3/1. Vermeer: Djevojka koja spavas7050fa93ab7fca5f.jimcontent.com/download/version... · Otac, inače tkalac svile ujedno je i član ceha San Luka. ... druge njegove slike upućuju

XII

Smisao poesisa materijalnosti

Materia pittorica

3. Vermeerova „pointilleé“ manira

1

3.

Vermeerova „pointillé“1 manira

3.1. Uvod

3.2. Bliže odreĎenje Vermeerovog uspona

3.3. Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o pikturalnoj maniri

Vermeer: Djevojka koja spava

3.1.

Za Vermeera mnogi2 tvrde da je ...zadnji od velikana u renesansi holandskog slikarstva.

( pointillé = poentiranje bitnog ; kod promatranja koristi posebne leče ; zahvaljujući pronalasku

objektiva u 17. stoljeću) ; tako vidi više nego prostim okom ...;

između ostalog - trodimenzionalnost postiže pomoću sistema svjetleće poante ...

Kako je zapisao Huyghe3…

...Ima umjetnika kojima je fizički svijet tako transparentan da ga nema potrebe dirati.

U oku tih umjetnika je nadnaravna svjetlost, ona je i u njihovom srcu.

Svjetlost donosi spoznaje.

Pogotovo osunčane zone, one osvijetljene zrakama sunca ! To je jasnoća!

Takva je prisutna kod Fra Angelica, Vermeera i Corota !

←3/1. Vermeer: Djevojka koja spava

1 Germain Bazin : Povijest umjetnosti, Zagreb 1968.

2 Arthur K. Wheelock, Jr : Vermeer.; Hans Koningsberger: The World of Vermeer, Time-Library of Art, 1978.

3 Rene Huyghe: Dialogue avec visible, Paris 1955, str.342.

XII


Materia pittorica


2

Vermeerov prijatelj, naučnik Van Levenhuk, vjerovao je da se materijal sastoji od malih globula,

što je izraz kojim bi se moglo označiti difuzne točkice boje, koje Majstor koristi kako bi

dočarao materijalnost ...

Mnogi smatraju da je Vermeer čak prethodnik tašista ...

Tako Bazin4 primjećuje ...strpljivo gomilanje grudvica ...

„pointilizam“ njegovih kratkih bijelih poteza kistom ...

Na slikama se u cjelini nalazi više svjetlosti ...

Da je to pointilizam – u biti je netočno, ali ostaje specifičnost !

Vermeer je fasciniran svjetlošću, a u kasnijim radovima - sve više i kromom.

Javljaju se delikatne harmonije plave i žute boje…

Na slikama dočarava ekspresivnu svjetlost …

←3/2. VERMEER: Djevojka sa crvenim šeširom, detalj

Možemo pratiti kako dnevna svjetlost dolazi kroz prozor i obavija ruku žene, kako svjetlost

bliješti na nakitu ili na običnoj kori od kruha…

Proust je rekao za njega : …on je enigma svoje epohe.

4 Germain Bazin : Povijest umjetnosti, Zagreb 1968.

XII


Materia pittorica


3

3.1.1.

VAŽNIJI IZVORI

- Arthur K. Wheelock, Jr : Vermeer.; Hans Koningsberger: The World of

Vermeer, Time-Library of Art, 1978.

- Germain Bazin : Povijest umjetnosti, Zagreb 1968.

- Germain Bazin: Barok i rokoko, Beograd 1975, str.101.

- Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI

dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str. 593

- Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 260

- Luc Menaše: Holandsko slikarstvo, Ljubljana 1960.

- Neill, John P.O.&Bradford D. Kelleher,Rosanne Wassermann, Roberta

Savage...: Art and Autoradiography; Insight into the Genesis of Paintigs,

New York 1982.

- Rene Huyghe: Dialogue avec visible, Paris 1955, str.342.

- Restauro/1990/4; str.244.

- Rizzolli:Piero Bianconi: Vermeer, Milano 1967.

3.1.2.

IZVORI SLIKA

3/1, 32, Rizzoli ; Piero Bianconi: Vermeer ; Milano, 1967 ; Tav. XIII .

3/2. Conaissance Des Arts, Paris

3/3. Bolten: Rembrandt, Milano 1976, sr.37.

3/4, 5, Biltzer: Das grosse Buch der Kunst, Braunschweig str. 338.

3/6. L.Anderson: Barok in rokoko, Ljubljana 1969/ str. 117 .

3/7. Muzeji svijeta; London N.G./ zagreb 1977, str. 109 .

3/8. Vsevolozhskaya: Caravaggio and his Flollowers,Leningrad 1975/ sl.168 .

3/9, 13, 15, 22, 23, 26, 30, Rizzoli ; Piero Bianconi: Vermeer ; Milano, 1967 ; Tav.IV .

3/10, 17, 18, 21, 28, 29, 33. www.essentialvermeer.com.

3/11, 12, MUZEJI SVIJETA: WASHINGTON: Milano, 1968/str.138 .

3/14, 24, 27, 31, www.lib-art.com.

3/16. de.academie.ru.

3/19. Beaux Arts, Paris, novembre, 1993.

3/20, 25, Musée du Louvre, Paris, 1996; str.329

http://www.essentialvermeer.com/

http://www.lib-art.com/

XII


Materia pittorica


4

3.2.

Bliže odreĎenje Vermeerovog uspona

Vermeer je rođen u godini, kada je veliki Rembrandt naslikao Anatomiju dr. Nicolaasa Tulpa.

←3/3. Rembrandt: Čas anatomije, detalj Royal gallery, Mauritshu s, Haag; 1632 ; 169,5 x 216,5 cm ; ulje na platnu; u Rembrandtovoj slici Čas anatomije dr. Nicolaasa

Tulpa osjeća se utjecaj Ravesteyna i Halsa; u njegovoj REPREZENTATIVNOJ MANIRI ovaj utjecaj nije isključen ni 15 godina

kasnije na njegovoj slici Suknari ...

U to vrijeme ima majstor jedva 23 godine, ali, već je evidentan njegov rukopis i njegov temperament; slika predstavlja prekretnicu u

njegovoj karijeri !

Nakon toga prima sve više narudžbi ...

To je vrijeme kada u Holandiji cvijeta nauka, pogotovo u Leidenu. Descartes, iako Francuz, živi u Holandiji, jer je tu bolja

istraživačka, naučna klima. Leidenski univerzitet ima usavršeni astronomski observatorij !

Ipak, Delft je provincijsko mjesto malih kanala ...

O obrazovanju Vermeera znamo malo: Joanes, Johan Rejnirs; Jan VERMEER rođen je u Delftu 1632 ( umire 1675.). Potiče iz

bogate trgovačke porodice. Otac, inače tkalac svile ujedno je i član ceha San Luka. Očeva kuća “Mehelen” trguje umjetninama (tu je i

gostionica, koju je možda Jan također naslijedio ...). Kasnije, kada se Jan oženio, seli u kuću Marije Tins…

O njegovom školovanju nema puno podataka ali ga svakako povezuju sa Fabritiusom: tako se u jednoj pjesmi Arnolda Bona, Vermeer

i Fabritius dovode u vezu ( Bon govori o Vermeeru kao nasljedniku Fabritiusovog slikarskog metoda, što neki tumače da je Vermeer

učio kod Fabritiusa). Jedini provjerljiv izvor informacija o njemu su neki registri , pokoji službeni dokument i komentari drugih

umjetnika ...Možda je njegov učitelj bio i prijatelj, slikar Leonarert Bramer ( 1596-1654) . Utjecali su možda i slikar P.de Hooch i

vjerojatno G. Metsu …

Inače , Vermeer je bio protestant, ali je zbog ženidbe prešao na katoličanstvo (imao je 14 djece). Zbog ekonomskih teškoća nastalih

francusko-nizozemskim ratom 1672. seli se u Mechelen, gdje i umire ...

