31.1.2017

1

Sedma godišnja skupština Udruženja Atex

i

OKRUGLI STOL / RAZMJENA INFORMACIJA o regulativi i institucijama ZnR i pex-zaštite u BiH

31.1.2017. 1

- propisi sigurnosti i zdravlja na radu, s naglaskom na propise FBiH

- naredbe i propisi zasnovani na EU-direktivama i

- institucije i tijela, predviđena novim propisima

Institut za zavarivanje Tuzla

31.1.2017. Institut za zavarivanje Tuzla 2

POVOD I SADRŽAJ OKRUGLOG STOLA: Od prije formalnog udruživanja članovi Udruženja Atex su smatrali da je

regulativa pex-zaštite (i uopće) osnovni i inicijalni faktor unapređenja sigurnosti u opasnim prostorima…

… … Doneseni su državni zakoni o: (1) standardizaciji, (2) akreditaciji, (3) sigurnosti proizvoda i

(4) nadzoru nad tržištem, Entitetski i DB: ZnR (sigurnost i zdravlje na radu) Zaštita od požara Zakoni o rudarstvu (FBiH i RS) Pravilnici standardi

31.1.2017

2

O PROCESU PRIDRUŽIVANJA I APLICIRANJU BiH ZA PRIJEM U EU

Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU su otvoreni 25. novembra 2005. u Sarajevu, tehnički dio pregovora je završen u novembru 2006. godine, a sporazum je parafiran 4. 12. 2007. Nakon što su se stekli politički uslovi potpisan je 16. juna 2008. godine u Luksemburgu.

Bosna i Hercegovina završila je ratifikaciju SSP-a u novembru 2008. Od 27 država članica EU SSP je prva ratificirala Estonija 11. septembra 2008, a posljednja Francuska 10.2.2011. Zbog zastoja u procesima pridruživanja, SSP BiH-EU je suspendovan, sve do 1.6.2015. (prva suspenzija SSP u istoriji EU).

SSP je glavni okvir, koji uređuje odnose između EU i BiH, sa

ciljem da dodatno pripremi zemlju za buduće članstvo u EU

Aplikacija BiH za prijem u EU je predana 15.2.2016, a trenutno je u toku kompletiranje odgovora na nekoliko hiljada pitanja iz Upitnika EC...

31.1.2017. Institut za zavarivanje Tuzla 3

31.1.2017. 4 Institut za zavarivanje Tuzla

31.1.2017

3

31.1.2017. Institut za zavarivanje Tuzla 5

31.1.2017. 6

Vlada FBiH je utvrđivala i u parlamentarnu proceduru upućivala Nacrt zakona o

sigurnosti i zdravlju na radu 2007. i 2009. godine. Predzadnja Vlada je 5. maja 2011.

odlučila da ovaj Zakon, koji je bio u planu rada Parlamenta FBiH za 2011. godinu,

ostane u parlamentarnoj proceduri, a prema objašnjenjima iz Ministarstva rada i

socijalne politike FBiH “Zakon o sigurnosti i zdravlju na radu biće u proceduri, ali zajedno

sa novim Zakonom o radu, vjerovatno tokom 2012. godine, itd...”.

Aktuelna Vlada i sindikati su prošle godine završili pregovore o (istom) nacrtu Zakona, a

stav sindikata, radnika, dijela poslodavaca, inspekcija i stručne javnosti je da ŠTO

PRIJE I FBiH MORA DONIJETI NOVI ZAKON O ZNR, USKLAĐEN SA

OKRUŽENJEM I DIREKTIVAMA EU

Institut za zavarivanje Tuzla

31.1.2017

4

31.1.2017. 7

Literatura i izvori:

1. Marinović, N: Explosion Protection in the European Union and the Republic of

Croatia, Ex-savjetovanje Dubrovnik 2004,

2. Marinović, N, Protueksplozijska zaštita za ex-atmosfere, Etekon Zagreb 2005,

3. Jozić, R: Primjena naših i/ili međunarodnih propisa i standarda u projektovanju,

održavanju, procjeni rizika i nadzoru, BHK Cigre 2011,

4. Tanović, Edina: Standardizacija, Institut za standardizaciju i BAKE, 2011,

5. Jozić R, Jerković A: Uvođenje međunarodnih normi i Atex smjernica u rudnike

uglja BiH, Ex-tribina Novi Sad 2005,

6. Zbornici referata BHK CIGRE i Cired BiH

7. Glasnici Instituta za standarde BiH,

8. Regulativa BiH, FBiH i pojedinih kantona,

9. Uticaj Direktive EC 1999/92 (Atex-137) koja se odnosi na minimalne uslove za

unapređenje zaštite zdravlja radnika, izloženih potencijalnom riziku od

eksplozivnih atmosfera (petnaeste pojedinačne direktive u smislu člana 16, stav

1 Direktive 89/391/EC) na BiH, RIA studija, DEI BiH, 2007, autori – članovi Atexa

10. web-stranice www.bas.gov.ba, www.hrn.hr i dr...

