205 · 4. OpenInfoTrend 205/09/2017 INTERVJU U prošlom smo broju ukratko predstavili Inovacijski centar Nikola Testa, kojemu je osnivač Fakultet elektrotehni

205/09/2017 OpenInfoTrend 1

TREĆA KOMPONENTAInovacijskog centra Nikola Tesla

Dostignuća ICT industrijePRVI I ONI OSTALIRazvoj globalnog ICT prostora

ZNAMO LI ČEMU TEŽIMO?

Sustav za pametno učenjeBRZINA I REZULTATI

Broj

205

9/20

17CI

JEN

A: 3

2 kn

, 4,5

€, 5

KM

Biljana Cerindirektorica OstendoConsultinga

Biljana Cerindirektorica OstendoConsultinga

GDPREU uredba o zaštitiosobnih podataka

GDPREU uredba o zaštitiosobnih podataka

2 OpenInfoTrend 205/09/2017


online: www.infotrend.hr

OPENInfoTrendInformatika za gospodarstvo znanja

Nakladnik:

TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski i informatički konzaltingŽajina 61/1, 10 000 ZagrebOIB: 03544854623Raiffeisenbank Austria d.d.Žiroračun 2484008-1103024067Tel: +385 01/3040588; Faks: +385 01/3040593e-pošta: [email protected] online: www.infotrend.hr

Direktor:Slavko Vidović

Izvršni direktor:Boris Blumenschein

REDAKCIJA:

Glavni i odgovorni urednik:Branko Kosece-pošta: [email protected]

Dopisnik iz BiH:Haris Hamidović

Dopisnik iz Srbije:Nikola Marković

Jezična obrada:Lidija Orešković

Marketing i oglašavanje:[email protected], 01 3040 588

Grafičko oblikovanje:Larisa Oreškovićart&design studio

Izrada i održavanje web-portala:Novena d.o.o. Zagreb

Tisak:AKD d.o.o. Zagreb

Prilozi u OpenInfoTrendu pripremaju se pomno i stručno, no nakladnik ne može odgovarati za posljedice njihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autora i ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije. Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i bit će im posvećena puna pozornost.Za možebitnu suradnju potreban je prethodni pismeni ili telefonski dogovor.Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako to nije unaprijed izričito dogovoreno.Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično, bez pismenog odobrenja nakladnika. Citiranje je dopušteno uz obavezno navođenje izvora.

U OVOM BROJU

ICENT i TREĆA KOMPONENTAMi izvozimo usluge i proizvode niske tehnološke razine. Stanje je dramatično i toga moramo biti svjesni. Ako ne poduzmemo nešto u sferi inovacijske politike nećemo biti konkurentni na inozem-nom tržištu.

HRVATSKA INFORMATIČKA INDUSTRIJA Ukupni prihod, dobit, izvoz i broj zaposlenih u hrvatskoj IT industriji raste četvrtu godinu zaredom, počev od 2013. unatoč tomu što je to bila još jena godina pada ukupnog društvenog bruto proiz-voda.

HRVATSKA TELEKOM INDUSTRIJADomaće telekomunikacijsko tržište se uvelike promijenilo jer je snažno konsolidirana fiksna tele-fonija. Teško se može očekivati da na tržištu od 4,3 milijuna stanovnika posluje više velikih telekom operatera.

ZNAMO LI ČEMU TEŽIMO? Želi li Hrvatska ostvariti brzi ili značajniji gospodarski rast nije toliko važno da se pronađu krivci za postojeće ne baš blistavo stanje već da se osmisle aktivnosti koje će nas pomaknuti u pozitivnom smjeru.

ODGOVORNOST ZA NEZNANJE Danas je cjelokupno svjetsko znanje dostupno svakom pojedincu navrh prsta u svakom trenutku, svugdje.

PAMETNO OBRAZOVANJE Kako steći kompetencije i znanja koja će biti potrebna da se što bolje iskoriste postojeće tržišne prednosti i steknu nove, komparativne u odnosu na konkurenciju koja trenutno nije ni poznata?

POSTAJE OZBILJNOPovodom primjene odredbi Opće uredbe EU o zaštiti osobnih podataka razgovarali smo s Biljanom Cerin, jedinom Hrvaticom u upravnom odboru najveće svjetske organizacije za informacijsku sigurnost.

INOVACIJA JE NA TRŽIŠTU NAJSNAŽNIJI PROIZVOD S Vladimirom Olujićem, osnivačem i predsjednikom uprave STORM Grupe razgovarali smo o sistemskoj integraciji, tržišnim i tehnološkim trendovima u IT branši i ekosustavu u kojemu ta industrija djeluje.

IGRA JE OZBILJAN POSAOPrimjeni mehanizama iz videoigrica za rješavanje problema u stvarnom svijetu pribjegavamo kada želimo promijeniti ponašanje, povećati motiviranost i angažiranost suradnika i zaposlenika.

KOMPETENCIJSKI MODEL IT VJEŠTINADok se u klasičnom opisu radnog mjesta obično navode stručna znanja i vještine potrebne za obavljanje određenog posla, kompetencijski sustav zahtijeva stalno usavršavanje i razvoj, jer stavlja u prvi plan osobne sposobnosti zaposlenika, njegove vještine, znanje i očekivano ponašanje.

SPOSOBNOSTI NA UVIDU većini zemalja EU preporučena je procjena različitih vještina, jer se smatra da će u budućnosti kreativnost, sposobnost lateralnog razmišljanja, prilagodljivost i druge transverzalne vještine biti cijenjene više od specifičnih skupina znanja koje se tradicionalno poučavaju u školama.

PARTNER KOBOTDanas industrija traži odgovore kako kompaniju pripremiti za digitalnu budućnost. Budućnost robo-ta je u suradnji s čovjekom. Strojevi koji će dominirati i biti temelj industrijske revolucije 4.0 sigurno su roboti nove generacije.

DESET EUROPSKIH PRIORITETADigitalna transformacija nije dogradnja već baza na kojoj se temelji daljnji opstanak našeg društva.

BLOCKCHAIN-LANAC POVJERENJABlockchain je moćna integracijska platforma koja će digitalizirati i promijeniti značenje klasičnih ugovora, značajno poboljšati procese, sigurnost i relevantnost podataka koje razmjenjuju poslovni partneri.

POJMOVNIK Definicije interneta stvari i neki osnovni pojmovi

PREDIKTIVNA ANALITIKA Za razliku od deskriptivne i dijagnostičke analitike koja je prisutna u OLAP metodama skladištenja podataka i uglavnom se oslanja na bazu tvrtkinih podataka, prediktivna analitika otvara prozor u svijet - točnije, omogućuje ulazak u misaoni proces i ponašanje klijenta, skida njegove obrasce i pokušava predvidjeti njegov sljedeći korak.

ICT VIJESTI BiHICT VIJESTI SRBIJA

SAZNAJTE VIŠEReferance, literatura

412

1824303842445054565864707374

7882

Fotografija:Cropix/Hanza Media


INTERVJU

U prošlom smo broju ukratko predstavili Inovacijski centar Nikola Testa, kojemu je osnivač Fakultet elektrotehni-

ke i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER). Međutim, mo-tivi osnivača, razlozi osnivanja i principi na kojima se zasniva njegova organizacija, govore da je riječ o izuzetnom pothvatu koji može pokrenuti uvođenje četvrte industrijske revolucije u Hrvatskoj.

Dakako, ako osnivači ne izgube potporu akademske zajedni-ce i podršku političkih struktura - i najvažnije - nepokolebljivu upornost nužnu da se izdrže sva dobronamjerna ignoriranja i svladaju nerazumne prepreke.

Razgovor s ravnateljem ICENT-a, prof. dr. sc. Nedjelj-kom Perićem ulijeva nadu da će to i uspjeti.

OpenInfoTrend: Odakle i u kojim okolnostima je potekla zamisao o potrebi osnivanja inovacijskog centra?

Nedjeljko Perić: Pratio sam što se događa na FER-u i na dru-gim fakultetima i sveučilištima, jer sam neko vrijeme preda-vao i u Osijeku, Splitu, Rijeci i Mostaru pa sam tamo snimio situaciju. Zapazio sam da u svim tim sredinama ima izvrsnih ljudi koji provode vrlo kvalitetna istraživanja, publiciraju ih na

Na našim se fakultetima uz nastavu provode i znanstvena istraživanja koja rezultiraju publiciranim radovima. Ali, nedostaje ona vrlo važna, treća komponenta – primjena rezultata tih znanstvenih istraživanja. To je ta inovacijska komponenta koju bi moralo imati svako napredno sveučilište. No, na našim su fakultetima uglavnom zadovoljene samo dvije komponente, obrazovanje i znanstveno istraživanje, a nema značajnije primjene. Tijekom godina između akademske zajednice i gospodarstva stvoren je jaz kolokvijalno nazvan - dolina smrti.

Mi izvozimo usluge i proizvode niske tehnološke razine. Stanje je dramatično i toga moramo biti svjesni. Ako ne poduzmemo nešto u sferi inovacijske politike nećemo biti konkurentni na inozemnom tržištu

ICENT i TREĆA KOMPONENTA

DA

LIB

OR

UR

UK

AL

OV

IĆ/P

IXS

EL

L


Kako je tekao proces osnivanja Centra?

► Kada smo donijeli odluku trebalo je napraviti odgovarajuću studiju predizvodljivosti pa potom studiju izvodljivosti da pro-cijenimo održivost takvog projekta. Jasno, shvatili smo da ono što mi možemo napraviti na FER-u nije ni približno dovoljno da pokrije gospodarske potrebe i zahtjeve, jer iole ozbiljnije tehničko rješenje ili inovacija zahtijeva skup multidisciplinar-nih znanja, često i transdisciplinarnih. Dakle, da bi se došlo do konkurentnih tehničkih rješenja potrebno je partnerstvo srod-nih tehničkih i tehnoloških fakulteta, naravno u čvrstoj sprezi sa zainteresiranim gospodarskim subjektima.

Za održivost Centra trebalo je istražiti razne organizacijske strukture i poslovne modele kako bismo došli do prijedloga na temelju kojega je na Trgovačkom sudu u Zagrebu u stu-denom 2015. godine Centar registriran kao ustanova pod nazivom Inovacijski centar Nikola Tesla (ICENT).

Zašto Nikola Tesla?

► Nikola Tesla (Smiljan, Hrvatska, 10. srpnja 1856. - New York, 7. siječnja 1943.) je jedan od najvećih svjet-skih inovatora i izumitelja u razdoblju od kraja XIX. do prve polovice XX. stoljeća. Njegova se inovatorska i inventivna svestranost ogleda u epo-halnim otkrićima koju baštini današnja civilizacija. Spomeni-mo, za ilustraciju, neka od njih: izmjenična električna struja; elektromagnetska i ionizirajuća radijacija koju danas koristi-mo u medicinskoj dijagnostici i drugdje; radiouređaj i daljin-sko upravljanje zasnovano na primopredajnom načelu; elek-trični motor s rotirajućim magnetnim poljem; koncepcija ro-bota i vizionarske ideje o inteligentnim automobilima; široko primjenljivi laser (medicina, digitalni mediji, naoružanje); be-žična komunikacija kao osnova suvremene komunikacijske tehnologije i umrežavanja; bežični prijenos električne energije i s tim povezano saznanje da su energetski resursi bezgranični i sadržani u energiji Sunca koju treba znati koristiti.

Tesla je nedvojbeno imao još tisuće ideja i patenata koje su ostale neobjavljene. Stotine njegovih patenata pokazuju samo djelić njegova genija i mogućnosti koje nam je ponudio. Tesla je živio u uvjerenju da sve što treba održivoj ljudskoj civiliza-ciji možemo naći u prirodi oko sebe, samo je potrebno shvaća-nje i razumijevanje univerzuma u kojem obitavamo. Također, smatrao je da moramo iskoristiti ljudski um i sva naša znan-stvena istraživanja kako bismo stvorili prave tehnologije koje bi omogućile boljitak i napredak ljudskog roda. Vođeni geni-jalnim idejama tog vizionara, svestranog inventivnog istraži-vača i inovatora, koji inspirira i inspirirat će sadašnju i budu-ću znanstvenu i inovacijsku zajednicu te iz poštovanja prema imenu Nikola Tesla, s nacionalnim ponosom imenujemo naš centar kao Inovacijski centar Nikola Tesla.

Tko je pravno osnivač ICENT-a?

► Zasad je FER jedini osnivač. To je tako učinjeno iz pragma-tičnih razloga. Naravno, poželjno je i očekuje se da će se u nadolazećem vremenu uključiti u upravljačka prava ICENT-a i drugi sudionici, domaći i inozemni, iz akademske zajednice i gospodarstva. Tu ponajprije mislimo na hrvatske tehničke i

Kriva je predodžba da su inovacije samo

tehnološke, one su potrebne i u kulturi, u

marketingu itd. Na tome se malo radi, a to je

krucijalno pitanje. Jer, ako nemate inovacija

nema kapitala i onda ste u velikim problemima.

svjetskim konferencijama i u prestižnim časopisima, ali od to-ga nema neposredne koristi za naše gospodarstvo.

Očekuje se da nastava na našim fakultetima bude kvalitet-na. Provode se znanstvena istraživanja i publiciraju radovi, ali nedostaje ona vrlo važna treća komponenta - da se rezultati tih istraživanja i primijene. Tu dolazimo do inovacijske dimenzije koju bi trebalo imati svako napredno sveučilište. No, na našim su fakultetima uglavnom zadovoljene samo dvije komponen-te - obrazovanje i znanstveno istraživanje, a nema značajnije primjene. Tijekom godina između akademske zajednice i gos-podarstva stvoren je jaz koji kolokvijalno nazivamo – dolina smrti.

Naš sugovornik, profesor dr. sc. Nedjeljko Perić studirao je, ma-gistrirao i doktorirao na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sada Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Odmah nakon diplome zaposlio se u Elektrotehničkom institutu Rade Končar, kasnije Institutu za elektrotehniku poduzeća Končar gdje je više od 18 godina radio na vrlo odgovornim razvojnim projektima. Godine 1993. s mjesta direktora za automatizaciju prelazi na FER, u Zavod za automatiku i računalno inženjerstvo. U dva je mandata bio dekan FER-a (2010.-2012. i 2012.-2014.), a od 2015. ravnatelj je Inovacijskog centra Nikola Tesla.

Sinergija je preduvjet za uspjeh.

Zaista, između akademske istraživačke zajednice i gospodar-stva postoji velik raskorak - a to je dolina smrti za gospodarski napredak. Dakako, na takav moj stav djelovao je minuli rad u industriji. U Končaru sam, tijekom osamnaest godina, radio na vrlo vrijednim primijenjenim istraživanjima i razvoju. I, do-šavši u akademsku zajednicu 1993. godine nastojao sam dje-lovati u smjeru približavanja akademske zajednice i gospodar-stva. S vremenom se stvarala sve veća potreba za partnerstvom te sam u svome prvom dekanskom mandatu (2010.-2012.) osnovao ekspertne radne skupine koje su pripremile detalj-ne analize potreba tehnoloških iskoraka u ključnim hrvatskim gospodarskim sektorima za koje imaju znanstvene ekspertize tehnički i tehnološki fakulteti Sveučilišta u Zagrebu.

I, krajem 2012. godine FER je donio odluku da napravi va-žan i ambiciozan iskorak - osnivanje inovacijskog centra s ci-ljem uspostave osmišljenog partnerstva između akademske za-jednice i gospodarstva. Riječ je o gradnji mosta koji premo-šćuje dolinu smrti.


tehnološke fakultete kao što su primjerice Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i Fakultet kemijskog in-ženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Sinergijom vi-še sudionika ICENT-a postigao bi se multiplikativni učinak na korist našega gospodarstva. Jer, ICENT je osnovan prvenstve-no zbog unapređenja hrvatskoga gospodarstva i stvaranja pret-postavki za profiliranje novoga hrvatskog gospodarstva.

Možemo li osnivačku namjeru sažeti kroz viziju i misiju Centra?

► Možemo. Vizija je Inovacijskog centra Nikola Tesla biti vo-deći čimbenik hrvatskog istraživačkog i inovacijskog ekosu-stava te u perspektivi Podunavske regije za primijenjeno istra-živanje i razvoj u području inženjerstva, kao i za srodne pri-

mjene koje usmjeravaju hrvat-sko društvo i gospodarstvo pre-ma konkurentnosti i održivosti, uz snažnu potporu informacij-ske i komunikacijske tehnolo-gije.

Naša je misija pridonositi ra-stu hrvatskog gospodarstva za-snovanog na visokim tehnolo-gijama prvenstveno u sektori-ma energetike, prometa, auto-matizacije i robotike, naprednih komponenata, zdravstva i bio-

medicinskog inženjerstva te informacijske i komunikacijske tehnologije.

U skladu s takvom vizijom i misijom planirana je i organiza-cijska struktura ICENT-a koja se zasniva na šest instituta – za informacijske i komunikacijske tehnologije, energetiku, tran-sportne sustave, robotiku, biomedicinsko inženjerstvo i tehno-logije naprednih komponenata.

Uz ovih šest instituta predviđen i poslovni sektor kao podrš-ka njihovom radu.

Koji su razlozi za odabir baš tih prioriteta?

► Prije usuglašenja oko prioritet-nih istraživačko-razvojnih sektora (instituta) pomno smo analizirali koji bi gospodarski sektori mogli biti važni za ovodobno i buduće hrvatsko gospodarstvo te koji su kompatibilni sa svjetskim gospo-darskim trendovima. Također smo imali u vidu što može u tome smi-slu učiniti naša akademska zajed-nica, sada i ubuduće.

Energetika i transportna infra-struktura od strateške su važnosti za svaku državu i pretpostavka su za ekonomski razvoj društva. Ra-zvoj i primjena robotike u usluž-nim i proizvodnim sektorima pri-donosi visokim razinama automa-tizacije što nas uvodi i pozicionira u četvrtu industrijsku revoluciju. Nadalje, stanovništvo sve više stari pa toj populaciji treba po-svetiti odgovarajuću zdravstvenu

INTERVJU

skrb i pažnju stoga je jedan od sektora istraživanja biomedi-cinsko inženjerstvo. Materijali su uvijek bili važno područje istraživanja i primjena, a danas i ubuduće posebno su atraktiv-ni nanomaterijali (npr. grafeni*) za proizvodnju raznih napred-nih komponenata.

Neizbježan je naravno sektor informacijske i komunikacij-ske tehnologije koji se na neki način penetrira u sve ove druge sektore. Ovih šest gospodarskih sektora i njima odgovaraju-ćih šest ICENT-ovih instituta sukladni su svjetskim razvojnim i gospodarskim trendovima.

Koji je pravni status ICENT-a i kako su riješeni odnosi s FER-om u upravnom smislu?

► Treba razumjeti da smo tek na početku razvoja. S konkret-nim radom krenuli smo u siječnju 2016. godine. U formalnom smislu osnovani smo po Zakonu o ustanovama. Sav naš rad reguliran je statutom ICENT-a. Upravno vijeće u formalno-pravnom smislu ima nadležnost upravljanja ICENT-om. Ravnatelj ICENT-a provodi odluke Upravnog vijeća, izra-đuje strateške smjernice budućeg razvoja te brine o cjeloku-pnom poslovanju.

Upravno vijeće ima pet članova. Zasad je stopostotni osni-vač ICENT-a FER pa prema tome je prirodno da cjelokupno Upravno vijeće bude iz sastava FER-a. Predsjednik Upravnog vijeća ICENT-a je dekan FER-a, a ostala četiri člana su jedan prodekan i trojica renomiranih i eminentnih profesora.

Hrvatska poduzeća nemaju kapaciteta za ulaganja u vrlo skup i rizičan razvoj, jer nema jamstva da će uvijek završiti uspješ-nim proizvodom. Pogotovo mala i srednja poduzeća - nemaju ljude ni opremu na kojoj se razvija neki proizvod, a nemaju ni dovoljno novca da pokriju sve te troškove. Namjera je da Inovacijski centar Nikola Tesla preuzme ulogu razvoja za taj gospo-darski sektor.

Razvojne sastavnice ICENT-a

Ono što možemo napraviti na fakultetu za naše gospodarstvo nije dovoljno. Jer, kad se rade određeni projekti potrebne su razne discipline i tu dolazi do izražaja smisao ICENT-a.


Zasad u Inovacijskom centru Nikola Tesla imamo pet uposlenih (ekvivalent punog rad-nog vremena). Ovisno o tome koliko ćemo imati projekata rasti će i broj zaposlenih.

Kad se konsolidiramo imat ćemo tristoti-njak uposlenih i to mahom mladih doktora znanosti. Svi smo suočeni s činjenicom da mladi ljudi odlaze iz Hrvatske, jer tu nemaju mogućnosti razviti svoje profesionalne i obi-teljske karijere.

U tom smislu i nama se pruža prilika da po-mognemo u ublažavanju loše demografske situacije.

Iako ste tek u fazi organizacije i izgradnje Centar već radi na prvim projektima?

► ICENT se nalazi u globalnoj startup fa-zi koja je uspješno započela, a FER je kao osnivač pomogao i pomaže na više načina, ponajviše pri pri-

javi projekata. Nedavno je za-vršen jedan europski projekt iz okvirnog programa Ob-zor 2020 koji je koordinirao ICENT, a projektni partneri bili su FER i HGK. Upravo započinjemo s još dva europ-ska projekta iz programa Ob-zor 2020. Jedan od njih koji je vrlo opsežan, odnosi se na autonomne i robotske sustave s ciljem izgradnje centra izvr-snosti za autonomne i robotske sustave, a financiran je iz pro-grama Obzor 2020 u kategoriji

prestižnih Teaming projekata. To je jedini Teaming projekt u Hrvatskoj. Koordinator tog projekta je FER, a dva partnera su naš ICENT i KTH (Royal Institute of technology) iz Stock-holma. U prvoj fazi projekta izradit će se poslovni plan što će

trajati godinu dana. Nakon toga slijedi ugovaranje druge faze u trajanju sedam godina uz prihod od 15 milijuna eura.

Drugi veliki domaći projekt je centar kompetencija pod na-zivom Napredno gospodarenje energijom u zgradama i in-frastrukturi financiran iz sredstava strukturnih fondova još je u evaluacijskoj proceduri. Taj trogodišnji projekt u kojemu je ICENT prijavitelj s 21 partnerom, također je vrijedan 15 mili-juna eura. Dakle, naša je orijentacija da poslovanje i rad teme-ljimo na razvojnim i istraživačkim projektima, ali ne smijemo ni u jednom trenu izgubiti iz vida da smo i ovdje katalizator ili interface između akademske zajednice i gospodarstva s ciljem da pridonesemo razvoju inovativnih rješenja za gospodarske potrebe.

U nekim akademskim sredinama ima nesporazuma i po-stoji netrpeljivost između znanstvenika koji rade na vanj-skim projektima i onih koji se zadovoljavaju tradicijskim obrazovnim radom.

► Nasreću, FER tomu ima potpuno drukčiji pristup i osigura-va sve uvjete u kojima se mo-gu odvijati ICENT-ovi projekti. Fakultet ne samo da daje pro-stor (u ovoj globalnoj startup fazi) već pomaže i organizacij-ski u prijavi i provedbi projeka-ta kao ICENT-ov partner.

Iznimno je važno da na FER-u postoji veći broj pro-fesora koji razumiju važnost primijenjenih istraživanja i ra-zvoja i oni su velika pomoć pri pokretanju i razvoju ICENT-a. Slična je situacija i na nekim drugim srodnim fakultetima, primjerice na FSB-u.

Važno je razumjeti da svaki provjereni znanstveno-istraži-vački koncept, proizašao pri-mjerice iz doktorske disertaci-je, može imati takav potencijal da se kroz primijenjeno istraži-vanje i razvoj dođe do inova-tivnog proizvoda ili inovativne usluge.

Vrijednosni proizvodni lanac - istraživanje-inovacija-inkubacija-komercijalizacija.

Naša politička tijela pružaju samo deklarativnu podršku. Govori se o inovacijama, najavljuju se strategije od industrije, obrazovanja, znanosti i tehnologije do strategije pametne specijalizacije, ali one nisu donesene ili se ne provode.

Dolina smrti je kolokvijalni naziv za jaz koji je tijekom godina nastao između akademske zajedni-ce i gospodarstva.


INTERVJU

Ali, ne smije se izgubiti iz vida da treba uložiti veliki znan-stveni napor dok se ne provjeri valjanost određenog koncepta, odnosno ideje na kojoj se koncept zasniva.

A dobri znanstveni koncepti jako koreliraju s kvalitetom ob-razovanja. Tu dolazimo do vrijednosnog lanca s tri bitne ka-rike: znanstveno istraživanje-inovacije-proizvodnja s komer-cijalizacijom. Dakle, bitno je razumjeti genezu - od ideje do proizvoda. A mi u ICENT-u želimo suradnju i jak utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i pozicionirali smo se na mjestu druge karike - inovacije.

Moramo biti svjesni - naše je gospodarstvo na niskoj tehno-loškoj razini i naš izvoz nije konkurentan. Naše društvo nije svjesno koliko smo po tom pitanju loši - stanje je dramatično.

Izvozimo usluge i proizvode uglavnom niske tehnološke ra-zine. I toga moramo biti svjesni. Ako ne poduzmemo nešto u sferi inovacijske politike nećemo biti konkurentni niti ćemo moći izvoziti.

Ali zato izvozimo kvalitetne stručnjake u čije je obrazova-nje puno uloženo...

► Da, najprepoznatljiviji izvoz su nam mladi profesionalci. To ne možemo spriječiti, ali možemo stvoriti uvjete da mladi ljudi svoje profesionalne interese ispune u Hrvatskoj. I umjesto da izvozimo ljude izvozit ćemo proizvode i usluge u koje ti mladi ljudi ugrađuju svoja znanja.

Cijena izvoza ljudskih potencijala može se izračunati. Jedan mladi doktor znanosti provede na fakultetu, na doktorskom studiju, u prosjeku pet godina pa je trošak njegovog školovanja na doktoratu više od sto tisuća eura. Kad se provede računica za njegovo cijelo školovanje dođe se do puno većeg iznosa. To

su neposredni troškovi, posredni su moguće još pogubniji - iz-gubljena je kreativnost.

Bojim se da će hrvatska prosječnost kreativnosti i inovativ-nosti padati u odnosu na razvijeni svijet. A tehnološki razvoj i inovacije pokretači su gospodarskog i društvenog razvoja.

Posljednjih desetljeća drastič-no su se promijenile i okolnosti u državi. Imali smo velika po-duzeća kao što su bili Končar, Prvomajska, RIZ itd.

Više ih nema ili su značaj-no reducirana, a pojavila su se mnoga mala i srednja poduze-ća. Ta nova poduzeća, pogotovo mala i srednja, nemaju kapacite-ta da ulažu u razvoj koji je vrlo skup i rizičan, jer svaki razvoj neće završiti uspješnim proi-zvodom. Mala i srednja podu-zeća nemaju ljude, nemaju od-govarajući prostor i opremu pomoću koje se razvija neki pro-izvod i nemaju dovoljno financija da pokriju sve te troškove. Zato bi upravo Inovacijski centar Nikola Tesla trebao na od-govarajući način preuzeti ulogu razvoja za mala i srednja po-duzeća.

Rad na stranim projektima sigurno nije jedini oblik ICENT-ovog inovativnog djelovanja?

► Ugovaranje i provedba projekata u ICENT-u odvijat će se na razne načine.

Izvoz mladih profesionalaca ne

možemo spriječiti, ali možemo stvoriti uvjete

da mladi ljudi svoje profesionalne interese

ispune u Hrvatskoj. Tako ćemo umjesto

ljudi izvoziti proizvode u koje oni ugrađuju

svoja znanja

ICENT je važna karika u ekosustavu koja procesno integrira znanstvena istraživa-nja, inovacije i komercijalizaciju.


Najpoželjniji projekti bit će nam oni kada nam se obrati ne-ko domaće ili strano poduzeće i zatraži da mu razvijemo odre-đeni proizvod. I potom interaktivnim radom dođemo do rezul-tata čime je i poduzeće koje je zainteresirano za taj proizvod uključeno u inovacijski proces. Ili, proizvod odnosno usluga koji razvijemo u ICENT-u, bez prethodno poznatog kupca, ko-ji će se ponuditi zainteresiranom kupcu na domaćem ili inoze-mnom tržištu.

Međutim, ako se procijeni da je određeni proizvod konku-rentan i profitabilan ICENT može osnovati vlastito poduzeće (spin-off) koje će proizvoditi samo taj proizvod, komercijalizi-rati ga i plasirati na tržište.

ICENT-ova uloga je da na temelju znanstvenih istraživanja na fakultetima ili znanstvenim institutima provede daljnje pri-mijenjeno istraživanje i razvoj te da dođe do novog proizvoda ili do nove usluge. Nakon toga slijedi realizacija treće karike inovacijskog lanca - komercijalizacija i proizvodnja koja će se obavljati spregnuto s ICENT-om, ali izvan ICENT-a.

Jedno je imati dobre zamisli i projekte te stručnjake koji ih mogu razraditi, a drugo je pronaći odgovarajuće tržište. Kako namjeravate uvjeriti domaće gospodarstvenike da je ICENT osnovan baš zbog njih - da im osigura dobre pro-jekte koje ne mogu financirati sami?

► Svjesni smo potrebe da nas se treba prepoznati na tržištu i stoga će ICENT osim spomenutih šest instituta imati i sektor za poslovnu djelatnost u kojemu će se istraživati i analizirati tržište, raditi na komercijalizaciji i marketingu.