Neka njegova djela odaju utjecaj Fabritiusa, druge njegove slike upućuju na njegov dodir sa Utrechtskom školom ...

Fabritius, je u početku slikao u karakterističnoj glatkoj maniri svog učitelja Rembrandta:

XII


Materia pittorica


5

Carel Fabritius rođen je u Delftu , 1622 ( umire mlad, 1654.). Prvu poduku u slikanju dobio je, zajedno sa bratom

Barentom kod svog oca. Tek sa 19 godina dolazi kod Rembrandta i ostaje dvije godine. Umro je vrlo mlad uslijed eksplozije

baruta u Delftu ( ujedno su stradale i mnoge njegove slike). Kao Rembrandtov suradnik i kasnije je slikao i u maniri

Majstora. U radionici Majstora bio je od 1643-1645. godine.

←3/4. Carel Fabritius: Autoportret

3/5. Carel Fabritius: Autoportret → Bayer.Staatsgemälde samml. München...; 61 x 52 cm; iako je pozadina još uvijek zagasita, sve je prilagođeno nekom

srednjem tonu; iza kontura tamne kose osjeća se neka svjetlost u pozadini, koja korespondira sa inkarnatom na licu; još

uvijek je prisutna i ona Rembrandtovska luminoznost: kontrastna svijetlost na crtama lica ;

Fabritius je rano poginuo ali Vermeer je čuvao neke njegove slike ... ( tri njegove slike su čak nađene u ostavštini

Vermeera).

Istina, vremenom je Fabritius svoj stil izmijenio.

Tako postaje kod njega ...

…ton svjetliji, a boje hladnije izokrenute svjetlosti ...

←3/6. Fabritius: Ptica pjevica Maurithius, Haag; 1654.; 33,5 x 22,8 cm; ulje na ploči ; slikano je minuciozno, kao minijature, lazurno, tako da se vidi

struktura platna; dok su Rembrandtovi likovi svijetli na tamnoj pozadini, kod Fabritiusa je pozadina svjetla a likovi tamni;

uveo je slobodniju primjenu boje, te daje prednost plošnom prikazivanju; vješto primjenjuje preljeve svjetlosti; nema više

one luminoznosti ...

3/7. Fabritius: Veduta Delfta, detalj → London, National Gallery; 1652.; 15,5 x 31,6 cm; ulje na platnu, preneseno na drvenu ploču; slikano je minuciozno, kao

minijature, lazurno, tako da se vidi struktura platna; dok su Rembrandtovi likovi svijetli na tamnoj pozadini, kod Fabritiusa

je pozadina svjetla a likovi tamni; uveo je slobodniju primjenu boje, te daje prednost plošnom prikazivanju; vješto

primjenjuje preljeve svjetlosti; prostor slike ispunjava jednakomjerna svjetlost (inače, Fabritius je bio cijenjen po zidnom

slikarstvu ali nije ništa sačuvano);

XII


Materia pittorica


6

Ipak, kod Vermeera nije u pitanju samo navedeni kontinuitet, uspostavljen preko Fabritiusa i Rambrandta, odnosno Lastmana, već i direktan utjecaj Caravaggista iz Antwerpena:

3/8. Theodor van Rombouts: Igrači karata , detalji Sankt Petersburg; Hermitage; oko 1620; 143x 223,5 cm; ulje na platnu; Theodor , Dirck van Rombouts pripadao je Utrechtskoj školi posredstvom jednog od svojih učitelja; kao i Gerardus

Seghers i Theodor van Rombouts bio je učenik Abrahama Janssensa, caravaggista iz Antwerpena ; kasnije je Rombouts duže boravio u Rimu, Firenci i Pisi; zatim se vratio i afirmirao u

Antwerpenu, gdje je vodio Gildu slikara krajem tridesetih godina ... na detalju je evidentna materijalizacija čilima, slikana na način, kako je Vermeer slikao čilim na slici Djevojka koja spava; radi se o

takozvanim fazama ili seansama vezanim za sam likovni proces gradnje; kolorit je još uvijek umjeren; evidentne su i lazurne partije za sjene, kao i izuzetna pastoznost za reflekse na detaljima …

XII


Materia pittorica


7

Postoje pretpostavke da je Vermeer učio i kod P.de Hoocha i G. Metsua. U pedesetim godinama u Delft stiže niz novo došlih umjetnika. Tako se tu nalaze Adam Pinacker, Carel Fabritius, Jan Steen,

Piter de Hooch, G. Metsu, kao i Emanuele de Vito, koji je kod Everta van Aelsta učio slikanje

arhitektonskih formi.

Rana slika Vermeera - Toaleta Diana je još neprepoznatljivog stila:

←3/9. Vermeer: Toaleta Diane Slika nastala 1654. godine ( 29. decembra 1654. godine upisan je kao slikarski majstor u ceh Sv. Luke;

tada je već dvije godine bez oca, i godinu dana u braku sa Catharine Bolnes , katolkinjom, dok je sam bio

protestant ; sa Catherine je tokom života imao 15 djece od kojih je četvero umrlo u ranom djetinjstvu);

postoji dokument u kojem je navedeno da mu je prijatelj Bramer bio svjedok na vjenčanju; Bramer je bio

slikar u Honselardejku i Rejsvejku; možda je bio i njegov učitelj; dokumenti potvrđuju da je ipak više

zarađivao kao trgovac slikama nego kao slikar;

Vermeer 1662. postaje jedan od starješina ceha: vršio je i procjene; tako je 1672. godine dao stručno

mišljenje o autentičnosti 12 talijanskih slika ...);

Slika Toaleta Diane nalazi se u muzeju Maurithius (trgovac L'Aja); 98,5 x 105 cm; ulje na platnu; u

gradnji i koncepciji još nema vidljivog, prepoznatljivog stila Majstora: nema one njegove jasne zbijene

forme; figure izviru iz tame; ipak, za razliku od genre scena i mrtvih priroda holandskih baroknih slikara

- kod Vermeera nema ništa narativno…;

kako navodi Jansen…5

najviše ga interesuje uloga svetlosti prilikom stvaranja vidljivog sveta ...

hladna jasna dnevna svetlost ...(kao) aktivni činilac .

5 Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str. 593

XII


Materia pittorica


8

Već Fabritiusa je interesirala perspektiva i optika, ali Vermeeru sama svjetlost postaje sve značajnija; Iskustva „probuđena“ u renesansi – Sjever je kasnije dopunio novim saznanjima o svjetlosti i boji:

barokna Holandija stvorila je idealnu klimu za promatranje prirode i eksperiment: pored optičkih eksperimenata ( Lippershey, Snellius; tu je astromonski opservatorij) afirmiraju se i stručnjaci na polju

matematike (Huygens, Descartes), biologije ( mikrobi: Learwenhoek), filozofije ( Spinoza), grecologije

(Heinsius) – te zato i ne začuđuje Vermeerov PANOPTIČKI ILUZIONIZAM.

