike.Normalnost raspodjele koritenih mjernih ljestvica bila je testirana Kolmogorov-Smir-novljevim testom. U svrhu provjere konstruktne valjanosti pojedinih mjernih instru-menata primijenjena je faktorska analiza. Za testiranje razlika izmeu grupa, odnosnostarijih osoba koje se aktivno bave rekreativnim tjelesnim aktivnostima i onih koje se nebave, koriten je t-test. Za usporedbu nominalnih kategorijskih varijabli koriten je Hi-kvadrat test. Prilikom ispitivanja povezanosti koristio se Pearsonov koecijent korelaci-

je. Od tehnika multivarijatne analize primijenjena je diskriminativna analiza. Obradapodataka izvrena je pomou programskog paketa SPSS 16.0.

REZULTATI I DISKUSIJA

Obiljeja starijih osoba s obzirom na tjelesnu aktivnost

Spol

U analizi obiljeja starijih osoba krenut emo od razlika u sociodemografskim karakte-ristikama ispitanika s obzirom na tjelesnu aktivnost.

ablica 3.Razlike u spolu izmeu starijih osoba koje se redovito bave rekreativnim tje-lesnim aktivnostima i onih koji to ne ine

Aktivni Pasivni Ukupno

f % f % f %

Mukarci 37 19,3 47 31,3 84 24,6

ene 155 80,7 103 68,7 258 75,4

Ukupno 192 100 150 100 342 100

2, p 2=6,61; df=1; p=,007

U provedbi ankete naao se znatno manji udio mukih ispitanika u grupama organiziranogvjebanja. Vie mukih ispitanika bilo je u veteranskim sekcijama sportskih klubova i uplaninarskim drutvima. Od 192 aktivna ispitanika bilo je samo 37 mukaraca (19,3%),to je znatno manje nego li je bilo u cijelom uzorku, ili to ih je u populaciji starijih te dobi.U literaturi je teko pronai podatke o tome koliko mukaraca i ena starije dobi redovi-to vjeba. ee se spominju podaci o bavljenju sportom ena i mukaraca srednje dobi,


7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

10/22


212

i navodi se kako se mukarci ee bave sportom nego li ene. Durakovi (2007) navodida se rekreacijskim tjelesnim aktivnostima bavi tek svaki esti stariji ovjek, a ene uprosjeku dvostruko rjee.Tomek-Roksandi (1999) navodi kako podaci pokazuju da se tjelesnim aktivnostimabavi tek svaki osamnaesti stariji ovjek, a da se ene tjelesnim aktivnostima bave dvo-struko rjee od mukaraca.Edwards i Tsouros (2009a) navode da su djevojke i ene znatno manje aktivne od mu-karaca. U EU vie ena (43%) ne prakticira tjelesnu aktivnost umjerenog intenziteta u7 dana nego li mukaraca (38%). Mukarci vie nego ene prakticiraju odreenu (18%prema 12%) ili nekakvu (39% prema 35%) tjelesnu aktivnost u slobodnom vremenu.Spominju se djevojke i ene, no to je sa starijim enama? Edwards dalje navodi da suusprkos svim znanjima o korisnosti tjelesne aktivnosti, stariji ljudi, posebice starije ene,najmanje aktivni od svih dobnih grupa.Rezultati ovoga istraivanja pokazuju da su ene starije dobi ee ukljuene u rad gruparekreativnog vjebanja nego li mukarci starije dobi, a sline podatke dobili smo i odnekih voditelja grupa.Nikola Turk, kineziolog i dugogodinji organizator rekreativnih aktivnosti za starije, uTV-emisiji Trea dob koja je bila posveena vjebanju osoba starije dobi navodi da jeodaziv mukaraca u organiziranim grupama rekreativnog vjebanja u okviru rada geron-tolokih centara vrlo mali, oko 5%.Tijekom 1997. i 1998. godine provedeno je istraivanje o uincima tromjesenog pro-grama vjebanja koritenjem aerobinih i izotoninih vjebi u tri zagrebaka doma umi-rovljenika: Maksimir, Medveak i Sveti Josip. Tromjeseni program prolo je 53ispitanika u dobi od 65 do 88 godina, od ega 38 (71,6%) ena i 15 (28,3%) mukaraca(Kovai i sur.,1999).U 2002. godini u Zagrebu je provedena anketa meu sudionicima u rekreativnim pro-gramima vjebanja u malom bazenu za starije osobe, u kojoj se traila ocjena programai voditelja, ispitivalo trajanje sudjelovanja, razlog ukljuivanja, redovitost sudjelovanja isl. Od 156 sudionika bilo je samo 26 mukaraca ili 16,66% (Mua, 2003).Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje proveo je 2007. godineistraivanje meu korisnicima usluga gerontolokih centara u Zagrebu o zadovoljstvukorisnika uslugama centara. Od 602 korisnika bilo je samo 135 mukaraca ili 22,43%.