Naša će djelatnost i poslovanje biti učinkovitiji ako posti-gnemo dovoljnu vidljivost, koja se ostvaruje na razne načine, pomoću komunikacijskih tehnologija. Iznimno je važno da se ICENT-ova uloga prepozna u gospodarskom pa i u političkom okruženju.

Često čujemo od kreatora državne politike da je put do ra-sta gospodarstva određen ulaganjem u obrazovanje, istraživa-nje i inovacije. Govori se o inovacijama, usvojene su strategi-je (inovacija, industrije, obrazovanja, znanosti i tehnologije, pametne specijalizacije), ali u praksi se malo toga pomiče na-

Glavni ciljevi ICENT-a

■ Smanjenje rizika pri razvoju novih i ino-vativnih proizvoda korištenjem eksperata iz ICENT-a, njegove suvremene opreme i infrastrukture kako bi se premostio jaz iz-među istraživačkih institucija i industrije

■ Rizik se smanjuje preuzimanjem razvoja α- i β-prototipova u ICENT-u kao i ranih faza proizvodnih procesa korištenjem javnih i privatnih novčanih sredstava

■ Omogućavanje i ubrzavanje uspješne komercijalizacije novih tehnologija u ključ-nim područjima za hrvatsko gospodarstvo i društvo.

■ Stvaranje uvjete mladim stručnjacima (dominantno doktorima znanosti) za razvoj profesionalnih karijera u Hrvatskoj.

Od ideje do proizvoda - racionalizacija vrijednosnog lanca.

prijed. Pokazuje se da je puno deklarativnog, a mnogo manje stvarno akcijskoga.

Ipak, nisu li svima puna usta inovacija?

► Kada govorimo o inovacijama to je zapravo opredjeljenje. Ne samo pojedinaca već društva u cjelini. U posljednjih neko-liko godina imao sam puno kontakata s odgovornim ljudima iz hrvatskih vlada, dobivao sam deklarativne podrške o potre-bi uspostavljanja hrvatskog inovacijskog ekosustava. Uistinu, krajnje je vrijeme da se shvati - inovacije i inovativni razvoj gospodarstva za Hrvatsku su presudna pitanja. Jer, ako nema inovacija i njihove primjene u gospodarstvu nema ni gospo-darskog rasta, nema povećanja životnog standarda ni zadovolj-stva građana.

Inovacije su zapravo rezultat dobro planiranih, osmišljenih i kontroliranih procesa istraživanja i razvoja. Primjerice, inova-


Organizacija ICENT-a

INTERVJU

cija je robot koji treba obavljati neku zadaću u okruženju ne-prikladnom za čovjeka - gdje je visoka temperatura, vlažnost ili je neka druga okolnost neprikladna ili opasna za ljudski rad.

Vodi li inovativnost pa i u primjeru koji ste opisali prema otpisu čovjeka koji u nekom intelektualnom ili proizvod-nom procesu više neće biti potreban?

► Čovjek će uvijek biti potreban kao sudionik proizvodnih i radnih procesa, samo je pitanje kakve će mu biti potrebne kompetencije i radne vještine. Sve će se više tražiti kreativni i inovativni ljudi. Velike i jake multinacionalne kompanije, primjerice iz područ-ja elektroindustrije i elektrostrojogradnje, automobilske indu-strije, a posebice nove multinacionalne elektroničke kompa-nije iznikle na inovacijama (primjerice Google, Apple) svoju konkurentnost i rast temelje na ulaganjima u nove tehnologije i inovacije. U nas je slika o inovacijama i inovatorima pomalo iskrivlje-na. Popularno je uvjerenje da inovacija nastaje slučajno, kao rezultat neke nevidljive ruke. Često sam u svojoj praksi su-sretao ljude s nebuloznim idejama koje su bile neostvarive ili besmislene. No, time ne želim podcijeniti ljude koji imaju Bo-gom danu žicu da intuitivno nešto naprave. U krajnjoj liniji ni Nikola Tesla nije imao neku visoku znanstvenu naobrazbu, ali imao je genijalnu intuiciju i kreativnost te su njegove brojne inovacije bile revolucionarne i ostavile su duboki trag u razvo-ju ljudske civilizacije

Ali, prava inovacija pretežno nastaje na temeljima znanstve-nih saznanja. U ozbiljnim tvrtkama do inovacije se dolazi kroz primijenjeno istraživanje i razvoj, a ne nužno kroz startup. Kad imate pojedinca koji ima određenu ideju on će krenuti kroz startup, ali ako imate poduzeće kao strukturiranu organizaciju onda će to poduzeće doći do inovativnog proizvoda na organi-ziran istraživački način.

Kakav je odaziv gospodarstva na ICENT-ove inicijative?

► U proteklih pet-šest godina, od vremena kad sam bio de-kan pa do danas potpisano je pedesetak sporazuma o suradnji s najvažnijim hrvatskim poduzećima i institucijama. Potpisnik je bio FER, ali prema Sporazumu o suradnji između FER-a i

ICENT-a te sporazume može baštiniti i ICENT. Neki od tih sporazuma su funkcionalni i ima učinaka, a neki naravno ni-su. Produbljivat ćemo te veze i partnerstva i tako stvarati par-tnerske mreže. U krajnjoj liniji, ICENT-ov projekt CEKOM Napredno gospodarenje energijom u zgradama i infrastrukturi već ima dvadeset i jednog partnera od čega ih je sedamnaest iz proizvodnog i uslužnog sektora, a ostali su iz akademske za-jednice. Tako ćemo kroz CEKOM stvarati niz novih proizvoda i usluga te uspostavljati povjerenje i partnerstvo jedni prema drugima. Dakle, sve je u procesu - ako se dobro razvija onda se i širi.

Velike ambicije u maloj zemlji?

► ICENT je osnovan zbog unapređenja hrvatskog gospodar-stva. Zato je posebno važno da se umreži na nacionalnoj razi-ni sa svim relevantnim čimbenicima tehnološkog razvoja. Ali danas u globalnoj ekonomiji i svijetu ne možete se fokusirati samo na jedno malo i usko tržište poput Hrvatske. Naše su ambicije da ICENT bude prepoznatljiv ne samo na hrvatskom prostoru nego i šire, u Podunavskoj regiji. Dakle, s obzirom na mali hrvatski prostor moramo se i interna-cionalizirati. Želimo se čim prije povezati s prestižnim institu-cijama koje imaju sličan profil rada kakav mi želimo izgraditi. Tu prije svega mislim na Fraunhofer Gesellschaft (društvo za unapređenje primijenjenih istraživanja), snažnu njemačku aso-cijaciju koja ima 69 umreženih instituta ili razvojnih jedinica, koja upošljava oko 25.000 ljudi i koja ima godišnji promet go-tovo 2,5 milijarde eura. Ali, njihov prvi institut je osnovan pri-je više od 60 godina, oni se stalno šire i okosnica su njemačkog proizvodnog gospodarstva. Polovicom rujna ove godine do-govoren je posjet hrvatske delegacije (predstavnici ICENT-a, FER-a i Ministarstva znanosti i obrazovanja) Fraunhofer Ge-sellschaftu. Svjesni smo da nam partnerstvo s jednom takvom institucijom može dugoročno biti dragocjeno.

I sad neizbježno pitanje - što dalje. Što planirate, kako ćete se razvijati sljedećih godina?

► Osim konceptualnih i strateških planova moramo imati i operativne planove i operativne modele. Tu već dolazimo do onoga što je artikulirano u četvrtoj industrijskoj revoluciji o ko-


joj se provode razne ne samo tehničke i tehnološke nego i soci-ološke rasprave, kako bismo uočili i negativne konotacije koje donosi ta revolucija. Ali, u svakom slučaju kad se gleda progres u smislu gospodarskog i tehnološkog rasta četvrta industrijska revolucija najavljuje nekoliko bitnih trendova i megatrendova.

Kad govorimo o fizičkim megatrendovima onda se imaju u vidu inteligentni roboti, autonomna vozila uključivo i dronove pa 3D printing odnosno aditivna tehnologija. Zatim, problema-tika vezana za senzoriku i senzorske mreže, napredni materi-jali... Digitalni megatrendovi usmjereni su na internet stvari koji uz pomoć senzora povezuje inteligentne fizičke objekte s čovjekom.

U te megatrendove spadaju i razne digitalne platforme koje omogućuju visoku razinu automatizacije, primjerice u energe-tici, transportu, proizvodnim kompleksima... Platforme su ja-ko važne za usustavljenje informacijskih tokova i skladištenje

podataka u proizvodnim i radnim procesima i svi oni koji se bave platformama i ako to dobro ra-de, uspješno posluju. Postavlja se pitanje je li bolje prihodovati na račun vlastite platforme ili mate-rijalne imovine? Što možemo na-učiti iz Uber modela?

Biološki megatrendovi imaju jaku poveznicu s prethodna dva megatrenda. Primjerice, DNA analize te genetsko diferenciranje - to ne možete raditi ako nemate razvijena rješenja koja spadaju u fizičke i digitalne megatrendove. Uspješnost bioloških megatren-dova je utoliko veća ukoliko ima-

te veću računalnu moć, veću razinu umjetne inteligencije. Ono što se prije deset godina analiziralo danima ili mjesecima, da-nas se obavi u nekoliko sati.

To su neki megatrendovi koje je teško sagledati u cijelosti, ali ipak se uočavaju konture vjerojatnih budućih zbivanja. Postav-lja se pitanje što će donijeti sav taj tehnološki napredak, kako će se to odraziti na ljude? Psihološki na njihov svjetonazor, a fizički ako primjerice izgube radna mjesta. U uvjetima stalnih globalnih i lokalnih mijena i turbulencija treba pronaći put da

depresija ne postane modus vivendi. I zato ulažemo sve znanje i energiju u promjene nabolje. Vjerujemo da će naši napori uro-diti plodom, premda smo svjesni da su to krupne promjene, jer treba promijeniti ontološku supstancu cijelog društva. ICENT na tome tehnološkom planu može učiniti sitni korak, ali toliko važan da će potaknuti promjene u širem kontekstu.

Veseli nas da je projekt izgradnje ICENT-ove zgrade i njeno opremanje suvremenom razvojnom opremom Vlada RH sta-vila na listu strateških projekata Hrvatske (2016.). Lokacija je poznata i definirana u skladu s Generalnim urbanističkim pla-nom Grada Zagreba. Očekujemo da će projekt ICENT biti ubr-zo proglašen strateškim i da ćemo otvoriti novu stranicu u ra-zvoju hrvatskog inovacijskog ekosustava.

Tehnološki napredak i znanost ubrzano uklanjaju dosadaš-nje nepoznanice, ali sam razvoj kao da neprestano otvara i mnogobrojna nova pitanja?

► Točno, ima puno otvorenih pitanja na globalnoj skali, ali i kad se spustimo na razinu ustanove kao što je Inovacijski cen-tar Nikola Tesla. Uvjereni smo da ćemo uspjeti. Moramo uspje-ti, jer Hrvatska će bez tehnološkog napretka biti izolirana en-klava, atraktivna za turističke blagodati. Otići će nam najbolji ljudi, nećemo moći pratiti napredne teh-nologije, a participacija u razvoju suvremenih tehnologija bit će samo san ili mora nepokolebljivih optimista.

Što će nam preostati?

► I sada u hrvatskom ukupnom BDP-u 67 % predstavljaju us-luge, ali kakve - niske razine. Istina, preostalih 23 % je pro-izvodnja, ali opet niske razine - to su poluproizvodi. To treba mijenjati, moramo doći do određene infleksijske točke i iz zao-staloga prijeći u neko naprednije stanje i poslovanje.

* Grafen je sloj grafita debljine jednoga atoma i duljine do nekoliko mikro-metara, dvodimenzionalna mreža ugljikovih atoma šesterokutne (heksa-gonalne) strukture. Zbog iznimnih mehaničkih svojstava (velike gustoće, čvrstoće, elastičnosti), velike električne vodljivosti i gotovo potpune pro-zirnosti može se primijeniti u izradi kompozitnih materijala, elektroničkih i logičkih sklopova te zaslona osjetljivih na dodir (touch screen) i sunčanih ćelija.(Wikipedia)

Prava inovacija pretežno nastaje na temelju znanstvenih saznanja. Kad pojedinac ima određenu ideju pokrenut će startup, ali ako imate strukturiranu organizaciju onda će to poduzeće doći do proizvoda na organiziran istraživački način.

Lokacija buduće novogradnje ICENT-a prema GUP-u, u okviru sadašnjeg Fakulteta elektrotehnike i računarstva.


HRVATSKA INFORMATIČKA INDUSTRIJA

Rast na krilima izvoza (usporen izborima)

REZULTATI POSLOVANJA HRVATSKE INFORMATIČKE INDUSTRIJE U 2016. GODINI

Ukupni prihod, dobit, izvoz i broj zaposlenih u hrvatskoj IT industriji

raste četvrtu godinu zaredom, počev od 2013. unatoč tomu što je to bila još jedna godina

pada ukupnog društvenog bruto proizvoda.


TOP 100 - IT poslovanje u 2016. godiniUkupni prihod 11,03 mlrd knUkupno porast +5,4 %Domaće tržište +4,6 %Strana tržišta +16,4 %

Struktura prihoda hrvatskog ICT sektora (Izvor: Prezentacija HUP/ ICT sektor 2008-2016 od 1907.17. autor Hrvoje Balen)

ILU

ST

RA

CIJ

A:

LA

RIS

A O

RE

ŠK

OV

IĆ

PripremioBoris Žitnik, analitičar

OMNIAconsult

AN

TO

NIO

BR

ON

IĆ/H

AL

OP

IX/P

IXS

EL

L



U 2016. godini ukupni prihod sto naj-većih hrvatskih IT tvrtki dosegao je

11,03 milijardi kuna, a u odnosu na pret-hodnu godinu porastao je dza 5,4 posto. Od toga rast na domaćem tržištu bio je skromnih 4,6 posto, dok je na izvoznim tržištima bio znatno viši, 16,4 posto. Ukupna dobit koju je ostvarilo sto naj-većih povećana je za 14,3 posto, a broj zaposlenih u tim poduzećima porastao za 6,1 za posto, dosegavši 7767 radni-ka. Inače, sto najvećih hrvatskih IT tvrt-ki ostvarilo je 70 posto ukupnog prihoda hrvatske IT industrije i u njima radi 39 posto zaposlenih.

Rezultati poslovanja slični su i za uku-pnu IT industriju. Ukupni prihod 4045 IT tvrtki prošle je godine do-segao 15,99 milijardi kuna i povećan je u odnosu na 2015. za 6,9 posto. Struktu-ra prihoda bila je malo skro-mnija u korist izvoza – pora-stao je za 11,9 posto dok je promet ostvaren na doma-ćem tržištu povećan 5,5 po-sto. Istodobno, dobit IT in-dustrije porasla je za 13,5 posto, a broj zaposlenih je 19.901 s povećanjem od 8,5 posto.

Ukupni prihod, dobit, izvoz i broj zaposlenih u hrvatskoj IT industriju ra-ste četvrtu godinu zaredom

PIŠE: BORIS ŽITNIK (grafikon 1). Preokret u odnosu na ne-gativne pokazatelje poslovanja IT indu-strije koji su obilježili recesijske godine 2009.-2012. nastupa 2013. i to unatoč tomu što je to bila još jedna godina pada društvenog bruto proizvoda.

Te 2013. godine prihod IT industri-je raste za 6,3 posto na krilima poveća-nog izvoza i rasta potražnje kao rezultat tehnoloških promjena. Tu se misli na po-trošnju vezanu uz IT usluge iz oblaka i mobilno poslovanje. U korporativnom sektoru investiralo se u pružanje javnih usluga u oblaku (data centri i cloud apli-kacije) i ugradnju privatnih cloud rješe-nja u manjem broju kompanija dok se na potrošačkoj strani bila riječ o nabav-ci uređaja, posebno pametnih telefona i tableta.

U 2014. godini događa se slično. Pri-hod IT industrije raste za 7,4 posto iako je BDP te godine i dalje u minusu.

I 2015. godine s konač-nom izlaskom iz recesije i rastom BDP od 2,2 posto, prihod IT industrije snažno ekspandira, za 18,4 posto. Iskustvo govori da su IT po-trošnja, odnosno prihod IT industrije visoko elastični u odnosu na dohodak. Postotni poen rasta društvenog bruto proizvoda u pravilu je po-praćen višestruko većim po-stotkom rasta IT industrije i 2015. je godina za to zoran primjer.

No, u 2016. godini iako se rast BDP-a ubrzava (3,0 posto), stopa rasta IT industrije je gotovo prepolovljena. Razloge treba tražiti u padu IT potražnje središnje i lokalne uprave te javnih po-duzeća što je redovita pojava koja pra-ti izborne godine, a ovaj put imali smo dvostruke parlamentarne i lokalne izbo-re. U takvim uvjetima glavna preokupa-cija vladajućih i potencijalno vladajućih jest kako osvojiti ili zadržati vlast i tu ne-ma previše mjesta za brigu o digitaliza-ciji državne uprave i nabavi IT opreme i usluga.

Izvoz (3,6 milijardi kuna) je prošle go-dine bio glavni zamašnjak rasta IT indu-strije. Od oko 1,3 milijarde - koliko je ukupni prihod IT industrije u 2016. po-većan u odnosu na prethodnu godinu - izvozom je ostvareno oko 400 miliju-na kuna ili trećina iako je udio izvoza u ukupnom prihodu oko 16 posto. Izvozni iskoraci ohrabruju, ali skromne brojke povećanja domaće potražnje znače dalj-nje usporavanje digitalizacije u zemlji.

Gledano prema tipovima IT poduzeća (grafikon 2) rezultati poslovanja uvelike se razlikuju (grafikon 3).

Natprosječni rast prošle godine ostvarili su:

■ skupina tvrtki programera u stra-nom vlasništvu ■ startup izvoznici, ■ data centri, domaća softverska poduzeća i prevladavajuća rezidu-alna većina malih IT poduzeća,

Ukupni prihod uključenih 4045

IT tvrtki prošle je godine dosegao 15,99 milijardi

kuna i povećan je u odnosu na

2015. za 6,9 posto. Dobit IT industrije

porasla je za 13,5 posto dok je broj zaposlenih dosegao brojku 19.901 i povećan je za 8,5 posto.


Tek nešto iznad prosjeka rasli su: ■ domaći sistem integratori i ■ IT maloprodaja.

Pad prihoda zabilježili su:■ distributeri i ■ skupina tvrtki lokalnih podružni-ca globalnih i regionalnih vendora.

S obzirom na glavne tržišne determi-nante - domaća konjunkturna kretanja, izbornu godinu kao i izvozne potenci-jale takvi su rezultati sasvim razumljivi. Brže rastu oni koji su okrenuti izvozu i novim tehnologijama i sve je prisutniji jaz između tradicionalnih starih IT po-duzeća fokusiranih na domaće te eventu-alno regionalno tržište i novijih softver-sko-uslužnih IT tvrtki od samog početka okrenutih svjetskom tržištu.

Prvi i oni ostali...■ Šezdesetak vodećih domaćih sof-tverskih tvrtki ostvarilo je 1,55 mili-jardi kuna odražavajući rast od 16,1 posto s 3049 zaposlenih. Izvoz te sku-pine IT tvrtki prošle je godine pove-ćan za 30,2 posto i njime ostvaruju 34 posto svog prihoda. Predvodnik te kategorije je skupina lokalnih tvrtki okupljena u In2 grupu koja je zabilje-žila promet od 225 milijuna i imala 464 zaposlena. Treba napomenuti da tvrtka ima i poduzeća širom regije ta-ko da ukupan broj zaposlenih prelazi 600. In2 grupa istinski je predvodnik hrvatske IT industrije koja neprekid-

no raste i ustrajno prati i usvaja no-ve tehnologije (big data, traceability, dronovi, ...).

■ Na drugom mjestu sa 122 milijuna prometa je Infobip, izrazito uspješna gotovo potpuno izvozno orijentirana samozatajna tvrtka iz Vodnjana, ute-meljena 2006. godine i dugo izvan ra-dara. Infobip se bavi razvojem softve-ra za obradu i dostavu poruka (SMS, glasovne poruke, push notifikacije, aplikacije za chat), A2P (applicati-on to person) SMS (aplikacija za au-tomatsko slanje poruka). Infobip ima pedesetak ureda širom svijeta, 1200 zaposlenih, središnjica mu je u Lon-donu i surađuje s više od 400 teleko-ma.

■ Među prvih pet softverskih po-duzeća još su Sedam IT, GDi grupa i b4b te niz visoko izvozno fokusi-ranih tvrtki. Više od 90 posto udjela izvoza u ukupnom prihodu zabilježi-li su TVC info, Altiora, Abest, Mo-no, Amphinicy, Veliki Robot, Statim i Acceleratio, a više od 50 posto izvo-za Mireo, Media-Soft, Ekobit, Vesti-go i Poslovna inteligencija.

■ U kategoriji koju smo nazvali pro-grameri u stranom vlasništvu iden-tificirali smo šezdesetak tvrtki s oko 1200 zaposlenih i ukupnim prihodom većim od 430 milijuna kuna. Promet tih poduzeća povećan je prošle godi-ne 34 posto, a otprilike toliko i njihov izvoz koji im donosi više od 84 posto



prihoda. Najveći među njima su Clo-udsense, Globallogic, Trovicor, Red-knee i Reversinglabs.

■ Kategoriju koja obuhvaća nekoli-cinu data centara izdvojili smo kao specifični začetak hosting i IaaS clo-ud ponude u zemlji. Njihov ukupni prihod je skromnih 64 milijuna kuna, ali je rast veći od 27 posto. Tu treba napomenuti da osim Datacrossa, Al-tus IT-a i Sedmog odjela data centar

usluge u zemlji pružaju i Storm Grupa (Databox), Magatrend poslovna rje-šenja kao i data centri telekom opera-tera HT-a i Vipneta.

■ Kategorija startup izvoznika obu-hvaća desetak brzorastućih, relativno nedavno utemeljenih izvozno orijen-tiranih tvrtki. U prošloj godini ostva-rile su 212 milijuna prometa (rast od 23 posto), dok im je izvoz porastao oko 21 posto. Udio izvoza u prome-

tu im je 85 posto. Vodeće tvrtke u toj skupini su Nanobit, Five, Infinum, Terminalni poslovi i Infigo.

■ Domaći sistem integratori - to je skupina dvadesetak velikih tradici-onalnih IT poduzeća koja imaju ek-spertizu projektiranja, implementira-nja i održavanja hardversko-softver-skih rješenja. U prošloj godini uku-pni prihod im je porastao za 5 posto, dosegavši 2,56 milijardi. Skupinu

1. Obuhvat IT industrije - Pod IT industrijom u ovom pregledu podrazumijevamo: proizvodnju računala i periferne opreme (prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - 2620); tr-govinu na veliko računalima, perifernom opremom i softve-rom (4651) i trgovinu malo računalima, perifernim jedinicama i softverom u specijaliziranim prodavaonicama (4741) te IT usluge koje uključuju: računalno programiranje (6201); sa-vjetovanje u vezi s računalima (6202), upravljanje računalnom opremom i sustavom (6203); ostale uslužne djelatnosti u vezi s informacijskim tehnologijama i računalima (6209) te obradu podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti povezane s njima (6311). Kako bi se dobila što realnija slika u tako definiranu IT industriju uključena su i neka značajna poduzeća kojima je in-formatika pretežita djelatnost iako nisu tako klasificirana (pri-mjerice Combis, S&T Hrvatska, Recro, IBM Hrvatska, Oracle Hrvatska....), a isto tako isključene su neke tvrtke registrirane kao informatičke iako im to nije pretežita djelatnost.

2. Broj poduzeća - Tako definirana IT industrija u 2016. uključila je 4076 tvrtki, od čega je 360 tvrtki imalo nula kuna prometa, 2369 ih je bilo bez zaposlenih i s jednim zaposle-nim, a njih 1218 s prihodom manjim od 100.000 kuna.

3. Prosječni prihod iznosio je 804 tisuće kuna, a prosječ-na tvrtka zapošljavala je pet radnika.

4. Izvor podataka su godišnji financijski izvještaji podu-zeća (GFI) koje prikuplja, obrađuje i objavljuje Fina. Pripremu podataka za ovaj pregled napravila je OMNIAconsult, agenci-ja za istraživanje i analizu IT tržišta i IT industrije

5. Za potrebe ovog pregleda ukupna je industrija podije-ljena na kategorije (tipove poduzeća) specifičnih značajki: dis-tributere, IT maloprodaju, domaće sistem integratore, domaća

softverska poduzeća, programere u stranom vlasništvu, star-tup izvoznike, data centre, tvrtke koje pružaju outsourcing us-luge, u koje su u pravilu uključene tvrtke s većim ukupnim pri-hodom. Rezidual, ostale tvrtke obuhvaća najveći dio pretežno malih softversko-uslužnih i maloprodajnih tvrtki u zemlji.

6. Nekoliko IT tvrtki prikazano je kao zbroj prihoda i dru-gih pokazatelja skupine poduzeća koje su vlasnički i uprav-ljački povezane i označene su kao grupe. Napominjemo nji-hovi podaci nisu konsolidirani već zbrojeni. To su In2 grupa, Span grupa, Storm grupa, Verso grupa, TIS grupa, GDi grupa i InfoDom grupa.

7. Važno je napomenuti da u ovaj pregled nisu uključe-ne: a - tvrtke Ericsson Nikola Tesla i Siemens, koje pružaju IT usluge u zemlji kao i usluge računalnog programiranja ko-je pružaju svojim maticama; b - cloud i data centar IT usluge telekom operatera HT grupe, VIPneta i Metroneta te c - Fine, koje nije bilo moguće izdvojiti iz njihovog ukupnog prometa.

8. Poseban problem u dimenzioniranju domaće IT indu-strije je činjenica da domaće tvrtke imaju tvrtke kćeri u ino-zemstvu - i to ne više samo u susjednim zemljama u regiji već posebno u Londonu i SAD-u - što nije vidljivo u GFI pokaza-teljima pa može zamagliti njihove stvarne dimenzije i značaj.

9. Podaci o ukupnom prihodu i ostali financijski pokaza-telji ne pokazuju obujam IT potrošnje tj. koliko krajnji korisni-ci u zemlji potroše na nabavku IT opreme, softvera i usluga. U logističkom lancu: uvoznik-distributer-maloprodaja i princi-pal-izvođač-podizvođač dolazi do višestrukog zbrajanja dok jedan dio prihoda potječe iz izvoza. Dugogodišnje iskustvo govori da je odnos između ukupnog prihoda IT industrije i obujma IT potrošnje 2:1. Ukupnom prihodu od 15,82 milijarde kuna odgovara IT potrošnja od oko 7,9 milijardi.

Napomene uz pripremu ovog pregleda IT industrije u 2016. godini


* prikazani kao grupa povezanih tvrtki ** procjena - Izvor: Fina, Centar za registre - Priprema: OMNIAconsult, 2017

sistem integratora predvodi Combis specijaliziran za cloud rješenja s pri-hodom od 592 milijuna, a slijede ga King ICT, Span grupa, Comping i Storm grupa Vrijedi napomenuti da je Combis u vlasništvu HT-a i da nje-gova 353 radnika s 350+ IT stručnja-ka u HT-u predstavljaju najveću kon-centraciju IT profesionalaca u zemlji. Treba istaknuti i Span grupu, koja je posljednjih godina najpropulzivni-ji sistem integrator. Osim izuzetnih izvoznih rezultata tvrtka je nedavno aktivirala Recro-net i InfoCumulus i sve više sustiže vodeći dvojac. Izvoz sistem integratora u 2016. opao je za 1,5 posto, uz udio u ukupnom prihodu od 12,6 posto. Međutim, u grupi su i tri jaka izvoznika Span grupa (s udje-lom izvoza 42 posto), Verso grupa (73 posto) i Infosistem (57 posto).

■ Outsourcing kuće su IT tvrtke koje procesiraju podatke za principale, od-nosno za njih obavljaju sve ili pojedi-ne informatičke poslove. Tu su uklju-čene kartičarske informatičke kuće (Erste Group Card Processor, Mer-cury Processing Services...), Apis IT koji radi za središnju i lokalnu upravu te spin-of tvrtke kao što je Plavi tim koji obavlja informatičke poslove za INA-u, Erste Group IT HR, PPD in-formatički sustavi i dr. Ta je skupina ostvarila ukupni prihod oko 900 mi-lijuna (rast 11 posto), a da je uključen i M Start - Agrokorov informatički spin-off koji nije podnio GFI u prošlu godinu - premašila bi milijardu kuna. ■ Distributeri su ostvarili 3,61 mili-jardu kuna prometa, za 1,3 posto ma-nje negoli prethodne godine pri čemu

je i izvoz (reeksport) opao za 1,8 po-sto. Vodeće mjesto, kao i zadnjih dva-desetak godina čvrsto drži M San gru-pa s 1,67 milijardu kuna prometa. Tu treba napomenuti da se otprilike tre-ćina prometa odnosi na informatič-ke uređaje vlastite proizvodnje i ne-informatičku potrošačku elektroniku. Na drugom mjestu ustalio se Micro-line, a treći je Huwei dok je na četvr-tom mjestu Recro nekadašnji najveći igrač u toj kategoriji. Sve te tvrtke za-bilježile su blagi pad prometa, jedino snažno raste Ingram Micro za čak 53 posto.

