61
Univerzitet u Tuzli Mašinski fakultet Termoenergetska postrojenja Dr.sc. Indira Buljubašić, docent Predavanja: 2 sata Vježbe: 1 (A) + 1 (L)

4-klasifikacija-termoelektrana.ppt

Embed Size (px)

Citation preview

Univerzitet u TuzliMašinski fakultet

Termoenergetska postrojenja

Dr.sc. Indira Buljubašić, docent

Predavanja: 2 sataVježbe: 1 (A) + 1 (L)

Tip i vrste termoelektrana

• Vrsta proizvodnje energije: Razlikuju se termoelektrane koje odaju samo električnu energiju i termoelektrane-toplane, koje pored električne odaju i toplotnu energiju putem nosilaca toplote (pare ili vrele vode).

• Vrsta korištenog goriva: Razlikuju se termoelektrane na čvrsto, tečno i plinovito gorivo i na kombinaciju dva ili tri goriva.

Tip i vrste termoelektrana

• Tip osnovne turbine: Razlikuju se termoelektrane sa parnim ili plinskim turbinama, odnosno kombinovani proces kada su primenjene i parna i plinska turbina.

• Nivo parametara pare: U zavisnosti od nivoa početnog pritiska svježe pare razlikuju se termoelektrane sa pokritičnim (obično niže od 160 ÷ 170 bar) i natkritičnim pritiskom (više od 220 bar).

Tip i vrste termoelektrana

• Instalisana snaga: Uslovno se termoelektrane dijele na termoelektrane velike snage (preko 1000 MW), srednje (100 do 1000 MW) i male (manje od 100 MW) snage.

• Šema veza termičkog dijela elektrane: Po tipu primijenjene osnovne tehnološke šeme termoelektrane se dele na blok i neblok šemu (šema sa sabirnicama pare).

Tip i vrste termoelektrana

• Stepen opterećenja i korištenja snage: U zavisnosti od vremena rada termoelektrane se dijele na

- bazne (više od 6000 sati rada godišnje u elektroenergetskom sistemu),

- polubazične (od 4000 do 6000 sati rada), - poluvršne (2000 do 4000 sati rada) i - vršne (manje od 2000 sati rada).

Tip i vrste termoelektrana

• Vrsta hlađenja: Protočno i povratno hlađenje. Kod protočnog hlađenja voda za hlađenje kondenzatora uzima se iz prirodnog izvora (rijeke, jezera) propušta kroz kondenzator i vraća natrag. Kad ne postoji prirodni izvor vode za hlađenje ista voda se stalno propušta kroz kondenzator i stalno se hladi u posebnim hladnjacima što predstavlja protočno ili vještačko hlađenje. Izbor sistema hlađenja vezan je za osnovnu dilemu oko izbora lokacije termoelektrane - blizu rijeke ili blizu rudnika uglja

Tip i vrste termoelektrana

• Maksimalna snaga je najveća snaga koju elektrana kao cjelina može proizvesti, uz pretpostavku da su svi dijelovi elektrane sposobni za pogon.

• Raspoloživa snaga elektrane je najveća snaga koju elektrana može da proizvede u nekom trenutku, uvažavajući stvarno stanje u elektrani (kvarovi, remonti i sl.) i uz pretpostavku da nema ograničenja zbog proizvodnje reaktivne energije.

• U osnovne elemente termoelektrana spadaju turbine: parna i gasna (plinska) kao i kotlovi.

Tip i vrste termoelektrana

• Danas u javnim termoelektranama kao pogonski agregat dominira isključivo parna turbina. Njene su prednosti: velika jedinična snaga, uz visoke parametre svježe pare (170 bar i 565°C), te visoka sigurnost pogona, pa može biti u neprekidnom radu s maksimalnom snagom u trajanju od nekoliko hiljada sati.

• Za pogon termoelektrane sa parnim turbinama mogu se koristiti čvrsta goriva i nižih toplotnih moći ili neko drugo raspoloživo energetsko gorivo za sagorijevanje u parnim kotlovima.

Tip i vrste termoelektrana

• U nedostatke termoelektrane sa parnom turbinom spada relativno dugo trajanje stavljanja turbine u pogon (nakon stajanja zbog remonta ili sl.), te velike količine vode potrebne za hlađenje kondenzatora.

• U termoelektranama se kao pogonski stroj susreće i plinska turbina. Takve su naročito pogodne za pogon vršnih i rezervnih elektrana, jer mogu biti stavljene u pogon za 15 ÷ 20 min. Maksimalna jedinična snaga gasne turbine kod ulazne temperature gasova od 650°C iznosi 27 [MW], a kod ulazne temperature gasova od 750°C oko 15 [MW].

Tip i vrste termoelektrana

• Parni kotlovi su toplinski uređaji koji služe za proizvodnju pare pritiska većeg od atmosferskog. Para se proizvodi pomoću topline izgaranjem goriva. Parni kotao sastoji se od sljedećih osnovnih elemenata:

• isparivača ili kotla u užem smislu, u kojem prijemnik toplote (voda) isparava,

• pregrijača pare u kojem se para isparena u isparivaču pregrijava,• zagrijača vode u kojem se prijemnik toplote zagrijava do

temperature bliske temperaturi zasićenja i • zagrijača zraka u kojem se zrak zagrijava prije ulaska u ložište.

Tip i vrste termoelektrana

• Dosta visok stepen iskorištenja savremenih parnih kotlova (87 ÷ 90%, odnosno 91 ÷ 93%) omogućava postizanje relativno povoljnijeg ukupnog termičkog stepena iskorištenja termoelektrane:

• što u kondenzacionom pogonu dostiže 35 ÷ 41%, • u toplanama sa čisto protutlačnim pogonom 75 ÷

85%, • a u kombinovanom protutlačno-kondenzacionom

pogonu 40 ÷ 60%.•