Edwards i Tsouros (2009b) u svom vodiu za planiranje tjelesne aktivnosti Zdravi gradnavode dobre primjere pojedinih europskih gradova. Izmeu ostalog navode kako uStockholmu gradska uprava ve 10 godina organizira besplatne pjeake ture koje vodeeducirani volonteri i u koje se ukljuuju prvenstveno ene starije od 55 godina, meukojima mnoge nisu nikada bile aktivne.Podaci koji pokazuju prol polaznika Sveuilita za treu dob u Zagrebu za kolskugodinu 2005/06. pokazuju da je mukih polaznika znatno manje nego li enskih (15%).U literaturi starijeg datuma vrlo se esto nalaze tvrdnje da su ene starije dobi manjeaktivne od mukaraca starije dobi. Meutim, u veini istraivanja koja su provedena uzadnjih 10-ak godina, u kojima su ispitivani uinci programa tjelesnog vjebanja na sta-


7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

11/22


213

rije osobe ili procjenjivalo zadovoljstvo korisnika pojedinim programima, pronalazi seznatno vei postotak ena nego li mukaraca starije dobi u pohaanju takvih programa.Stoga se ini opravdanim konstatirati da se tvrdnje o neaktivnim enama tiu vremenakada nije bilo posebnih programa namijenjenih starijim osobama (u posljednjim de-setljeima 20. stoljea i prije toga), meu starijima je tada bilo manje ena koje su seaktivno bavile rekreativnim sportskim aktivnostima. Mukarci bivi sportai su se eei u starijoj dobi bavili svojom dugogodinjom aktivnou kao hobijem. ene su izlazileiz sporta kada su preuzimale ulogu majki i supruga i svu svoju energiju usmjeravale naobitelj i profesionalne obaveze. Meutim, danas se ene starije dobi ee i s vie voljenego li mukarci ukljuuju u novopokrenute programe tjelesnog vjebanja namijenjenestarijim osobama u okviru gerontolokih centara ili drugih udruga sportske rekreacije.Hapl Jurii (2007) u svojem je istraivanju o aktivnom starenju umirovljenika usta-novila da spol nije presudan za razinu aktiviteta, ali je vidljivo da su neaktivni umirov-ljenici ee mukarci, a da su aktivni umirovljenici ee enskog spola. S druge strane,udio mukog funkcionalno onesposobljenog puanstva u odnosu na ukupno mukopuanstvo Hrvatske vei je od prosjeka i iznosi 11,51%, dok se kod enskog puanstvazamjeuje manji udio funkcionalno onesposobljenih ena od 7,9%. Mukarci su manjeaktivni i u obavljanju kuanskih poslova. U istraivanju UNDP-a (2007) o kvalitetiivota i regionalnim nejednakostima u Hrvatskoj ustanovljeno je da preko 80% enastarijih od 34 godine svakodnevno obavlja kuanske poslove (starije od 65 u 83,3% slu-ajeva svakodnevno obavljaju kuanske poslove), dok je udio mukaraca u svim dobnimskupinama u pravilu manji od 50% (stariji od 65 u 36,5% sluajeva, to je vie nego uprethodnim razdobljima ivota). U istom istraivanju postavljeno je pitanje o praved-nosti raspodjele kuanskih poslova, i mada je udio mukaraca daleko manji od udjelaena u obavljanju kuanskih poslova, i jedna i druga grupa smatraju da tako treba i biti(72,1% ena i 75,2% mukaraca). Je li to ostatak patrijarhalnog odgoja i ureivanja od-nosa u obitelji kada je mukarac zaraivao, a ena vodila domainstvo? Mukarac ode uzasluenu mirovinu, a ena i dalje vodi kuanstvo; ona ne odlazi u mirovinu dokle godmoe voditi domainstvo.Mukarci manje rade u kui, manje vjebaju, funkcionalno su nesposobniji i krae ive.ene vie rade u domainstvu, u starijoj dobi ee sudjeluju u razliitim organiziranimoblicima tjelesnog vjebanja, funkcionalno su sposobnije i due ive.

Dob

ablica 4.Razlike u dobi izmeu starijih osoba koje se redovito bave rekreativnim tjele-snim aktivnostima i onih koje to ne ine

Tjelesna aktivnost N M SD t p

DobAktivni 191 70,97 4,82

-2,235 ,026Pasivni 150 72,24 5,58


7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

12/22


214

Osobe starije dobi koje se bave nekim oblikom tjelesne rekreacije bile su u prosjekuneto mlae. Njihova prosjena dob je bila 70,97 (SD=4,82), dok je prosjena dob onihkoji nisu ukljueni u sportsku rekreaciju 72,24 (SD=5,58).U istraivanju Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje provede-nom 2007. godine u Zagrebu meu korisnicima usluga gerontolokih centara, od 602ispitanika 46,01% korisnika imalo je od 61 do 70 godina, 29,40% ispitanika bilo jeizmeu 71 i 80 godina, a samo 4,98% imalo je vie od 81 godine.Velika HZA 2003 ponovljena je 2008. godine na istim ispitanicima i ustanovljen jeporast neaktivnosti u veini dobnih skupina (Vuleti i Kern, 2008).Rezultati ovog istraivanja takoer pokazuju da neaktivnost raste s dobi, tj. da su starijiispitanici manje aktivni.Teorija smanjene aktivnosti koju su postavili Cumming i Henry jo 1961. (premaSchaie i Willis, 2000) objanjava povlaenje osoba starije dobi iz pojedinih aktivnostipod utjecajem okoline ili nekih subjektivnih faktora.Osobe starije dobi ukljuene u razliite rekreativne aktivnosti u prosjeku su neto mla-e. Jesu li zato funkcionalno sposobniji i zadovoljniji ivotom? Mnogim istraivanjimave je dokazano da s dobi opadaju funkcionalne sposobnosti, a one su, uz socijalnupodrku i stres, vaan prediktor zadovoljstva ivotom (Despot Luanin, 2003.; Leutari sur. 2007.).