■ Vodeće maloprodajne tvrtke ostvarile su 1,30 milijardi prometa uz povećanje od 18,8 posto. Ljestvi-cu predvode Eurotrade i MakroMikro grupa, obje uz tek blagi rast prometa. Treći je Links, koji snažno raste već desetak godina, a četvrti HG Spot ko-ji s rekordnim rastom prihoda od čak 67 posto grabi prema nekad vodećoj poziciji u maloprodaji. Snažno, za 53 posto raste i Hangar 18 na petoj po-ziciji. Visoke stope rasta oko 20 posto ostvarili su iStyle, Acquisition Ma-gnum i Microteam. Tu svakako treba napomenuti da se informatička opre-ma prodaje i u dućanima potrošačke elektronike i telekom opreme (pa-metni telefoni) koji nisu obuhvaćeni ovim pregledom.

■ Kategorija globalnih i regionalnih vendora uključuje njihove lokalne podružnice. Dvadesetak takvih tvrtki ostvarilo je 1,6 milijardi prometa, bez povećanja u odnosu na prethodnu go-dinu. Prvih pet u ovoj kategoriji bili su S&T Hrvatska, IBM Hrvatska, As-



seco SEE, Oracle Hrvatska i Micro-soft Hrvatska.

■ U skupinu ostalih softver-sko-uslužnih i maloprodajnih tvrt-ki uključene su sve IT tvrtke koje nisu uvrštene u spomenute kategorije. Ima ih 3945, uglavnom s manjim prome-tom i brojem zaposlenih (neke su čak bez prometa i zaposlenih). Uz brojne dugovječne IT tvrtke tu je i mnogo novoosnovanih, a zajedno su ostvari-le 3,74 milijarde prometa (uz rast od 8,4 posto) i zapošljavale 9619 radni-ka. Treba istaknuti da je njihov izvoz dosegao 856 milijuna kuna uz rast od 19,6 posto.

Sagledan u međunarodnom kontekstu, prošlogodišnji rast ukupnog prihoda hr-vatske IT industrije od 6,9 posto, odno-sno 5,4 posto na domaćem tržištu, na pr-vi pogled i nije loš. Globalna IT potroš-nja lanjske je godine povećana za oko 3 posto. Posljednjih godina svjetska IT po-trošnja raste po stopama od oko 5 posto, a u 2016. i to je usporeno zbog skromni-jeg rasta potrošnje u Kini, Rusiji, Brazilu i Japanu kao i zbog sazrijevanja tržišta pametnih telefona.

Međutim, IT potrošnja bi u Hrvatskoj treba rasti znatno brže da se ne izgubi priključak u digitalnoj transformaciji, odnosno da se približi prosjeku IT po-trošnje u EU zemljama.

Što se može očekivati ove godine S obzirom na to da se politička situa-

cija stabilizirala i nova administracija je već uhodana, uz malo povoljnija prora-čunska kretanja i najave iz vrha vlasti IT potrošnja iz javnih izvora trebala bi biti povećana. Rastu IT potražnje trebala bi pridonijeti i poboljšana privredna ko-njunktura.

Tu je i ekspanzivan rast potražnje za proizvodima i uslugama vezanim uz no-ve tehnologije, posebno cloud usluge, a i najavljeni veliki projekt digitalne tran-sformacije Hrvatskog telekoma. K tome, nema razloga očekivati smanjenje izvo-zne potražnje. Sve u svemu ove bi go-dine IT potrošnja trebala ponovo porasti za dvocifrenu brojku. Ograničenje rastu mogla bi biti oskudica kadrova, jer mno-gi domaći IT profesionalci svoju sreću traže u inozemstvu. Što se tiče srednjo-ročnih izgleda, hrvatska će se IT indu-strija naći pred mnogim izazovima.

U globalnim okvirima očekuje se da će potražnja za tradicionalnim IT-jem sta-gnirati ili rasti na razini kretanja društve-nog proizvoda. No, istodobno će snažno rasti potražnja za proizvodima i usluga-ma treće IT platforme (cloud, big data, mobilne operacije, društvene mreže) kao i onih vezanih uz IoT - internet stvari, robotiku i umjetnu inteligenciju. Anali-tičke kuće Gartner i IDC očekuju da će globalna IT potrošnja u srednjem roku rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 4 do 5 posto. I potražnja u Hrvatskoj, s iz-vjesnim pomakom slijedit će taj obra-zac... ali nadajmo se po znatno višim sto-pama rasta, što će prvenstveno ovisiti o vladinoj industrijskoj politici.

Promjena tehnološke paradigme značit će i promjenu poslovnih modela, novu strukturu i ulogu distribucijskih kanala i nastajanja novih oblika IT poduzeća. Tu je i pitanje internacionalizacije poslova-nja. Realno je očekivati da će stvarni ka-pital sve više prodirati u domaću IT in-dustriju, da će doći do konsolidacije, a isto tako da će naše tvrtke sve više tražiti tržišta izvan granice. Toj novoj realnosti morat će se prilagoditi naša informatička industrija.

Pred hrvatskim je IT tvrtkama vrijeme velikih izazova i iskoraka.

Hrvatsko ICT tržište - što uključuje i telekom i informatičke tehnologije -

iznimno je žilavo bez obzira na prilično loše stanje u ostatku gospodarstva. Čak i ako ICT pogledamo kao dva odvoje-na tržišta i jedno i drugo muči nekoliko ključnih problema: manjak kvalificirane i visokoobrazovane radne snage, jer za uspješne koji imaju znanja nema prepre-ke da nađu posao u inozemstvu te uku-pno visoka davanja na iznadprosječne plaće.

Hrvatska ICT industrija nije nikad za-pošljavala, izvozila i investirala više negoli u protekle dvije godine. Najviše pridonosi punjenju državnog proračuna pa joj ne trebaju povlastice poput izrav-nih dotacija. Ono što joj treba je daljnji stimulans da pomogne u digitalnoj tran-sformaciji ostalih sektora kako bi se pri-bližili stupnju njezine konkurentnosti.

Kada pak po-gledamo odvo-jeno telekom i IT sektor vid-ljivo je da se telekom pola-ko okreće od klasičnih uslu-ga prema obje-dinjenima. Svi znaju da je to jedan od razlo-ga zašto je pri-je nekoliko go-dina Hrvatski Telekom ku-pio Combis. I drugi naš te-lekom opera-ter po veliči-ni Vipnet traži neku IT tvrtku kako bi izveo istu operaciju kao i HT u slu-čaju Combisa. Akvizicija, ko-rištenje znanja i iskustva kako

Države Europske unije snažno potiču razvoj tehnoloških tvrtki od niskih poreza, odbitaka za ulaganje u R&D, malih nameta na plaće... No, nisu izuzete ni druge gospodarske grane. Nema privilegiranih!

Hrvatska ICT industrija nije nikad zapošljavala, izvozila i investirala više negoli u protekle dvije godine. ICT industrija najviše pridonosi punjenju državnog proračuna pa joj ne trebaju povlastice poput izravnih dotacija već daljnji poticaj da pomogne u digitalnoj transformaciji ostalih gospodarskih sektora kako bi se približili njezinoj konkurentnosti


bi pojačao vlastiti nastup na tržištu. Me-đutim, sve su to ipak samo puste priče, jer kakvo je hrvatsko ICT tržište najbo-lje pokazuju brojke. Analiza koju je za HUP ICT napravio Bisnode, pokazala je da ICT sektor zapošljava oko 33 tisuće ljudi i ostvaruje prihod od 32 milijarde kuna. U posljednjih pet godina prihodi u tom sektoru vrlo stabilno rastu - u pet godina porasli su za više od 14 posto.

Iz rezultata se vidi da rast najvećim djelom dolazi iz izvoznih aktivnosti, što znači da je domaći ICT konkurentan i nalazi kupce izvan naših granica. Razina prihoda u Hrvatskoj je ostala nepromije-njena, a to pokazuje da se digitalizacija ne ubrzavaju već stagnira što nije dobro.

U strukturi ukupnih prihoda izvoz či-ni 19 posto i dosegli su 6 milijardi kuna. Na domaćem tržištu prihod raste za skromnih 3,2 posto, ali se trend rasta nastavlja, što je pozitivno. Iako se go-vori da je ključan izvoz, u razdoblju od 2012.- 2016. godine nije bilo tako. Pro-blematična je bila 2013. u kojoj je došlo

TELEKOMI pod pritiskom

REZULTATI POSLOVANJA HRVATSKE TELEKOM INDUSTRIJE U 2016. GODINI

Struktura prihoda hrvatskog telekom sektora (Izvor: Prezentacija HUP/ ICT - sektor 2008-2016 od 1907.17. autor Hrvoje Balen)

do pada izvoza tako da je od 2012. (ka-da je iznosio gotovo 5 milijardi kuna) do 2016. godine (za koju postoje konačni

godišnji podaci) porastao tek na nešto više od 6 milijardi kuna.

U 2016. godini više se investiralo u ICT infrastrukturu, što je iznimno važ-no, jer to je osnova za daljnji rast i ra-zvoj industrije. U razdoblju političke stabilnosti očekuje se veći iskorak u tom području.

ICT sektor je važan za hrvatsko gospo-darstvo, jer raste puno brže pa bi fokus države trebao biti na takvim sektorima. Rast ukupnog BDP-a je na razini dva do tri posto godišnjeg rasta, a ICT industri-ja godišnje raste 4 posto, tvrde u Hrvat-skoj udruzi poslodavaca.

Nužna su velika ulaganjaNa telekom tržištu ulaganja u razvoj

su mnogo veća negoli u IT, jer se u mo-bilnoj industriji traži težak i glomazni hardver - kilometri kabela u fiksnom se-gmentu. Telekomi moraju biti spremni na velika ulaganja, pogotovo sad kad dolazi 5G mreža i nužan je brzi razvoj širokopojasne infrastrukture.

Prema posljednjim podacima doma-ćeg telekomunikacijskog regulatora HAKOM-a za prvi kvartal 2017. godi-ne ukupni prihod u fiksnoj telefoniji pao je na godišnjoj razini za 10,22 posto na

HRVATSKA TELEKOM INDUSTRIJA

PripremioDražen Tomić,

glavni urednikportala

ICTbusiness.info, ICTbusiness.biz i

ICTbusiness TV.



420,6 milijuna kuna, s time da je veći pad zabilježen kod maloprodajnih uslu-ga, a manji u veleprodaji. Istodobno se u mobilnoj telefoniji bilježi rast ukupnih prihoda na godišnjoj razini za 5,34 posto od 1,017 milijardi kuna. Najveći rast bi-lježi se kod usluga s ugovorom i to 10,35 posto na 367,98 milijuna kuna, što je do-kaz da još ima prostora za rast. U tom segmentu usluga pritisak stvara konku-rencija, borba tarifama i pad cijena roa-minga u EU nakon 15. lipnja.

Podaci govore kako se bilježi veliki pad klijenata samo s fiksnim telefonom i to 20,41 posto na oko 500 tisuća kori-snika, dok je ukupni broj telefonskih li-nija smanjen za 2,41 posto na 1383 mi-lijuna telefonskih priključaka. Manje se i telefonira - za 4,78 posto pa je u prvom kvartalu ove godine potrošeno nešto vi-še od 552 milijuna fiksnih minuta. Tu je snažno vidljiva supstitucija fiksne s mo-bilnom telefonijom, a takav se trend mo-že očekivati i dalje.

Vidljiva je mala, ali značajna konsoli-dacija u mobilnoj telefoniji, jer sve ma-nje ljudi ipak ima dva ili više uređaja. Tomu treba dodati da se klijenti okreću ugovorima zbog povoljnijih tarifa koje

Brzi pristup internetu potiče BDPVažnost širokopojasnog pristupa internetu u rastu BDP-a je neupitna, i što potvrđuje dokument Svjetske banke prema kojoj desetpostotno povećanje korisnika širokopojasnog pristupa omogućuje godišnje povećanje BDP-a za 1,38 %. (http://pubdocs.worldbank.org/en/391452529895999/WDR16-BP-Exploring-the-Relationship-between-Broadband-and-Economic-Growth-Minges.pdf ). Napominju kako je tu i dokument Europske banke za razvoj (EBRD) koja potiče strategiju razvoja ultrabrzog širokopojasnog interneta (od min 100 Mbit/s) kao uvjeta za poboljšanje ekonomskog razvoja (http://institute.eib.org/wp-content/uploads/2014/04/EIB_broadband-speed_120914.pdf ).

uključuju sve više usluga među kojima je najznačajnija video on demand.

HAKOM-ovi podaci pokazuju kako je u mobilnoj telefoniji smanjen broj ko-risnika samo za 0,41 posto na ukupno 4,36 milijuna aktivnih korisnika odno-sno onih koji su koristili usluge barem jednom u 90 dana. I dok pada broj kori-snika u prepaidu za 4,27 posto, broj onih s ugovorom izuzevši poslovne porastao je 4,27 posto.

Raste i broj poslovnih korisnika - u pr-vom kvartalu ove godine porastao je za 4,58 posto.

Zasićenost tržišta u mobilnoj telefoniji i dalje je visoka - 101,71 posto, no nekad je to bilo i više - 120 posto, jer su mno-gi imali više od jednog uređaja. Raste i

potrošnja, ali zbog tarifa prihodi ne rastu prijašnjom dinamikom. U prvom kvar-talu ove godine potrošeno je 3,57 posto više minuta u glasovnoj komunikaciji. Tako je na hrvatskom telekom tržištu u prvom kvartalu 2017. potrošeno 2,184 milijarde minuta odnosno gotovo pet puta više negoli u fiksnoj telefoniji što dokazuje da ljudi napuštaju svoje fiksne telefone.

Pad cijena roamingaCijena roaming usluga na području

EU izjednačena je s cijenama u doma-ćim mrežama. Dakle, trošimo tarife, mi-nute i podatkovni promet kao da smo u domaćoj mreži. Međutim, treba naglasiti da to važi samo kada smo na području EU, a pozivi iz lokalne mreže prema EU zemljama i dalje su po cijeni međuna-rodnih poziva.

To je iznimno važno, jer je puno sku-plje zvati u EU zemlje negoli kad iz EU zemalja zovemo doma. Da ne bi bilo za-buna, jer ih itekako ima. S druge stra-ne to je prilično nelogično, jer ako je EU zajedničko tržište zašto se i pozivi iz domaće mobilne mreže prema drugim EU mrežama ne tretiraju kao roaming? Možda će se i tu nešto promijeniti pa će sve biti jedan veliki roaming.

Međutim, već podaci za prvi ovogo-dišnji kvartal govore kako je zbog pada cijena roaminga povećana potrošnja. U roamingu je potrošeno čak 84,61 % mi-nuta više. Naši su ljudi u roamingu raz-govarali više od 40,25 milijuna minuta.


Porastao je i roaming stranaca u Hrvat-skoj - za 21,39 posto i dosegao potrošnju od 36,37 milijuna minuta.

Ima promjena i u podatkovnom pro-metu gdje je sad i surfanje u roamingu tj. troše se gigabajti iz tarifa. HAKOM-ovi podaci pokazuju kako kod pristupa in-ternetu telekom operateri bilježe rast od 9,18 posto u prihodima koji su u prva tri ovogodišnja mjeseca dosegli 975,42 mi-lijuna kuna.

Internet potiče tržišteRast prihoda od pristupa internetu bi-

lježi se u fiksnom i mobilnom dijelu. U fiksnom je 11,54 posto, dok je u mobil-nom 6,99 posto. Broj korisnika široko-pojasnog pristupa u fiksnom segmen-tu dosegao je 1,058 milijuna uz rast od 6,19 posto. Vrlo veliki rast bilježi se i kod optičkog pristupa iako je tu najma-nje korisnika - oko 60 tisuća uz rast od 122,93 posto.

Za telekom operatere sve su važnije spojene takozvane bundlane usluge. U prvom kvartalu ove godine povećan je i

U raljama digitalne transformacijeParalelno s gradnjom broadband mreže, treba razvijati digitalizaciju i digitalnu transformaciju u privatnom u javnom sektoru. S jedne strane bitna je za digitalizaciju korisničkih usluga, a s druge je od izuzetnog značaja za kompanije iznutra. To uključuje digitalizaciju procesa i sustava. Tu je i niz manjih projekata koji se provode agilnim metodama, a cilj im je brzo ponuditi opipljiva poboljšanja za korisnika. Vipnet je nedavno na online kanalima uveo live chat i call me back funkciju koja omogućuje da s bilo kojeg mjesta na Vipnetovim web-stranicama naručite poziv agenata koji će vam dati podrobnije informacije o proizvodu ili usluzi.Paralelno s digitalizacijom sustava, aktivno rade na razvoju novih kompetencija Vipnetovih zaposlenika. Zbog toga je u kompaniji prije godinu dana pokrenut program digitalne transformacije Vip #digitAll koji uključuje razne edukacije, hackathone, panel-rasprave zaposlenika s istaknutim članovima domaće i regionalne digitalne scene, kao i uključenje Vipneta u online edukacijsku platformu Telekom Austria Grupe kroz koju su zaposlenicima dostupne stotine različitih edukacijskih i drugih aktivnosti.

broj korisnika 2D, 3D i 4D paketa od-nosno spojenih usluga fiksne telefoni-je, pristupa internetu i mobilne telefoni-je. Tako 4D paketi koje nude dva naša najjača telekom operatera Hrvatski Te-lekom i Vipnet bilježe povećanje broja korisnika za čak 193,23 posto na 113,74 tisuće korisnika.

Rastu i usluge IPTV-a odnosno televi-zije putem interneta. Prihodi od televizi-je rasli su 6,15 posto na 178,78 milijuna kuna. Kod kabelske televizije i IPTV-a rast je 6,95 posto odnosno 5,02 posto. Više je i korisnika satelitske televizije i to 6,66 posto dok pada broj priključaka zemaljske naplatne TV i to za 6,72 po-sto.

Domaće telekomunikacijsko tržište se uvelike promijenilo jer je snažno kon-solidirana fiksna telefonija. Naime, Op-tima Telekom kojim zbog predstečaj-

ne nagodbe upravlja Hrvatski Telekom, progutao je i pripojio H1 Telekom čime je završena konsolidacija fiksne telefo-nije.

Nema više alternativnih telekoma, spojenim Optima Telekomom i H1 Te-lekomom upravlja HT, a Vipnet je nakon B.Neta i nekoliko manjih telekoma kra-jem prošle godine kupio i Metronet. Teš-ko se može očekivati da na tržištu od 4,3 milijuna stanovnika posluje više velikih telekom operatera, jer ulaganja su Opti-mu telekom, H1 Telekom, ali i Metronet odvela u predstečajne nagodbe.

Ubrzanje izgradnje infrastrukture

Zbog stanja na tržištu mnogi sektori očekuju pomoć države. Dražen Lučić, predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti:

Ne razumijem zbog čega i na koji na-čin bi država mogla dati bilo kakve po-vlastice na tržištu telekomunikacija RH koje je u potpunosti liberalizirano pri-je više od deset godina i koje je dio je-dinstvenog digitalnog tržišta EU. No, kada govorimo o uvjetima poslovanje HAKOM je već više puta zadnjih godi-na prema Vladi RH, nekim ministarstvi-ma i državnim institucijama predlagao konkretne mjere za olakšanje poslovanja telekomunikacijskih operatora, a u cilju poticanja ulaganja i bržeg razvoja širo-kopojasnog pristupa internetu.

Razvoj širokopojasnog pristupa inter-netu znatno je ubrzan u posljednje dvi-je godine zbog regulatornih mjera HA-KOM-a koje su potaknule veće tržišno (Lučić).

Širokopojasni pristup internetu je teh-



nološki neutralan i FttH (Fiber to the Home) je samo jedno od rješenja.

Danas oko pola milijuna kućanstava u Hrvatskoj ima mogućnost svjetlovod-nog priključka na širokopojasni pristup internetu, a tomu treba dodati i LTE u mrežama pokretnih komunikacija, te VDSL u mrežama nepokretnih komuni-kacija.

Početni sporiji razvoj treba pripisati poslovnim planovima operatora, nedo-statku pravog tržišnog natjecanja u mre-žama nepokretnih komunikacija, recesiji koja je uzrokovala slabiju potražnju, kao i iznenadno povišenim naknadama za rf-spektar koje plaćaju operatori.

Dio od oko 130 milijuna eura za širo-kopojasni pristup internetu, gdje je HA-KOM nositelj ONP-a, bit će dodijeljen još ove godine, tvrdi Lučić i dodaje da sve ide prema planu:

Hakom je tijekom te tri godine zajedno s JLS i JRS radio na pripremi projekata tako da na jesen očekujemo prve projek-te koji su odobreni od EU. HAKOM je nizom regulatornih mjera i odluka pri-premio eko-sustav koji je danas daleko privlačniji za ulaganje nego prije četiri godine. Naravno, i država sa svojim od-lukama prati taj proces, u što spadaju i fondovi EU. Još dosta toga može biti na-pravljeno na državnoj razini, prije svega sa smanjenjem opterećenja operatora i pojednostavljenjem uvjeta za izgradnju EKI, a sve kako bi se ispunili ciljevi Digital-ne agende.

U posljednje dvije godine, zahvaljujući regulatornim mjerama HAKOM-a te povije-sno najvišim ulaganji-ma operatora, postotak širokopojasnog pristu-pa internetu odnosno brzog interneta u mre-žama nepokretnih ko-munikacija je udese-tostručen, sa 0,5 % na oko 15%, uz značajan porast ukupnog broja priključaka.

FttH (Fiber-to-the-Home) je samo jed-no od tehnoloških rješenja za širokopo-jasni pristup internetu, a po LTE-u (4 ge-neracija mobilne telefonije) smo u svjet-skom vrhu, a upravo je LTE (Long Term Evolution) bolje rješenje negoli FttH za neka ruralna područja.

Osim toga VDSL je izvrsno prijelazno rješenje u podizanju brzina na 30 Mbit/s i poslije na 100 Mbit/s.

Nismo se baš iskazaliHrvatska se prema Indeksu digital-

noga gospodarstva i društva (DESI) za 2016. - koji je objavljen 3. ožujka 2017. godine - nalazi na 24. mjestu od 28 dr-žava članica europske unije. Hrvatska i dalje zaostaje u primjeni interneta (66 % Hrvata redovito se koristi internetom, u odnosu na EU prosjek od 76 %). Samo 2,8 % fiksnih internetskih pretplata ima brzu vezu (u EU 30 %). Fiksne široko-pojasne veze u Hrvatskoj vrlo su skupe. Nadalje, u pogledu povezivosti Hrvat-ska i dalje ostvaruje lošije rezultate od svih ostalih EU članica.

Takvim rezultatima pridonose različiti čim-benici, od ograničene potražnje za interne-tom velikih brzina što se može temeljiti na pristupačnosti fiksnog širokopojasnog pristu-pa gdje Hrvatska ostva-ruje loše rezultate, zato što je neovisni fiksni širokopojasni pristup znatno skuplji od općeg EU prosjeka u izno-su od 1,3 % raspoloži-vog dohotka), uporabe interneta (niža od EU prosjeka) do dinamike

razvoja tržišnog natjecanja i ulaganja u širokopojasni pristup velikih brzina.

Vipnet, drugi po veličini domaći tele-kom operator:

Povezivost (connectivity) je stoga jed-no od ključnih područja koja je potrebno poboljšati. U tom će pogledu od najveće važnosti biti širenje širokopojasnog pri-stupa u ruralnim područjima (fiksnim ši-rokopojasnim pristupom u ruralnim po-

dručjima pokriveno je 81,5 % kućansta-va, dok je prosjek EU-a 90,6 %) te pokri-venost brzim širokopojasnim internetom (trenutačno 52 % kućanstava u odnosu na prosjek EU-a od 71 %) .

Te statistike, tvrde uVipnetu, potvrđuje EU i u pregledu digitalne transformacije u kojem je navedeno da je učinak Hrvat-ske relativno dobar u područjima poput poduzetničke kulture, dok na područjima koja zahtijevaju znatne investicije, kao što su ulaganja i pristup financijama i di-gitalna infrastruktura ostaju izazovi.

Za poboljšanje tih statistika nužno je investirati u mrežu kojom se omogućuje širokopojasni pristup internetu velikih br-zina, povećava konkurentnost i potražnja za uslugama, ističu u Vipnetu i dodaju da to potvrđuje Europska komisija koja isti-če da postoji dokaz kako u sektoru elek-troničkih komunikacija potražnja ovisi o ponudi te da korištenje većih brzina i no-vih aplikacija ovisi o dostupnosti mreža koje omogućuju internet velike brzine. Primjerice u Francuskoj je nakon polaga-nja cjelovite optičke (FttH) mreže potroš-nja internet prometa porasla tri puta.

Vipnet ne može prihvatiti tvrdnje da se ne investira u razvoj optičke mreže, jer je kao konvergentni i jedini greenfield ope-rator dosad ulagao i dalje ulaže u kom-biniranu optičko-kabelsku infrastruktu-ru (više od 440.000 kućanstava) te je od početka ove godine objavio gradnju 35 optičkih mreža. Osim toga, Vipnet nu-di uslugu Homeboxturbo (fiksni internet putem mobilne mreže) čiji broj korisnika raste i omogućuje brzine do 112 Mbit/s u područjima gdje nije dostupna fiksna broadband infrastruktura. Stoga se može reći, smatraju u Vipnetu, da su oni pravi partner Hrvatskoj državi za ispunjenje ci-ljeva Digitalne agende 2025 i gigabitnog društva. I naglašavaju:

Hrvatska već danas ima priliku graditi ultrabrzu mrežu koja omogućuje

ispunjenje ciljeva Digitalne agende 2025 i kreiranje gigabitnog društva i to

bespovratnim sredstvima predviđenim Okvirnim

nacionalnim programom za razvoj infrastrukture

širokopojasnog pristupa u područjima gdje ne postoji

komercijalni interes za ulaganja.


Poslovni ekosustav baziran na digitalnoj transformaciji

Predvodnici digitalizacije su razvijeni konvergentni (mobilna-fiksna-ICT) telekomunikacijski operatori poput Hrvatskog Telekoma koji mogu zadovoljiti tri ključna faktora uspjeha: infrastrukturu, poslovni ekosustav i pouzdanost.Infrastrukturu predstavljaju pristupne mreže koje omogućuju širokopojasni pristup internetu te sigurni i pouzdani podatkovni centri u kojima je smješten sistemski i aplikativni hardver i softver. HT osigurava najviše širokopojasnih internetskih priključaka dok su podatkovni centri u Zagrebu i Varaždinu najvišeg stupnja sigurnosti i pouzdanosti.Poslovni ekosustav podrazumijeva dobavljače, partnere i kupce koji su ključni za razumijevanje primjene, razvoj i isporuku digitalnih rješenja u različitim gospodarskim segmentima i javnom sektoru. HT ima dugogodišnje iskustvo i partnerske odnose s korisnicima svojih usluga te najveći tržišni udjel u gospodarstvu i javnoj upravi. Kroz svoju snažnu ulogu u DT grupi omogućuje svojim partnerima i iskorak na druga europska tržišta.

Pritom ne ulazimo u investicijske ciklu-se glavnog konkurenta čiji je tržišni udio odnedavno narastao na više od 80 % ko-ji su fokusirani na nadogradnju davno amortizirane bakrene mreže i DSL teh-nologiju.

Što se tiče novca iz EU fondova u Vipnetu napominju kako Hrvatska ima priliku već danas graditi ultrabrzu mrežu kojom se omogućuje ispunjenje ciljeva Digitalne agende 2025 i kreiranje giga-bitnog društva i to financirano bespo-vratnim sredstvima predviđenim Okvir-nim nacionalnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima gdje nema komercijalnog interesa za ulaganja:

Sredstva iz ONP-a treba upotrijebi-ti za izgradnju mreža koje omogućuju minimalne brzine od 100 Mbit/s. Takvo financiranje podržava i Europska komi-sija u svojoj posljednjoj komunikaciji u kojoj se referira na Smjernice o držav-nim potporama za širokopojasni pristup kojima se omogućuje javno financiranje za uspostavu mreža koje nude znatna po-boljšanja u odnosu na postojeće mreže, uključujući i gradnju novih mreža koje omogućuju ultrabrzi širokopojasni pri-stup internetu brzine 100 Mbit/s ili više.

Dodatno, finalizacija izgradnje mre-že po ONP-u u bijelim zonama očekuje se u 2019.-2020. kad će Hrvatska kao i ostale zemlje u EU usvojiti nove cilje-ve DAE 2025 koji nalažu da se do 2025. godine svim kućanstvima osigura dostu-

pnost širokopojasnog interneta s brzina-ma od minimalno 100 Mbit/s te gigabit-na povezivost za sve bitne socio-eko-nomske čimbenike, kažu u Vipnetu i dodaju da se time jasno daje do znanja da postojeća bakrena infrastruktura ka-pacitivno ne može odgovoriti takvim za-htjevima.

Vipnet stalno investira u razvoj vlastite mreže koja donosi velike brzine i sma-tra da time pridonosi ostvarenju Vladine strategije.

U najjačem domaćem telekom opera-teru Hrvatskom Telekomu ističu da pe-netracija širokopojasnog pristupa inter-netu kontinuirano raste, ali:

Što se tiče optičke infrastrukture, sta-nje se mijenja ali nedovoljno brzo. Na gotovo svaku investiranu kunu u fiksni širokopojasni pristup potrebno je da-ti kunu za parafiskalne namete u vidu plaćanja naknada za pravo puta i pra-vo služnosti. U zemljama EU poput Nje-mačke toga nema. Jednostavno je za-ključiti da kad tih naknada ne bi bilo, da bi nam stupanj razvijenosti optičke in-frastrukture bio dvostruko bolji.