Pogledati i referat: Infrastruktura kvaliteta u Republici Srpskoj i Ex-zaštita

Nataša Žugić, dipl.inž. maš, Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu

saradnju Vlada Republike Srpske, Ex-tribina Brčko 2014 Institut za zavarivanje Tuzla

31.1.2017. Institut za zavarivanje Tuzla 8

31.1.2017

5

31.1.2017. Institut za zavarivanje Tuzla 9

31.1.2017. Institut za zavarivanje Tuzla 10

Oblast sigurnosti (i pex-zaštita) uredjuju se horizontalnim i sektorskim zakonima. U njima se, danas, nekonzistentno, poziva na novi sistem tehničkih propisa i preuzete evropske standarde. Svaki od sistemskih, odn. horizontalnih (o zaštiti na radu, zaštiti od požara, ekologiji, prostornom uredjenju i gradjenju, obrazovanju, zaštiti i spašavanju,...) i sektorskih zakona (za rudarstvo, električnu energiju, drvnu i hemijsku industriju, naftu, gas...), moraju urediti i uvažavati specifičnosti pojedinih oblasti i usaglašeno, sa starih jugoslovenskih propisa, preći na korištenje novih evropskih direktiva i standarda. Sistem preuzimanja direktiva NP i harmoniziranih standarda BiH je obavezna uskladiti propise s više od 1.500 direktiva u oblasti unutrašnjeg tržišta, ali i provesti usvojene propise usklađene s ovim direktivama (iz Zapisnika sa 144. sjednice VM BiH).

31.1.2017

6

31.1.2017. Institut za zavarivanje Tuzla 11

Nadležnosti za tehničku i sigurnosnu regulativu i za uskladjivanje cjelokupnog tehničkog

zakonodavstva s propisima EU, još nisu jasno određene. Utvrđene su samo za direktive „novog pristupa” koje čine svega 3-4 % direktiva unutarnjeg tržišta EU. Direktivama „starog pristupa“ i zaštite na radu trenutno se, sporadično, bave pojedina entitetska ministarstva, distrikt, pa i neki kantoni, bez međusobne koordinacije. Donošenje novih zakona i propisa je neujednačeno, što sprečava slobodno kretanje roba i usluga, unutar BiH i sa inozemstvom. I susjedne države koriste izvjestan broj propisa i standarda bivše SFRJ, ali BiH daleko najviše. Očigledna je potreba i nesumnjive su koristi od usklađenog pristupa, i u BiH i sa susjedima (ugovor CEFTA i SSP sa EU).

31.1.2017. Institut za zavarivanje Tuzla 12

2010. dovršeno usvajanje, za eksplozivnu zaštitu važnih, federalnih zakona o zaštiti od požara, zaštiti i spašavanju, rudarstvu i geologiji FBiH, a još uvijek je u primjeni, jednako važan, predratni zakon o zaštiti na radu. RS i DB su ranije usvojili većinu ovih zakona. Tehnički propisi i podzakonski akti, a naročito obavezni standardi, na koje ti propisi upućuju, i kojih je veliki broj, najvećim dijelom su predratni. U RS je direktiva Atex-137 preuzeta, ali je njena implementacija veoma spora...

31.1.2017

7

31.1.2017. Institut za zavarivanje Tuzla 13

Reguliranje ex-zaštite dosad:

i ubuduće:

Ex ZAŠTITA ZA PROSTORE UGROŽENE

EKSPLOZIVNOM ATMOSFEROM

PROIZVODNJA UPOTREBA

Maksimalni zahtjevi

PROIZVOĐAČU

Minimalni zahtjevi

KORISNIKU

(POSLODAVCU)

propisuje ATEX 95

94/9/EC

NOVI PRISTUP

Propisuje ATEX 137

1999/92/EC

ZAŠTITA NA RADU

Naredba o obaveznom atestiranju (homologaciji)

protiveksplozijskih zaštićenih električnih uređaja, koji

su namijenjeni za upotrebu u prostorima ugroženim od

eksplozivnih smješa (Službeni list SFRJ, broj 25/89)

(L1)