Naime, nije slučajno da se u to vrijeme sve više naučnika bavi i problematikom OPTIKE. Na Newtona je

uticala Keplerova rasprava Dioptrice , koju je čitao još u Cambridgeu.

Sam Newton je napisao znanstveni spis o pokusima s prizmama u časopisu Kraljevskog društva 1672. godine

Philosophica Transactions ( sunčana svjetlost je mješavina svjetlosti svih duginih boja ...

Međutim, Robert Hooke ( 1635-1703) počinje komplicirati. On primjećuje više razina odraza ...

Christian Huygens (holandski fizičar; 1629-1695) iznosi pred francuskom akademijom svoje stavove da se

svjetlost iz svog izvora kreče kroz prostor prožet supstancijom ili eterom i širi se u redovitim kružnim

emisijama ...

Ma koliko neobično moglo izgledati, pošto se po sadržaju razlikuje, Vermeerova umjetnost duguje mnogo

Caravagistima iz Utrechta …

...6od kojih prihvata postupak bočnog osvjetljenja.

Svaka od njegovih slika morala je biti dugo smišljana ... Fasciniran je svjetlošću, a u kasnijim radovima sve

više i kromom…

... 7 hladna, jasna dnevna svjetlost koja prodire s lijeve strane jedini je aktivni činilac

koji stvara čuda na svim stvarima koje joj se naĎu na putu ... on prevodi stvarnost u likovni mozaik dok je prenosi na platno !

3/10. Vermeer: Mljekarica, detalj → 1658. ; ulje na platnu; evidentno je ono tipično pastozno puntegiaro slikanje pogotovo u mrtvoj prirodi na

stolu ... ; konturu figure istakao je prugom bijele boje; sličan postupak evidentan je i kod slikanja korpe i

bokala na stolu, mada je za odsjaje na njima koristio različite boje, zavisno od lokalne boje materijala; za hljeb

i korpu je upotrijebio bijelu i oker, dok je na bokal nanosi bijele i sive tačke; plavu tkaninu na stolu i ženinu

kecelju oživio je svjetlo plavim odsjajima ...

6 Germain Bazin: Barok i rokoko, Beograd 1975, str.101.

7 Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str. 593

XII


Materia pittorica


9

Za Vermeera svjetlost predstavlja ... 8neiscrpivu magiju !

Svjetlost donosi spoznaje. Pogotovo osunčane zone, one osvijetljene zrakama sunca ! To je jasnoća!

Vermeer je ...9snažnu svjetlost pretvorio u biserni ton koji vlada slikom, prodirući kroz prozor ... Opaža stvarnost kao

mozaik obojenih površina ...

Studije, načinjene u tišini i prisnosti ( bez drame)...tišina koja se čuje! Vermeer tako rukuje bojom (...) da ona postaje

kao neki gusti emajl, prevučen preko porculana ...

U svoje kasno zrelo doba Vermeera, pored svjetlosti, sve više oduševljava i sama boja , njena zvučnost i zasićenost, što

danas nazivamo terminom - kroma.

U tom kontekstu Vermeer je također inovator: koristi kromatski akord ! Već prije Van Steena koristi , na primjer, kromatski

akord žute i azura. Dok na njegovim ranijim radovima dominira crvena i smeđa, na kasnijim se javljaju delikatne harmonije

plave i žute. Tipičan primjer novog kolorističkog pristupa gradnji slike je djelo Djevojka sa crvenim šeširom.

←3/11. VERMEER: Djevojka sa crvenim šeširom, cjelina Washington, National Gallery; Andrew Mellon Collection; 1668; 23 x 18 cm; ulje na drvu ; ( Vermeer je u sličnom stilu

naslikao i svoju poznatu Kineskinju sa šeširom; )

u ovom slučaju je kao nosilac koristio drvo sličnog formata kao kod Djevojke sa crvenim šeširom; za obadvije slike je

koristio isti model: svoju treću kćerku, rođenu prije 1656. godine.

BOJA je refleksija svjetlosti s površine. Približavanjem sumraka boje nam u krajoliku postaju nekako prigušene, a u jasnoj

mjesečinom obasjanoj noći, predmete uglavnom vidimo u crnim i sivim tonovima ... Neku tvar vidimo primjerice, kao

crveni objekt zato što tu tvar obasjava bijela svjetlost, a taj objekt apsorbira sve valne duljine te svjetlosti osim crvene, koja

se reflektira u ljudsko oko ( u oku su tri vrste fotoreceptora, specijaliziranih za crvenu, zelenu i plavu boju). Nakon

podražaja receptora nastaje kemijska reakcija, a informacija se o boji prenosi u mozak. Dakle, u pitanju je psihofizički

fenomen izazvan svjetlom. Boja je uvjetovana trima činiteljima:

1. spektarnim sastavom svjetla koje pada na promatrani predmet,

2. molekularnom strukturom tvari od koje se svjetlo odbija, odnosno tvari koja svjetlo propušta, i

3. kvalitetom osjeta promatrača.

8 Rizzolli:Piero Bianconi: Vermeer, Milano 1967.

9 Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 260

XII


Materia pittorica


10

Vermeer je na ovoj slici očito bio zaokupljen problemima kolorističke pikturalnosti: refleksija svjetlosti na licu,

kontrastna sjena šešira; materijalizacija pojedinih detalja …

Malraux je identificirao model kao treću kćerku Maestra …

Kako su primijetili mnogi ...

...oštri poprečni obris na kojem počiva užareni krug šešira ima snagu prostorne sinteze

deskriptivno savršenstvo u plamtećem odbijanju svjetlosti

u kojoj i pojedina svjetlosna ćelija postaje elementom osjećajnog ispitivanja ...

3/12. VERMEER: Djevojka sa crvenim šeširom, detalj→

sam nosilac za ovu sliku je neuobičajen: koristi čvrstu i glatku površinu drveta, koje ne upija boju u onoj mjeri kao

platno; zato je i površina slike već u startu luminoznija; i potezi kista su preko takve površine klizili fluidnije nego

preko površine platna …

Vermeer pokazuje svoju specifičnost već u izboru same preparacije, koja kod ovog inventivnog znalca preuzima i

funkciju imprimiture ili čak pod slikanja; koristi kredu sa žutim okerom, vezanu proteinskim vezivom, ali samo na

pojedinim mjestima i crveno smeđu imprimituru …

Iako je Vermeera podržavao bogati mecena, građanin Delfta Jakob Disijus ( financijski ga podržava i time

osigurava pravo kupovine njegovih djela) , Maestro umire ( 15. decembra 1675. godine i sahranjen je u Staroj

crkvi u Delftu ) - u velikim novčanim dugovima u starosti od jedva 43 godine.

Priznat je tek 1866. godine, kada ga ponovo otkrije Thoré Bürger (napisao esej u kojem mu pripisuje 66 slika).

Danas mu se pouzdano pripisuje samo 34 slike i nešto gravura i crteža. Poznati falsifikator njegovih slika je Hans

van Meegeren ( dokazano je da je falsificirao 6 njegovih slika). Najnovija saznanja kritičara priznaju čak 60 slika,

ali je samo 16 slika i potpisanih od majstora…

XII


Materia pittorica


11

3.3.

Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o pikturalnoj maniri

Vermeer: Djevojka koja spava

3.3.1. uvodne napomene

3.3.2. princip gradnje

3.3.3. instrumentacija

3.3.1. uvodne napomene

Slika Djevojka koja spava zorno ukazuje specifičnosti Vermeerove „pointillé manire…

←2/13. Vermeer: Djevojka koja spava

MJESTO: Metropolitan Museum , New York; posthumni poklon od Benjamina Altmana 1913.