Prema HT-u razvoj se može omogući-ti poticajnim okvirom za ulaganje i dje-lotvornom upotrebom EU fondova. Pri-mjerice, uz naknadu za pravo puta i služ-nosti, mobilni operatori plaćaju najviše naknade za radiofrekvencijski spektar. Telekomi ne trebaju subvencije, nego ra-sterećenje od nameta kakvih nema nig-dje u Europskoj uniji.

Sredstva su na raspolaganju i vjero-jatno će ih početi koristiti 2018. godine ističu u HT-u, međutim napominju da to nije dovoljno za transformaciju u giga-bitno društvo. Zato su nužna komple-mentarna ulaganja te suradnja privatnog i javnog sektora.

Digitalne tehnologije su pokretač ra-zvoja, posebice malog i srednjeg podu-zetništva. Ali i veće konkurentnosti, bilo da je riječ o bržem ili troškovno učinko-vitijem poslovanju ili o promjeni i im-plementaciji novih poslovnih modela. Osim telekom usluga i razvoja temelj-ne infrastrukture, Hrvatski Telekom nu-di ICT i poslovna rješenja za sve tvrtke koje mogu kroz usluge u oblaku imati u najkraćem roku najkvalitetniju IT infra-strukturu i podršku.


PROGRAMIRANJE

Znamo li čemu težimo?

Svijet u kojem danas živimo proma-tran u neko starije vrijeme izgledao

bi kao svijet čarobnjaka. Razigranošću ljudske imaginacije, posebice potaknu-tom izuzetnom društvenom i obradnom premreženošću u svim odsječcima naše-ga života i bavljenja, stvaramo jednu no-vu još neiskušanu stvarnost.

I upravo stoga filozofiju našega ra-zvoja moramo uskladiti s tehničkim i etičkim standardima koje štujemo. Suvremena se civilizacija već pre-mnogo godina vodi samodestruktiv-nom mišlju brže, bolje, više, jače... Govor o održivome razvoju nikada neće biti više od govora dok ne shva-timo da je, kibernetski rečeno, svaki sustav s pozitivnom povratnom spre-gom nestabilan i u konačnici teži pre-

Kako i zašto stvoriti globalni informacijsko-procesni sustav

Suvremeni razvoj globalnog ICT sustava

PIŠU: KAROLJ SKALA I ZORISLAV ŠOJAT

ma samouništenju - prestanku rada. A govor o održivome rastu, ono više, ja-če, bolje... uistinu je nagovaranje na pozitivnu povratnu spregu (Kamo bi-smo došli da beskonačno rastemo u bilo kojem obliku koji zamislimo u našem svijetu? Što nam uistinu treba i gdje je granica previše?)!

Cilj ovoga članka je da prikažemo su-vremeni razvoj, koji teži globalnome informacijsko-komunikacijsko-organi-zacijskome sustavu te ga osvijetlimo iz nekoliko raznorodnih kutova i da ga pro-motrimo s raznih očišta.

Grozdovi i oblaci, magla i rosa pa onda još i duga

Za nove ideje, pristupe i saznanja znanstvenici su oduvijek voljeli bira-ti nadahnuta i posebice asocijativna ili konotativna imena. Tako se i u kom-pjutorskoj znanosti koja se u posljed-nje vrijeme bavi prvenstveno povezi-vanjem i uvezivanjem nepreglednoga mora podatkovno-obradnih strojeva (od majušnih kompjutorčića s jedva tridese-tak bajtova memorije pa sve do najvećih nakupina snažnih mnogoprocesora, sa stotinama i tisućama gigabajtova izrav-noga dohvata) uvijek i iznova pojavljuju nazivci koji asocijativno i konotativno, ponekad i pjesnički, oslikavaju načine i načela toga povezivanja ili pak nekome odaju počast.

Kako u ovome članku obrađujemo su-vremenost i gledamo viziju budućnosti, preskočit ćemo nekoliko desetaka godi-


na i stotine naziva u povijesti kompju-toristike te se usredotočiti na vrlo bitan razvoj koji se počeo odvijati nedavno, a organski je povezan sa sve većim i ve-ćim umrežavanjem i premrežavanjem koje je intenzivno pod nazivom internet (međumrežje) krenulo krajem osamde-setih godina prošloga stoljeća te dobilo silan zamah izumom mrežnoga hiper-tekst okoliša koji odmila zovemo web iliti paukova mreža. Tijekom tih godina internet i web postale su svakodnevne kućne riječi i zapravo neka vrst osobnih imena.

Kroz posljednjih dvadesetak godi-na kada smo počeli intenzivno razvijati ideju o povezivanju pojedinačnih kom-pjutora u jedinstveni sustav za paralelno izvođenje kompleksnih modela raznih oblika naše stvarnosti stvorili smo naziv - grozd (cluster). No, ubrzo smo shvatili da su nam mnogi grozdovi preoptereće-ni poslovima dok još više njih stoji goto-vo bez ikakve zadaće. Znači, trebalo je pronaći način kako te brojne odvojene, a često i tisućama kilometara udaljene i po ustroju poprilično raznovrsne na-kupine - te grozdove obradnih strojeva povezati tako da se uporabom svih njih izgladi opterećenje te da se otvore velike mogućnosti obrade svim granama zna-nosti - od fizike čestica, preko biologi-je i genetike, meteorologije, astronomi-je i nebrojenih drugih pa sve do brojnih humanističkih znanosti i - da ne zane-marimo - svim oblicima umjetnosti (od kojih najviše kompjutorske snage oduvi-jek rabi filmska). Taj smo način povezi-vanja grozdova asocijativno nazvali grid (engleska riječ koja nema odgovarajući prijevod na hrvatski koji bi se razlikovao od riječi mreža izvorno se rabio i još se rabi za elektrodistribucijsku mrežu - power grid).

Računalstvo u oblaku

Aplikacija

Platforma

Infrastruktura

Međutim, pokazalo se da je i ekonom-ski i kompjutoristički opravdana misao da korisniku uopće nije važno gdje će se u svijetu - na kojoj vrsti obradnika ili na koliko njih i na kojim i kakvim podat-kovnim spremištima - nalaziti njegovi podaci koje želi rabiti kao da su na nje-govome privatnom stroju doma ili gdje se pak nalazi njegov virtualni stroj koji će mu omogućiti da nešto radi, a da ne-

ma takav stroj kod kuće - jer takav bi sustav bitno olakšao i individualni i kolaborativni rad (samostalno i su-

radničko djelovanje) neovisno o mjestu gdje se nalaze sudionici i strojevi. Tu su ideju vrlo brzo prihvatile mnoge tvrtke, znanstvene ustanove i pojedinci - i tako se stvorio oblak.

Nije bilo teško zamisliti da će se oblak uskoro morati spustiti u maglu (fog). Oblaci su naime jako daleko od ruba (edge) tla (ground). Povećanjem moći rubnih obavijesnih skupljača, obradnika i komunikatora, najrazličitijih pametnih uređaja poput telefona, tableta i tableti-ća, prijenosnika ali i kućnih kompjuto-ra, integriranih domova, infotainment automobila i onih koji pomalo počinju i samostalno voziti, tj. onih uređaja koji u engleskome spadaju u kategoriju koja omogućuje Edge Computing, porasla je naglo i korisnička potreba da se naširoko rabe i mogućnosti oblaka. Međutim, tu su se pojavili novi problemi. Sve je ve-ća i veća količina podataka u svim ob-licima i svakojakih namjena i podrijetla koja se želi razmijeniti, obraditi, priku-piti, prikazati, sačuvati, indeksirati, mo-delirati, bezbrojne obavijesti koje treba poslati, razmijeniti ili ne zaboraviti pa onda i nezamislivo mnogo društvenih, znanstvenih, zdravstvenih, sigurnosnih, umjetničkih, zabavnih, kockarskih, nov-čarskih i drugih namjera, namjena i že-lja koje valja zadovoljiti. U takvoj nepre-glednoj zbrci najrazličitijih veza i podat-

Upoznajte autore:

Prof. dr. sc. Karolj Skala, djeluje u Centru za in-formatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković. Znastveni je savjetnik i redoviti profesor u trajnome zvanju. Začetnik i suradnik pri izgradnji distribuira-nog računalstva i eScience tehnologije u Hrvatskoj. Inicirao je CRO GRID project (2004) iz kojeg je nastao CRO NGI. Surađivao i vodio 16 europskih okvirnih programa FP6, FP7i Horizon2020. Dugogodišnji je član programskog odbora i voditelj konferencija u sklopu MIPRO konvencije. Pokretač je konferencije Data and Life Science Supported by Distributed Systems. Sudjelovao je u razvoju niza eScience znanstvenih servisa. Prof. Skala je član i predstavnik u mnogim EU tijelima. Trenutno radi u sklopu EU pro-jektnih inicijativa European Open Science Common.

Prof. Zorislav Šojat po zvanju je profesor Opće lingvistike i Društveno-humanističke informatike. Tijekom 80.-ih intenzivno se bavio teorijskom kibernetikom te je bio i suosnivač Svjetske kibernetske organizacije (TAKIS). U Nizozemskoj je konstruirao kompjutorski sustav za upravljanje procesima industrijske proizvodnje (RBK SET). Bio je predsjednik potkomiteta za robotske jezike Britanskoga standardizacijskoga instituta (BSI). Devet godina predavao je na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Zadnjih petnaestak godina surađuje s Institutom Ruđer Bošković, na izvedbi desetak europskih projekata, kao i na uspostavi CRO-GRID infrastrukture. Napisao je niz stručnih članaka i nekoliko knjiga. Suautor je nekoliko svjetski priznatih patenata.

ŽE

LJ

KO

LU

KU

NIĆ

/PIX

SE

LL


kovnih tokova postaje jasno da je oblak predaleko te se očituju problemi poput duljine vremena potrebnoga za prijenos i odgovor, problemi pouzdanosti veza i što veće dostupnosti, problemi sigurno-sti sustava, jednostavnosti razvoja novih primjena, kvalitete usluga (Quality of Service, QoS), količine podataka, kom-patibilnosti i nevjerojatne raznorodnosti (heterogenosti) svih tih pojedinih uređa-ja. Raznorodnosti od razine vrste proce-sora, veličine memorije, obradnih i ko-munikacijskih sposobnosti, brzine rada, složenosti ulazno-izlaznoga sustava, su-čelja s ljudima, tj. korisnicima - a pri-bližava nam se i uvećana stvarnost (Au-gmented reality) - pa sve do raznorodno-sti radnih sustava i programskih jezika. Nije uistinu bilo teško zamisliti da se oblak uskoro spustio i dotakao rub ma-glom pa i došao do rose.

Zatvorene i cebtralizirane IoT mreže

IoT mreže otvorena pristupa, centralizirani oblak

IoT mreže otvorena pristupa,distribuirani oblak

Prije, sada, sutra: decentralizirani Dew Computing (Izvor IRB/CIR 2017)

I tu negdje završava naša povijesna priča, jer smo na samome rubu sadaš-njega znanja, razumijevanja i rješavanja spomenutih problema.

No, kad već govorimo o nazivima tre-ba imati na umu da se u ovo naše doba rabe mnoge pomodne riječi (buzzwords) pa su takve postale čak i one koje u svo-joj osnovnoj namjeni imaju vrlo važne znanstvene uvide ili smjernice. Nije li i oblak postao jedna od njih? Internet sva-kako jest... i web.

Pa tako i ovo područje koje obrađujemo sadrži i niz drugih naziva koji ga opisuju s potpuno drukčijega motrišta, nažalost često promidžbenoga ili jednostavno po-modnoga. Složenice poput internet stva-ri (Internet of Things, IoT), web-stvari (Web of Things, WoT), kiberofizički su-stavi (Cyberphysical systems) ili primje-rice prividni strojevi (Virtual machines -

PROGRAMIRANJE

Podrška znalaca:

The merrits of including those “dew” devices into the Cloud - Fog - Dew hierarchy, and therefore including them into the Internet Of Things, are huge, for individuals, the public and industrial sectors, the scientific community and the commercial sector, by bettering the physical and communicational, as well as the intellectual, immediate human environment.Prof. dr. Lech Jóźwiak Amsterdam Eindhoven University of TechnologyThe Netherlands

The DewCom project intends, through Research, Innovation and Development, to explore the realm of possibilities of Dew-Computing, solve the basic problems of integration of the “dew” level with the higher level Dew-Fog-Cloud hierarchy, with special attention to the necessity of information (and not data) processing and communication.Prof dr. Yingwei Wang University of Prince Edward Island, Canada

Dew Computing je novi uslužni sloj raspoređenog računarstva koji će se primjenjivati za široku populaciju u društvu.Dr Andy Rindos, IBM USA

Rosa računarstvo (Dew Computing) je dio naprednog pokretnog Cyber fizičkog sustava i zaokružuje Dew-Fog-Cloud Globalni računalni uslužni sustav .Prof. dr. Karolj Skala, IRB Hrvatska

način na koji je moguće da korisnik unu-tar neke infrastrukture dobiva osjećaj da ima vlastiti stroj), posude (Containers – način na koji je moguće unutar pojedino-ga radnoga sustava sigurno izvoditi stra-ne programe), zatim nazivi za razne mo-guće usluge, poput platforma kao usluga (Platform as a Service, PaaS), podustroj kao usluga (Infrastructure as a Service, IaaS), softver kao usluga (Software as a Service, SaaS), te razni storidži , serveri, aplikacije i interfejsi, a da ne govorimo o nevjerojatnoj proliferaciji nizova znako-va najrazličitijih značenja pa čak sve do interneta svega(!) (Internet of Everythig, IoE), svojom izuzetnom čestotom i če-stom pomodnom uporabom zamagljuju nerijetko i samim znanstvenicima uvid u bitne smjernice razvoja.

U ovome članku ne razglabamo ni o internetu stvari ni o internetu svega, iako se ovo o čemu pišemo često svodi pod te nazive već se kušamo držati znanstveno-ga pogleda na razvoj informatike i kom-pjutoristike i objasniti neke trenutačno glavne paradigmatske nazive koji, nada-mo se, vode prema stvaranju globalnoga informacijsko-procesnoga sustava ili vi-še u duhu hrvatskoga jezika rečeno, op-ćega obavijesno-obradnoga sustava.

Povezivanje magle i oblaka ozbiljan je teorijski i praktični problem i njime se bave mnogi znanstvenici. Već smo napo-menuli koliko se različitih problema ne-kako prirodno smjestilo u oblast magle pa sada valja iznjedriti načela kojima će se ideja toga hijerarhijskoga povezivanja moći i ostvariti.

Izuzetna rasprostranjenost i raznorod-nost raznih rubnih uređaja uz velike ko-ličine podataka koje bi oni mogli gene-rirati, može omogućiti razvoj mnogih primjena u širokome spektru ljudsko-ga života i utjecaja na njegov okoliš, od zdravstva, novčarstva, prometa i dr. pa sve do upravljanja u hitnim slučajevima, kao i dati veliku vrijednost znanstvenim


Slojevi raspodijeljenog servisnog sustava (Izvor IRB/CIR 2017)Vizija bliske budućnostiAutomobili nas voze sami, ako to želimo. Znamo li kada i kamo idemo obavijestit ćemo svoj dom, a on će se dogovoriti s prometnim sustavom i našim automobilom. Noćna vožnja gradom je ugodna, jer su svi semafori u našem smjeru uvijek otvoreni, a tek tu i tamo vidimo poneku osvijetljenu ulicu - što znači da još ima šetača.

Po noći se i u gradovima vide zvijezde, jer se javna rasvjeta pali samo tamo gdje nekoga ima. Čak i klupu u parku možemo zamoliti da se ugrije prije negoli neke hladne zimske noći odlutamo u prirodu. A doma, hranu u kuhinji printamo po receptima baš onakvu kakvu skupo prodaju najbolji svjetski kuhari.

istraživanjima i stvaranju prediktivnih modela. Prenošenje velikih količina po-dataka u razasuta centralizirana obrad-na središta, koja su temelj oblaka, neće biti održivo načelo u bliskoj budućno-sti zbog prevelikoga zagušenja. Progra-mirni modeli koji predmnijevaju da se inteligencija i obradna/spremišna snaga potrebna za obradu podataka nalazi pr-venstveno u obradnome središtu nekoga oblaka neće se moći prilagoditi novona-stalome širokome nadsustavu.

Stoga se pojavljuje nova ideja, koja dekompozicijom namjerene primjene u uslužice (microservices) te njihovim raspodjeljivanjem i uključivanjem za-snovanim na elasticitetu i skalabilnosti, odvajajući upravljanje mrežnim i sigur-nosnim aspektima od upravljanja kori-sničkim podacima i primjenama omogu-ćuje osmotsko prelaženje pojedinih mi-kroservisa (koji svi zajedno čine jedan ili više makroservisa tvoreći time temelj za korisničku primjenu) između sloja rub-nih obradnika, pojedinih u internet uve-zanih stvari i velikih obradnih centara. Dakle, osmotski pristup (Osmotic Com-puting) unosi mogućnost seljenja pojedi-nih mikroservisa iz napučenijega u ma-nje napučeno područje, održavajući ak-tivni balans, pri čemu napučenost u ovo-me slučaju možemo čitati u značenju po-treba kvalitete usluge (QoS), a to su pr-venstveno protočnost, pristupačnost, ci-jena, reputacija, sigurnost, privatnost itd. Unošenje načela samoorganizacije, više-kriterijske optimizacije poput genetskih algoritama, višekriterijskoga odlučiva-nja itd. omogućit će redistribuciju tih obradnih molekula prilagođenu spome-nutim kriterijima. I ovdje dolazimo do

jedne od najvažnijih koncepcijskih (ili bolje rečeno paradigmatskih) promjena koju ćemo morati usvojiti zbog daljnjega razvoja. Iako se riječi informatika, siste-mika i kibernetika u najrazličitijim kon-tekstima i mnogim izvedenicama rabe za opis kompjutoristike, riječ obavijest, informacija (information) rabi se mno-go češće u novinskome jeziku negoli u jeziku kompjutoraša. Dakako, mediji je rabe, jer je njihov glavni zadatak upra-vo prijenos obavijesti pučanstvu, ljudi-ma, a obavijest možemo onako pučki po-prilično točno definirati kao nešto novo, jer inače je zalihosna (redundantna, ako nije ništa novo) ili pak nije prepoznatlji-va, razumljiva pa onda ni ne odgovara značenju riječi obavijest. Što to znači? To znači da obavijest mora u punini biti

znak, tj. imati i izraz i sadržaj ili prema deSaussureovim terminima, označitelja i označeno. Da bi obavijest bila primljena, bila ona zalihosna ili ne nužno je da se u sustavu razumijevanja može uključiti u svoj odgovarajući podsustav, tj. da dola-zi iz istoga konteksta koji je primatelju prepoznatljiv i poznat. Unutrašnja struk-tura niza pojedinačnih izričajnih odsje-čaka (npr. kodema, fonema, morfema, riječi...) mora slijediti primatelju prepo-znatljiva pravila, a pojedini sadržaji (tj. ontološke veze u strukturi cjelokupnosti konteksta) moraju velikim dijelom od-govarati ontološkim vezama u odgova-rajućoj podstrukturi koju primatelj pre-poznaje kao kontekst primanja. Obavi-jest je uistinu ono što je razlika njeno-ga ukupnoga ustrojnoga položaja u kon-


tekstu u kojem se odašilje u odnosu na kontekst u kojemu se prima - percipira. Drugim riječima, informacija se sastoji u neizomorfnosti dvaju podstruktura ko-je se kontekstualno uklapaju u istu nad-strukturu.

Očito je da bez konteksta nema razu-mijevanja. No sam pojam konteksta toli-ko je u kompjutoristici zanemaren da se čak i većina programskih jezika doslov-ce programski drži načela beskontekstne gramatike, a onda se ponekad neka kon-tekstnost naljepljuje po potrebi i moguć-nostima pojedinoga jezika na najrazli-čitije načine, bez općega sustava i uvri-ježenih pravila. Programskih pak jezika koji pamte kontekst pojedinih sljedova izričaja gotovo da nema. Ti rijetki jedini uistinu spadaju u vrlo važan zahtjev bu-dućega suodnosa čovjeka i stroja, u viso-ku produktivnost toga njihovoga odnosa. U engleskome to se zove High Producti-vity Computing.

Stoga nije ni čudo da se neprestano govori samo o podacima, o velikim po-dacima (big data), o protoku podataka, o spremanju podataka, o obradi podata-ka... Ali nemojmo zaboraviti da podatak sam po sebi uistinu ništa ne znači, jer je samo izraz, označitelj bez ikakvoga sa-držaja, ičega što bi bilo informacijski gledano označeno. Toga postajemo bol-no svjesni tek tada kad nam se poreme-te podaci o podacima na disku pa više ne samo da naši podaci nemaju dato-tečna imena već se zbog uobičajenoga fragmentiranja, cjepkanja datoteka, što rade gotovo svi radni sustavi, ne zna ni koji niz bajtova slijedi iza kojega i je li u tome nizu sadržan djelić nekoga fil-ma, glazbe, slike ili teksta. Ne moramo se čuditi da su usluge restauriranja poda-taka na disku toliko nevjerojatno skupe, jer su i nevjerojatno teške, zbog nedo-statka bilo kakvoga konteksta u kojemu bi se ti podaci trebali naći.

Gotovo zbog opravdanja rabe se tako-zvani metapodaci, podaci o podacima. Ali metapodaci potpadaju pod svoj pot-puno zaseban i o samim podacima koje opisuju neovisan kontekst u kojemu smo izmislili te metapodatke da nama ili stro-

jevima olakšaju razvrstavanje i pretraži-vanje. Metapodaci ne zamjenjuju sadr-žaj, tj. označeno!

Uključivanjem enormne količine naj-različitije opreme, onoga što rado zo-vemo stvari, kao i uključivanjem onih uređaja koje tek rosa može upiti, po-jam obavijesti, informacije, svakako će morati zauzeti svoje zasluženo visoko mjesto u hijerarhiji pojmova rabljenih u znanosti koja želi postići postojanje interneta stvari i interneta svega, da se poslužimo i tim nazivcima. Jedini način da podatke i metapodatke pretvorimo u obavijesti jest postupnim uvođenjem konzistentne i proširive ontologije Op-ćega obavijesno-obradnoga sustava. On-tologija, znanost o bivajućem, u kontek-stu informacijskih znanosti predstavlja

Dew-Fog-Cloud hijerarhija s Dew komponentama (Izvor IRB/CIR 2017)

Treba li život prepustiti strojevimaIpak, valja se zapitati jesmo li sigurni da trebamo izgraditi globalni informacijsko-procesni sustav... treba li dopustiti strojevima da izravno utječu na nas, na naš život i okoliš pa onda sve stvari uključiti u internet stvari, a sebe i sve ostalo u internet svega, bez da se na neki način zaštitimo, bez da najprije promislimo o filozofskim i etičkim zakonitostima i svim ljudskim problemima koji se mogu izleći iz takvoga povezivanja. Mnogo je jeftinije i sigurnije učiti na tuđim greškama negoli na vlastitima.

obrazac, ustroj, strukturu koja pak pred-stavlja - čini pojmove unutar nekoga po-dručja kroz odnose između tih pojmova pa time stvara kontekstualni nadsustav i sve za znakove prijeko potrebne podsu-stave sadržaja ili označenoga, omoguću-jući uporabu obavijesti, a ne podataka u smislu kako je ranije izloženo. Time ta-kva ontologija omogućuje razumijeva-nje unutar toga područja, uistinu postav-ljajući ono što je sada bivajuće u tome obavijesnome sustavu.

Rosa naša svagdašnjaU najnovije se doba, otprilike posljed-

nje dvije godine, sve češće javlja i na-zivak rosa (dew), podrijetlom iz Centra za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković, kao u engleskoj sinta-gmi Dew Computing koju bismo mogli prevesti nešto kao rosna obrada. Rosa je u hijerarhiji oblak-magla-rosa na najdo-njoj fizičkoj granici poveznica između strojnoga skupljanja senzornih podataka i upravljanja fizičkim procesima u na-šem okolišu i moćnih rubnih obradnika uvezanih u internet po kojima se prostire magla i koji se onda uvezuju u oblak(e).

Pojam rosa je nastao kada je postalo jasno da postoji velika količina izuzetno važnih uređaja i naprava koje u svome

PROGRAMIRANJE


što znače pojedini podaci (pa tako i što je s njima moguće činiti) te gdje su i u kojemu obliku. Tek će to omogućiti be-sprijekorno uključivanje mnogoproce-sorskih i mnogokompjutorskih grozdova i gridova, velikih oblaka, magle i rose u jedinstven programirljiv i upravljiv su-stav zvan duga.

Znamo li kamo težimo?Ali na kraju valja se ozbiljno zapitati:

jesmo li uistinu sigurni da trebamo iz-graditi globalni informacijsko-procesni sustav, zamisliti internet stvari pa i inter-net svega, provesti svenazočno procesi-ranje (Ubiquitous Computing) i dopustiti strojevima koji izravno utječu na naš ne-posredan okoliš, grijanjem, hlađenjem, prijevozom, zdravstvenom njegom, za-bavom i radom da postignu kognitivnu obradu (Cognitive Computing), uključiti onda sve stvari u internet stvari i uklju-čiti sebe i sve ostalo bezrezervno u inter-net svega, bez da na neki način zaštiti-mo sami sebe, barem promislivši o filo-zofskim i etičkim zakonitostima i svim ljudskim problemima koji se mogu izleći iz takvoga povezivanja.

Na nama je znanstvenicima da dubo-ko promišljamo i oprezno kročimo ovom

opasnom stazom, kako bi nam put bio popločen pra-vim odlukama i empatič-no kvalitetnim vizijama, a ne dobrim namjerama i lijepim željama. Na na-ma je znanstvenicima da uvijek i iznova trezveno i emotivno promatramo svijet oko sebe te pruža-

mo društvu i znanosti mnogoliko, a u konačnici i istinito ogledalo. Jer, da pa-rafraziramo Mešu Selimovića - istina ima mnogo i međusobno se razlikuju i važno ih je sagledati, kao pojedinačne facete, kao razna motrišta, što je moguće više. Učiti na tuđim greškama - pa i na greškama literarnih i filmskih junaka - mnogo je jeftinije i sigurnije negoli učiti na vlastitim greškama. A ne možemo se baš pohvaliti da u ovoj našoj konzumeri-stičkoj i hiperproduktivističkoj civiliza-ciji nismo napravili mnogo nepotrebnih grešaka zbog kojih smo često zapinjali i još uporno zapinjemo o poprilično teške probleme. Kada se previše zapetljamo uzalud ćemo čekati nekog Godota da nas kao deus ex machina rimskih kazališta izvuče iz našega vlastitoga svijeta koji stvaramo.

I zato, za protutežu idealističkoj priči s početka ovoga članka valja svakako du-boko i pažljivo razmisliti o granicama koje želimo postaviti.

radu zahtijevaju samodostatnost, ali bi globalno bili još uspješniji kada bi sura-đivali. I baš stoga osnova Dew Compu-tinga su dva temeljna pojma samodostat-nost i suradnja koji se ne pojavljuju u ostatku hijerarhije, u magli i u oblaku.

Najveća se količina majušnih mikrokon-trolora, nalazi upravo u tom najnižem sloju, u izravnome kontaktu s čovjekovim fizičkim okolišem, kontrolirajući mnoge elemen-tarne ili tek ponešto složenije procese. To su mikrokontrolori u plinskim bojle-rima, uređajima za grijanje i rashlađiva-nje, u semaforima, kućnim razglasima, automobilskim motorima, upravljačima svjetala i rasvjete itd.

Upravo se na tim uređajima, za koje je potpuno jasno da moraju biti samo-dostatni, da ne smiju primiti naredbu ni od koga drugoga doli od onoga čiji su, dakle čovjeka koji namješta parametre svoje udobnosti ili parametre protočno-sti prometa, minimalnoga i maksimalno-ga osvjetljenja itd., zasniva pojam rose – Dew Computinga. I baš zbog te svo-je ograničenosti okvirima ljudske per-cepcije njihovoga pravilnoga rada, takvi uređaji mogu primati samo sugestije od svojih susjeda ili viših razina, ali već i te sugestije, kako smo vidjeli na počet-ku ovoga članka, u kratkome pogledu u (moguću) budućnost, u suradnji s dru-gim uređajima iste ili više razine stvara-ju izuzetne mogućnosti uštede energije, balansiranja opterećenja, smanjenja pro-metnih gužvi i zagađenja, brže i efika-snije intervencije hitnih službi, praćenje zdravstvenoga stanja pa obradom na vi-šim razinama i razna znanstvena istra-živanja te razvoj prediktivnih modela, posebice u suradnji sa suvremenim ra-zvojem u području umjetne inteligencije i kognitivne obrade (Cognitive Compu-ting).