Obrazovanje

ablica 5.Razlike u obrazovnom statusu izmeu starijih osoba koje se redovito bave

rekreativnim tjelesnim aktivnostima i onih koje to ne ine

Stupanj obrazovanjaAktivni Pasivni

f % f %NSS 40 20,8 51 34,0SSS 57 29,7 38 25,3VSS 95 49,5 61 40,7Ukupno 192 100 150 1002, p 2=7,49; df=2; p=,024

Razlika izmeustarijih osoba koje se redovito bave rekreativnim tjelesnim aktivnosti-ma i onih koje to ne ine u stupnju obrazovanjastatistiki je znaajna (2(2, N=342)= 2,73; p

7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

13/22


215

Pohjolainen (1991) je longitudinalnim ispitivanjem pratio etiri dobne skupine osobau pet mjerenja i ispitivao dobne promjene i generacijske razlike u socijalnoj participacijinakon umirovljenja. Jedan od zakljuaka njegovog istraivanja je da je razina obrazova-nja jedna od najvanijih odrednica naina i kvalitete ivota starijih osoba. to su starijiljudi obrazovaniji i socijalno aktivniji, to e i njihova prilagodba starenju biti uspjenija(prema Despot Luanin, 2003. tambuk, 1999).Podaci koji pokazuju strukturu polaznika Sveuilita za treu dob zagrebakoga Pu-kog uilita za kolsku godinu 2005/06 pokazuju da su njihovi polaznici razliitih pro-grama u 70% sluajeva visokoobrazovani.U istraivanju Hapl Jurii (2007) o aktivnom starenju umirovljenika pokazalo se daobrazovanje nije presudno za razinu aktiviteta, ali da su vidljive razlike u aktivitetu sobzirom na razinu obrazovanja.Lovrekovi i Leutar (2010) su u istraivanju o kvaliteti ivota starijih osoba u zagre-bakim domovima umirovljenika ispitali i obrazovnu strukturu korisnika domova.Obrazovna struktura korisnika u domovima u ovom uzorku puno je povoljnija nego uukupnoj populaciji starih osoba, s udjelom od 21,2% s viim i visokim obrazovanjem i48,4% sa srednjim znatno je iznad onoga u ukupnoj populaciji starih ljudi.Najvei nedostatak ovoga istraivanja je taj to je u uzorku bilo puno vie osoba viegobrazovnog statusa nego li je u populaciji starijih osoba Hrvatske i Zagreba. Razloge jemogue pronai u tome to je ovo istraivanje provedeno u Zagrebu pa je time izostav-ljeno ruralno stanovnitvo koje obino ima nie obrazovanje, a Zagreb kao kulturno,upravno i poslovno sredite Hrvatske ipak privlai i prima obrazovanije stanovnike.Podaci o obrazovnom statusu na cijelom uzorku daleko su iznad prosjeka stanovnitvaHrvatske. U ukupnoj populaciji Hrvatske, po podacima preuzetim s //www.dzs.hr/, uHrvatskoj je popisne 2001. godine bilo 72,50% osoba starijih od 65 godina sa zavre-nom osnovnom kolom ili bez nje, 19,87% osoba sa srednjom strunom spremom i7,23% osoba starijih od 65 godina s viim i visokim obrazovanjem (Lovrekovi, 2009).Rezultat ovoga istraivanja, u kojemu je potvreno da osobe starije dobi ukljuene u radrazliitih rekreativnih aktivnosti imaju vii obrazovni status podudara se s rezultatima ipodacima o aktivnosti starijih osoba u slinim istraivanjima.

Materijalni status

ablica 6.Razlike u materijalnom statusu izmeu starijih osoba koje se redovito baverekreativnim tjelesnim aktivnostima i onih koje to ne ine

Materijalni statusAktivni Pasivni

f % f %Ispod prosjean 17 8,9 21 14,1Prosjean 115 59,9 80 53,7Iznad prosjean 60 31,3 48 32,2Ukupno 192 100 149 1002, p 2=2,65; df=2; p=,265


7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

14/22


216

Razlika izmeu starijih osoba koje se redovito bave rekreativnim tjelesnim aktivnostimai onih koje to ne ine u procjeni materijalnog statusanije statistiki znaajna (2 (2,N=342) = 2,73; p>0,05). Najvei udio starijih osoba koje se redovito bave rekreativ-nim aktivnostima (59,9%) i onih koje se ne bave rekreativnim tjelesnima aktivnostima(53,7%) procjenjuje svoje materijalne prilike prosjenim.Treba napomenuti da podaci nisu dobiveni objektivno, visinom mjesenih prihoda,nego osobnom procjenom, pa ne moemo znati to predstavlja prosjean materijalnistatus za osobe s visokom strunom spremom, a to za osobe s niom strunom spre-mom.Rezultat je oekivan jer za ukljuivanje u programe rekreativnog vjebanja nije potrebnopuno novca niti materijalnih ulaganja.Vidljiv je veliki nerazmjer u procjeni obrazovnog statusa i materijalnog statusa na ci-