DATACIJA: 1655-60; potpisana: I.V.Meer

DIMENZIJE: 87,5 x 76,5 cm;

TEHNIKA: ulje na platnu; evidentan je prepoznatljiv rukopis Vermeera: istaknuta masa figure,

tipični potezi, fizionomija, materijalizacija samo tamo gdje mu treba ...

evidentni su i pastozni refleksi …

XII


Materia pittorica


12

3.3.2. princip gradnje

holandski majstori 17. stoljeća očito osjećaju nostalgiju za emajlnim sjajem prve flamanske manire…

već Veronese se usprotivio onim tamnim osnovama Venecijanaca, te ponovo pod-slika temperom i kasnijim lazurama zadržava luminoznost prosijavanjem svijetlih

osnova…( naime, venecijanska škola predstavlja u razmatranju tehnoloških inovacija „drugi raskid sa tradicijom“ … ne odustaje od nekih starih tradicionalnih

navika tamnih osnova…; tako na njihovim grubim platnima osnova više nije bitna svjetla komponenta , kako je to bilo kod braće Van Eyck, već često čak i smeđa…)

Vermeer se vrača on om emajlnom sjaju prve flamanske manire:

mnogi naglašavaju i da je radio sporo i promišljeno, ali, kako naglašava Luc Menaše ...10

...kod njega se nazire čak „l'art pour l'art“!

3.3.2.1. pripremni radovi

3.3.2.2. nosilac

3.3.2.3. iscrtavanje

3.3.2.4. parcijalna imprimitura

3.3.2.5. pod-slikanje

3.3.2.6. slikanje – impasto, lazure

3.3.2.7. lakiranje

3.3.2.1. pripremni radovi

svaki rad je dobro promišljen, prije samog pristupanja gradnji…

iako je očito, da je Vermeer majstor crteža, većina stručnjaka pretpostavlja da je samo

iscrtavanje u procesu gradnje slike bilo bliže skiciranju:

zna se da je koristio cameru obscuru , ali je ona imala veći utjecaj na njegov rad tek krajem

pedesetih godina;

3/14. Vermeer:■ Kamera obscura→

10

Luc Menaše: Holandsko slikarstvo, Ljubljana 1960.

XII


Materia pittorica


13

privlačili su ga mnogi optički efekti koji se vide u mračnoj komori, a naročito naglašena perspektiva, pojačan intenzitet boja, kontrasti svjetlosti i tame i difuzija na

mjestima najjačeg svjetla ...

camera obscura je kutija sa staklenim lećama i ogledalima; ogledalo baca umanjenu sliku stvarnosti na slikani sloj i slikar ga može usporediti kao crtež, po kojem se

zatim slika… (tako je odmah mogao nanositi na imprimituru obrise olovno bijelom); ali, većinom je ova optička sprava korištena samo indirektno prenošenjem slike na

uljeni papir, koji je poslužio kao studija; ipak, nekim detaljnim analizama je utvrđeno da se nije držao topografske istine (proporcije je mijenjao i zbog svoje vizije i

komponiranja motiva); to znači da mu camera obscura nije služila za projekciju istinitog motiva već ju je koristio više u želji da razluči bitne elemente, važne za samu

atmosferu – odsjaj svjetlosti, bitne konture ...

pretpostavlja se da je Vermeer koristio cameru obscuru ponekad i kasnije u fazama gradnje slike za postizanje karakterističnog „tvrdog tretmana“ svjetla i tame…

rendgenski snimci ukazuju i na mnoge izmjene koje su izvršene u funkciji jasnije poruke ...

3.3.2.2. nosilac

osim u dva primjera ( Djevojka sa flautom, Djevojka sa crvenim šeširom ) koje su slikane na drvu, sva ostala njegova djela su slikana na platnu.

( svi navodi koji se odnose na izabrani primjer analize, kao ključni moment, označeni su posebnom oznakom █ )

█ zahvaljujući temeljitom ispitivanju11

djela Djevojka koja spava , kojem smo posvetili posebnu pažnju, poznata nam je sitno zrnata struktura platna; platno su

nabavljali u Sjevernoj Nizozemskoj ili u Brabantu ( širina 138 cm, za razliku od talijanskog platna koje je bilo širine 110-116 cm);

na rendgenskom snimku vidljivo je i jednakomjerno napinjanje platna na okvir (identični čavlići);

sama gradnja je tehnološki izuzetno kvalitetna zahvaljujući brižljivoj izolaciji tutkalom ( mnoge slike nije bilo potrebno restaurirati sve do danas ... )

svoju specifičnost potvrđuje već u izboru same osnove, koja kod ovog inventivnog znalca preuzima i funkciju imprimiture ili čak pod-slikanja:

za osnovu koristi kredu sa žutim okerom (svi primjeri, koji su navedeni kao analogije izabranom ključnom primjeru, označeni su posebnom oznakom ■)

■ jedino kod slike Ljubavno pismo – osnova ima crvenkasti ton)…

punilo i pigment su u osnovi vezani proteinskim vezivom, ali samo na pojedinim mjestima primjećujemo i crveno smeđu imprimituru ( vezanu uljenim vezivom uz

preporuku da se suvišak ulja skida upijajućim papirom ...);

pored svijetlog okera u osnovi su ponekad i pigmenti koji daju sivi tonalitet;

na pojedinim mjestima ova osnova postaje i jedina boja;

11

Neill, John P.O.&Bradford D. Kelleher,Rosanne Wassermann, Roberta Savage...: Art and Autoradiography; Insight into the Genesis of Paintigs, New York 1982. P/6.

XII


Materia pittorica


14

3.3.2.3. iscrtavanje

njegovi crteži nisu poznati a čak i snimanjem I/R ( infracrvenom reflektografijom ) nisu evidentna skiciranja na osnovi; iako je očito, da je Vermeer majstor crteža,

većina stručnjaka pretpostavlja da se samo iscrtavanje u procesu gradnje slike svodilo na skiciranje: zna se da je koristio cameru obscuru ; vjerojatno je ova optička

sprava korištena samo indirektno prenošenjem slike na uljeni papir, koji je poslužio kao

studija… ; već u crtežu je, dakle, evidentan karakterističan „tvrdi tretman“ svjetla i tame, dakle,

izvjesna egzaktnost !

■ analizirajući slike dobiva se utisak da je cameru obscuru

koristio i za poante u završnoj fazi gradnje za postizanje

karakterističnog „tvrdog tretmana“ svjetla i tame…; kasnije,

ali prije korištenja raznih fotografskih rekvizita, za

iscrtavanje se koristila često i CAMERA LUCIDA –

optička sprava koja se sastoji od staklene prizme u

zacrnjenoj mesinganoj kutiji: pomoću nje projicira se motiv

na papir; ( jednim okom se motiv promatra kroz ovu spravu,

a drugim okom zatim to što je vidio prenosio na papir) …

Istina, za ovaj postupak potrebno je, najprije, nešto vježbe

da se paralelno gleda kroz prizmu i projekcija skicira na

papir; slikari su, kako navodi Ziegler12

sebi ovu spravu

pričvršćivali na crtaću dasku kako bi imali slobodne ruke za

crtanje…

3/15. Vermeer:■ Krist u kući Marte i Marije,

cjelina i detalj→ Edinburg, Nat.G. of Scotland; 1654/55 ; 160 x 142 cm; lagani crtež izveden ovlaš povučenim

potezima kistom na mnogim je mjestima vidljiv i na gotovoj slici;

12

Walter Ziegler: Die manuellen graphischen Techniken, Halle, 1912, str. 40.