Temeljna jedinka rose je rosna kap ko-ja se sastoji od samoorganizirajućega (suradničkoga) komunikacijskoga sloja, ontološkoga interpretatora i pojedinač-nih fizičkih rosnih uređaja (Dew Devi-ces) koji sadrže sve potrebne senzore, efektore i prijeko potrebne algoritme da samostalno obavljaju svoj posao, kao i fizički komunikacijski sloj, ali to ne zna-či a-priori da su sposobni izvoditi sof-tver rosne kapi. Drugim riječima rečeno, pojedinačni fizički mikrokontrolori mo-gu, ali i ne moraju, znati - zadovoljava-ti ontologiju ukupnoga sustava, tj. mogu ali i ne moraju producirati informacije,

već samo, minimalno, primati sugestije i odašiljati podatke. Posve je jasno da ti-jekom sljedećih godina, dok se još umre-žavanje stvari tek polako približuje tim

uređajima, neće biti industrijske proizvod-nje standardiziranih ili barem lako nabavljivih takvih mikrokontrolo-ra koji će zadovoljava-ti uvjete umrežavanja u suradničke strukture već će se očito mora-ti naći način za svaku

pojedinu primjenu kako ih - tek preko programirljivoga međusklopa, fizičkoga dodatnoga mikrokompjutora - kao rosne kapi povezati s drugima.

I tako slijedi dugaZapravo, postat će vrlo važno uskoro

tomu pridodati i dugu (Rainbow Com-puting), kao temeljnu paradigmu nasta-jućega globalnog informacijsko-proce-snog sustava, koja ontološki i tehnološki objedinjuje rosu, maglu i oblak te otva-ra mogućnosti sjedinjenja svih tih po-jedinih pristupa u jedinstvenu cjelinu, zasnovanu na novim načelima ljudima i strojevima razumljive komunikacije (koja se omogućuje posto-janjem dane zajedničke on-tologije, koja dakle mora biti istodobno prilagođe-na i ljudskome i strojnome razumijevanju), zasnovane na novim, multimedijskim i intermedijskim pristupima korisničkim sučeljima te ujedno i na bitnoj promjeni ergonomije – koja je također nužan ele-ment duga-računalstva (Rainbow Com-puting).

Jedan od najupornijih problema koji nas muči već desetljećima jest iz najra-nijih dana ručnoga računanja, računal-stva i računarstva naslijeđeni mentalni sklop serijskoga procesiranja. Koliko-god se već predugo trudimo još uglav-nom promatramo svijet kao niz točkica koje se obrađuju jedna za drugom. Tek je prodor grafičkih procesora u glavni tok kompjutoristike donekle pomaknuo taj način razmišljanja prema razmišljanju u mentalnome sklopu paralelnoga proce-siranja. Duga će - kao arhitektura i cje-lokupni sustav - morati sustavno riješi-ti problem mogućnosti novoga pristupa paralelnome programiranju kroz razvoj novoga pristupa programskim jezicima ili bolje rečeno aktivnim strojnim jezič-nim sustavima, koji su kontekstni i obra-đuju informacije, a ne podatke, što znači da u svakome trenutku ontološki znaju

Duga stiže nakon oblaka, magle i

rose, a zadatak joj je riješiti problem

novog pristupa programiranju

Živimo u svijetu koji teži potpuno integriranome

tehničko-informacijskome društvu u kojemu će uz

nas i svi uređaji zajednički odlučivati i upravljati našim

okolišem.


OBRAZOVANJE

Odgovornost za neznanje

Odgovornost za vlastite kompetencije, zapošljivost i osobni

razvoj isključivo je u rukama učenika, a zadatak je obrazovnog sustava takvom aktivnom i odgovornom

učeniku osigurati obrazovne materijale i podršku.

DANAS JE CJELOKUPNO SVJETSKO ZNANJE DOSTUPNO SVAKOM POJEDINCU NAVRH PRSTA, U SVAKOM TRENUTKU, SVUGDJE


Obrazovanje je nezaobilazna tema u strategijama razvo-ja svih zemalja. Neizostavna je i u političkim kampanjama. Česta je i u domovima mnogih obitelji. Pa ipak, malo tko ima jasnu viziju kamo treba ići obrazovanje, kako to postići i kakva je čija uloga.

Industrija se žali da obrazovanje nije usklađeno s njihovim potrebama, vlade se žale na nisku motivaciju za STEM

(Science Technology Engineering and Mathematics) pod-ručja, društvo se žali da je u inženjerskim zanimanjima pre-malo žena, učenici se žale da im je obrazovanje staromodno i dosadno, a učitelji se žale da im dolaze sve slabije pret-hodno obrazovani učenici sa sve slabijom motivacijom za učenje i rad.

A svi imaju velika očekivanja od e-učenja.Cjeloživotno učenje je toliko ponavljana riječ da je posta-

la svojevrsna mantra i lakonski odgovor na mnoga pitanja, zapravo pokušaj prebacivanja vlastite odgovornosti na ne-koga drugog. Ima razdoblja kad je obrazovanje uz rad, ma kako se ono u nekom povijesnom trenutku zvalo, moderno i u trendu, kad tvrtke njime mame buduće zaposlenike, a onda ih smijene vremena u kojima se smanjuju troškovi i sve prebacuje na radnika. U tvrtkama se e-učenje vidi kao način smanjenja troška obrazovanja, ali redovito uključuje i fundamentalnu grešku: ne planira kad će radnik učiti već se to previđa i implicitno očekuje da to obavi izvan radnog vremena.

Ni država i društvo nisu spretniji ni dosljedniji u nasto-janju da odgovore na pitanje kamo ide obrazovanje. De-klaratorno se zaklinju da je to ključ napretka i ističu svoju predanost napredovanju u tom području, no sva se energija uglavnom iscrpljuje na promišljanjima i diskusijama o tra-janju obveznog obrazovanja te na tomu što treba ili ne treba uključiti u obrazovanje.

Ni država, baš kao ni kapitalisti, zapravo ne želi uložiti ozbiljna sredstva u obrazovanje. Uglavnom ulaže u infra-strukturu, a ne u ljude, ne prepoznaje i suštinski ne podrža-va one koji znaju i znaju prenijeti znanje. Svi žele rješenje u kutiji i to odmah. Svako unapređenje znanja, bilo u nekoj obitelji, organizaciji ili društvu je višegodišnji proces koji mora biti osmišljen, traži dosljednost i upornost, zahtijeva novac i mora se osloniti na dokazane, sposobne pojedince.

U privatnom životu svatko pažljivo bira liječnika, auto-mehaničara i zidara. Nitko to ne čini na osnovi natječaja, diploma ili titula već na preporuku ljudi kojima vjeruje, koji su mu slični te na temelju osobnog iskustva ili probnog ra-da. No, u službenom okruženju svi se ponašaju upravo su-protno.

Ključ poučavanja pa i preobrazbe obrazovanja u cjelini je pojedinac, profesionalac s iskustvom, motivacijom i preda-nošću, spreman da sam uči i da se mijenja, bez zadrške da sve svoje znanje i iskustvo prenese drugima.

No, ostaje pitanje - što i kako?

Što je obrazovanje?Ideja obrazovanja svojstvena je ljudskom rodu i zapravo

je jednostavna: prenijeti životno iskustvo jedne osobe dru-goj, iako se taj pojam najčešće koristi za prenošenje isku-stva i znanja sa starijih na mlađe.

PIŠE: PREDRAG PALE

ILU

ST

RA

CIJ

A:

LA

RIS

A O

RE

ŠK

OV

IĆ


Promjene u tehnologiji, društvu i obrazovanjuDruštvene promjene nisu izolirane na pojedinu državu ili lo-

kalnu zajednicu, one su globalne. Uvjetuje ih brz i velik tehno-loški napredak. Osobna računala, internet i mobiteli radikalno mijenjaju način života, rada i učenja. No, najradikalnija je pro-mjena baš u obrazovanju, ali se sporo uočava ili se gotovo ne reagira na nju.

Internet i osobno računalo, laptop, tablet i mobitel doveli su cjelokupno svjetsko znanje svakom pojedincu na vrh prsta. Svaki podatak, informaciju, iskustvo... možemo do-biti trenutno, bilo kad i ma gdje se na-lazili. Već samo ta činjenica radikalno mijenja naše živote, društvo i obrazo-vanje.

Međutim, računalo omogućuje i ono što se ranije moglo usvojiti samo uži-vo: snimke predavanja, provjeru zna-nja, zadavanje raznovrsnih zadataka. Osim toga, računalo omogućuje i ne-ke stvari koje nekad nisu bile mogu-će: ubrzati i usporiti vrijeme u video-snimkama te praćenje skupih ili opa-snih pokusa u virtualnim laboratori-jima. To bi trebalo radikalno promijeniti obrazovanje, ali još nije iako nam se nudi već 20 godina.

U industrijsko doba učenik je tijekom školovanja morao naučiti i zapamtiti što više jer poslije baš i nije bilo pri-lika za učenje. Ako se čovjek ne služi tako nagomilanim informacijama i znanjem ono brzo nestaje. Istraživanja

Ono što je ljudsku vrstu učinilo superiornom ostalim vrstama te joj omogućilo nezamisliv tehnološki razvitak je napredna sposobnost komuniciranja. Ljudi mogu jedni drugima preno-siti složene misli, čak i apstrakcije: nešto što nije moguće kon-kretno osjetiti osjetilima. Time je omogućeno da ljudska vrsta nakupljeno iskustvo i znanje jedne generacije prenosi sljede-ćoj i tako gomila sve prethodno znanje, čineći nove generacije moćnijima od svih prethodnih.

Sve do industrijske revolucije briga za zapošljivost bila je na pojedincu - nastavio je obiteljsku poljoprivredu ili obrt ili je krenuo u svijet trbuhom za kruhom tražeći majstora od kojeg će naučiti neki zanat. S industrijskom revolucijom počeli su se proizvoditi specijalizirani stručnjaci pa se očekivalo da će ih netko zaposliti već samom činjenicom da imaju specijalizira-na znanja.

Stoga i danas imamo problem, kad mladi završe neku školu smatraju da je nečija tuđa briga i zadatak osigurati im radno mjesto. Ne biraju školu znajući dovoljno o budućem zanima-nju već na osnovi romantičnih predodžbi, popularne kulture ili nekog drugog nerealnog kriterija. Ako ne postoji društveno planiranje kvota za pojedina zanimanja, nastaje inflacija nekih struka za koje nema dovoljno radnih mjesta. Ako pak postoji plan i kvote, nastaje revolt zbog neravnopravnosti. Taj efekt je jače izražen u postkomunističkim zemljama gdje su građani bili dresirani - ako budu poslušni društvo će im osigurati ško-lovanje, radno mjesto, stan i zdravlje. Po tom su pitanju mogli biti pasivni pa su i bili. Zato i danas u Hrvatskoj dominira stav - djeca imaju pravo odabrati bilo koju školu, a kad je završe dr-žava im treba osigurati radno mjesto.

Taj stav o vlastitom znanju i zapošljivosti zadržavaju i kad postanu radnici. Smatraju da ako nešto treba naučiti za obav-ljanje svog posla onda poslodavac treba snositi sve troškove i

OBRAZOVANJE

Predrag Pale Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

to ne samo materijalne za učitelje i udžbenike već ih tijekom učenja i osloboditi rada. Iskustvo suvremene hrvatske prakse u neformalnom obrazovanju jest da je zanemarivo malo zaposle-nih spremno ulagati u svoje znanje. To čine samo ako će dobiti potvrdu koja će im donijeti veću plaću ili bolje radno mjesto.

Vrlo su rijetki oni koji žele nešto naučiti kako bi bolje radili i imali bolje radne rezultate ili kako bi proširili svoje opće zna-nje i porasli kao osoba. Porazno je mali interes čak i za besplat-no obrazovanje. Potpuno je identična slika i kod nezaposlenih koji bi se trebali prekvalificirati ili podići svoju razinu znanja, vještina i iskustva volontiranjem kako bi povećali vlastitu za-pošljivost. Obrazovanje nije nikad na prvom mjestu čak ni sin-dikatima, kojima bi zapošljivost njihovih članova zbog brojnih promjena u gospodarstvu i turbulentnog preustroja radnih or-ganizacija trebala biti najvažnija, jer osigurava status zaposle-nosti.

SA

NJ

IN S

TR

UK

IĆ/P

IXE

LL

E-učenje u tvrtkama

doživljavaju kao način smanjenja

troška za obrazovanje, no pritom redovito

i griješe: ne planiraju kad će radnik učiti već

se očekuje da to obavi u slobodno

vrijeme.


su pokazala da znanje ostaje samo ako se usvaja kad je potrebno. Tek intenzivnom primjenom povezuje se s ostalim kogni-tivnim shemama učenika i postaje nje-gova trajna vrijednost. Internet i računa-la omogućuju baš to: da se uči u trenutku kad je znanje potrebno te da se uz pomoć računala vježba sve dok ne dostigne razi-na koja se može primijeniti u praksi. Što-više, računalo može provjeriti ima li uče-nik potrebna predznanja za stjecanje no-vog znanja, je li stekao potrebnu razinu znanja i vještina, može li ih primijeniti u praksi te je li napredovao ili nazadovao kroz vrijeme.

Tehnologija je donijela i velike gospodar-ske promjene. Neka zanimanja nestaju jer više nisu potrebna ili posao obavljaju računala i strojevi. Nastaju potpuno nova zanimanja. Sve više se traži povremeni rad i rad na daljinu, timski i projektni rad. Smanjuje je se broj stalnih zaposlenja i višegodišnji rad u istoj tvrtki, a raste broj slobodnjaka i rada na ugovor. To od ljudi zahtijeva što veću zapošljivost i stalno stjecanje novih znanja i vještina. Informacijsko doba i društvo znanja ponovno odgovornost za zapošljivost vraća na pojedin-ca. Sve to trebalo je unijeti radikalne promjene i u sustav obra-zovanja kakav smo do sad poznavali.

Trebalo je, ali dosad je učinak zanemariv.

Evo nekoliko razloga zašto već nije došlo do promjena:

Prvi razlog - promjene u naše vrijeme neusporedivo su brže od onih kojima je čovječanstvo bilo izloženo u tijeku svo-je povijesti. Do prije stotinjak godina ljudi su većinom radi-li isti posao cijeli život i živjeli na istom mjestu, a vrlo ma-lo su znali o tomu što se događa izvan njihova šireg kruga ili zemlje. Danas naši stariji sugrađani imaju mobitele i internet, gledaju televiziju iz cijelog svijeta i putuju na druge kontinen-te, dok mnogi od njih u djetinjstvu nisu imali struju, tekuću vodu, asfaltirane ceste ni više od četiri razreda osnovne škole. I sve te goleme promjene dogodile su se za njihova života. No, kroz posljednjih dvadeset godina internet i mobiteli promijeni-li su naš način života i rada, radna mjesta i strukturu životnih

troškova više negoli kroz nekoliko proteklih generacija. Zbog tog blitz kriega kojim je tehnologija utjecala na naše živote, teško je shvatiti pojedincima i društvu što nam se događa i što treba poduzeti.

Drugi razlog - trebalo bi napraviti dugoročnu strategiju obrazovanja, ali prije toga i društva. To je teško u uvjetima br-zih promjena, jer mnogi nam trendovi bude nadu, ali ne znamo kamo će nas dovesti.

Novi uređaji troše i deset puta manje energije od konvenci-onalnih. Štedimo energiju, hvatamo je iz otpadnog zraka, vo-de, proizvodnih procesa, ali i proizvodimo iz energije sunca i vjetra. Ljudi više neće upravljati automobilima, jer će to radi-ti sigurno, jeftino i učinkovito računala. Proizvodi koje smo dosad bacali trajat će dulje, popravljat ćemo ih i rastav-ljati, njihove dijelove koristiti za nove proizvode i prerađi-vati u novu sirovinu. Jučeraš-nje smeće postaje rudnik dije-lova i sirovina. Trend koji nas možda najviše zbunjuje su na-ši kupci, potrošači i klijenti... to više nisu samo naši susje-di i sugrađani već svi građani svijeta. Vaš liječnik, odvjet-nik, programer, radnik i učitelj može biti i iz zemlje kojoj ne znamo ni izgovoriti ime. Kamo usmjeriti gospodarstvo s obzirom na te trendove? A tek obra-zovanje od kojega očekujemo da odgovori na potrebe gospo-darstva i društva u cjelini?

Zato je teško donijeti strategiju i za nju preuzeti odgovornost. Teško ju je donijeti i zato što je za njeno oblikovanje potrebno i široko i duboko znanje u mnogim područji-ma. Osim tehnoloških i društvenih znanosti treba dobro poznavati psihologiju, sociologiju i povijest, a uz to je potrebna velika inventivnost i sposobnost razmišljanja izvan poznatih okvira. Strateg mora razmišljati o do-brobiti cjelokupnog društva, a ne samo svojoj osobnoj ili svog uskog kruga. Takvih je mislilaca danas malo, a brojne interesne skupine zaslijepljene mogućnošću stje-canja moći, brze i velike zarade prestrašene za svoj po-ložaj ne daju da se čuje glas tih malobrojnih vizionara.

Velika tromost obrazovnog sustava - važan je ra-zlog zašto nema promjena. U Hrvatskoj ima oko dvije tisuće

Iskustvo suvremene hrvatske prakse u neformalnom obrazovanju jest da je vrlo malo zaposlenih spremno ulagati u svoje znanje. To čine samo ako im osigurava veću plaću ili bolje radno mjesto. Rijetki su oni koji žele nešto naučiti kako bi bolje radili, postigli bolje radne rezultate i proširili svoje opće znanje. Porazno je mali interes čak i za besplatno obrazovanje. Ista je slika i kod nezaposlenih koji bi se trebali prekvalificirati ili podići svoju razinu znanja, vještina i iskustva volontiranjem kako bi povećali vlastitu zapošljivost. Obrazovanje nikad nije na prvom mjestu čak ni sindikatima, kojima bi zapošljivost njihovih članova u uvjetima brojnih promjena trebala biti najvažnija.

Ključ poučavanja pa i preobrazbe obrazovanja

je pojedinac, profesionalac s

iskustvom, motivacijom i predanošću, spreman

da uči sam i da se mijenja bez zadrške,

da sve svoje znanje i iskustvo prenese

drugima.


ustanova koje pružaju formalno obrazovanje: osnovne i sred-nje škole, veleučilišta i sveučilišta, otvorena učilišta i slično. U njima radi oko 70.000 učitelja i suradnika, a postoji i oko tri tisuće zgrada izgrađenih za obrazovanje kakvo smo poznavali do sada.

Obrazovni programi, metode i organizacija nastave nisu se suštinski mijenjali od XIX. stoljeća, a tomu je prilago-đena i arhitektura školskih zgrada. Sve to bi trebalo mi-jenjati. Bitno je promijeniti i učiteljski pristup, što i kako rade, jer su bili drukčije poučavani nego što nam treba danas i sutra.

Novo obrazovanjeIstraživanja u području kognitivne psihologije kroz proteklih

sedamdesetak godina daju nam naputke kako izgleda dobro obrazovanje.

Prvo, učenik uči ono što mu trenutno treba. To bi tre-balo biti jasno i jednostavno primjenjivo kod obrazovanja uz rad i cjeloživotnog obrazovanja. Kod općeg obrazovanja - osnovnog, srednjeg i tercijarnog - učeniku treba izložiti situacije i pro-bleme za koje mu treba novo znanje. Najbolje kroz neki zadatak koji mu je relevantan, očigledan i zanimljiv.

Prije poučavanja treba osigurati da učenik ima sva potrebna predznanja. Treba provjeriti ima li ta predznanja i zna li ih primijeniti. Ako nema treba mu dati upu-te da ih stekne. Bez toga, poučavanje ne može dati željeni re-zultat. Kad učenik pokuša riješiti uvodni zadatak i uvidi da to ne može metodama i znanjem koje ima, spreman je za usvaja-

nje novog znanja. Na primjeru zadatka koji je dobio izlaže se i zorno primjenjuje novo znanje.

Sada su stvoreni uvjeti za učenikova pitanja, a ponekad i za diskusiju učenika međusobno i s učiteljem.

Sljedeći korak je primjena novog znanja na razno-likim primjerima. Time se povećava broj kognitivnih veza s drugim pojmovima i shemama koje učenik već ima. Vježba-njem primjene novog znanja na sličnim primjerima ojačavaju se pojedinačne kognitivne veze. Tim se postupcima novo zna-

nje učvršćuje, postaje trajno i može ga se lako dohvatiti kad zatreba.

Na kraju dolazi refleksija, razmišljanje o novostečenom znanju, tko i gdje ga sve može primijeniti, tko i gdje ne može te koja bi nova znanja učeniku mogla biti potrebna.

Zašto se tako danas ne poučava sve teme i sve učenike? Zbog brojnih prepreka - od vremenskih ograničenja, podjele gradiva na predmete i predmetne nastavnike, pomanjkanja obrazovnih sredstava i nastavnih pomagala do najvažnijeg: znanja, moti-vacije i kreativnosti učitelja.

Informacijske i komunikacijske tehnologije omogućuju svla-davanje većine tih prepreka.

Videosnimkama vještih, motiviranih predavača učenike se može motivirati za učenje i približiti im probleme koje će jed-nom trebati riješiti te nova znanja koja će im u tome pomoći. Vizualizacije, modeliranje i simulacije pomoći će im da shva-te nove principe i njihovu primjenu. Virtualni laboratoriji po-mažu u razumijevanju novog gradiva i pri vježbanju njegove primjene, ali i u razmišljanjima što bi bilo kad bi... Diskusi-ja s kolegama učenicima uživo u razredu ili putem e-pošte ili

društvenih mreža širom svijeta, bi-lo sinkrono ili asinkrono, pomoći će im razjasniti preostale nedoumice i razmišljati o primjenama naučenoga kao i o novim znanjima koja tek treba usvojiti. Računalnom samoprovje-

rom znanja, učenik u svakom trenutku može objektivno pratiti svoj napredak u usvajanju novog gradiva.

Pritom e-učenje putem ICT-ja omogućuje učeniku da uči što, kad, gdje, kako i koliko mu trenutno odgovara, optimalno ko-risteći resurse, svoje vrijeme i energiju postižući maksimalni učinak.

Kakva uloga preostaje učitelju?Ponajprije treba reći da danas poznajemo monolitnu vrst uči-

telja dok ubuduće možemo očekivati subspecijalizacije. Netko je najbolji u pripovijedanju i prezentiranju novog znanja. drugi u pisanju i pripremanju udžbenika, studija slučajeva. Posebna je specijalizacija izrada klasičnih i projektnih zadataka. Vizua-lizacije, modeliranje i simulacije te virtualni laboratoriji zahti-jevaju pak drukčije kompetencije. Subspecijalizacije će uveli-ke pridonijeti stvaranju kvalitetnog obrazovanja iako neće biti u izravnom kontaktu s učenikom.

No, učenik i dalje treba svog učitelja, ali sve manje da ga poučava kako sklanjati, dijeliti, interpretirati ili steći bilo koje konkretno znanje i vještinu. Uloga živog učitelja sve je važnija u savje-tovanju, praćenju i vođenju učeni-ka. I on u novom obrazovanju ima nekoliko važnih uloga.

Učitelj-trener treba pripremiti učenika za određeni zadatak u odre-đenom roku, kako bi bio osposo-bljen izvršiti taj zadatak. Baš kao i trener koji treba pripremiti sportaša za određeni rezultat na nekom natjecanju.

Tutor ili klasični učitelj koncentrira se na sasvim odre-đenu kompetenciju (deklinacija, množenje, programiranje...) i pomaganje učeniku kad zapne, kad samostalnim ili e-učenjem ne uspijeva steći određenu kompetenciju. Današnje instrukcije najbliže su toj ulozi učitelja.

Učitelj-mentor ima drukčiju ulogu, on se usredotočuje na učenika i njegov cjelokupni razvoj. On ga dugoročno prati, prepoznaje potencijalne smjerove razvoja i za ta mu područ-ja postavlja zadatke. Nadzire njegov napredak i brine se da ne

Danas u Hrvatskoj prevladava roditeljski stav da njihova djeca imaju pravo

odabrati bilo koju školu - a kad je završe radno mjesto treba im osigurati država.

Informacijsko doba i društvo znanja

odgovornost za zapošljivost

ponovno vraćaju na pojedinca.

OBRAZOVANJE


potroši previše vremena i energije na zadacima kojima još nije dorastao, ali i da ne prođe kroz neko područje znanja prečicom bez da stekne važne mu kompetencije.

Povremeno se učitelj pojavljuje i u epizodnim ulogama - kao savjetnik koji će mu pomoći prepoznati kompetencije koje tre-ba steći, da ga usmjeri gdje i kako ih steći, kako sam može pro-vjeriti svoje kompetencije i slično.

Kako će obrazovanje izgledati sutra?Prije svega treba razlikovati obrazovanje uz rad, cjeloživotno

obrazovanje i opće obrazovanje mladih.Tvrtke, ustanove i druge organizacije zahtijevat će od svojih

zaposlenika da sami ulažu u svoje cjeloživotno obrazova-nje, no s druge strane morat će i sami ulagati u njihovo spe-

cijalističko obrazovanje. Gruba podjela može se osloniti na zapo-šljivost kao kriterij - ono što po-većava radnikovu opću zapošlji-vost je u njegovoj odgovornosti i o njegovom trošku, dok su speci-jalistička znanja nužna na određe-nom radnom mjestu odgovornost i trošak organizacije u kojoj je za-poslen.

Organizacije će se uglavnom oslanjati na e-učenje koje će ili kupovati kao gotovi proizvod ili

ga same stvarati na osnovi specijalističkih znanja koja čine nji-hov intelektualni kapital. Uz to treba osigurati mentorstvo mla-đim zaposlenicima, a starijima savjetnike i trenere. Te funkcije obavljat će njihovi zaposlenici koje treba za to posebno ospo-sobiti, dati im potrebne resurse i vrijeme.

Važan faktor je i dokazivanje kompetencija i njihovo prenošenje drugim organizacijama pa će se snažno razviti i su-stav certificiranja. Danas važe samo dva - kroz prvi diplome izdaju obrazovne ustanove koje su za to akreditirane kroz po-stupke koje povremeno provode nacionalne agencije ili među-narodne udruge. Tu je ozbiljan problem, o kojem se ne govo-ri činjenica da isti ljudi poučavaju, provjeravaju i certificiraju učenike. U svakom drugom sustavu to je sukob interesa i oz-biljan rizik za kva-litetu rezultata. Sli-čan problem je i u drugom sustavu ob-razovanja, a to su industrijski certifi-kati. Velika među-narodna poduzeća stvaraju svoje obra-zovne sustave koji su na raspolaganju ne samo njihovim zapo-slenicima već i svima drugima koji koriste njihove proizvode ili tehnologije. Ti su certifikati traženi i priznati. Međutim i tu je veći broj onih koji izdaju certifikat tek na osnovi napora koji je učenik uložio u svladavanje obrazovnog programa, a ne na temelju ispita kojim je provjerena stvarno stečena kompeten-cija.

To će se bitno promijeniti i vjerojatno će se pojaviti međuna-rodne organizacije koje će se baviti isključivo provjerom zna-nja i kompetencija. Njihovi certifikati postat će de facto svjet-ski standardi kojima će organizacije povjeravati kompetencije postojećih i potencijalnih zaposlenika.

Obrazovanje uz rad samo je jedan segment cjeloživotnog obrazovanja. Cjeloživotno obrazovanje zahvaća većinu ljudi, jer kad kupuju stan, automobil, žele naučiti strani jezik, bave

Osobna računala, internet i mobiteli radikalno mijenjaju način života, tada i učenja. Najradikalnija je promjena upravo u obrazovanju, ali se sporo uočava ili se na nju gotovo ne reagira.

se nekim sportom ili hobijem oni uče neformalno ili informal-no. Osim toga ljudi žele povećati svoju zapošljivost u budu-ćem dinamičnom i individualiziranom gospodarstvu pa treba učiti zbog proširenja svojih kompetencija. To ima širok raspon od generičkih vještina poput stranih jezika, ICT-ja, prezenta-cijskih i manualnih vještina, preko socijalnih kompetencija kao što su pregovaranje, konflikti, komunikacije, timski rad pa sve do organizacijskih kompetencija kao što su rukovođenje, projektni rad, sastanci, poslovne financije i sl.

Za stjecanje tih kompetencija služit će im uglavnom e-uče-nje, a kompetencije koje zahtijevaju više manualnih i socijal-nih vještina uče se kroz neformalno obrazovanje mladih uživo, takozvane blended tečajeve koji su kombinacija samo-stalnog e-učenja te skupnog online učenja i učenja uživo.

Opće obrazovanje mladih ostaje i u budućnosti. Zapra-vo, trebalo bi trajati znatno dulje nego dosad zbog obilja novog znanja i tehnologija potrebnih u životu suvremenog čovjeka. No, nitko to ne želi - ni oni koji ga financiraju ni učenici. Zato i jest teško odlučiti koje to opće znanje moraju steći svi mladi, a koje će stjecati sami kroz cijeli život prema potrebi. Vjero-jatno će se to svesti na dvije glavne skupine - u prvoj su kom-petencije koje mladi trebaju steći kako bi funkcionirali u sva-kodnevnom životu i društvu te da bi sami mogli stjecati nova znanja. U sekundarnoj skupini su sadržaji koji će mladima na neki način mapirati svijet, društvo, čovjeka i tehnologiju. Smi-sao tog dijela obrazovanja bit će da mladi steknu uvid u sve što postoji i u temeljne međuodnose. Detalje, tehnike, metode i konkretne kompetencije stjecat će sami, usporedno s općim obrazovanjem i poslije.

Opće obrazovanje mladih snažno će se oslanjati na e-učenje.