jelom uzorku. Veina ispitanika ima znatno vie obrazovanje od onoga u ukupnoj po-pulaciji starijih osoba Hrvatske, pa ipak svoje materijalno stanje ocjenjuju prosjenimili loim. To se poklapa s rezultatima istraivanja o kvaliteti ivota i regionalnim nejed-nakostima u Hrvatskoj, koja pronalaze da su osobe starije od 65 godina u Hrvatskojznatno loijeg materijalnog statusa od svih ostalih grupa stanovnika (UNDP, 2007) .Istraivanje UNDP-a o kvaliteti ivota u Hrvatskoj i regionalnim nejednakostima, udijelu istraivanja o ekonomskim prilikama pokazuje da populacija osoba starijih od 65godina ima daleko slabije prihode od onih u zemljama E15 i slabije prihode od ostalihdobnih kategorija u Hrvatskoj. Dok u zemljama E15 starije osobe imaju prihode i odnekretnina, dionica ili uteevina, u Hrvatskoj je taj dio prihoda etiri puta manji.U Hrvatskoj oko 6% kuanstava starijih osoba prima socijalnu pomo, a preko 18%redovito prima novanu ili nenovanu pomo od osoba izvan obitelji (UNDP, 2007).

Funkcionalne sposobnosti

eljeli smo utvrditi postoje li razlike u funkcionalnim sposobnostima (sposobnosti sa-mozbrinjavanja i odravanja domainstva) izmeu starijih osoba koje se redovito baverekreativnim tjelesnim aktivnostima i onih koje to ne ine.

ablica 7.Sredinje vrijednosti, rasprenje rezultata te razlika (t-test) u procjeni funkci-onalne sposobnosti s obzirom na tjelesnu aktivnost starijih osoba

Tjelesnaaktivnost

N M SD t p

Procjenafunkcionalnesposobnosti

Aktivni 191 33,90 2,277,082 ,001

Pasivni 150 30,59 5,92

Dobiveni rezultati pokazuju da se starije osobe koje se bave rekreativnim tjelesnim ak-tivnostima i one koje se ne bave statistiki znaajno razlikuju (t=7,082; p

7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

15/22


217

aktivnosti procjenjuju svoju funkcionalnu sposobnost boljom (M=33,90; SD=2,27) uodnosu na starije osobe koje nisu ukljuene u neku od aktivnosti (M=30,59; SD=5,92).Ovaj rezultat je i poticaj svim osobama starije dobi da se ukljue u grupe rekreativnogvjebanja i tako utjeu na poboljanje i odravanje svog funkcionalnog stanja, koje jevaan element kvalitete ivota.Prema Tomek-Roksandi (1999), funkcionalna sposobnost podrazumijeva sposobnostpojedinca za obavljanje svih svakodnevnih aktivnosti koje osiguravaju primjereno kvali-tetno ivljenje, a ukljuuje bioloko, psiholoko i socijalno funkcioniranje. Funkcional-na sposobnost odnosi se na sposobnost koju pojedinac koristi, ali i na one sposobnostikoje bi mogao koristiti kako bi nadoknadio opadanje odreenih drugih sposobnosti.Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba pri praenju funk-cionalnih sposobnosti osiguranika u domovima za stare i nemone procjenjuje dvijesposobnosti starijih osoba, a to su pokretljivost (trajno nepokretan, trajno ogranienopokretan, ogranieno pokretan i sasvim pokretan) i samostalnost (trajno nesamostalan,ogranieno samostalan i sasvim samostalan).Strinovi i suradnici (1999) pronali su znaajno poboljanje funkcionalnih sposobnostistarijih osoba koje su bile ukljuene u 12-tjedni program tjelesnog vjebanja aerobikimi izotonikim vjebama u tri zagrebaka doma umirovljenika: Maksimir, Medveaki Sv. Josip.Parker i suradnici (1992) pokuali su utvrditi prediktore mortaliteta i morbiditeta krozivotni vijek. Longitudinalno su praene dvije starosne skupine u vedskoj (74-84 i vieod 85 godina). Nakon etiri godine praenja, znaajni prediktori mortaliteta u mlaojdobnoj skupini bili su funkcionalna sposobnost i zadovoljstvo ivotom, a u starijoj dob-noj skupini funkcionalna sposobnost i spol.U okviru istraivanja procesa starenja u Zagrebu, provedenog 1979. i 1994. za projektSvjetske zdravstvene organizacije Starenje u 11 zemalja, ispitana je 1994. godine funk-cionalna sposobnost 99 pojedinca koji su sudjelovali i u prvom ispitivanju. Ustanovlje-no je znaajno smanjenje funkcionalnih sposobnosti izmeu prvog i drugog mjerenja,najvie u sposobnostima noenja teih predmeta (teih od 5 kilograma), u sposobno-stima dueg hodanja, hodanja na otvorenom i hodanja po stepenicama. Oslabila je isposobnost odravanja osobne higijene i kuhanja, a najmanje se smanjila sposobnostsamostalnog hranjenja (Despot Luanin, 2003). U istom istraivanju denirani su zna-

ajni prediktori funkcionalne sposobnosti: dob, stres i socijalna podrka.Zdravstveno ponaanje i socijalni kontakti pokazali su se kao znaajni prediktori funkci-onalnih sposobnosti i za ene i za mukarce u istraivanju koje su Strawbridge i suradni-ci (1993) proveli estogodinjim praenjem 356 osoba starijih od 65 godina. Mukarci iene koji ne pue, vjebaju te odravaju redovite socijalne kontakte imaju bolje funkcio-nalne sposobnosti. U ovom istraivanju ustanovljena je razlika u tjelesnim aktivnostimaizmeu mukaraca i ena: mukarci se ee bave tjelovjebom, a ene aktivnostima uobitelji i izlascima s vrnjacima. Svejedno je hoe li starija osoba trati po trkaoj staziili za unucima u svakom e sluaju biti boljeg funkcionalnog stanja (prema DespotLuanin, 2003).