31.1.2017. 14

Tokom 2011. započela izrada i objavljivanje prvih tehničkih propisa po Zakonu o rudarstvu FBiH. Oni se donose sukcesivno, a moraju biti usaglašeni sa državnom i evropskom regulativom, s direktivama „novog pristupa” EU, direktivama zaštite zdravlja i sigurnosti, kao i sa ratificiranim međunarodnim konvencijama, čije su odredbe, inače, ugrađene u odgovarajuće evropske direktive. Da bi se to dosljedno provelo u rudarstvu FBiH, neophodno je donošenje većine propisa, navedenih u Zakonu o rudarstvu, Zakona o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu FBiH i njegovih podzakonskih akata, te propisa iz drugih zakona (PPZ, zaštita i spašavanje, mjeriteljstvo itd). Gruba procjena pokazuje da je broj tih propisa preko 100. Za oblast zaštite u rudarstvu najvažnije konvencije su: Konvencija o sigurnosti i zdravlju u rudnicima br. 176 iz 1995. i Preporuka o sigurnosti i zdravlju u rudnicima br. 183 iz 1995. Međunarodne organizacije rada. Konvencija o sprečavanju većih industrijskih nezgoda br. 174 iz 1963. i Preporuka o sprečavanju većih industrijskih nezgoda, br. 181 iz 1993. Međunarodne organizacije rada.

Konvencije je ratificiralo Predsjedništvo BiH odlukom broj 01-011-2157-29/09

Institut za zavarivanje Tuzla

31.1.2017

8

31.1.2017. Institut za zavarivanje Tuzla 15

DIREKTIVE NOVOG PRISTUPA

(tzv. TEHNIČKI PROPISI)

Atex-95 :

09_142_EC Uredjaji na gasovita goriva 2009_105_ EEC Jednostavne posude pod pritiskom 2008_57_EC Interoperabilnost željezničkih sistema

2006_95_EC Niskonaponska oprema 2006_42_EC_Sigurnost masina 2004_108_EC Elektromagnetna kompatibilnost 2004_22_EC Mjerni instrumenti 2000_55_EC Zahtjevi za energetsku efikasnost balasta fluorescentnog osvjetljenja 2000_14_EC Emisija buke u okruženju uzrokovane opremom za korištenje na otvorenom prostoru 2000_9_EC_Žičare dizajnirane za prenos osoba 1999_36_EC Prenosiva oprema pod pritiskom 1999_5_EC Telekomunikaciona terminalna oprema 1996_57_EC Zahtjevi za energetsku efikasnost kućanskih električnih frižidera 98_79_EC Medicinska sredstva u in vitro dijagnostici 2006_42_EC_Sigurnost masina 97_23_EC Oprema pod pritiskom 96_98_EC Pomorska oprema

95_16_EC Liftovi 94_62_EC Ambalaža i ambalažni otpad 94_25_EC Plovni objekti za rekreaciju

94/9 EC Oprema i zaštitni sistemi u potencijalno eksplozivnim atmosferama, (zamijenjena sa 2014/34/EU) 93_42_EEC Medicinska sredstva 93_15_EEC Eksplozivi za civilne potrebe 92_42_EEC Zahtjevi za efikasnost bojlera za toplu vodu 90_385_EEC Aktivna ugradiva medicinska sredstva 90_384_EEC Neautomatske vage

89_686_EEC Lična zaštitna oprema 89_106_EEC Građevinski proizvodi 88_378_EEC Sigurnost igračaka Regulativa EC za kozmetičke proizvode

31.1.2017. Institut za zavarivanje Tuzla 16

1. Zdravlje i sigurost na radu 1.1 Okvirna direktiva 1.2 Pojedinačne direktive (koje se odnose na član 16 Direktive 89/391/EEC) 1.2.01 Radna mjesta 1.2.02 Korištenje opreme za rad 1.2.03 Korištenje ličnih zaštitnih sredstava 1.2.04 Rad sa opremom koja ima ekran 1.2.05 Manuelni rad 1.2.06 Karcinogeni 1.2.07 Biološka sredstva

1.2.08 Sigurnosno označavanje 1.2.09 Trudnice

1.2.10 Eksploatacija minerala bušenjem 1.2.11 Eksploatacija minerala (podzemna i površinska) 1.2.12 Plovila za ribarenje 1.2.13 Hemijska sredstva 1.2.16 Privremene i pokretne konstrukcije 1.2.14 Fizički uticaji - vibracije 1.2.15 Fizički uticaji - buka 1.3 Privremeni zaposlenici 1.4 Medicinski tretman zaposlenika na plovilima 1.5 Mladi zaposlenici 1.7 Transportne djelatnosti

1.8 Eksplozivne atmosfere (Atex-137) 1.9. Električna oprema za upotrebu u potencijalno eksplozivnim atmosferama podzemnih rudnika