Na to će se najviše osloniti siromašne zemlje i one koje tek us-postavljaju obrazovni sustav. Iz toga će izvući i najveće kori-sti, jer nemaju naslijeđen veliki obrazovni aparat koji razvijeni moraju preobraziti. E-učenje će omogućiti svakom učeniku da redoslijed i tempo učenja prilagodi svojim potrebama i mo-gućnostima. Učitelj će imati specijalističku ulogu - stvarati i unapređivati obrazovne materijale i sustave za e-učenje, a uz to će biti mentor i savjetnik. No, tako se ne može raditi s velikim brojem učenika pa će takvo uče-nje biti moguće samo učenicima u imućnijim zemljama i sredinama.

Sve to vrijedi i za tercijarno obrazovanje. Naprimjer, nerealno je očekivati da se danas inženjer elektrotehnike može obrazovati u samo pet godina, kad je prije pola stoljeća za to trebalo četiri godine, jer se u me-đuvremenu znanje u tom području više negoli udesetostručilo. Stoga je i u takvom obrazovanju uloga škole i učitelja da vode učenika kroz cijelo područje, da stekne uvid u njegovu širinu. Ona osnovna znanja i vještine poput množenja matrica, inte-griranja, analize mreža, programiranja i slično, koje su dosad poučavali nastavnici učenici će stjecati sami e-učenjem. Na-stavnici moraju biti majstori s kojima će učenik kroz projektni rad na konkretnim problemima, istraživanjima i proizvodima stjecati stručna znanja i vještine, koje im može prenijeti samo čovjek.

Zahtjevi industrije da im obrazovni sustav isporuči stručnja-ke koji imaju potrebna specijalistička znanja stvar su prošlosti. Baš suprotno, najkorisniji su im stručnjaci koji imaju širi uvid u svoju struku i one njoj srodne pa čak i vrlo različite te koji su naučili samostalno učiti. Tada mogu brzo i kvalitetno steći specifična potrebna znanja i vještine te iskoristiti interdiscipli-narnost i multidisciplinarnost. Osim toga, za složenije kompe-

tencije stjecat će znanja opet kroz fakultete radeći na zajedničkim projektima u koje moraju ulagati poduzeća kojima to treba. U naj-razvijenijim zemljama industrija je odavno spoznala da ima veliku korist od suradnje s akademskom zajednicom i to ne završava već zapravo tek počinje s diplomom.

Kako preobraziti sadaš-nji obrazovni sustav u budući?

U svim se zemljama radi na preobrazbi obrazovanja. Naža-lost, glavnina napora usmjerena je na infrastrukturne preduv-jete: prostor, računala, komunikacije i ostalu opremu. Također, mnogi se bave nacionalnim kurikulima, obrazovnim programi-

ma i materijalima. Znatno se slabije radi na preobrazbi učitelja.Ako ima novca materijalni uvjeti daju se uspostaviti i u naj-

većim sustavima za nekoliko mjeseci ili godinu-dvije. Među-tim, bez obzira na raspoloživ novac, obrazovne materijale ne može se stvoriti brže nego za nekoliko godina, a najsporija je preobrazba učitelja za koju su potrebne godine pa i generacije.

Bitan je i redoslijed promjena u općem obrazovanju. Naime, učenici znatno brže dobivaju pristup ICT-ju u svom domu ili drugdje nego što je to moguće ostvariti u školama. Zato nije opravdano većinu sredstava utrošiti na infrastrukturu i pritom zanemariti obrazovne materijale. Jer, postigao bi se velik uči-nak kad bi učenici imali odgovarajuće materijale koje bi mogli koristiti kod kuće. Pritom treba biti prioritet stvaranje materi-jala koji potiču aktivno učenje: eksperimentiranje, rješavanje zadataka, samoprovjeru znanja.

Učiteljima bi najviše pomoglo kad bi za svaku novu temu imali na raspolaganju odgovarajuće kratke, jasne i ilustrativne vizualizacije i simulacije. Stoga bi i osposobljavanje učitelja za korištenje ICT-ja u nastavi trebalo početi pronalaženjem odgo-varajućih materijala na internetu. Dakako, treba stvarati i do-maće obrazovne materijale i bit će ih u budućnosti više za istu

temu, no danas postoje već brojni materijali u svijetu. Doduše, nisu svi idealni, a neki ni nisu upotre-bljivi u konkretnoj obrazovnoj si-tuaciji. Zato težište obrazovanja učitelja treba biti: kako definirati

potrebu za dodatnim sadržajima pri poučavanju, kako pronaći odgovarajući materijal te kako ga primijeniti u nastavi.

Nažalost, mnogi pojedinci u obrazovnoj vlasti i drugi sudi-onici obrazovnog sustava tako definirani cilj ne doživljavaju kao dovoljno ozbiljan ni značajan. Umjesto toga se napori i re-sursi pogrešno usmjeravaju na osposobljavanje nastavnika da proizvode obrazovne materijale. Osim što je za proizvodnju obrazovnih materijala potreban potpuno drukčiji skup kompe-tencija od onoga za poučavanje u razredu treba i mnogo vre-mena koje učitelj nema.

Jednako tako je pogrešno slati učitelje na tečajeve opće in-formatičke pismenosti gdje se ponavlja ista metodička pogreš-ka kao i u općem obrazovanju kad se učeniku prenosi golemi

U obrazovnom sektoru isti pojedinci poučavaju, provjeravaju i certificiraju učenike. U svakom drugom sustavu to je sukob interesa i ozbiljan rizik za kvalitetu rezultata.

sadržaj koji mu trenutno ne treba i neće ga zasad primjenjivati ni svakodnevno koristiti.

Umjesto toga, treba im dati obilje kratkih how to materijala za e-učenje koje će učitelj imati nadohvat kad mu zatrebaju te uvijek dostupnu korisničku podršku koja će promptno, prema njegovoj potrebi, asinkrono ili sinkrono, odgovoriti na svako pitanje te pokazati kako riješiti njegov problem ili primijeni-ti ICT. Kako bi učitelji znali što je uopće moguće primjenom ICT-ja još su jedino potrebni videomaterijali i radionice tipa Jeste li znali.

Ubuduće će se provjerom znanja i kompetencija isključivo baviti međunarodne organizacije. Njihovi certifikati postat će de

facto svjetski standardi.

OBRAZOVANJE


Za preobrazbu obrazovnog sustava ključna je promjena pa-radigme tako da odgovornost za vlastite kompetencije, zapo-šljivost i osobni razvoj bude isključivo u rukama učenika bez obzira na godine, bio on u školskoj klupi, učitelj, radnik, ruko-voditelj, nezaposleni, političar ili obični građanin. Obrazovni sustav takvom aktivnom i odgovornom učeniku treba osigura-ti odgovarajuće obrazovne materijale pogodne za samostalno učenje te stalno dostupnu, kvalitetnu podršku tutora, trenera, savjetnika i mentora.

Što još treba učiniti?Svijet i doba u kojem živimo nazvali smo društvo znanja što

bi trebalo značiti da smo prepoznali kako je najvažniji resurs čovjek, njegovo znanje i sposobnost da stalno usvaja i stva-

ra nova znanja. Političari stalno govore da je znanje kompetitiv-na prednost. Apsurdno je pritom misliti da to može doći besplatno. Stoga najprije treba donijeti odlu-ke koje će za obrazovanje trajno osigurati značajna novčana sred-stva.

To bi ujedno trebalo značiti da su oni koji puno znaju, puno ula-žu u svoje znanje i spremni su ga i sposobni prenijeti na druge, po-sebno vrijedni članovi društva či-ji rad treba promovirati više od

ostalih profesionalaca, primjerice sportaša, estradnih zvijezda ili političara. Treba ih isticati, nagrađivati i davati im odgova-rajuću ulogu u definiranju strategija i vođenju društva.

Računalo danas omogućuje i ono što je prije mogao pružiti samo čovjek uživo: snimke predavanja, provjeru znanja, zadavanje raznovrsnih zadataka. Osim toga, računalo omogućuje i neke prije nedostupne stvari: ubrzati i usporiti vrijeme u videosnimkama te skupe il i opasne pokuse u virtualnim laboratorij ima. To bi trebalo radikalno promijeniti obrazovanje - ali još nije iako su te mogućnosti prisutne već dvadeset godina.

Poslodavci ne smiju više očekivati da će radnici izvan rad-nog vremena stjecati sva znanja koja su im potrebna za rad u njihovoj organizaciji.

Roditelji moraju od obrazovnih ustanova prestati zahtijevati nezaslužene petice za svoju djecu. Trebaju preuzeti odgovor-nost za njihove kompetencije, umjesto da i dalje očekuju da im društvo i škola naprave od djece ono što sami ne mogu ili nemaju volje.

Škole treba osloboditi od odgovornosti za nefunkcionalne obitelji, njihovom djecom moraju se baviti centri socijalne skrbi.

Prosvjetna vlast mora s učitelja maknuti sve administrativne poslove.

Preveliki broj učitelja danas više nije zainteresiran ne samo za poučavanje, nego ni za svoju struku. Tu im je ljubav i zani-manje potrebno vratiti kroz motivirajuće namjenske obrazov-ne programe, a one koji nemaju ljubavi za struku i poučavanje treba zamijeniti novima, koji to imaju.

Učenje kao užitakSve to što smo opisali odnosi se na korisno utilitarističko

znanje koje možemo i trebamo upotrijebiti, ako je moguće od-mah. Svjetski trend u obrazovnim promjenama je usmjeren praktički isključivo prema tom znanju i učenju. Neizgovoreno je objašnjenje da nijedno društvo nije dovoljno bogato da fi-nancira neko učenje koje nije odmah korisno.

Međutim, upravo je učenje i to ono složeno te učenje koje nije odmah u službi neke koristi izdiglo je ljudsku vrstu iznad ostalih. Učenje je ono što može čo-vjeku pružiti najveći užitak.

To je mnogima vjerojatno strano, no svi rado uče, ne iste stvari i ne na isti način. Neki uživaju učeći glaz-bu ili neku drugu umjetnost, neki to osjećaju kroz sport ili aktivnost koja im je hobi. I svi imaju snažne, pozi-tivne emocije kad nešto nauče, svla-daju vještinu.

Ne čini ih sretnima samo rezultat već i cijeli proces učenja, svladava-nje prepreka, neuspjesi i uspjesi. Čak i rado pričaju o svojim neuspjesima nakon kojih su uslijedili uspjesi. No, to rijetki povezuju s učenjem. Riječ učenje najčešće asocira na dosadu, kad moraju svladati nešto u čemu vi-de svoju korist.

No, ljepota učenja je u tome što može biti zagonetno, uzbudljivo i li-jepo čak i kad nije trenutno korisno. To znači da čovjek može u njemu uživati čak i onda kad znanje koje stekne neće moći odmah upotrijebiti. Ključ da se učenik tako osjeća je u metodi poučavanja, ali još više u entuzijazmu i ljubavi učitelja za temu i za prijenos svog znanja učeniku.

U općem obrazovanju mladih važna je i značajna količina takvog neutilitarističkog učenja. Prije svega jer se kroz njega stječu najviše kompetencije i šire obzori znanja, ali i zato što stvara kritički pogled na svijet i sebe sama.

Zapravo, svi bi tijekom života - što zbog mentalne i duševne higijene, a što zbog čistog užitka - trebali pronaći neko učenje koje nije utilitarističko, barem ne dok uče.

Tako je život mnogo ljepši.

Zahtjevi industrije da im obrazovni

sustav isporučuje stručnjake koji imaju potrebna specijalistička

znanja stvar su prošlosti.

Baš suprotno, najkorisniji su im

stručnjaci koji imaju širi uvid u

svoju struku i one njoj srodne pa

čak i vrlo različite te koji su naučili

samostalno učiti.

Učenici brže dobivaju pristup ICT-ju u svom domu i drugdje negoli u školama. Zato nije opravdano većinu sredstava utrošiti na infrastrukturu i pritom zanemariti obrazovne materijale koje bi učenici mogli koristiti kod kuće.


OBRAZOVANJE

Brzina i rezultatiNova vremena donose nove izazove.

Jedan od najvećih jest kako pripre-miti svoje zaposlenike na sve poslovne i tehnološke promjene koje nas čekaju i na svaku drugu neizvjesnost? Kako ih opskrbiti potrebnim znanjima i razvi-ti strateške kompetencije te još dugo-ročnije - kako ih naučiti da uče na nov, učinkovitiji način? Kako ih fokusirati da stječu one kompetencije i znanja koja će im biti potrebna kako bi što bolje isko-ristili svoje postojeće tržišne prednosti, ali stekli i nove komparativne u odnosu na konkurenciju koju trenutno ni ne po-znaju?

Jedno je sigurno: ne na klasični način kroz tradicionalni sustav obrazovanja, niti kroz (ne)postojeći sustav cjeloživot-nog učenja.

Pritom ne mislim na dio koji treba odraditi država, to je u najvećoj mjeri spremno. Postoji pravni i institucional-

Konačno je došlo vrijeme za pametan pristup učenju. Uvjereni smo da ćemo tako steći značajnu prednost na području cjeloživotnog obrazovanja te da će naši polaznici postizati višestruko bolje rezultate negoli dosad.

U modi je pametno: Trajno opredjeljenje Ustanove za obrazovanje odraslih - ILBA jest razvijati i primjenjivati sustave za pametno učenje te pritom davati polaznicima svu podršku

PIŠE: BORIS BLUMENSCHEIN

ni okvir, uspostava radnih kapaciteta - u EU to zovu capacity building - imamo i primjere dobre prakse. Ono što nedosta-je jest širi prihvat koncepta cjeloživot-nog učenja i svijest o vrijednostima koje bi to donijelo različitim sudionicima.

U ovom članku pa ni u tom konceptu ne otkrivamo ništa novo, dapače – neke su spoznaje još iz doba Platona i njego-

Boris Blumenschein ravnatelj je Ustanove za obrazovanje odraslih – ILBA. U skladu sa značenjem naziva ustanove - Inovacije, Liderstvo, Biznis i Agilnost, fokus njegovog rada je na razvoju edukacijskih programa za unapređenje znanja, vještina i kompetencija iz tih područja. Boris i sam predaje dio predmeta a vodi i tim za razvoj online edukacijskih sadržaja.

ILU

ST

RA

CIJ

A:

LA

RIS

A O

RE

ŠK

OV

IĆ


vih učenika. Osnova učenja i poučava-nja, drevni ideal 1:1 učitelja i učenika, motivacija polaznika i brojni drugi ele-menti nisu se promijenili do današnjih dana.

No, elementi iz različitih razdoblja i struka povezani su u jedinstvenu cjeli-nu i uspostavljena je metodološka kon-zistencija kako bi se realizirali zadani ci-ljevi. S druge strane, koliko god istica-li da tu tehnologija nije prvi i najvažniji element, njen streloviti razvoj svakod-nevno donosi nove prilike.

Odgovori su: SmartEducation i SmartLearning (SE&SL)

Koncepti SE i SL nisu novi, pojavili su se početkom ovog tisućljeća, a zagova-raju ih i najveće svjetske kompanije. No, dosad je kod njih fokus bio na napred-nim tehnologijama i primjeni pametnih uređaja.

U Ustanovi za obrazovanje odraslih - ILBA razvili smo radni okvir (fra-mework) za uspostavu pametnog obra-zovanja (SmartEducation) i pametnog učenja (SmartLearning) na nekoliko ra-zina:

1. pametne tehnologije (Smart-Technologies)2. pametne metodologije (Smart-Methodologies)3. pametni sadržaj (SmartContent)4. pametno okruženje (SmartLear-ningEnvironment)

1. Pametne tehnologije (Smart Technologies)

Tu su stvari najpoznatije iako se pro-mjene događaju doslovno svakodnevno. Nikada tehnologije nisu najvažnije, one su samo snažan omogućitelj (enabler), no mi ih stavljamo na prvo mjesto, jer većina ljudi percipira cijeli koncept pa-metnog obrazovanja i pametnog učenja kroz njih. Činjenica je da bez pametne tehnologije ne bi bilo cjelovitog SE-a i

SL-a. Ujedno, taj je koncept već dosta poznat pa su svi uređaji nove generacije uređaja prozvani pametnima (Smart De-vices).

Nekoliko osnovnih činjenica:

■ SE&SL su zasnovani na načelu digital first ■ danas svatko ima jedan, dva-tri pa i više pametnih uređaja■ ti su pametni uređaji kombinacija stvarnosti i digitaliziranog sadržaja u različitim oblicima (virtual rea-lity, augmented reality, mixed re-ality), prepoznaju lica i predmete, imaju napredno pretraživanje au-dio i videozapisa. ■ uređaji za svakodnevnu upotrebu oko nas postaju umreženi i pamet-ni: televizori, automobili, odjevni predmeti, sprave za vježbanje, plo-če u učionicama, infopanoi u jav-nim otvorenim i zatvorenim pro-storima, prometna signalizacija, različiti senzori itd.

■ svakodnevno se razvijaju mrež-ni servisi koji imaju u podlozi ele-

mente umjetne inteligencije (AI - Artificial Intelligence) i strojnog učenja (ML - Machine Learning), sposobne da iz postojećih dostu-pnih znanja i prikupljenih činje-nica donose zaključke i formiraju nova znanja ■ osnovni elementi industrije 4.0 postaju sve dostupniji i sve prisut-niji: IoT (Internet of Things), robo-ti, dronovi, 3D printeri, uređaji za pohranu energije i slično. ■ standardizacija i sveopća umre-ženost podigla je interoperabilnost na potpuno novu razinu.

Dakako, pametne tehnologije već se primjenjuju i pri klasičnoj učioničkoj na-stavi: hologrami, digitalne ploče, mul-timedijalna i teleconferencing oprema, prevoditelji u realnom vremenu, roboti - demonstratori... Kolaboracijski portali omogućuju kombiniranje individualnog učenja, učenja na daljinu i timskog rada te konzultacija s predavačima bez obzira gdje se nalaze polaznici.

U skladu s potrebama treba izabrati od-govarajuće tehnologije i standarde te iz-

...kad bi tvrtka ili regija X u svojim strateškim dokumentima definirala najvažnije krovne ciljeve, a njihove stručne službe odredile koje to ključne kompetencije moraju imati sudionici za ostvarenje tih ciljeva. Nadalje, zamislite kad bi se analizom postojećih znanja i kompetencija automatski izračunalo kakva je dodatna edukacija potrebna svakoj pojedinoj osobi. I tada na scenu stupa napredni sustav personalizacije, koji prikuplja sve raspoložive informacije o tim osobama, testira ih na postojeća znanja iz područja za koje se trebaju educirati i formira niz jedinstvenih, njima potpuno prilagođenih edukacijskih programa.

Ti zaposlenici imaju različite navike, radne obveze i ovisno o drugim okolnostima imaju različite uređaje i sustave za učenje. Oni koriste edukacijske sadržaje potpuno prilagođene njima individualno od kuće, na putu prema poslu, u vrijeme predviđeno za učenje pa čak i tijekom rekreacije i zabave... ili grupno i suradno. Jedni su više vizualni tipovi, drugi vole konkretne primjere, treći žele detaljno znati kako nešto radi, četvrti najbolje uče povezujući nova znanja s onim što su već naučili. U svakom trenutku mogu zastati i postaviti pitanje, a da nisu sigurni

razgovaraju li sa stvarnim ekspertom iz pojedinog područja ili s takozvanim botom, virtualnom osobom iza koje stoji umjetna inteligencija i strojno učenje.

Naši zaposlenici uče pomoću naočala za virtualnu stvarnost, slušalica ili 3D printera, scena snimljenih dronovima, simulacije pojedinih poslovnih situacija gdje se traže brze reakcije i odluke što je desetke puta brže negoli čitajući udžbenike ili sjedeći u dvorani i prateći izlaganje predavača.

Njihovi pametni uređaji mogu mjeriti koliko su koncentrirani te ih različitim metodama držati potpuno aktivnima. Povremeno se provjerava koliko su naučili pa se po potrebi vraćaju na određene edukacijske cjeline na drugi način - detaljnije, kroz primjere, multimedijalno. Često se primjenjuje i tehnika pričanja priča (storytelling) odnosno elementi igre - prikupljanje bodova i bedževa, prolaženje različitih nivoa, stjecanje zvanja (blackbelt, ninja i sl.).Iza svega stoje edukacijske

metodologije u skladu s kojima se mjeri i nadzire odvijanje procesa i postizanje ciljeva. No, monitoring neće prestati kad završi učenje, jer će se mjeriti koliko nova znanja izravno utječu na poslovanje tvrtke ili njenih dijelova.

Zamislite samo…


OBRAZOVANJE

graditi tehnološku infrastrukturu kao pouz-danu, sigurnu, fleksibilnu i dogradivu pod-logu za provedbu edukacijskog procesa.

Pritom je vrlo vjerojatno da će ta kom-pletna infrastruktura biti u oblaku koji služi kao usluga ili platforma.

2. Pametne metodologije (Smart Methodologies)

Kako bismo te tehnologije mogli pri-mijeniti na odgovarajući način treba ra-zviti nove metodologije:

■ uspostave odgovarajuće okoline za edukaciju ■ razvoja i njegovanja organizacij-ske kulture ■ planiranja strateških kompetencija ■ razvoja edukacijskih sadržaja ■ izgradnje planova učenja ■ organizacije i znanje pohranje-no u sustavu, pretraživati provedbe edukacijskog sustava ■ izgradnje sustava vrednovanja u procesu učenja i vrednovanja re-zultata učenja, s pratećim susta-vom nagrađivanja prema rezultati-ma tog vrednovanja.

Osnovna obilježja edukacijskog sustava temeljem primjene tih metodologija su:

■ uči se na svakom mjestu, u svako vrijeme, na svim tipovima uređaja - najvažnije je postići efekt Just-In-Time Learning i Just-In-Time Knowledge (učenje i znanje točno u trenutku kada nastaje, odnosno kad nam je potrebno). ■ pri učenju se koriste i svi dodat-ni raspoloživi uređaji, senzori, pa-metni predmeti za svakodnevnu uporabu

■ učenje je potpuno personalizi-rano, temeljem informacija o po-lazniku prikupljenih iz drugih su-stava, društvenih mreža, rezultata ulaznih testiranja, uloga koje ima u različitim poslovnim procesima, njegovih kulturoloških, individual-nih i drugih osobina ■ pri učenju se primjenjuju svi su-vremeni koncepti: elementi igre (gamification), sveobuhvatno uče-nje (immersive learning), interak-tivno i angažirano učenje (enga-ging), formalno i neformalno, in-dividualno i socijalno, situacijsko odnosno problemsko učenje.■ učenje je zabavno - EduTain-ment (Educational Entertainment)■ učenje je u svakom trenutku za-snovano na snažnim motivacij-skim elementima svakog polazni-ka pojedinačno - personalizirana motivacija ■ u edukacijski proces su uključeni svi sudionici: vlasnici, zaposlenici, uprava, dobavljači i kupci, partne-ri, nevladine organizacije i mediji ■ učenje je zasnovano na načelima otvorenosti i standardizacije ■ učenje potiče inovativnost i ra-zvoj tzv. soft vještina■ u edukacijski sustav su ugrađeni elementi mjerljivosti, kako samog procesa učenja tako i utjecaja re-zultata učenja na poslovanje orga-nizacije ■ učenje je znatno pristupačnije, a moguće ga je financirati iz različi-tih izvora (samih polaznika, njiho-vih organizacija, javnih sredstava, EU fondova, grupnim financira-

njem (CroudFunding) i sl. ■ učenje je za nekoliko redova ve-ličine učinkovitije, znanje ostaje zapamćeno puno duže, a različita znanja su bolje povezana ■ osim stjecanja znanja polaznici uče i kako ga dopunjavati dok su u različite operativne aplikacije ugra-đene izravne poveznice s podsjet-nicima na ranije stečena znanja.

Pametna metodologija polazi od kvali-tetnog upravljanja edukacijskim procesi-ma. Počinje prepoznavanjem ciljnih sku-pina učenja, definiranjem ishoda i želje-nih kompetencija te za svakog polaznika razvija motivacijski sustav za učenje.

Nakon toga konfigurira plan učenja te prilagođuje konkretne edukacijske sadr-žaje birajući odgovarajuću kombinaci-ju predavanja, vježbi, praktičnog rada i provjera znanja u online ili offline nači-nu rada.

Od učitelja se očekuje da:

√ potpuno razumije ono što poučava √ zna širi kontekst i različite aspekte tog znanja √ potpuno razumije namjenu uče-nja, očekivane ishode i kompetenci-je koje trebaju steći polaznici.

Očekuje se da gleda naprijed, da zna prenijeti znanje. Služi se pričanjem priča (storytelling), elementima igre (gamefi-cation) i različitim mehanizmima moti-viranja. Nema izraženi ego. Voli studen-te. Želi da budu bolji od njega. Uči od njih. Razvija se. Kontinuirano mjeri na-predak i shodno tomu korigira svoj rad.

Fokusira se na polaznike. Uvijek pro-nalazi nov način za motivaciju studena-ta, a i sam ima jake motive.

? Kako steči one kompetencije i znanja koja će biti potrebna da se

što bolje iskoriste postojeće tržišne prednosti i steknu nove, komparativne u odnosu na konkurenciju koja trenutno nije ni poznata? Sigurno ne kroz tradicionalni sustav obrazovanja ni kroz nepostojeći sustav cjeloživotnog učenja.

! U Ustanovi za obrazovanje odraslih - ILBA razvili smo radni

okvir za uspostavu pametnog obrazovanja i pametnog učenja na nekoliko razina:

1. pametne tehnologije 2. pametne metodologije 3. pametni sadržaj4. pametno okruženje


3. Pametni sadržaj (Smart Content)

Edukacijski sadržaji su potpuno multi-medijalni, sučelja su prilagođena pojedi-nom polazniku, uređaju na kojemu uči i situaciji. Važno je graditi nove pametne sadržaje, da to nisu samo multimedijali-zirani stari nego da se primjenom novih tehnologija razvijaju potpuno novi kon-cepti, npr. višedimenzionalnost (u pro-storu, u podacima, u modelima), čime se polaznicima vizualizira jedna, dvije ili čak tri dimenzije više negoli dosad - tako njihova percepcija postaje bliža stvarno-sti, a imaginacija im omogućuje stvara-nje potpuno novih koncepata i značajno veću inovativnost u svim područjima.

Sadržaji se prilagođuju i ulogama polaznika u poslovnim procesima te namjeni učenja odnosno očekiva-nim ishodima i ciljanim kompeten-cijama. To znači da isti edukacijski sadržaj može u primjeni biti potpuno razli-čit za polaznike različitih uloga, za različite svrhe učenja i poslovne si-tuacije. Edukacijski sadržaji se dopunju-ju primjenom mehanizama umjetne inteligencije i strojnog učenja, a o novostima se polaznike obavještava kroz povremenu obnovu znanja. Sadržaj je u oblaku i povremeno se ažurira kako bi bio aktualan.Polaznici mogu komentirati sadržaj, postavljati pitanja u realnom vreme-nu, surađivati s drugim polaznicima bez obzira gdje se nalaze. Sadržaj je potpuno prilagođen oso-bama s posebnim potrebama i objav-ljen na nekoliko jezika.

Za svaki sadržaj se izrađuje i sažetak odnosno podsjetnik - kad polaznik svla-da sadržaj poziva po potrebi samo pod-sjetnik koji će u njemu pobuditi već konzumirani sadržaj i znanje. Sadržaj je kontekstualan, povezan s određenim situacijama pa se lakše pamti i povezu-je s tim situacijama kad se polaznik po-novno nađe u njima.U sadržaj su utkani i elementi koji potiču razvoj vještina bez kojih se danas ne može, tzv. softskills. Dobar primjer je poticanje na donošenje odluka u što kraćem vremenu zasnovano na što više relevantnih činjenica. Pritom se odluke ne donose samo za konkretnu situaciju nego se uzima u obzir dinamika tj. što će se događati u budućnosti kao i ciljna orijentacija te širi kontekst situaci-je, simulirajući pojedine ishode različitih odluka u istim situacijama.Provjera znanja - Prije početka učenja

provodi se tzv. ulazno testiranje kako bi se provjerilo polaznikovo znanje o odre-đenom području. Rezultati tog testiranja će pomoći i za personalizaciju edukacij-skih sadržaja, ali i za polaznikov banch-mark i mjerenje njegovog napretka.

Tijekom učenja se povremeno provje-rava polaznikovo znanje iz manjih edu-kacijskih cjelina, kako bi se vidjelo stje-če li znanja očekivanom dinamikom, ali i kao element interakcije. Temeljem re-zultata tih povremenih provjera znanja prilagođuje mu se edukacijski sadržaj, a po potrebi se aktiviraju i poveznice s edukacijskim sadržajima. Određena po-dručja se potkrepljuju primjerima ili za-dacima.

Polaznik se stavlja u konkretne poslov-ne ili životne scenarije te se od njega za-htijeva da naučeno odmah primijeni u rješavanju određenih situacija. Ovisno o očekivanim rezultatima provjera znanja se prilagođuje svakom pojedinom pola-zniku. Na kraju se provjerava cjeloku-pno znanje iz edukacijskog sadržaja i stavlja u kontekst sa znanjem koje je po-laznik stjecao ranije ili se očekuje da ga ima. Nakon uspješne završne provjere polaznik stječe potvrdu (certifikat) o ste-čenom znanju, ostvarenim rezultatima i stečenim kompetencijama.