7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

16/22


218

S aspekta to due neovisnosti o pomoi druge osobe u svakodnevnim aktivnostima,znaajno je u starijoj ivotnoj dobi odrati miinu jakost, eksibilnost i ravnoteu (Mi-igoj-Durakovi, 2008).Mnoga istraivanja pokazuju da se potekoe vezane uz pogorano zdravlje poveavajus porastom dobi. Ipak, smatra se da u dobi 70-80 godina preko 80% ljudi bez tekoaobavlja aktivnosti svakodnevnog ivota. Tek u skupini starijih od 85 godina znaajnoraste udio funkcionalno nesposobnih osoba (Despot Luanin, 2003)Tomek-Roksandi (2008) navodi da su hrvatska gerontoloka istraivanja potvrdila danajvie 1 od 5 starijih ljudi treba tuu pomo, odnosno ovisan je o stalnoj socijalno-medicinskoj skrbi.Rusac (2008) u svojem istraivanju o nasilju nad starijim osobama u obitelji navodida je funkcionalna sposobnost kritini pokazatelj kvalitete ivota, ponekad i vaniji odprisutnosti neke bolesti. Ona pronalazi da postoje znaajne razlike u funkcionalnoj spo-sobnosti s obzirom na sociodemografska obiljeja: spol, dob, obrazovni status, branistatus, materijalni status. Ustanovila je da postoji statistiki znaajna povezanost izmeufunkcionalne sposobnosti i izloenosti psihikom nasilju. Starije osobe koje iskazuju lo-iju funkcionalnu sposobnost iskazuju i vie doivljenog psihikog nasilja. Pretpostavljase da slaba funkcionalna sposobnost dovodi starije osobe u poloaj ovisan od lanovimaobitelji, to kod njih moe izazvati njegovateljski stres koji moe dovesti do nasilja.S obzirom na veliku vanost funkcionalne sposobnosti za kvalitetu ivota u starosti, mo-gunost samostalnog ivljenja i saznanja o prediktorima funkcionalne sposobnosti, svanastojanja treba usmjeriti na razvoj onoga to moe pozitivno utjecati na poboljanje iodravanje funkcionalnih sposobnosti kao to su zdrave navike, a meu njima i tjelovje-ba i socijalni kontakti.

PROCJENA ZADOVOLJSTVA IVOTOM

eljeli smo utvrditi postoje li razlike u procjeni zadovoljstva ivotom starijih osoba kojese redovito bave rekreativnim tjelesnim aktivnostima i onih koje to ne ine.

ablica 8. Sredinje vrijednosti, rasprenje rezultata te razlika (t-test) u zadovoljstvuivotom starijih osoba s obzirom na njihovu tjelesnu aktivnost

Tjelesnaaktivnost

N M SD t p

Zadovoljstvoivotom

Aktivni 191 41,05 6,664,233 ,001

Pasivni 149 37,71 7,87

Rezultati pokazuju da postoji statistiki znaajna razlika izmeu procjena zadovoljstvaivotom osoba starije dobi koje se redovito bave rekreativnim tjelesnim aktivnostima ionih koje to ne ine (t=4,233; p

7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

17/22


219

vaju vei stupanj zadovoljstva ivotom u odnosu na starije osobe koje nisu ukljuene uneke od rekreativnih tjelesnih aktivnosti (M=37,71; SD=7,87).U velikoj HZA 2003 najvie osoba starijih od 65 godina odgovorilo je na upit o kvalitetiivota srednjom ocjenom 6 (od 1=nimalo zadovoljan do 11=potpuno zadovoljan). Uistom istraivanju, na upitu o tjelesnoj aktivnosti u trajanju 30 minuta u danu, 23,5%izjasnilo se da im je to svakodnevna aktivnost, ali najvei udjel, ak 41% izjavljuje kakouope nije ziki aktivno. Te vrijednosti u tom istraivanju nisu usporeene s rezultati-ma o kvaliteti ivota.Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb i branitelje provelo je istraivanje o utjeca-