XII


Materia pittorica


15

očito se ovdje nije radilo o studioznom crtežu, već je u pitanju ovlaš naznačena kontura ; kasnije je detalje precizirao, često i mijenjanjem prvobitne forme na određenim

mjestima; tako je ruka Krista pomjerena sa prvobitne pozicije na što ukazuje PENTIMENTO; mnogi eksperti su mišljenja da je Vermeer crtao kredom ( što autoradiografija ne registrira) ; u pitanju je samo ovlaš skiciranje; naime, autoradiografije su potvrdile da je

kasnije, tokom gradnje mijenjao djelomično kompoziciju, ponovo podcrtavao , čak i prekrivao pojedine već slikane partije i crtao iz početka ...

dakle, Vermeer jasno rekreira sliku u više navrata ( kako u kompoziciji, karakteru, tako i u međuodnosima);

█ zahvaljujući navedenom temeljitom ispitivanju našeg primjera Djevojka koja spava, poznati su nam detalji koje je kasnije anulirao – na primjer, zrna grožđa koja

su oživljavala atmosferu ali su kasnije prekrivena ...

osma autoradiografija pokazuje neke nove detalje u pozadini iznad glave: neka slika, odnosno ram, uzorak iznad ruke; prvobitno je desno gore naslikan muški šešir –

možda u ogledalu ; izmjene su evidentne i kod ruke uspavale djevojke, vide se i neka mijenjanja forme ... i stolica je pomjerena; ... kao da je sastrugao neki objekt –

možda psa... očito, tokom procesa gradnje – dolazi do revizije samih ideja ...

█ dakle, slika nije rađena u jednom dahu već je mukotrpno građena – tražeći odgovarajuću sintezu ( autoradiografijom je uočljivo više pentimenata koji su posljedica

izmjene kompozicije, anuliranja pojedinih detalja… ; 13analizom mikro uzorka ( sa tkanine na stolu) je utvrđeno da se u donjim slojevima nalazi zelenkasti azurit uz druge pigmente, što korespondira sa kasnije nanesenim

grožđem i gornjim slojevima na zrnima grožđa…

3.3.2.4. parcijalna imprimitura

već kod imprimiture majstor različito tretira pojedine partije u zavisnosti od kasnijeg lokalnog tona; tako na mjestima gdje će biti tamniji lokalni tonovi nanosi tamno-

crvenu imprimituru;

imajući u vidu da Vermeer posvećuje, za svoje vrijeme, izuzetnu pažnju i komplementarnom kontrastu, kod njega primjećujemo u nekim slučajevima i kombinaciju

dvije imprimiture;

■ tako su na slici Djevojka sa crvenim šeširom analize14 potvrdile da postoje dvije imprimiture, jedna ispod druge, a na nekim mjestima i jedna pored druge:

- ispod plave jakne nalazi se svjetlija i tamnija smeđa imprimitura ( a kasnije je sjena čak crvenkasto smeđa te potencira intenzitet plave ( komplementarnost);

- na drugim mjestima imprimitura je standardna, svijetlo zlatna…

ovo dokazuje da je Vermeer već u startu planirao i zaključne detalje posvećujući za svoje vrijeme izuzetnu pažnju samom koloritu…

13

Neill, John P.O.&Bradford D. Kelleher,Rosanne Wassermann, Roberta Savage...: Art and Autoradiography; Insight into the Genesis of Paintigs, New York 1982. 14

Artur K. Wheelock Jr; Maltechnik 1978/4.

XII


Materia pittorica


16

3.3.2.5. pod-slikanje “tradicionalno“ pod-slikanje

kontrastno pod-slikanje

“tradicionmalno“ pod-slikanje

kod Vermeera stručnjaci često ovu fazu gradnje nazivaju „mrtvo slikanje“…; obično je prekrivao

svoja platna osnovom sive ili , još češće, oker boje; ta osnova često prosijava sve do kraja u sjenama;

ipak, Vermeer je i u ovoj fazi kreativno inventivan :

█ tako je reflektografijom15 utvrđeno da se iscrtavanje crnom nalazi i u gornjim slojevima – preko

slojeva boje pod-slikanja…

često su i izmijenjene pozicije, detalji…

već u ranijim radovima ovo „tradicionalno pod-slikanje“ ima neke nagovijesti približavanje novoj

metodi - kontrastnom pod-slikanju ( kod kojeg je faza pod-slikanja prisutna već prilikom nanošenja

različitih imprimitura…)…

■ tako posebnu pažnju posvećuje i koloritu većinom već u ovoj fazi: odstupanje od tradicionalnog

načina gradnje evidentno je već kod njegove ■slike Mljekarica:

3/16. Vermeer: ■ Mljekarica, detalj→

15

Neill, John P.O.&Bradford D. Kelleher,Rosanne Wassermann, Roberta Savage...: Art and Autoradiography; Insight into the Genesis of Paintigs, New York 1982.

XII


Materia pittorica


17

←3/17. Vermeer: ■ Mljekarica, detalj

velika pažnja je usmjerena na mrtvu

prirodu, koja neodoljivo privlači

pogled: hljeb, korpa, krčag, mlijeko,

zdjela ... toliko su vibrantni da se skoro

nadmeću s likom žene kao jezgro

kompozicije; HLJEB je, na primjer,

slikan u tri sloja:

- najniži je gust, grumuljičav sloj olovno

bijele boje

- preko toga je nanijet crvenkast proziran

sloj boje, kroz koji se pomaljaju, kao

bijele točkice, vrhovi grumuljica iz donjeg sloja,

- na kraju je dodano još svjetlosnih akcenata pomoću bijelo-žutih točkica stavljenih preko crvenog prozirnog

bojenog namaza;

na trećem detalju je makro povećanje ruba plave pregače ukazuje na način gradnje …

3/18. Vermeer: ■ Mlada žena sa bokalom→

na ovoj slici tamnocrvena imprimitura prekriva veliki dio donjeg desnog ugla; vidi se na bokalu i duž gornje

ivice ovala; sloj imprimiture pojačava crvenkaste odraze na ovalu i obrazuje osnovnu boju prekrivača za sto;

šare na prekrivaču su potom nanijete slobodnim potezima plave, crvene , narančaste i žute boje; sve je

prozračno!

djevojčina plava suknja dobila je razlivenu konturu ( drukčije nego kod Mljekarice gdje je pastozna bijela

pruga podcrtala konturu).

XII


Materia pittorica


18

ulogu plave boje , korištene na velikim partijama pod-slikanja, potvrdila su ispitivanja ■ slike Djevojka sa vinskom čašom :

slika je analizirana na Dörnerovom institutu u Münchenu 1989. godine16: utvrđeno je da je Vermeer velike partije pod-slikao plavom bojom, pogotovo ako su u pitanju

bile hladnije vrijednosti sjena , time je utjecao na određenu ujednačenu gamu; plavom bojom ( ultramarinom i smaltom) je uspijevao pojačati svjetlost; tako plava boja

postoji na cjelini slike i potpomaže utisak da se svjetlost prosto razlijeva po cijelom prostoru; ponegdje je površina slike emajlno izglađena i kao da podsjeća na delftsku

fajansu… ; u pitanju je kombinacija smalta sa indigom ...