4. Pametno okruženje (Smart Learning Environment)

Ni pametne tehnologije ni pametne metodologije, a ni pametni edukacijski sadržaji ne mogu jamčiti ostvarenje pa-metnog obrazovanja i pametnog učenja. To može jedino uspostava cjelovitog pa-metnog okruženja, tj. interakcije pamet-ne organizacije, pametnih predavača i pametnih polaznika.

Nazvali smo ih tako i zbog dosljedno-sti (pametno, engl. smart) ali i da bismo pokazali kako i predavači i polaznici moraju usvajati nova znanja, nove na-vike i novi pristup, moraju se služiti pa-metnim tehnologijama i slijediti pamet-ne metodologije.

Vlasnici i uprava zaduženi su za uspo-stavu takve organizacije koja ima:

■ infrastrukturu - pametne tehno-logije■ definirane strateške ciljeve i po-trebne strateške kompetencije■ akcijske i edukacijske planove koji pred sustav učenja u organiza-ciji jasno postavljaju konkretne za-datke i očekivanja ■ menadžment koji se i sam kon-tinuirano educira te razumije važ-nost edukacije svakog zaposlenika ■ mehanizme mjerenja utjecaja učenja na ukupno poslovanje orga-nizacije i mjerenje povrata na edu-kaciju (ROE – Return on Educati-on).

Proces učenja ne završava stjecanjem znanja već treba razvijati mehanizme njegova širenja i dijeljenja, obnove i pre-traživanja te ga primijeniti u pravom tre-nutku (Just-In-Time-Learning, Just-In-Time-Knowledge).

I tu suvremena tehnologija i alati mogu značajno pomoći, od mobilnih uređaja, kolaboracijskih portala, blogova, foru-ma do dodataka postojećim aplikacijama koji omogućuju skok u određenu eduka-cijsku cjelinu povezanu s onim što tre-nutno radimo. * Za više podataka: [email protected] www.ilba.eu

ILBA – brzina i rezultatiTvrtke koje se odluče za naše usluge primjenom pametnog učenja brzo će osjetiti značajnu razliku u odnosu na dosadašnje metode. Ponajprije, kod nas se ući mnogo brže, edukacijski proces je prilagođen polaznicima, a ishod učenja odgovara njihovim stvarnim strateškim potrebama. I zaključit će kako je upotrebljivost stečenih znanja i vještina pri rješavanju realnih poslovnih izazova - superiorna. Kako bismo u tome uspjeli ILBA će i nadalje:

• svesrdno promovirati načela SE i SL • surađivati s vodećim tvrtkama i institucijama u pojedinim područjima našeg djelovanja koje su već usvojile načela pametnog učenja • razvijati vlastite alate i primjenjivati najnaprednije platforme za SE i SL • razvijati vlastite pametne sadržaje u područjima u kojima imamo ekspertizu • angažirati i razvijati pametne predavače kao cjelovite stručnjake s uravnoteženim znanjima i sposobnostima, kako andragoškima tako i domenskima, koji će znati usmjeriti naše polaznike prema suvremenom načinu razmišljanja i promišljanja kao što je Design Thinking, Creative Thinking i napose Critical Thinking.


Postaje ozbiljno!Povodom skorog početka primjene odredbi Opće uredbe EU

o zaštiti osobnih podataka (GDPR - General Data Prote-ction Regulation), razgovarali smo s Biljanom Cerin, jedinom Hrvaticom u upravnom odboru (ISC-ja)2 (Cybersecurity and IT Security Professional Organization) najveće svjetske orga-nizacije za informacijsku sigurnost. Biljana Cerin je direktori-ca tvrtke OstendoConsulting koja je postala regionalni centar kompetencija za zaštitu osobnih podataka.

OpenInfoTrend: Ušli ste u Top 50 najutjecajnijih žena u hrvatskom IT-ju, izabrani ste u upravnu odbor najveće svjetske organizacije za informacijsku sigurnost (ISC)2, vaša tvrtka OstendoConsulting profilirala se kao vodeći hrvatski igrač u području zaštite privatnosti. I sve to zbilo se u posljednjih dvanaest mjeseci?

Biljana Cerin: Radila sam za nekoliko vodećih hrvatskih ICT tvrtki, ali nijednoj glavni poslovni fokus nije bio ono što stvar-no volim - savjetovanje klijenata o učinkovitom upravljanju rizikom i sukladnošću s regulativom u području informacijske sigurnosti. Ubrzo sam shvatila da je Hrvatska premalo tržište za pružanje usko specijaliziranih usluga te sam 2011. sa supru-gom pokrenula tvrtku OstendoConsulting koja se odmah okre-nula velikim razvijenim tržištima - američkom i zapadnoeu-ropskom.

U OstendoConsultingu smo izgradili lokalnu i međunarod-nu mrežu vrhunskih konzultanata koja nam omogućuje brzo stvaranje i idealnih timova za pružanje baš onakve usluge ka-kvu klijent treba, jasno, iz područja kojima se bavimo. A to je upravljanje rizikom, sukladnošću, privatnošću i informa-cijskom sigurnošću. Naši su konzultanti djelatnici partnerskih tvrtki, sistem integratora, drugih konzultantskih kuća ili usko specijalizirani samostalni konzultanti. S klijentom pažljivo de-finiramo projektne zadatke, neopterećeni raspoloživošću inter-nih resursa. Tek kad znamo što je točno cilj projekta, određu-jemo idealne kompetencije i iskustvo potrebno za pružanje us-luge i gradimo tim.

Brojni projekti za američke klijente bili su vezani upravo uz područje zaštite osjetljivih osobnih podataka i tamošnju vrlo strogu HIPAA regulativu. Radili smo na upravljanju rizikom informacijske sigurnosti za Fortune 500, biotehnološku tvrtku Amgen iz Los Angelesa, za Stanford University - Hospital&C-

linics i Stanford Children’s He-alth, za klijenta izloženog stro-goj regulativi zaštite podataka u gejming industriji MGM Re-sorts International u Las Vega-su te za klijente u Ujedinjenom Kraljevstvu i Norveškoj... uz naše prethodne projekte. Kad je 2016. godine Europska unija usvojila GDPR uredbu već smo imali desetak godina iskustva na projektima sustavnog osigurava-nja informacija te niz referenci u specifičnim projektima zašti-te osobnih podataka za vodeće

RAZGOVOR S BILJANOM CERIN POVODOM OPĆE UREDBE O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA

Biljana Cerin, direktorica tvrtke OstendoConsulting (foto Cropix/Hanza Media)

U OstendoConsultingu izgradili smo lokalnu i međunarodnu mrežu vrhunskih konzultanata što nam omogućuje brzo stvaranje idealnih timova za pružanje baš onakve usluge kakvu klijent treba iz područja kojima se bavimo.

svjetske institucije. Po tome smo i danas jedinstveni u Hrvat-skoj. To je iskustvo prepoznao i njemački farmaceutski div s kojim i sada radimo na GDPR projektu.

Uvrštenje u Top 50 najutjecajnijih žena u hrvatskom IT-ju došlo je kao iznenađenje. Nisam očekivala da bi netko u Hr-vatskoj pratio moj stručni rad. Volim svoj posao, vjerujem u njega i znam da svojim radom donosim klijentima stvarnu vri-jednost. Angažirana sam u radu niza međunarodnih stručnih organizacija i nekoliko sam puta bila član stručnih odbora za

pripremu programa velikih međunarodnih konferencija iz po-dručja informacijske sigurnosti... u Münchenu, Londonu, Bar-celoni, Las Vegasu i dr. Održala sam brojna stručna predava-nja, ocjenjivala stručne knjige, odlučivala o dodjelama struč-nih stipendija. Prije nekoliko dana izabrana sam u upravni od-bor (ISC-ja)2 u kojem ću biti od 2018. do 2020. godine. Vjeru-jem da je to najvećim dijelom rezultat mog volonterskog rada na razvoju struke i programa koji sam izložila tijekom nomi-nacije, s fokusom na približavanje naše struke drugim profesi-jama i jačem angažmanu na privlačenju mladih ljudi u struku.

GDPR uredba počinje se primjenjivati od svibnja sljedeće godine. Novčane kazne predviđene za prekršitelje su među najvećima ikad propisanima ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, no čini se da nije jasno definirana odgovornost uprava. Odnosi li se ta uredba i na javnu upravu s obzirom na to da naplata novčane kazne tu ne bi imala stvarnog učinka?

► Odnosi. Tijela javne uprave koja raspolažu osobnim poda-cima građana moraju uskladiti svoje poslovanje s odredbama GDPR uredbe do 25. V. 2018. Novčano kažnjavanje značilo

OBRAZOVANJEOBRAZOVANJE


upravljanja informacijskom sigurnošću za zaštitu podataka pa-cijenata, poput ISO 27001 ili ISO 27799. Za tvrtke koje dosad nisu zanemarivale sigurnost usklađivanje s GDPR-om nije ni kompleksno ni skupo. To je vjerojatno najvažniji razlog zašto su veliki telekomi i banke u tom području daleko odmakli od hrvatskog prosjeka.

Kakvu ulogu u zaštiti osobnih podataka ima obrazovanje i informiranje?

► Veliku. Edukacija i širenje svijesti su uvjet učinkovite zašti-te osobnih podataka. Intenzivno surađujemo s brojnim obra-zovnim institucijama među kojima posebno ističemo ILBA-u s kojom smo pripremili dvije vrste tečajeva. ILBA GDPR teča-jevi održavaju se redovito svakih nekoliko tjedana još od pro-ljeća. Dobro su popunjeni, rezultat je puno educiranih struč-njaka na što smo izuzetno ponosni.

Intenzivno smo uključeni i u niz drugih projekata širenja svi-jesti o zaštiti osobnih podataka. Zaštita osobnih podataka po-staje zasebno stručno područje za koje je potreban set komple-mentarnih znanja iz područja informacijskih tehnologija, pra-va, organizacije i komunikacijskih vještina. S ILBA-om sura-đujemo na izradi kurikuluma za kompletno obrazovanje takvih stručnjaka.

Zaštitu osobnih podataka moramo prihvatiti kao način raz-mišljanja, to je društvena promjena koja slijedi, a mi smo tu da je podupiremo najbolje što možemo.

bi prelijevanje novca u državnom budžetu što naizgled nema smisla, ali nije potpuno točno.

Ako se primjerice jedinica lokalne uprave neodgovorno odnosi prema osobnim podacima pa bude novčano kažnje-na, stvarno bi mogla ostati bez tog novca. Takvo bi kažnjava-nje moglo imati negativan učinak na sposobnost javne upra-

ve za izvršavanje javne vlasti. Ne želimo se naći u situaciji da vatrogasci ne mogu kupiti opremu za gašenje požara, jer su morali platiti veliku kaznu ili da bolnica ne može plati-ti lijekove zbog curenja osob-nih podataka. Ipak, dio o ka-žnjavanju ne može se jednako odnositi prema privatnim tvrt-kama i javnoj upravi, ali to ne znači da je javna uprava izu-zeta iz obveze njene primje-ne. Upravo obrnuto. To znači da zaštita osobnih podataka u javnoj upravi, kao i u ostalim

EU članicama, mora postati strateški cilj naše vlade. Čak je i Velika Britanija unatoč napuštanju Europske unije dala veliki prioritet usklađivanju s GDPR-om. Kraljica je u svom obraća-nju parlamentu u lipnju bila vrlo jasna o tomu.

Posebno je važno razumjeti da je GDPR uredba koja se izravno primjenjuje na teritoriju cijele Europske unije, a čla-nice mogu njene odredbe dodatno pojasniti u lokalnom zako-nodavstvu. Baš u tom pojašnjavanju treba osmisliti učinkovit mehanizam prisile javne uprave na zaštitu osobnih podataka.

Jedan od najučinkovitijih mehanizama u takvom okruženju je osobna odgovornost. Neke EU članice za odgovorne osobe predviđaju zatvorske kazne. U Hrvatskoj to ne bi bilo potpuna novost, jer Kazneni zakon za zloupotrebu osobnih podataka već i sada predviđa zatvorsku kaznu do pet godina. Kombina-cija zatvorske i novčane kazne za odgovornu osobu u pravilu je učinkovit pokretač.

Kako javna uprava danas štiti osobne podatke?

► S obzirom na veličinu i razvedenost javne uprave razina za-štite osobnih podataka seže od vrlo dobre do vrlo loše. Javna uprava nije nikad uspostavila učinkovite mehanizme nadzora sigurnosti upravljanja informacijama ni upravljanja sigurno-šću osobnih podataka. Revizija sigurnosti informacijskih su-stava se ne radi ili se radi sporadično. Iznimka tom pravilu je zaštita podataka klasificiranih kao državna tajna, no u njih se ne ubrajaju osobni podaci građana - barem ne onih običnih. Kako nitko sustavno ne nadzire sigurnost, jedini odgovor na vaše pitanje može biti da javna uprava ne zna kako štititi osob-ne podatke.

A na kojoj je razini zaštita u privatnom sektoru?

► Razina zaštite osobnih podataka jako se razlikuje ovisno o industrijskom sektoru. Tako su primjerice financijski i tele-komunikacijski sektor obvezni uspostaviti niz mjera za zašti-tu podataka koje djelomično pokrivaju i zaštitu osobnih po-dataka. S druge strane, unatoč tomu što stari Zakon o zaštiti osobnih podataka predviđa posebne zaštitne mjere za pojedi-ne kategorije osobnih podataka, to se u pravilu ne primjenju-je pa prema našim saznanjima u Hrvatskoj nećete naći nijed-nu privatnu zdravstvenu ustanovu da je implementirala sustav

Kakva su iskustva s GDPR-om u drugim zemljama i kakva je naša regulativa u odnosu na njih?

► Ne mogu govoriti o svima, naše je inozemno GDPR iskustvo vezano uz Njemačku, Veliku Britaniju i SAD. Njemačka je osim usvojene GDPR uredbe, razvila i vlastito zakonodavstvo kojim dodatno regulira neka pitanja. Tamo je za odgovornu osobu moguća i za-tvorska kazna. S obzirom na to da Hrvatska još nije ni blizu donošenja lokalne regulative, reklo bi se da je Njemačka daleko ispred nas. Konkretna iskustva s projekta na kojemu tamo radimo ne mogu se sma-trati relevantnim uzorkom za procjenu općeg stanja. Riječ je o globalnom lideru u farmaceutskoj industriji, a razgovaramo o tehničkim finesama i poboljšanjima sustava kakav velika većina hrvatskih tvrtki vjerojatno nikad neće imati. Lokalne tvrtke u istoj industriji u po-dručju zaštite osobnih podataka značajno zaostaju za tim primjerom.

Odluka Velike Britanije o donošenju lokalne regu-lative o zaštiti osobnih podataka bila je usporena Brexitom. Unatoč tomu, britanski ICO (Information Commissioner’s office) već je dugo jedan od najboljih izvora praktičnih informacija o usklađivanju s GDPR-om. Tvrtke su zbog Brexita malo oklijevale do lipnja, ali kad je Kraljica rekla da će se GDPR uredba jednako primijeniti i tamo, otklonjena je svaka sumnja.

U Americi su tvrtke jako fokusirane na zaštitu privat-nosti zbog vlastite regulative i sudske prakse, jer su uobičajene visoke odštete. Prema ispitivanju koje je u siječnju objavio PWC, 92 % američkih tvrtki s više od petsto zaposlenih uvrstilo je usklađivanje s GDPR-om među prioritete. GDPR se odnosi na sve tvrtke koje raspolažu osobnim podacima građana Europske unije pa u određenoj mjeri i na one sa sjedištem izvan EU.

Uvjet učinkovite zaštite osobnih podataka je dobro obrazovanje i širenje svijesti. ILBA GDPR tečajevi održavaju se redovito svakih nekoliko tjedana još od proljeća, a rezultat je puno educiranih stručnjaka na što smo izuzetno ponosni.


INTERVJU

Inovacijanajsnažnijiproizvod na tržištu

Šokantno je koliko se nerazumijevanja i negativnih

emocija pokazuje prema poduzetnicima. A oni

su generatori pozitivnih promjena koji ostvarujući

svoj san stvaraju nove vrijednosti za sebe i društvo

iz kojega su ponikli


Vaša je poslovna karijera neraskidivo vezana uz razvi-tak Storm Computersa odnosno STORM Grupe. Kako ste počeli, investirali, tko su Vam bili partneri, bliski suradnici...

► Nakon završenog studija počeo sam raditi u privat-noj tvrtki kao projektant automatike na strojevima za grafičku obradu. Potom sam s prijateljem otvorio obrt za servis računala i videouređaja. No, tražeći suradnike jačih ambicija i predanosti pre-ma ozbiljnijoj sistem integraciji i računalnim tehnolo-gijama, nakon još ponekog iskoraka, pokrećem 1991. godine obiteljsku tvrtku kao generički nastavak obrt-ničke radionice.

Osnovni kapital, uz posudbu gotovine od prijatelja i rodbine, nastao je tijekom rada u obrtu. Za današnje pojmove poslovanja, to je bio sitniš.

Dio osnovnih sredstva posudili smo od obrtničke za-druge čiji smo bili dotadašnji članovi. Radni prostor bila je minimalistički preuređena garaža pokraj mo-je obiteljske kuće. Tako nismo bili pritisnuti mjeseč-nom najamninom već samo golim režijskim troškovi-ma. Tvrtki se tijekom početnog formiranja pridružu-ju pojedinci od kojih mnogi i sada rade u njoj. U prvom redu spomenuo bih kolegu i suradnika koji je sudjelo-vao u izgradnji svega što je STORM Grupa danas. To je sadašnji dioničar i moj par-tner Tomislav Kraljik, čije su mnoge poslovne značajke komplementarne mojima. Ja sam poduzetnik i inženjer, a Tomislav je organizator ko-ji je ideje i kvantne poslov-ne skokove uklapao u okvire mogućega.

Nikada se nisam osjećao kao organizator i menadžer i dobro je da netko to zna raditi umjesto mene. Takav odnos i neformalna podje-la zadataka traje i danas. U drugim tvrtkama STORM Grupe rade partneri koji su vodeći pojedine tehnologije radom i zalaganjem prerasli u izdvojene tvrtke. Kako ni-sam baš ekonomski potko-van teško mi je bilo precizno pratiti i pravilno procjenji-vati prihode, rashode i tijek gotovog novca po pojedinim odjelima, smatrao sam prikladnim samoopstojne po-slovne segmente i pridružene im tehnologije diferen-cirati kao zasebne pravne osobe pa ih onda kvalitetnije pratiti i ekonomski vrednovati. Neke smo tvrtke pri-družili Grupi akvizicijom, a neke logičnim interesnim povezivanjem.

Tu bih naveo kolege Damira Špirelju, Hotmira Br-kića i Ivicu Šorića. Naravno, tijekom rasta i razvoja matične tvrtke STORM Computers, javljaju se i brojni drugi djelatnici koji su svojim značajnim strukovnim

Vladimir Olujić, osnivač, vlasnik i predsjednik uprave STORM Grupe - koja je kao što i priliči informatičkoj

tvrtki počela u garaži, a danas jedan od najvećih domaćih sistem integratora - odrastao je u Zagrebu, na Borongaju u obrtničkoj obitelji. Oženjen je i otac tri sina od kojih dva starija već rade na tehnologijama oblaka u njihovom po-datkovnom centru, a najmlađi je srednjoškolac.

Nakon srednje škole - Ruđer Bošković, smjer elektroni-ke - diplomira 1985. VI. stupanj na ETF-u u Zagrebu, a nakon toga i VII. stupanj na FER-u. Potom upisuje posli-jediplomski doktorski studij s temom Prijenos govora pa-ketskim komunikacijama u realnom vremenu. Kreće am-biciozno, no recesija ga vraća u poduzeće gdje je okupiran dan i noć. S oporavkom konjunkture, priželjkuje se vratiti disertaciji i uspješno zaključiti i taj najviši stupanj formal-nog obrazovanja.

Olujić je od djetinjstva opsjednut audiofilstvom i to mu je glavni hobi. Teži vrhunskoj reprodukciji zvuka i pre-slušava glazbu iz svojih kolekcija vinila, magnetofonskih traka i CD medija, koji se broje u tisućama. Još kao sred-njoškolac provodi praznike radeći kako bi kupovao opre-mu i ploče. Jasno, novca za opremu nikad dovoljno pa s prijateljima u garaži slaže pojačala. Potrebne dijelove na-bavljaju u Trstu i Münchenu, a mehaniku i prednje ploče izrađuju sami... pilom, turpijom, letraset slovima i lakom za automobile.

I danas se prisjeća kako njegova majka bezuspješno riba kuhinjsku pećnicu od ostataka bezbojnog laka koji je tre-balo zapeći na visokoj temperaturi preko letraset slova i oznaka kako bi prednja ploča postala mehanički otporna i izgledala originalno.

U starom prostoru koji su napustili širenjem poduzeća postavio je nekoliko impozantnih audiosustava, gdje su aktivni blokovi građeni uglavnom s elektronskim cijevi-ma. Olujić veli da još nije čuo poluvodič koji lijepo svi-ra - elektronke su nenadmašne. Ima tu vrhunskih svjetskih uradaka, studijskih analognih magnetofona, gramofona i jedinstvenih zvučničkih sustava. Neki su potpuno novi, a neki datiraju otprije pola stoljeća, ali su vrhunski obnov-ljeni. Cijeneći izvornost analogne glazbene reprodukcije i njen što iskreniji doživljaj tu se nalazi s društvom... druže se, slušaju glazbu i izmjenjuju iskustva.

Olujić svoje znanje i iskustvo prenosi novim naraštaji-ma. Profesor je i drži tri kolegija na IT veleučilištu. Član je programskog savjeta MIPRO-a i aktivno sudjeluje u ra-du tog najvećeg IT foruma u zemlji, koji je pod uspješnim vodstvom dr. Petra Biljanovića ove godine obilježio 40. godišnjicu.

Prošle je godine u okviru MIPRO-a organizirao konfe-renciju Cloud Day, a ove plenarnu raspravu Digitalna au-tocesta za digitalno društvo, koja je okupila eminentne su-govornike i izazvala dosta pažnje u industriji i javnosti. Uz to sudjeluje u organizaciji i sponzorstvu brojnih elek-troakustičkih i audiofilskih događanja.

S Vladimirom Olujićem razgovarali smo o karijeri i nje-govoj tvrtki, o sistemskoj integraciji, tržišnim i tehnološkim trendovima u IT branši i ekosustavu u kojemu ta industrija djeluje.

Računalstvo u oblaku danas

je jedna od temeljnih

tehnologija koja predviđa

značajnu računalnu evoluciju.

Tvrtke koje žele iskoristiti

prednosti infrastrukture

i aplikacija temeljenih

na oblaku te na modelima

hibridnog oblaka, moraju

osigurati da je lokalna IT

infrastruktura kompatibilna

onoj u oblaku.

RAZGOVARAO: BORIS ŽITNIK


i komercijalnim doprinosom uvelike zaslužni za put kojim kročimo. To su Dražen Novina, Tihomir Čalić, Samir Bračković, Miro Markovanović i drugi. Od no-vijih bliskih suradnika svakako bi spomenuo rukovo-dioca tehničkog sektora Željka Šubara.

Naveli ste razloge zbog čega tvrtka djeluje kao skup izdvojenih članica. Pa, koje su prednosti i eventualni ne-dostaci grupacije u odnosu na jedinstveno integrirano poduzeće?

► Najveća prednost očituje se u kvaliteti promišljanja grupe. Sastanci uprave u pravilu pridonose kvalitet-nijim zaključcima negoli kad bi to bila odluka poje-dinca. Druga prednost Grupe leži u razmišljanju da diferen-ciranje tehnologija po pojedinim pravnim subjektima implicira kvalitetnije stjecanje dubljih specijalističkih

znanja i bolji fokus poje-dinca na uži spektar stru-ke. Pojedini subjekti se jednostavnije fokusiraju na vlastite lakše mjerlji-ve rezultate i adekvatno planiranje te raspolaganje prihodovanim sredstvi-ma na razini operativnih troškova.

Za planiranje kapitalnih investicija, cijenu kapita-la te eventualno planira-nje zaduženja, kao i pri nastupu na tržištu Grupa pojedinim članicama dje-luje kao pozitivna masa. S druge strane, djelatnici Grupu ne promatraju kao cjelinu niti je vide jedin-stvenim tkivom. Često djeluju u okviru svojih

subjekata kao otoci, ne mareći za sinergiju. Osim toga, partikularni interesi pojedinih sastavnica znaju zna-čajno odskakati od interesa cjeline. No, sve to skupa dinamički balansira na bazi poslovnih interesa i treba biti svjestan ukupnog faktora dobrote Grupe, ali i nje-nog ponekad negativnog predznaka.

Koji su bili prijelomni trenuci pri ulasku u ozbiljnu si-stem integraciju?

► Prijelomni trenuci su od-luke o fokusiranju na napred-ne mrežne tehnologije svjet-ski poznatih vendora s izazo-vom investiranja u dodatno obrazovanje kadrova u skla-du sa zahtijevanim standardi-ma proizvođača. U ono vri-jeme, bile su to značajne in-vesticije, reda veličina u de-secima tisuća dolara po spe-cijalistu. Za prikladan status trebalo je financirati barem dvojicu takvih djelatnika. Po-slije je zahtjev narastao na četiri. To je imalo utjecaj na povećanje osobnih primanja tako obrazovanih stručnja-ka u okruženju gdje prihod od usluga generiranih po toj osnovi nije bio ni blizu istim tim svjetskim standardima. I nije bilo jednostavno konti-nuirano nalaziti dovoljno po-sla za tako skupe resurse.

Potom je bilo prirodno izdvojiti odjel pasivnih mrež-nih infrastruktura u zasebni subjekt. I to je bio zahti-jevan proces u kadrovskom i organizacijskom smislu. Simultano s tim procesom odlučili smo izmjestiti tvrt-ku u novi prostor. Bila je to ozbiljna kapitalna investi-cija što vas ponekad i u određenim situacijama može koštati zdravog života tvrtke. Tijekom dugogodišnje snažne recesije odlučili smo se na značajnu investici-ju u podatkovni centar i razvoj nadolazećih tehnologi-ja u oblaku, kao nastavka već zaboravljenog modela uslužnog računalstva. Procjenjujem da je u ovom tre-nutku STORM Grupa domaći IT sistem integrator s najvećim vlastitim podatkovnim centrom. Znate, čim se tvrtka pomakne za kvalitetan skok u određenoj ra-zini, uvijek se kao posljedica pojavljuje vakuum u no-vom smjeru. To je jednostavno priroda stvari poslo-vanja.

Godine 2013. izgradili ste vlastiti data centar i ušli u cloud računalstvo kao pružatelj takvih usluga. Ali, tu ste i dalje kao sistem integrator i implementator cloud rješenja za druge...

► Sistem integracija kakvu poznajemo i opisujemo u klasičnom smislu, na domaćem, ali i na EU tržištu ko-jemu prirodno gravitiramo, još zauzima najveći apso-lutni i relativni udio. No, prema predviđanjima IDC-a, udio infrastrukture tradicionalnih internih IT sustava past će do 2020. za otprilike 10 % u odnosu na današ-nju situaciju. Taj se prostor otvara arhitekturama inter-nih privatnih oblaka, udomljenih (hosted) dediciranih privatnih oblaka, virtualnih privatnih oblaka, javnih oblaka pa sve do virtualnih podatkovnih centara.

Usmjerenje prema oblaku kao tehnološkom odma-ku od klasičnog pojma za sistem integratore zahtijeva investiranje u svladavanje novih znanja i paradigmi.

Pod pritiskom globalizacije dio hrvatske IT industrije akvirirat će veći igrači, prvenstveno snažni globalni IT integratori. Dio domaćih tvrtki će se udružiti kako bi se oduprijeli povećanjem mase i volumenom kvalitetnih i dobro izrađenih kompetencija. Globalni igrači u oblaku svakako će uzeti dio tržišta krajnjih korisnika IT usluga, no prvenstveno standardiziranih i na određeni način konfekcioniranih. To je gotovo cijelo tržište rezidencijalnih korisnika i većinski dio malih do srednjih poslovnih subjekata.

Inovacija je na tržištu

najsnažniji proizvod. Protiv

te činjenice konkurencija

se može boriti jedino

postupnim usvajanjem

potrebnih znanja i

tehnologija. To zahtijeva ljude,

specifično znanje, razvoj,

kapital i vrijeme.

INTERVJU


Uputno je ponoviti, mada se to često spominje, kako je računalstvo u oblaku zapravo isporuka računalstva na razini mreže, najčešće interneta i danas je jedna od temeljnih tehnologija koja predviđa značajnu računal-nu evoluciju. Infrastrukture bazirane na oblaku obli-kovat će temelj budućeg razvoja, a tvrtke će eksperi-mentirati s primjenom novih arhitektura temeljenih na oblaku u kombinaciji s tradicionalnom IT infrastruk-turom te povezati ta dva svijeta. Tvrtke koje žele isko-ristiti prednosti infrastrukture i aplikacija temeljenih na oblaku te modelima hibridnog oblaka, moraju osi-gurati da je lokalna IT infrastruktura kompatibilna s onom u oblaku.

Naglasimo, temeljna značajka usluge u oblaku (iz-među pet definiranih prema NIST-u, američkom naci-onalnom institutu za standarde) je realizacija samous-luge na zahtjev (on demand self-service) koja implici-ra nužnost implementacije tehnologije automatizaci-je i orkestracije, povezuje automatizirane operacije u radni proces (workflow) te nužno zahtijeva interopera-bilnost na razinama građevnih blokova podatkovnog

centra i time značajno pove-ćava kompleksnost potrebnih aplikativnih rješenja imple-mentacije samouslužno defi-niranih servisa.