ju primjene projekta Gerontoloki centri grada Zagreba anketiranjem 602 ispitanika odkojih 77% redovito sudjeluje u rekreativnim aktivnostima. Prosjena ocjena provoenjasportske rekreacije bila je 4,86 na skali 1-5. 80% ispitanika izjavilo je da je ukljuivanjeu aktivnosti doprinijelo osjeaju vee socijalne ukljuenosti, dok je ak 82% ispitanikaizjavilo da kroz ukljuivanje u aktivnosti uspjenije zadovoljavaju svoje potrebe (Vodiza starije graane grada Zagreba, 2009).Petrak i suradnici (2006) obavili su ispitivanje na uzorku od 1265 osoba iznad 60 godi-na starosti u etiri regije (Istra, Slavonija, Dalmacija i Zagreb) u sklopu ispitivanja kva-litete starenja. Dobiveni rezultat na varijabli zadovoljstvo ivotom je M=16,8 uz SD=3,6na skali 8-24, gdje vei broj znai vee nezadovoljstvo.Hapl Jurii (2007) u svojem je istraivanju o aktivnom starenju utvrdila da su aktivnijiispitanici zadovoljniji ivotom u veini aspekata od onih manje aktivnih bez obzira iveli u vlastitom kuanstvu ili domu.Viduka Lovrekovi (2009) ispitivala je kvalitetu ivota starijih osoba koje ive u domo-vima za stare i nemone osobe u Zagrebu i usporeivala sa zadovoljstvom uslugama kojeprua domski smjetaj. Stare osobe sudionici ovog ispitivanja su zadovoljstvo ivotomizrazili prosjenom ocjenom 3,58 (na skali 1-5)Dokazano je u mnogo razliitih istraivanja da tjelesno gibanje, vjebanje i sudjelovanjeu bilo kakvim kulturnim ili kreativnim aktivnostima pozitivno utjee na zdravlje i boljefunkcioniranje svih organskih sustava, to posredno utjee na bolju funkcionalnu spo-sobnost starijih osoba (Kovai i sur., 1999).

ZAKLJUAK

Na temelju analize rezultata ovog istraivanja ini se opravdanim zakljuiti da aktivnosudjelovanje starijih osoba u rekreativnim tjelesnim aktivnostima doprinosi doivljajuboljeg zadovoljstva ivotom. Starije osobe koje se bave razliitim tjelesnim aktivnostimaizraavaju vee zadovoljstvo ivotom i svoje funkcionalne sposobnosti procjenjuju bolji-ma. Tjelesna aktivnost pozitivno utjee na poboljanje i odravanje funkcionalnih spo-sobnosti, a time posredno i na mogunost to duljeg samostalnog ivota starijih osoba.ee su aktivne osobe u mlaoj starijoj dobi to je i za oekivati jer u starijoj dobi dolaziod slabljenja funkcionalnih sposobnosti. Ali je i uzrono posljedino, jer je ouvanjefunkcionalnih sposobnosti mogue kroz aktivno rekreativno vjebanje. Obrazovanije


7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

18/22


220

starije osobe ee su ukljuene u aktivnosti rekreativnog vjebanja, dok se samoprocje-na materijalnih prilika ispitanika nije pokazala znaajnom. Starije osobe razlikuju se i pospolu, ee su ukljuene ene od mukaraca.Ovo istraivanje je, kao i ranija, pokazalo da su zadovoljnije osobe koje se aktivno baverekreativnim vjebanjem od onih koje to ne ine.Sudjelovanje starijih osoba u organiziranim rekreativnim aktivnostima je jo uvijekpremalo, po procjenama manje od 1% starijih osoba u Hrvatskoj sudjeluje u takvimaktivnostima, to je ipak dvostruko vie nego li prije desetak godina. Za to poveanjezasigurno je zasluno pokretanje projekata gerontolokih centara koji u svojem progra-mu rada imaju i organiziranje razliitih oblika vjebanja za starije osobe. Ujedno je ovoistraivanje poticaj da se u politikama prema starijim osobama vie ukljue starije osobeu rekreativno vjebanje u sklopu gerontolokih centara, institucionalnih smjetaja ilirazliitih klubova i drugih oblika organiziranja ivota starijih u lokalnim zajednicama.Ovo istraivanje pokazalo je da u Zagrebu sudjeluje vie enskih osoba starije dobi negomukaraca u programima organiziranih rekreativnih vjebanja. Zato je tome tako bilobi dobro istraiti i ukloniti prepreke nesudjelovanju mukih starijih osoba.Znanstvena istraivanja i teorijske rasprave imaju smisla samo ukoliko su polazite zakonkretne akcije. Potrebno je to vie propagirati razliite aktivnosti za starije, krozmedije i uz pomo strunjaka razliitih prola te ponuditi to vie raznolikih sadraja.Stalna tjelesna aktivnost trebala bi biti neizostavna mjera primarne prevencije zatitezdravlja starijih osoba uz prihvaanje zdrave prehrane, izbjegavanje tetnih navika (pue-nje, alkohol), odravanje osobne higijene i istoe stana, izbjegavanje tetnih utjecajaiz okolia, sprjeavanje nezgoda i nesrea te odravanje stalne psihike i radne aktivnosti.Ukljuivanje u rad razliitih grupa organiziranog vjebanja, sudjelovanje u izletima idrugim manifestacijama koje se organiziraju u okviru rada gerontolokih centara poma-e osobama starije dobi da ostvaruju nove kontakte, da stvaraju novu socijalnu mreu.Kretanje meu osobama svoje generacije daje ljudima priliku da svoj ivot i ivotneprobleme usporeuju s problemima drugih ljudi. Sama svijest da redovito vjebaju iine neto za svoje zdravlje poveava osjeaj samopotovanja i odgovornosti za vlastitozdravlje i funkcionalne sposobnosti. Sve to uz podrku socijalne sredine stvara osjeajveeg zadovoljstva samim sobom i jai osjeaj zadovoljstva ivotom.Ovo istraivanje pomoi e razvijanju pozitivnih stavova prema starenju i moe biti

sastavni dio samozatitnih mjera i samopomoi starijih osoba.