Delftska fajansa: manufaktura fajanse u Delftu afirmira se u vremenu kada Holandija zahvaljujući svom pomorskom trgovačkom prestižu, krunskim vezama sa

Španjolskom, kolijevkom fajanse u Evropi, kao i direktnim kontaktom sa dalekim civilizacijama Istoka, postaje jedan od najvećih centara keramike u 16. stoljeću.

Tehnika je autentično mezopotamska, kasnije perzijska i konačno islamska i ima: faze ocakljivanja, pečenja, oslikavanja metalnim bojama i ponovnog pečenja … Od

hispano maurske fajanse Malage i Valencije, nastale na toj islamskoj tradiciji preuzima Delft plavu keramiku…

3/19. ■ Azulejos zidne pločice i detalj plave kod Mljekarice

na takozvanim azulejos zidnim pločicama komponiraju se dekorativni motivi, ali i bogati slikani prizori ( čak i pejzaži) izrađeni su vrhunskom tehnologijom…

16

Restauro/1990/4; str.244.

XII


Materia pittorica


19

█ na našem primjeru, slici Djevojka koja spava , pod-slikanje je također vidljivo, na mnogim mjestima, i na gotovoj slici ; u pitanju su određene lokalne tonske

vrijednosti manjeg kolorističkog intenziteta; zahvaljujući temeljitom ispitivanju17 ovog djela pomoću autoradiografije, radiografije , kao i C/S ispitivanja vidljivo je

crveno pod-slikanje za siluetu muškarca ...

još evidentnije je to na njegovoj ■ maloj slici Vezilja:

3/20. Vermeer: ■ Vezilja, cjelina i makro izrez Paris, Louvre; 1665 ; 24 x 21 cm; ulje na platnu; evidentno je ležerno iscrtavanje, pod-slikanje i naknadno poentiranje; ako razmotrimo makro izrez ruku sa koncima

lako ćemo raspoznati ulogu lazurnih i pastoznih nanosa boje ...

17

Neill, John P.O.&Bradford D. Kelleher,Rosanne Wassermann, Roberta Savage...: Art and Autoradiography; Insight into the Genesis of Paintigs, New York 1982. P/6.

XII


Materia pittorica


20

već u pod-slikanju do izražaja dolazi specifičan način gradnje baziran na mekoj difuznosti njegovih površina i kontura; usprkos očiglednoj preciznosti njegovih slika,

njegovi oblici nisu određeni i modelirani linijama, već složenim međusobnim djelovanjem mat i polu prozirnih slojeva boje…

3/21. Vermeer: ■ Mistress and maid ; Studijska vježba: kopija detalja

1666/67: ulje na platnu; evidentan je crtež, zatim žućkasta temperna lazura te konačno hladno pod slikanje pastoznijim „uzdizanjem“ forme

i lazurnijim sjenama , a sve u tehnici emulzione tempere…( kopija: ALU, Sarajevo, 2000)

XII


Materia pittorica


21

kontrastno pod-slikanje

kontrastno pod-slikanje – uočili smo već kod Velásqueza, ali kod Vermeera je izrazitije, ■ pogotovo na slici Djevojka sa crvenim šeširom:

3/22. Vermeer: ■ Djevojka sa crvenim šeširom, detalj

XII


Materia pittorica


22

već u startu, u nanošenju imprimiture i pod-slikanju brižljivo planira i zaključne detalje, posvećujući za

svoje vrijeme izuzetnu pažnju komplementarnom kontrastu; afirmirao je svoj istančani smisao za

kolorit;

kako smo već razmotrili - komplementarnost je uočena već u nanošenju imprimiture;

■ tako se ispod plave jakne nalazi svjetlija i tamnija smeđa imprimitura; ponegdje je sjena čak

crvenkasto smeđa te tako potencira intenzitet plave;

na nekim mjestima iste slike pojavljuju se dvije imprimiture jedna ispod druge…

na osnovu ispitivanja18

utvrđeno je sljedeće:

●ispod plave jakne nalazi se svjetlija i tamnija smeđa imprimitura; ponegdje je sjena čak

crvenkastosmeđa te tako potencira intenzitet plave ( komplementarnost!);

●zasjenjeno područje donjeg dijela crvenog šešira naslikao je dubokom purpurnom bojom koja

povezuje crvenu boju s komplementarnom plavom bojom odjeće;

●zasjenjene dijelove djevojčinog lica, čelo, oči, nos i desni obraz, prevukao je zelenkastim prozirnim

slojem, kao kontrastom crvenoj boji, a zatim naglasio obraze narančasto-crvenim odsjajem šešira;

←3/23. Vermeer: ■ Djevojka sa crvenim šeširom, detalj

●ovo dokazuje da je Vermeer već u startu planirao i zaključne detalje posvećujuću za svoje vrijeme

izuzetnu pažnju komplementarnom kontrastu; parovi pet komplementarnih boja:

- crvena i plavozelena (cian)

- narančasta i plava,

- žuta i modra ( koja je bliska ljubičastoj)

- žutozelena i ljubičasta

- zelena i grimiznocrvena ( tj. ljubičasto crvena, magenta ...); Ostwald (1853-1932) je ucrtao u krug

i prijelazne nijanse ...

●na pozadini je još uvijek, i na gotovoj slici, evidentno lazurno pod-slikanje, sve do kraja samo u obliku skiciranja ...

18

Artur K.Wheelock Jr.; Maltechnik 1978/4

XII


Materia pittorica


23

3.3.2.6. slikanje – impasto, lazure uvodne napomene

atmosfera

materijalizacija

svjetlost i kroma

lazure

uvodne napomene

faza slikanja je spora i meditativna…

slika sa minimalnom skalom pigmenata, posvećujući se detaljima –

većinom kombinirajući po dva pigmenta sukcesivno, od partije do

partije…; kombinira lazurno i pastozno slikanje;

na nekim mjestima je korišten i impasto za akcentiranje;

trodimenzionalnost postiže pomoću sistema svjetleće poante;

...19 svaka od njegovih slika morala je biti dugo smišljana;

napustivši iluzionističku izradu

Vermeer je za sebe načinio neku vrstu točkastog postupka,

sazidanog od sjajnih i obojenih naizmjeničnih predaha

koji u slikarstvu malom prostoru daju jačinu i čistoću kristala !

3/24. Vermeer:■ Mljekarica, detalj E.J. de Goncourt je u Journalu 1861. zapisao da je njegov stil sličan Chardenu:

...jednak STAKATO !

Iste mrlje boje stapane u cjelinu, isto masno zrno, ista izbrazdanost impasta,

isto „udaranje“ azura, ista čistoća inkarnata , isti sivi biser ...

3/25. Chardin: ■ Povratak sa pijace →

Paris, Louvre; 1739.; druga verzija slike, rađena za Salon 1739; 46 x 37,26 cm; evidentne su krakelure u impastu;

boje su očito nagomilale u slojevima bez adekvatnog čekanja da se osuši sloj po sloj…

19

Germain Bazin: Barok i rokoko, Beograd 1975, str.101.