1.10 Praktična implementacija Okvirne direktive i

prvih 5 “kćerki” direktiva, 05.02.2004

2. Protection of workers from risks

related to exposure to chemical,

physical and biological agents

2.1 Chemical agents

2.2 Individual directives

2.2.1 Metallic Lead

2.2.2 Asbestos

2.2.3 Noise

2.2.4 Banning

2.2.5 Indicative limit values

2.3 Vinyl chloride monomer

3. Working time

3.1 Working time

4. Equal treatment for men and women

(employment, training and working

conditions)

Pregled relevantnih direktiva EU za oblast zaštite radnika,

zdravlja i sigurnosti na radu

(nazivi direktiva na bh-jezicima su pojednostavljeni)

31.1.2017

9

31.1.2017. Institut za zavarivanje Tuzla 17

3. Preuzimanje i primjena EN standarda

Uz usklađivanje zakonodavstva preuzimanjem direktiva EU, nužno je prihvatanje evropskih standarda i omogućavanje primjene tih novih standarda (BAS/EN). Poseban značaj ima grupa harmoniziranih[1] standarda. Usklađenost sa harmoniziranim evropskim standardima, čiji se popis objavljuje u Official Journalu EU, a prihvaćenih u državama članicama, pa i u zemljama u postupku pridruživanja (koje popise objavljuju u nacionalnim glasilima), pruža pretpostavku o usklađenosti proizvoda sa bitnim zahtjevima evropskih direktiva NP. Sve to važi i za sisteme i opremu ex-zaštite. Važno je, u BiH posebno, zbog starosti postrojenja, poznavati kriterije i poštovati procedure za usklađivanje postojećih procesa i stare opreme s novim propisima i standardima. To također reguliraju direktive EU, ali u toj oblasti daju više slobode nacionalnom zakonodavstvu. Primjena standarda po novim zakonima je dobrovoljna. Proizvođači mogu odabrati i neki drugi način, kojim će ispuniti bitne zahtjeve direktiva. Primjena usklađenih standarda pojednostavljuje i olakšava postupak ocjene usklađenosti (ispitivanja i certifikacije, ranije atestiranja) i stavljanje proizvoda na tržište. Standard postaje obavezan samo ako propis navede obaveznu primjenu... [1] Evropski harmonizirani standardi su, uz mandat Evropske komisija (EC) i konsultaciju članica EU, izradile organizacije za standardizaciju CEN,

CENELEC i ETSI. Predstavljaju tehničke specifikacije o načinu usklađivanja sa osnovnim zahtjevima propisanim u direktivama.

31.1.2017. Institut za zavarivanje Tuzla 18

-Hiljade evropskih standarda (EN), koje je izradio veliki broj tijela, prate primjenu direktiva EU. EC nadzire izvršavanje, a na prijedlog tih tijela povremeno objavljuje popise standarda, koji podržavaju primjenu direktiva ili dopunjavaju ranije objavljene spiskove. - U BiH, za razliku od evropskih direktiva, koje se preuzimaju sporo, ažurnije ide proces prihvatanja EN standarda u bh-standardizaciju, metodom proglašavanja[2]. Broj prihvaćenih evropskih standarda stalno raste[3] i dostiže optimum, tako da se već trebaju tražiti nove forme, sadržaji i sredstva, kojima bi tehnički komiteti[4] pri Institutu za standardizaciju BiH, kao i druga stručna tijela[5] mogli uspješnije doprinijeti aktivnostima u zastoju (naročito na izradi novih nacionalnih, prevođenju stranih standarda i izradi tehničkih propisa). [2] Metoda proglašavanja je najjednostavnija metoda preuzimanja, jer ne zahtijeva preštampavanje teksta međunarodnog ili evropskog standarda. Primjenjuje se ako postoji potreba za primjenom određenog međunarodnog ili evropskog standarda, a nema mogućnosti ni potrebe da se u kratkom roku preuzme metodom korica ili prevoda. [3] Sredinom 2011. ukupan broj usvojenih BAS standarda je iznosio preko 17000, BAS/EN preko 11000, od toga harmoniziranih preko 4000. Istovremeno Institut za standardizaciju vodi više od 10000 JUS standarda, od kojih je veliki dio, prema važećim propisima, s obaveznom primjenom. [4] Ukupno oko 50, a u članstvu tih komiteta je blizu 1000 stručnjaka iz svih oblasti u BiH. Za ex-zaštitu i rudarstvo su značajni BAS/TC 6 Oprema za eksplozivne atmosfere , TC 13 Zaštita od požara, TC 14 Lična zaštitna oprema, TC 27 Rudarstvo, TC 28 Eksplozivi za civilne namjene i TC 40 Sigurnost mašina.