LITERATURA

Caspersen, C., Powel, K., Christensen, G., (1985). Physical activity, exercise andphysical tness: denitions for health-related research, Public Health Reports1985,100:126-131.

Cvek, A. (1995). Briga za stare bolesne i nemone. U: imunovi I. (ur.), Starost istarenje izazov dananjice(str.1-14.). Zagreb: Ministarstvo rada i socijalne skrbi iRepubliki fond socijalne zatite.


7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

19/22


221

Despot Luanin, J. (2003). Iskustvo starenja. Naklada Slap: Jastrebarsko.Dravni zavod za statistiku (2001). Popis stanovnitva: Stanovnitvo prema spolu, starosti i

uzroku invalidnosti, po gradovima/opinama. URL: http//www.dzs.hr/ (3.9.2011.).Durakovi, Z. i suradnici (2007). Gerijatrija. C.T. Poslovne informacije d.o.o., Zagreb.Edwards, P i Tsouros, A. D. (2009a). Promicanje tjelesne aktivnosti i aktivnog ivota u

gradskim sredinama uloga lokalnih vlasti. Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu.Edwards, P i Tsouros, A. D. (2009b). Zdrav grad je aktivan grad.Kinezioloki fakultet

Sveuilita u Zagrebu.Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje (2007). Vodi

kroz grad Zagreb za osobe s invaliditetom. Zagreb: Uriho.Grizelj, M (2005). Projekcije stanovnitva Republike Hrvatske do kraja stoljea. Stanovni-

tvo Hrvatske dosadanji razvoj i perspektive.Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar,Zagreb.

Hapl Jurii, H. (2007).Aktivno starenje umirovljenika. Magistarski rad. Pravni fakultetStudijski cenar socijalnog rada, Zagreb.

Heimer, S. (2003). Javno-zdravstveni aspekt aktivnog starenja. Glasnik Hrvatskog savezasportske rekreacije Sport za sve, god 21. broj 33-34: 9-18.

Japec, L. i uur, Z. (2007). Kvaliteta ivota u Hrvatskoj Regionalne nejednakosti. Za-greb: Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj.

Kovai L, Strinovi B, Tima R. (1999). Utjecaj tjelesne aktivnosti na zdravlje i dnevniivot starijeg svijeta. U: Smjernice za zatitu zdravlja starijih ljudi 1999. Knjiga izla-ganja s Druge meunarodne konferencije Zatita zdravlja starih ljudi 1998. Lo-vran, 1998. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske; 1999. Str. 255-61.

Krizmani, M. i Kolesari, V. (1992). Prirunik za primjenu Skale kvalitete ivljenja.Naklada Slap: Jastrebarsko.

Lackovi-Grgin, K., Prorokovi, A. ,ubela, V., Penezi, Z. (2002).Zbirka psihologijskihskala i upitnika. Filozofski fakultet, Zadar.

Lemon, B. W., Bengtson, V. L., Peterson, J. A. (1972). An exploration of the activitytheory of aging: Activity types and life satisfaction among in-movers to a retirementcommunity.Journal of Gerontology, 1972 (27): 511-523.

Leutar, Z., tambuk, A., Rusac, S. (2007). Socijalna politika i kvaliteta ivota starijihosoba s tjelesnim invaliditetom. Revija za socijalnu politiku, 3-4(14), 327-346.

Lovrekovi, M., Leutar, Z. (2010). Kvaliteta ivota osoba u domovima za starije i ne-mone osobe u Zagrebu. Socijalna ekologija: asopis za ekoloku misao i sociologijskaistraivanja okoline, 19(1): 55-79.

Medved, R. (1976). Usmeno predavanje na Fakultetu za ziku kulturu Sveuilita uZagrebu.

Miigoj-Durakovi, M. (2005). Kinantropologija.Kinezioloki fakultet Sveuilita u Za-grebu.

Mua, K. (2003). Iskustva iz rekreacijskih programa namijenjenih osobama starije i-votne dobi. Glasnik Hrvatskog saveza sportske rekreacije Sport za sve, god 21, broj33-34: 44-48.


7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

20/22


222

Petrak, O., Despot Luanin, J., Luanin,D., (2006). Kvaliteta starenja neka obiljejastarijeg stanovnitva Istre i usporedba s drugim podrujima Hrvatske. Revija zasocijalnu politiku13(1): 37-51.

Petz, B. (1992). Psihologijski rjenik, Zagreb: Prosvjeta.Pospi, M. (2001). Cerebralna paraliza i starenje. Starenje i cerebralna paraliza: 9-15.

Hrvatski savez udruga cerebralne i djeje paralize, Zagreb.Program Sveuilite za treu ivotnu dob- Vodi za starije graane grada Zagreba.

Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje.Puljiz, V. (2004). Demografske promjene i socijalna politika. Studijski centar socijalnog

rada Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.Rusac, S (2008). Nasilje nad starijim osobama u obitelji. Doktorska disertacija, Pravni

fakultet Studijski centar socijalnog rada Sveuilita u Zagrebu.Schaie, K. W. i Willis, S. L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Naklada Slap,

Jastrebarsko.Skupnjak, B. (2003). Iskoristivost lijenika i u starijoj dobi. Lijenici u treoj dobi: 95-

97. Hrvatski lijeniki zbor, Zagreb.tambuk, A. (1999). Povezanost sociodemografskih obiljeja kod prilagodbe na ivot u

domu umirovljenika. Magistarski rad, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fa-kulteta Sveuilita u Zagrebu.