XII


Materia pittorica


24

komparacijom Rembrandta i Vermeera W. Bürger navodi da ... 20...dok Rembrandt ima zelenkastu boju inkarnata i kestenjastu u sjenama, Vermeer ima srebrnastu boju u osvjetljenjima i biserje u sjeni ...

nema crne ...

boje koje kombinira do tada su smatrane meĎusobno „antipatične“ – kao žuta i plavo-zelena (azurna)...

u originalnom kromatskom sustavu, duetu citro žute i ultramarina…

█ na našem primarnom primjeru, na slici Djevojka koja spava - tehnika je prozračna, vedra, izuzetnog bogatstva tonova, koji i pored tradicionalne tonske gradnje

djeluju koloristički; često koristi fine lazure da umiri jarke mat boje pod-slikanja; tako je lice često pod-slikano mat svijetlom bojom, preko koje je nanesena tonska

gradacija polu prozirnim sivo-smeđim tonovima;

█ njegove sjenke nisu čisto površinske; kreirane su sukcesivnim polu transparentnim, tankim namazima, tako da je svjetlost dubinska i prodire do boje ispod njih; kada

snažna svjetlost pada na mekane predmete, na primjer krzno, tkanine, kožu – ona prodire u njih tako da njihove konture postaju «razlivene»…

da bi dobio razlivenu konturu Vermeer često jednu boju prevlači preko ivice druge;

(često je ovaj drugi premaz blizak tamnijem tonu okruženja), dok tvrdi predmeti obično zadržavaju oštre obrise:

u pitanju je rani primjer skraćenog slikanja u slojevima: sa tehnološkog stanovišta – slikanje u slojevima kao prikriveno al prima slikanje – predstavlja u stvari

skraćeni klasični postupak gdje gradnja «teče» u slojevima samo na pojedinim mjestima, ali sa materijalima koji izuzetno brzo hlape ...( to su vodene boje, vodene

emulzijske boje, u zadnje vrijeme čak i akrilik, ili jako razrijeđene uljene boje sa terpentinskim uljem, brzo sušeće lak-boje i slično; analize su potvrdile da je Vermeer

kao vezivo koristio i ulje i protein, odnosno albumin ...)

Menaše21

primjećuje da…

...ako pogledamo izbliza slikanu strukturu, vidimo da je tankim kistom polagao jednu pored druge tačke čistih boja …

prema Van Manderu – Vermeer - nakon dugotrajnog, promišljenog pod-slikanja, uljene boje nanosi pažljivo, ...

…po pravilu ne previše i to tako da su nanesene odjednom ...

radi se o takozvanim fazama ili seansama vezanim za sam likovni proces gradnje;

kolorit je još uvijek umjeren: još nisu primjetna pod-slikanja komplementarnim tonovima kao kasnije – u njegovoj kasnoj fazi ...

20

Rizzolli:Piero Bianconi: Vermeer, Milano 1967. 21

Luc Menaše: Holandsko slikarstvo, Ljubljana 1960. str.85.

XII


Materia pittorica


25

evidentne su i lazurne partije za sjene, kao i izuzetna pastoznost za reflekse na detaljima;

kao da je ponovo koristio cameru obscuru da točno odredi mjesta gdje se javljaju refleksi koji oživljavaju scenu; dakle, trodimenzionalnost postiže pomoću sistema

svjetleće poante ...

3/26. Vermeer: █ Djevojka koja spava, detalji površina slike je emajlno izglađena i kao da podsjeća na delftsku fajansu …

XII


Materia pittorica


26

atmosfera ■ na većini njegovih slika evidentan je virtuozni postupak gradnje u funkciji stvaranje „atmosfere“ -

one meke difuznosti njegovih površina i kontura: naime, usprkos očiglednoj preciznosti, njegovi oblici

nisu određeni i modelirani linijama, već složenim međusobnim djelovanjem, koristeći i polu prozirne

slojeve boje ... ; često je koristio tanke premaze kako bi „umirio“ jarke mat boje;

na primjer, preko žutog kaputa prevlači smeđi proziran sloj boja ...

njegove sjenke nisu čisto površinske pojave; one su brižljivo građene u više slojeva, nanošenjem tankih

namaza boje, tako da svjetlost prodire do boje ispod njih ...

materijalizacija opće napomene

mekani predmeti

tvrdi predmeti

opće napomene ■ ekstremno izdašna boja prvi puta je evidentirana na djevojčinom kaputu na njegovoj slici Djevojka

koja čita pismo kod otvorenog prozora… materijalizaciju je postizao kontrastom tečnih, gustih boja u suprotnosti sa tankim finim prijelazima ... ;

prvi puta su vidljivi akcenti naslikani debelo ; vidi se da je gusta boja na ženinoj bluzi doslovno klizila,

dok je u isto vrijeme na ženinoj čaši i na perima šešira kod vojnika, razvučena, nanesena vrlo tanko ,

kako bi se stvorio utisak prozračnosti ...

da bi pojačao utisak o teksturi materijala, Maestro je ponekad davao površini izgled trodimenzionalnosti

nanosom kuglica boje ...; žute točkice koje se javljaju kao „oživke“ na više njegovih slika, vjerojatno su

od olovno - srebrene žute boje ...; materijalizaciju je postizao kontrastom gustih boja, razlivenih u pasti,

nasuprot tankim finim prijelazima ...

←3/27. VERMEER: ■ Djevojka čita pismo pored otvorenog prozora dakle, one žute

točkice koje se javljaju kao „oživke“ na više njegovih slika, vjerojatno su od olovno-kositrene žute boje

...; umjesto glatkim potezima, on ih je definirao pomoću točkica boje, od kojih su neke sasvim

trodimenzionalne… ; na djevojčinom kaputu izveo je žute trake: umjesto glatkim potezima, on ih je

XII


Materia pittorica


27

obrazovao pomoću tačkica boje, od kojih su neke sasvim trodimenzionalne; sličan postupak je koristio i kod slikanja suncem obasjanih dijelova prekrivača na stolu;

obično je nanosio bojene svjetlosne akcente na osnovu crteža, a ponekad je prevlačio tanak prozirni sloj boja preko bijelih akcenata ispod tog sloja; slični postupak je

koristio i da življe prikaže djevojčinu kosu, mada su ti odsjaji nešto tečniji od onih na kaputu i prekrivaču ... ; kako je zapisao Bazin…22

…izmislio je neku tehniku točkastog postupka, sazidanog od sjajnih i obojenih naizmeničnih predaha koji u slikarstvu – malom prostoru daju jačinu i čistoću

kristala, sa tankim kistom gradi svoje mrlje čistih boja ( kao da naslućuje tašizam) …

3/28. VERMEER: ■ Djevojka čita pismo pored otvorenog prozora , detalj

22

Bazin: Barok i rokoko, str. 101.

XII


Materia pittorica


28

mekani predmeti kada snažna svjetlost pada na mekane predmete – na primjer na krzno, tkaninu, kožu ... ona prodire u njih tako da njihove konture postaju razlivene ...

u fazi uljenog slikanja korištena je i tehnika nazvana pointillé … ( kod promatranja koristi posebne leče ; zahvaljujući pronalasku objektiva u 17. stoljeću) ; tako vidi

više nego prostim okom ... tvrdi predmeti obično zadržavaju oštre obrise; izgledaju okruženi aurom koja naglašava kontrast između guste boje rukava i pozadine ...; KONTURE: da bi dobio razlivenu konturu,

Majstor bi često jednu boju prevlačio preko ivice druge - tako bi, na primjer, smekšao konturu ženinog obraza na taj način da bi preko nje prevukao mali premaz

pozadinskog tona ...