[5] stručne komisije pri ministarstvima, strukovnim udrugama, komorama, kao i naučno-istraživačke, obrazovne i projektne institucije....

31.1.2017

10

31.1.2017. 19

3.1. Standardi za eksplozivne atmosfere Standardizacija u ex-zaštiti na prostorima bivše SFRJ trajala je decenijama[1] i značajno unaprijedila sigurnost u industriji i rudarstvu. Tada su ugl. normirane konstrukcije i ispitivanja električnih uređaja. Skoro svi JUS standardi, a pogotovo sigurnosni, imali su obaveznu primjenu. Formalno, taj je sistem u BiH još na snazi, ali se praktično primjenjuje model EU, reguliran direktivom Atex-95 i sa još nekoliko kompatibilnih[2]. [1] Već 1971. su korištene IEC preporuke i izrađeni prijedlozi prvih standarda ex-zaštite iz grupe JUS.N.S8.... [2] Regulativa ex-zaštite, koju su npr. usvojile Hrvatska, Slovenija i Engleska, iako zasnovana na obaveznim direktivama EU, razlikuje se, prije svega u načinu preuzimanja Atexa; u RH su to 2 pravilnika, u Sloveniji 1, a u UK jedan akt (DSEAR - Dangerous Substances and Explosive Atmospheres Regulations 2002) obuhvata eksplozivne atmosfere, ali i druge opasne supstance.

MEĐUNARODNI STANDARDI EKSPLOZIVNE ZAŠTITE

PROIZVODNJAIEC TC 31, SC 31G, 31H

CENELEC TC 31 i CEN TC 305

UPOTREBAIEC SC 31J

CENELEC TC 31 i CEN TC 305

STANDARDI ZA PROIZVODEza elektro uređaje:

plinovi i prašine IEC/EN 60079

(zapaljive prašine do 2006: IEC/EN 1241)

dijelovi normi 60079 -

1-7, 11-13, 15-16, 18, 20-28

za neelektrične: niz CEN normi EN 13463,

1050, 954, 292... za pojedinu opremu

KORISNIČKI STANDARDIza uzročnike paljenja: EN 1127

za električne uređaje:

plinovi i prašine: IEC/EN 60079

(zapaljive prašine, do 2006: IEC/EN 61241)

dijelovi normi 60079 -10 – klasifikacija,

-14 - instalacije, -17- održavanje i -19 - popravak

za neelektrične: niz CEN normi za opremu, metode

Institut za zavarivanje Tuzla

31.1.2017. 20

NE

P R O C E S

MOŽE LI SE

Ex ATMOSFERA

POJAVITI

R I Z I K O D E K S P L O Z I J E P R I H V A T LJ I V

PRIMARNA EKSPLOZIVNA

ZAŠTITA

Ex

KONCETRACIJE JOŠ

MOGU NASTATI

TERCIJERNA

EKSPLOZIVNA

ZAŠTITA

RIZIK ODEKSPLOZIJE JOŠ NEPRIHVATLJIVDA DA DADA

SEKUNDARNA

EKSPLOZIVNA

ZAŠTITA

MOGU LI

Ex KONCETRACIJE

NASTATI

NE NE NE

T E H N O L O Š K I

BAS/TC-6 Oprema za eksplozivne atmosfere Korespodentni evropski: CEN/TC 305, CLC/TC 31, CLC/TC 204 i međunarodni komiteti: ISO/TC 185, IEC/TC 31, IEC/TC 70, IEC/TC 89

Institut za zavarivanje Tuzla

31.1.2017

11

31.1.2017. Institut za zavarivanje Tuzla 21

Instit. ZZSR

Osiguranja...

Udruženja...

Komore...

Laboratorije

Isp. stanice

Edukacija

Radionice

Instalateri

Ex-zaštita

MVTEO BiH

Min sigurnosti BiH

Komitet

za tehn

propise

akreditacija

standardizacija

ANNTM

JER

ITE

LJST

VO

MUP

En,Rud,Ind

Rad i soc.pol

Obrazovanje

Zdravstvo...

ENTITETSKA

MINISTARSTVA

A T E X – 9 5

Distrikt B

rčko

Kantoni 1-10

A T E X – 137

insp

ekcije

Cert tijela

K O R I S N I C IPOSLODAVAC, DIREKTOR, UPRAVA, RUKOVODIOCI, ZNR, RADNICI

SUBJEKTI INFRASTRUKTURE Ex-ZAŠTITE U BiH