Tokarski, W. (2004). Sport starijih osoba. Kineziologija, 36 (1):98-103, Zagreb.Tomek-Roksandi, S. (2009). Znaenje centara za gerontologiju upanijskih zavoda za

javno zdravstvo i gerontrolokih centara u Hrvatskoj. Centar za gerontologiju Zavodaza javno zdravstvo Grada Zagreba.

Tomek-Roksandi, S. (1999). Zato zatita zdravlja starijih ljudi. Smjernice za zatituzdravlja starijih ljudi 1999. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zavod za

javno zdravstvo Grada Zagreba - Centar za gerontologiju, Medicinski fakultet Sve-uilita u Zagrebu i Hrvatski lijeniki zbor.

Tomek-Roksandi, S. (2008). jelesna aktivnost zalog zdravlja, Centar za gerontologi-ju Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba.

Turk, N. (2009). usmeno izlaganje u TV-emisiji Trea dob 06.04.2009.Viduka Lovrekovi, M. (2009). Kvaliteta ivota starijih osoba smjetenih u domove umi-

rovljenika u Zagrebu. Magistarski rad, Studijski centar za socijalni rad Sveuilita u

Zagrebu.Vuleti, S. i Kern, J. (2009). rend tjelesne neaktivnosti odrasle populacije HZA 2008.5. Meunarodni simpozij Kardiovaskularno zdravlje tjelesna aktivnost (izlaganje).

Vuori, I. (2005). Tjelesna aktivnost kao uinkovito sredstvo protiv nepovoljnog zdrav-stvenog djelovanja tjelesne neaktivnosti. Glasnik Hrvatskog saveza sportske rekreacijeSport za sve, travanj-lipanj 2005: 3-12, Zagreb.


7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

21/22


223

THE IMPORTANCE OF PHYSICAL ACTIVITY FOR OLDER ADULTSeljka Lepan and Zdravka Leutar

SummaryPhysical activity is an important factor in maintaining health and functional abilities in older adults. Teaim of this paper is to determine possible differences between older adults who engage in physical activitiesand those who do not. More specically, differences between older adults who engage in physical activitiesand those who do not are related to their socio-demographic characteristics as well as their personal assess-ment of quality of life. Research was conducted in 2008 in the city of Zagreb on a convenient sample of192 respondents who engage in recreational activities and 150 respondents who do not engage in recre-ational activities. Statistic procedures reveal differences between the respondents who are and those who arenot involved in recreational physical activities with regards to their socio-demographic characteristics. Terespondents who are engaged in recreational physical activities are more often female, somewhat youngeron average and more educated, with no differences with regards to the economic situation. Te respondents

who engage in recreational physical activities express higher life satisfaction and rate their own functionalabilities higher. Overall, this research conrms that physical exercise is benecial for older adults.

Key words:functional ability, aging, older adults, physical activity, life satisfaction

WICHTIGKEIT DER KRPERLICHEN AKTIVITT IM SPTERENLEBENSALTER

eljka Lepan und Zdravka Leutar

ZusammenfassungDie krperliche Aktivitt ist ein wichtiger Faktor fr die Erhaltung der Gesundheit und der Funktions-fhigkeit lterer Personen. Das Ziel dieser Arbeit war festzustellen, ob es Unterschiede gibt an Lebens-merkmalen von lteren Menschen, die sich aktiv mit Leibesbungen beschftigen und von denen, die esnicht tun. Es galt, die Unterschiede festzustellen in soziodemographischen Merkmalen lterer Personen, dieregelmig bewegungsaktive Erholung machen und denen, die es nicht tun; festzustellen, ob es Unterschie-de in der Funktionsfhigkeit gibt (der Fhigkeit, sich um sich selbst und um den Haushalt zu kmmern)zwischen lteren Menschen, die regelmig bewegungsaktive Erholung machen und denen, die es nicht tun,und festzustellen, ob es Unterschiede gibt in der persnlichen Schtzung der Lebenszufriedenheit zwischenlteren Menschen, die regelmig bewegungsaktive Erholung machen und denen, die es nicht tun. DieForschung wurde an einem passenden Muster im Jahr 2008 in Zagreb durchgefhrt, daran haben sich 192Personen beteiligt, die bewegungsaktive Erholung machen und 150 Befragte, die es nicht tun. Die statis-tisch bearbeiteten Resultate zeigen, dass Unterschiede in soziodemographischen Merkmalen der Befragtenbestehen, die sich krperlich aktiv erholen im Vergleich zu denen, die es nicht tun. Die meisten Befragten,die sich bewegungsaktiv erholen sind Frauen, im Durchschnitt etwas jnger und besser gebildet, es wurdenjedoch keine Unterschiede gefunden hinsichtlich des materiellen Status. Diejenigen, die sich regelmigbewegungsaktiv erholen drcken mehr Zufriedenheit mit dem Leben aus und haben nach eigenen Angabenbessere Funktionsfhigkeiten. Die Forschung besttigt den Nutzen der Leibesbungen fr ltere Menschen.

Schlsselwrter:Funktionsfhigkeit, Altern, ltere Menschen, bewegungsaktive Erholung, Zufriedenheitmit dem Leben


7/25/2019 3. SE 2 2012 Lepan i Leutar

22/22

Documents

3. SE 2 2012 Lepan i Leutar