3/ 29. VERMEER: ■ Slikar pri radu; Atelier ; cjelina i makro detalji ( mekani i tvrdi predmeti)

1660/72; ulje na drvu; 120 x 100 cm.

XII


Materia pittorica


29

senzibilna harmonija njegovih izuzetno čistih bojenih mješavina, kao što su ... 23...duet citron žute i ultramarina , oduševio je već Théophila Thoréja ...

( novinara i kritičara / 1807 – 1869 /, koji je djelovao u Parizu i Bruxellesu, te „otkrio“ Vermeera, Halsa, Fabritiusa …)

svjetlost i kroma

■ kao primjer intenzivnog bavljenja svjetlošću i bojom, već smo spomenuli sliku Djevojka sa crvenim šeširom: na pozadini je još uvijek, i na gotovoj slici, evidentno

lazurno pod-slikanje (koje smo već razmotrili u kontekstu kontrastnog skraćenog pod-slikanja)...

Vermeer je na ovoj slici očito bio zaokupljen problemima kolorističke pikturalnosti: refleksija svjetlosti na licu, kontrastna sjena šešira…

materijalizacija pojedinih detalja...sve je brižljivo građeno već u kontrastnom pod-slikanju;

ni na jednoj drugoj slici Vermeer ne postiže tako vjeran privid difuznih odsjaja;

trodimenzionalnost postiže pomoću sistema svjetleće poante;

tako je odsjaj svjetlosti na oku postignut nanošenjem malo tirkizne boje, a sjajni dijelovi

usana su ružičasti;

i ovdje je tehnika prozračna, vedra, izuzetnog bogatstva tonova, koji i pored tradicionalne

tonske gradnje djeluju koloristički; u pitanju je rani primjer skraćenog slikanja u

slojevima:

ni na jednoj drugoj slici Vermeer ne postiže tako vjerni privid difuznih odsjaja !

zasjenjeno područje donjeg dijela crvenog šešira naslikao je dubokom purpurnom bojom

koja povezuje crvenu boju s plavom bojom odjeće ; zasjenjene dijelove djevojčinog lica,

čelo, oči, nos i desni obraz, prevukao je zelenkastim prozirnim slojem preko

komplementarne crvene boje, a zatim je naglasio obraze narančasto crvenim odsjajem šešira

…

←3/30. VERMEER: ■ Djevojka sa crvenim šeširom, detalj plavu odjeću je prožeo unutrašnjom toplotom na taj način što je odjeću naslikao preko

crvenkasto-smeđe osnove, zatim je žutom bojom istakao nabore i dijelove na kojima se

svjetlost presijava ...

23

Luc Menaše: Holandsko slikarstvo, Ljubljana 1960. str. 87.

XII


Materia pittorica


30

ipak, čak ni na ovoj slici nije reproducirao oblike onako

kako se vide u mračnoj komori nego ih je, kao i u drugim

slučajevima izmijenio da bi ostvario bolju kompoziciju…

nešto slično smo zamijetili već kod Michelangela - kod njegove metode gradnje - nazvanoj CANGIANTI

tal. mijenjati; izmjena boja u svjetlosti i sjeni ( izgled

svilene refleksije… presijavanje)…

… korištenje bojenog kontrasta umjesto chiaro – scura

(!) (žuta tunika je izmijenjena u crvenu u sjenama )...

3/31. Michelangelo : ■ Sv. Jeremiah,detalj→

lazure u lazurama , koje su građene sukcesivno, utvrđeni su

sljedeći pigmenti:

- madder lake,

- carmine,

- nat. ultramarine,

- verdigrise,

- razne žute organske,

- indigo…

← 3/32. VERMEER: █ Djevojka koja spava, detalj

XII


Materia pittorica


31

3.3.2.8.lakiranje

koristi smole ( pored kopala, često i sandarak); tek Mayerne MS u Rubensovo vrijeme nagovještava da se u Marseju može naći jedna smola…

…koja dolazi iz Indije; okruglih oblika veličine lješnjaka ili oraha, slično gumiarabiki … pretpostavlja se da je ovdje riječ o kopalima ili o damaru; kao otapalo za ove smole Mayerne preporučuje ulje od uljenih škriljevaca ili „perzijsku naftu“, koju su

preprodavali Arapi ... ; kada se u ranijim manuskriptima spominje smola pod imenom kopal - u pitanju je evropska fosilna smola – ambra, jantar, bernstein …

3.3.3. instrumentacija novine i neke karakteristike:

u razmatranju instrumentacije kod klasičnih majstora, već smo naveli mnoge relevantne materijale, kao i crtaći i slikarski pribor ( cameru obscuru smo razmotrili kod gradnje); zato ćemo navesti

samo neke specifičnosti: 3.3.3.1. boje

3.3.3.2. veziva

3.3.3.1. boje pored već poznatih, javlja se i izuzetno lijepa nijansa plave boje -

- kombinacija smalta, sa indigom;

- u iscrtavanju koristi i umbru ... inače tipični pigment tempere; mnogi smatraju da nije najbolja u ulju; ali , stari majstori koristili su je često bez većih problema: ne smijemo zaboraviti da

klasična primjena, dakle sukcesivna gradnja od posnog prema masnom - poštovanje osnovnih principa gradnje u slojevima na nosiocima veće apsorpcije, korištenje posnijih veziva za

intenzivno konstruktivno crtanje ( sjene…) nije imalo štetnih posljedica, što dokazuju ekspertize; pored Rembrandta umbru su uspješno koristili i mnogi drugi, među njima i Vermeer i Van

Dyck …

- ponegdje , čak i u pod-slikanju koristi i ultramarin ( iako skup), jer je odgovarao njegovoj lazurnoj gradnji ...u svim slojevima █ ali, višestruke analize ove slike potvrdile su veliku prisutnost azurita – PIJPAARDE HOLLANSCH - plavo zelenu boju kao komplementarnu boju u ovoj „ fajansnoj gradnji“…

3.3.3.2. veziva ■ ekspertize, izvršene u Beču, na slici Alegorija slikarstva , nastaloj 1666. godine, pokazale su nekoliko nedostataka u strukturi slike; razlog su mediji koje je majstor koristio…

■ na slici Mljekarica vidljive su različite krakelure : dakle koristi različite medije:

- mješavinu ulja i proteina, često u različitim koncentracijama; pukotine, pogotovo na svijetlim partijama;

- kasniji galerijski lakovi , pogotovo oni sa kopalima ,

kao što smo već napomenuli, često je sama tonirana osnova preuzela i funkciju imprimiture i pod-slikanja, te zato u primarna veziva možemo ubrojiti i tutkalo;

koristi i uljenu emulziju sa tutkalom , ponegdje i

- jajnu temperu, kao i

- uljeno-smolaste lazure ;

XII


Materia pittorica


32

restauratori smatraju, da su se vjerojatno, zbog ove mješavine, zatim promjene temperature i vlažnosti, kao i ranijih reparacija i čišćenja sa jačim alkalnim sredstvima, drugim riječima, zbog niza

specifičnih okolnosti, pojavile… ; galerijski lakovi, pogotovo oni sa kopalima su se zatim cijedili u te pukotine i stvorili mrežu, a ponegdje i oslabili vezivnu snagu ...

3/33. Vermeer: ■ Mljekarica, detalji

Documents

3/1. Vermeer: Djevojka koja spavas7050fa93ab7fca5f.jimcontent.com/download/version... · Otac, inače tkalac svile ujedno je i član ceha San Luka. ... druge njegove slike upućuju