To je infleksijska točka pri-lagodbe sistem integratora u migraciji od klasičnog mode-la k računalstvu kao usluzi. Asimilirajući nova potrebna znanja za svladavanje takvih i sličnih tehnoloških izazova sistem integrator će pravodob-no migrirati k tom perspek-tivnom tržištu. Tako će mu se otvarati nove tržišne niše bi-lo da krajnji kupac želi ostati pri klasičnim IT rješenjima ili želi iskoristiti sve potencijale npr. hibridnog oblaka. U slu-čaju tehnološki agilnog sistem integratora, kupac će u svom postojećem partneru naći cje-lokupnu podršku za zahtijeva-

na rješenja. U suprotnom, sistem integrator koji to ne prati gubit će tržišni udio.

U posljednje se vrijeme sve više orijentirate na razvoj vlastitih proizvoda. Kakav značaj u Vašem poslovanju imaju inovacije?

► Inovacija je na tržištu najsnažniji proizvod. Protiv te činjenice konkurencija se može boriti jedino postu-pnim usvajanjem potrebnih znanja i tehnologija. To zahtijeva ljude, specifično znanje, razvoj, kapital i vri-jeme.

U tom intervalu inovativan proizvođač može suvere-no vladati tržištem i dobro kapitalizirati svoj proizvod. S takvim razmišljanjem smo sa svojim partnerima ra-zvili Hospital Cube, neke servise u oblaku kao i sustav kontrole pristupa, nadzora opreme i uvjeta za usluge u oblaku koji je jedinstven na svjetskom tržištu. Za što smo nagrađeni...

Implementirate tehnologije brojnih globalnih vendo-ra. Kakvi su općenito odnosi s principalima?

► Principali s kojima surađujemo su kompanije du-go prisutne svjetskom tržištu s duboko izraženim in-stinktom preživljavanja u okruženju potpune konku-rencije. Obrazac njihova ponašanja djelomice ovisi i o geografskom porijeklu matične tvrtke. No, kvaliteta odnosa je proporcionalna financijskim aranžmanima narudžbi koje domaći integrator može generirati. Pri-tom je integrator prisiljen svakodnevno pratiti aktiv-nosti principala i dinamički promptno pratiti promjene koje se vrlo frekventno interpoliraju u sadržaj specija-lizacija, formi i modela njihova poslovanja.

Općenito, ono što je jučer bilo dovoljno za zadovo-ljavanje izvjesnog statusa danas više nije. Nezado-

Konkurencija u hrvatskoj IT industriji je razvijena i kvalitetna, a cijena usluga je značajno niža nego npr. u Sloveniji. No, vrednovanje IT usluga na domaćem tržištu očekuje značajno pozitivan trend. Na to možete računati.


voljavanje tih promjena direktno utječe na maluse u nabavnim cijenama i pripadnim maržama, a kroz iz-vjesno vrijeme i na potencijalnu degradaciju statusa. Integrator je time prisiljen slijediti taktiku principala, bila ona dobra za ovo tržište ili ne. Hrvatska je - kao i regija - tržišno toliko mala da politiku odnosa nismo mogli graditi već joj se samo prikloniti.

Dodatnu podršku i pažnju možete očekivati kad po-kušate osvojiti dio tržišta konkurentnog ponuđača, od-nosno financijski značajnog poslovnog događaja.

razvoja unutar vlastite Grupe. Ritam promjena se to-liko ubrzao da je svaka korelacija s uvjetima unatrag desetak godina neprimjerena, a više od toga neuspo-rediva.

Dugoročno gledano, sustav koji danas ne prati pro-mjene i trendove poslovnih, tržišnih i tehnoloških dis-ciplina ne prilagođavajući se promptno njihovim za-htjevima, osuđen je na propast.

Kako ocjenjujete hrvatsko IT tržište i hrvatsku IT in-dustriju. Tko su kupci, kakva je konkurencija?

► Primjećuje se da su gotovo svi svjetski poznati IT vendori tijekom posljednjih godina drastično smanji-li svoje urede u Hrvatskoj, u ljudskom i tehnološkom smislu. Zgodno je navesti podatak da je HP, prije po-djele u dvije divizije, objavio statistiku u kojoj na-ša zemlja i još četrdesetak drugih u sličnim tržišnim okolnostima producira manje od jedan posto prometa. To je realnost veličine našeg tržišta i to treba imati na umu.

Ipak, konkurencija u hrvat-skoj IT industriji je razvijena i kvalitetna. Na tržištu je mnogo ozbiljnih integratora domaćeg i stranog porijekla. Domaće tvrtke koje su iskoristile raz-doblje minimalne konkurenci-je navrijeme su postale dovolj-no zrele oduprijeti se najezdi financijski i tehnološki snaž-nih regionalnih i europskih integratora. Svaka od tvrtki nastojala je dodatno izgradi-ti skup specifičnih ekspertiza kako bi postigla tržišnu ek-skluzivnost i prepoznatljivost.

Klijenti su uglavnom dobro obaviješteni o kompetencija-ma integratora i vješto adresi-raju svoje potrebe prema tvrt-kama s usvojenim ekspertiza-ma. Općenito, konkurencija je snažna, a cijena usluga je značajno niža nego npr. u susjednoj Sloveniji. Kup-ci su toga svjesni i to im trenutno ide na ruku pa mogu kvalitetno i povoljno digitalizirati svoje poslovanje. No, vrednovanje IT usluga na domaćem tržištu oče-kuje značajno pozitivan trend. Na to možete računati.

Kako ocjenjujete okolinu, ekosustav IT industrije? Mislim na dinamiku rasta društvenog proizvoda, po-slovnu klimu te specifične determinante za IT industriju kao što je obrazovanje kadrova i internet.

► Hrvatsko je gospodarstvo nakon mnogo godina izašlo iz recesije. Koliko god se politika busala u prsa i na različite načine ponderirala svoje pozitivne pote-ze, pozitivan rast značajno je impliciran općim kreta-njima na širem tržištu i prelijevanjem istog trenda na domaće.

Europske institucije jasno i nedvosmisleno poručuju politici da treba značajno podići efikasnost javnih ser-visa uz istodobno smanjenje javne potrošnje.

Također, treba napraviti transparentnu i prihvatlji-

Usluga u oblaku je realizacija samousluge na zahtjev koja implicira nužnost implementacije tehnologije automatizacije i orkestracije, povezuje automatizirane operacije u radni proces te zahtijeva interoperabilnost na razinama podatkovnog centra i time značajno povećava kompleksnost potrebnih aplikativnih rješenja implementacije samouslužno definiranih servisa. To je infleksijska točka prilagodbe sistem integratora u migraciji od klasičnog modela k računalstvu kao usluzi. Asimilirajući nova potrebna znanja za svladavanje takvih i sličnih tehnoloških izazova sistem integrator će pravodobno migrirati k tom perspektivnom tržištu. Tako će mu se otvarati nove tržišne niše bilo da krajnji kupac želi ostati pri klasičnim IT rješenjima ili želi iskoristiti sve potencijale npr. hibridnog oblaka. U slučaju tehnološki agilnog sistem integratora, kupac će u svom partneru naći cjelokupnu podršku za zahtijevana rješenja. Sistem integrator koji to ne prati gubit će tržišni udio.

Isto je moguće očekivati pri osvajanju tržišta u no-vorazvijenim tehnološkim vertikalama koje su u tom času principalu bitne. No, nakon toga nemojte očeki-vati zahvale i pažnju. To u toj borbi netragom iščezne i ponovno ostajete prepušteni sebi i vlastitoj poslovnoj mreži korisnika što vam je temeljni adut u toj borbi odnosa utjecaja i tokova prihoda. A prihod je svježa krv u krvožilnom sustavu tkiva vaše tvrtke. Sve dok je principali vide, smatrajte se zaštićenim.

Kako se formira strategija tvrtke? Kako se prate i pre-poznaju tehnološki i tržišni trendovi?

► Kada sam krenuo s tvrtkom razmišljanje o strate-giji - ako se to tada uopće moglo tako nazvati - bilo je minimalno. Važno je bilo preživjeti. Opstati barem u elementarnom obliku.

Danas je to drukčiji posao. Pratimo domaće i svjet-sko tržište, njegova kretanja, trendove i tehnološke ni-še, vertikalne i horizontalne. Pratimo izvještaje kon-zultantskih kuća i na temelju pokazatelja i pojavnih obrazaca formiramo potencijalne strateške smjernice

Digitalizacija nije nova stvar, ona postoji od vremena prvih komercijalnih

računala no danas je dobila

prikladniji naziv koji

suštinski ništa ne mijenja, mada novi

akronim općenito ima šire značenje

INTERVJU


vu platformu za realizaciju kapitalnih investicija pri-vlačenjem stranog kapitala. Danas je elementarna infrastruktura internet i digitalna platforma - kao ne-kad električna energija. Podsjetimo se da je Hrvatska prema kompozitnom DESI indeksu pri začelju, a po povezivosti čak zadnja među EU članicama.

Što se tiče obrazovanja kadrova teorijsko predznanje više i visoko obrazovanih kadrova zadovolja-va očekivanja. No, nedostatna su praktična znanja. To je dugo po-znata boljka našeg obrazovnog sustava i uglavnom je posljedi-ca teorijski orkestriranog gradiva i nedostatne financijske potpore obrazovnim ustanovama za oz-biljniji praktički pristup. Buduć-nost vidim u snažnijoj povezano-sti sveučilišta i gospodarstva te u ozbiljnijoj orijentaciji programa viših godina studija k praktičnom radu u realnom po-slovnom okruženju.

Kako gledate na javnu IT potrošnju, odnosno digitali-zaciju državne uprave? Kakav je značaj i uloga Središ-njeg državnog ureda za digitalizaciju društva?

► Državna IT potrošnja je značajna. Središnji državni ured je zamišljen kao orkestrator digitalizacije i pred njim stoje značajni izazovi. Politički, idejni, kadrov-ski, organizacijski, tehnološki i mnogi drugi. Digita-lizacija je vrlo kompleksan proces i u suštini se svodi na informatizaciju usluga i servisa u najširem smislu. Digitalizacija nije nova stvar, ona postoji od vremena prvih komercijalnih računala, no danas je dobila pri-kladniji naziv koji suštinski ništa ne mijenja, mada no-vi akronim općenito ima šire značenje.

Digitalizacija javne uprave bitno mijenja suštinu ne-kih njenih atributa. Jedan od temeljnih je transparen-tnost i zato mislim da digitalizacija gradi otvoreniji i bolji svijet. Ipak, burna politička pozornica intenzivno mijenja sudionike ureda što nužno krade dragocjeno vrijeme. Sadašnja struktura je dobro izabrana, ima ja-sno definirane smjernice i punom snagom jedri napri-jed. Pružimo im maksimalnu podršku da postignu što bolje rezultate.

Kakva je u globaliziranom svijetu budućnost hrvatske IT industrije? Kolika je prijetnja velikih globalnih igra-

STORM Grupa obuhvaća tvrtke: Storm Computers, Supra Net, Storm informatika, O2, Proaxis, Rinels, Databox i Storm ICT. Ukupni prihod tih kompanija dosegao je u 2016. 153,82 milijuna kuna i povećan je za 11,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, a kroz posljednje tri godine prosječna stopa rasta bila je 7,5 posto. U prošloj godini Grupa je imala 151 uposlenog.

ča poput Googlea, Amazona, Microsofta... Ima li tu mje-sta i kakva će biti uloga domaćih IT tvrtki?

► Pod pritiskom globalizacije dio hrvatske IT indu-strije akvirirat će veći igrači, prvenstveno snažni glo-

balni IT integratori. Dio doma-ćih tvrtki će se udružiti kako bi se oduprijeli povećanjem mase i volumenom kvalitetnih i dobro izrađenih kompetencija. Globalni igrači u oblaku svakako će uzeti dio tržišta krajnjih korisnika IT usluga, no prvenstveno standar-diziranih i na određeni način kon-fekcioniranih. To je gotovo cijelo tržište rezidencijalnih korisnika i većinski dio malih do srednjih po-slovnih subjekata.

No, gledajući optimistički na razvoj hrvatskog gospodarstva vidim veća poduzeća i druge su-

bjekte kao ozbiljne kupce usluga kompetentnih sistem integratora. Osim toga, možemo očekivati i realizaciju kapitalnih investicija kroz dotok stranog kapitala.

Ti će procesi utjecati na razvoj korisničkog tržišta čemu prirodno teži ozbiljna i specifična integracija. Profesionalno ustrojene domaće IT tvrtke, precizno profilirane tržišnim uslugama i kompetencijama, s ja-snom orijentacijom prema srednjim i velikim subjek-tima imaju perspektivnu budućnost.

Koji su motivi i poticaji pri vođenju poduzeća? Ruko-vođenje je veliko opterećenje. Tu su rizici, kontinuirano učenje, snalaženje u moru administrativnih i tržišnih prepreka i ograničenja, zahtjevna interakcija sa zapo-slenicima, klijentima, odgovornost i stres. Ne bi li bilo jednostavnije sve prodati, staviti novac u banku i uživati u dokolici?

► Sjećam se anegdote s početka karijere. Jednom pri-godom upućivao sam profesora doktora Zvonimira Singera u rad neke aplikacije. Bio je to jedan od doaje-na naše citopatologije i ginekologije i mada su mu bila širom otvorena sva vrata svjetskih klinika on je ostao ovdje, liječio je naše ljude i pišući znanstvene radove temeljito potresao uglednu struku i industriju zdrav-stva na svjetskoj razini.

Razgovarajući, došli smo do teme odlaska u finan-cijski snažnije i susretljivije okruženje izvan Hrvat-ske. A on je rekao: Znate, svatko ima svoju zvijezdu koju slijedi.

Eto, to vam je driver. Zvijezda, san koji čovjek slije-di. A teško je prodati svoju zvijezdu. Ipak, kada skre-nete pogled na uzburkano more prepreka, sivih zona i administrativnih barijera, obuzme vas tjeskoba. Šo-kantno je koliko se nerazumijevanja i negativnih emo-cija pokazuje prema poduzetnicima. A oni su gene-ratori pozitivnih promjena koji ostvarujući svoj san stvaraju nove vrijednosti za sebe i društvo iz kojega su ponikli. Nužno je da društvo u najširem smislu osvije-sti taj problem i da se temeljito promijeni naslijeđeno pogrešno razmišljanje. Što prije počnemo razmišljati u tom smislu prije ćemo gospodarstveno ozdraviti. Ni-sam od onih koji mogu duže uživati u dokolici.

Digitalizacija javne uprave bitno mijenja suštinu nekih njenih atributa. Ipak, burna

politička pozornica intenzivno mijenja sudionike ureda što

nužno krade dragocjeno vrijeme. Sadašnja struktura je dobro izabrana, ima jasno definirane smjernice i punom

snagom jedri naprijed. Pružimo im maksimalnu podršku da

postignu što bolje rezultate.


Igra je ozbiljan posao

U vrijeme kad tvrtke nastoje na razli-čite načine uhvatiti korak s promje-

nama koje donosi digitalno doba, prola-zeći kroz izazovno transformacijsko raz-doblje, u tom se procesu često zaborav-lja na motivaciju. Možemo uvoditi nove platforme, društvene mreže, razne inici-jative... no sve to još nije garancija da će se zaposlenici zdušno uključiti na način koji priželjkujemo. Pravi je uspjeh uisti-nu privući pažnju ljudi te ih navesti da se uključe samoinicijativno i angažirano. Statistike pokazuju da su angažiranost i motiviranost zaposlenika na radnom mjestu u padu i to ne malom. Jesu li me-tode kojima nastojimo uključiti i motivi-rati zaposlenike postale arhaične?

U paralelnom gejmerskom svijetu ti problemi ne postoje. Pa, što možemo na-učiti od gejmera?

Digitalne vrijednostiU paralelnoj virtualnoj realnosti već

odavno vrijede drukčija pravila, čini se da su tamo stvari transparentnije i ja-

Pojam gejmifikacija* mogli bismo definirati kao primjena mehanizama iz videoigrica za rješavanje problema u stvarnom svijetu. Pribjegavamo joj kada želimo promijeniti ponašanje, povećati motiviranost i angažiranost suradnika i zaposlenika.

KAKO MOTIVIRATI I UKLJUČITI ZAPOSLENIKE, KLIJENTE ILI POTROŠAČE KROZ GEJMIFIKACIJU?

PIŠE: SNJEŽANA ŠLABEK

DIGITALNE DILEMEDIGITALNE DILEME

snije. Na društvenim mrežama lako će-mo uočiti tko su stvarni lideri, kome će se zaposlenici obratiti kad im zatreba savjet, no to se obično ne podudara sa stvarnim ulogama u sustavu. Možda će-mo se pri motiviranju ljudi suočiti i s ne-dostatkom vlastitih kompetencija za vo-đenje digitalno osviještenih zaposlenika.

Kada govorimo o vrijednostima digi-talnog doba primijetit ćemo da su one prilično različite od analognih koje su nas donedavno držale u tradicionalnim,

primarno hijerarhijski orijentiranim or-ganizacijama. U svijetu digitalnih me-dija, društvenih mreža i mobilnih apli-kacija učimo da se stvari odvijaju brže, transparentnije i povezanije negoli u realnom svijetu. Inovativnost, kreativ-nost, uključenost, kolaboracija... samo su neke od vrijednosti koje nam dolaze s adaptiranjem i usvajanjem novih teh-nologija. Dozvolimo li da se potrošači naših usluga, naši kupci ili naši zaposle-nici mijenjaju brže od nas samih, mogli bismo uskoro imati problem, a možda ga već i imamo.

Gdje je nestala poslovna motivacija

Gallupovo istraživanje krajem 2016. pokazalo je da je samo 13 % zaposlenih u svijetu uistinu angažirano na svojim radnim mjestima.

U Hrvatskoj je taj postotak znatno ma-nji. Drugim riječima, vrlo je mali posto-tak onih koji će na svojem radnom mje-stu optimistično i angažirano prionuti svojim radnim zadacima, predlagati no-ve ideje i svojski se truditi kroz duže vri-jeme.

ILU

ST

RA

CIJ

A:

LA

RIS

A O

RE

ŠK

OV

IĆ


Zašto gejmeri nemaju problem s motivacijom

Istodobno u svijetu postoji 1,8 milijar-di gejmera koji uza sve svoje obaveze provode i po nekoliko sati dnevno ne bi li primjerice spasili svijet u Word War-craftu.

Oni su itekako motivirani. Rješavaju kompleksne zadatke, suo-

čavaju se s izazovima, kolaboriraju, pri-tom razvijaju vještine i kompetencije. Ti gejmeri nisu tamo neki klinci, kako ih se možda perceptivno najčešće doživljava već naši zaposlenici, partneri, kupci, po-trošači. Prosječna dob gejmera danas je 35 godina, a gotovo jedna četvrtina stari-ja je od pedeset godina. Žene su sklonije igrama na društvenim mrežama te čine oko 45 % te zanimljive populacije, dok su muškarci skloniji natjecateljskim i kompetitivnim igrama. Zanimljivo je da osim igrača postoje i gledatelji pa da-nas više od 70 milijuna ljudi širom svi-jeta gleda natjecanja u elektronskim dis-ciplinama. Tajna je u izazovima - no game, no gain

Kada govorimo o gejmifikaciji, po-drazumijevamo prvenstveno primjenu elemenata iz videoigrica pri rješavanju konkretnih problema u stvarnome svi-jetu. Mehanizme iz gejming svijeta pri-mjenjujemo u poslovnim situacijama ne bismo li uveli promjene, potaknuli, motivirali i uključili sve one kojima se obraćamo.

Gejmifikacija je izuzetno moćan kon-cept koji očito djeluje. Kad gejmerski način razmišljanja, metode i alate pri-mijenimo u konkretnim inicijativama

i projektima možemo bit-no utjecati na motiviranost i uključivanje ci-ljane skupine. No, kako bismo uspješno gej-mificirali neki projekt ili po-slovni zadatak, važno je pozna-vati mehanizme pravilnog dizaj-

na igre. Površne i plitke gejming akcije mogle bi čak i uvrijediti naše igrače.

Igranjem uloga, rješavanjem izazova, suočavanjem s rizicima te prolazeći kroz različite scenarije počet ćemo doživlja-vati osobni napredak, osjetit ćemo se sposobnima i posebnima, a pritom ćemo mnogo toga naučiti i zbog toga ćemo se dobro osjećati.

Slika 1 - Osam dimenzija procjene motivacije igrača

Malo je onih koji će na radnom mjestu optimistično i angažirano prionuti svojim zadacima, predlagati nove ideje i svojski se truditi duže vrijeme.

Površne i plitke gejming akcije mogle bi uvrijediti igrače. Naime, svaki gejmer očekuje sustav koji će ga postupno dovesti od basic do master razine te mu nakon toga omogućiti daljnji razvoj i eventualno uključivanje u gejmersku zajednicu koja će raditi na razvoju i nadogradnji postojećeg sustava.

Izazovi su jedan od ključnih elemena-ta gejmifikacijskog sustava, no s njima treba znati pažljivo balansirati. Ne smi-ju biti preteški, ali ni prelagani. Razvoj kroz igricu mora nam davati osjećaj is-punjenja, podsvjesno ćemo očekivati sve zahtjevnije izazove, a opet ne preteš-ke s obzirom na točku u kojoj se nalazi-mo. Ulaganjem truda i promišljanjem želimo pomaknuti vlastite granice i postići naizgled nemoguće.

Ako smo u dizajniranju gejmi-fikacijskog sustava orijentirani samo prema kratkoročnoj zaba-vi, vrlo ćemo vjerojatno izgu-biti najveći dio motiviranih u startu. Gejmeri očekuju puno više od puke površne zabave. Oni trebaju izazo-ve i tu se krije tajna! Svaki gejmifikacijski sustav sadrži pomno razrađene izazove i prepre-ke koji se moraju svladati ne bi li se došlo do cilja. Svladavanjem prepreka korak-po-korak spon-tano se ući i postiže osobni napre-dak. Ljepota se krije baš u tom osjećaju osobnog napredovanja na putu do cilja. Poznata je priča o intrinzičnoj motivaci-ji. Pritom se skupljaju različiti bodovi i osvajaju bedževi koji su važan dio gej-mifikacijskog sustava i jačaju našu ek-strinzičnu motivaciju. No, oni nisu je-dini cilj kako se danas često pogrešno shvaća, posebno kada se početnički na-stoje gejmificirati različiti poslovni mo-deli. Svaki pravi gejmer odnosno vaš zaposlenik brzo će uočiti može li kroz sustav koji ste za njega pripremili uisti-nu napredovati ili je to tek pomodno ki-ćenje bodovima i bedževima.Što možemo naučiti od gejmera?

Vođeni izuzetno jakom unutrašnjom motivacijom gejmeri su naglašeno opti-mistični u rješavanju izazova koji se na-laze pred njima - baš kako priželjkujemo od svojih zaposlenika. Gejmeri će samo-stalno, ali i kroz online zajednicu, kroz

suočavanje sa zadacima razvijati među-sobno povjerenje. A baš je suradnja ono što nam često nedostaje u poslu.

Također, gejmer u srcu skriva vjeru u mogućnost konačnog dosizanja epske pobjede. Svatko ima jednake šanse do-ći do kraja, jer pravi gejmificirani sustav nudi meritokraciju, napredovanje prema zaslugama. Možete li zamisliti razočara-nje koje bi doživio gejmer kada bi na-kon svih uspješno riješenih izazova bio uskraćen za napredovanje na sljedeću razinu.Njegovo veličanstvo igrač

Profesionalna uloga naših igrača je važna, jer ako dizajniramo za poslovne partnere, klijente ili zaposlenike kori-stit ćemo različite mehanizme. Na slici 1 prikazano je osam dimenzija kroz koje možemo promatrati igrača (Mario Her-ger, 2012.).

Budući da je motivirani igrač najvažni-ji dio gejmificiranog sustava pri izgrad-nji modela treba obratiti pažnju na svih osam dimenzija. Nije svejedno za koga radimo sustav, koja je prosječna dob, spol, preferirani stil igranja, kultura, ob-razovanje, profesionalna uloga i slično.

Nadalje, u gejmifikaciji je najvažnije omogućiti postupni razvoj vještina od osnovnih do naprednih. Za polaznika je važno da se težina zadataka i izazovi povećavaju sa svakom novom razinom. Tako ćemo na početku kreirati jedno-stavnije zadatke koji će istodobno mno-ge polaznike motivirati na uključivanje. To je takozvani call for action. Zadaci će postupno postajati zahtjevniji, toliko da održavamo vatricu, zanimanje za rješa-


DIGITALNE DILEMEDIGITALNE DILEME

vanje izazova i kretanje prema cilju. Što smo bliže kraju, zadaci moraju biti teži. Kada polaznik napokon dođe do kraja i postane master mijenjaju se njegova očekivanja i potrebe. Doživio je svoju epsku pobjedu i zasluženo očekuje više. Tada mu treba osigurati uključivanje u zajednicu kroz koju može pridonijeti po-boljšanju i razvoju same igre.

Tako gejmificirani projekti nerijet-ko nastavljaju samostalan život vođeni gejmerskom zajednicom, što je prilično samoodrživi koncept. Nije li to upravo ono o čemu sanjamo u svojim poslovnim projektima?

Tipovi gejmeraVažno je znati da svi igrači ne očekuju

isto kada se priključe nekoj igri. Richard Bartle krajem devedesetih godina identi-ficirao je četiri osnovna tipa gejmera, a njegova klasifikacija drži vodu i danas. Dobra je vijest da je onih koje je Bar-tle nazvao killers manje od jedan posto. To su oni koji u igri priželjkuju isklju-čivo pobjedu, kojima je izuzetno važno da pobijede, a da drugi izgube. Oko 10 posto igrača su achieversi, oni kojima je pri igranju važno skupljati različite stva-ri - bodove, bedževe, titule ili sl. Tre-ću skupinu nazvanu explorers čine igrači kojima je najveći motiv istraživanje svih mogućnosti dizajniranja igre i nerijetko će baš oni poželjeti igrati pod različi-tim avatarima ne bi li istražili sve što se istražiti može.

Posljednjoj skupini socializersa pripa-da čak 80 posto igrača. Oni pristupaju igri s namjerom da se uključe u zajed-nicu, da upoznaju nove ljude i da zajed-no dođu do cilja. Kada želimo dizajni-rati gejmifikacijski sustav moramo uze-ti u obzir sve četiri kategorije igrača te osigurati da svatko od njih pronađe svo-ju motivaciju. Tako će dobro dizajnira-ni gejmifikacijski sustav imati pažljivo gradirane izazove, elemente za skuplja-nje (bodova, bedževa...), istraživačke module te module za kolaboraciju i do-gradnju. Kad govorimo o spolu, brojna istraživanja (npr. FlurryAnalytics, Ele-ctronic Software Association) pokazuju da su žene sklonije mobilnim socijalnim igrama dok muškarci više vole tradicio-nalne natjecateljske igre. Zato je pri di-zajniranju važno uvrstiti elemente ko-ji zadovoljavaju potrebe oba spola, od kompeticije i master levela do učenja na primjerima i dijeljenju iskustava. Ne za-boravimo i na uloge koje dodjeljujemo igračima u našoj gejmificiranoj zajedni-ci kako bismo sustav držali privlačnim - od evanđelista i ambasadora do inovato-ra i skeptika.

Podravka je kao i ostale velike i uspješne korporacije poput Lega, Googlea, Nissana, Deloittea, Microsofta, Samsunga i mnogih drugih shvatila da od gejmera i gejmerskih mehanizama može puno naučiti, ako ništa drugo onda da je igra ozbiljan posao. Uz bok uspješnom svjetskom primjeru gejmifikacije koji dolazi iz Lega - LEGO® SERIOUS PLAY®, metodologije kojom se kroz igru potiče inovativnost i poslovno razmišljanje.

Podravka je gejmifikaciju uspješno iskoristila u projektu upravljanja idejama i inovacijama nazvanom Hungry for new ideas. Kroz društvenu igru na online platformi potaknuta je kolaboracija koja je rezultirala brojnim ozbiljnim poslovnim idejama zaposlenika. Osim interno Podravka

se kroz gejmifikaciju izuzetno uspješno obraća svojim potrošačima i članovima Coolinarike.

Vrijedni i vješti članovi zajednice svojom aktivnošću na portalu mogu osvajati različite titule - CoolChef, MasterCooker, Fotoreporter, Cook Buddy... Trofeji se skupljaju praćenjem aktivnosti korisnika, a kad se uključi petstoti pratitelj dobiva se posebna titula Celebrity.Time je sadržaj postao zabavniji, povećao se broj pratitelja, sklopljenih prijateljstva, novih recepata s Podravkinim proizvodima. Poslovni podaci govore da je Coolinarika nakon gejmificiranja sadržaja na portalu povećala angažiranost za 48 % te bilježi 60 % više isprobanih recepata

Podravka: Kuhanje i igra u istom loncu

Jeste li u flowu?Iza gejmifikacije stoji nekoliko zna-

čajnih modifikacijskih teorija, a sve je više i znanstvenih radova koji se bave tom temom iz različitih aspekata. Osim široko poznate pojave intrinzičnog po-jačanja uslijed pojačanog stvaranja do-pamina, kada osjetimo užitak nakon što smo uložili trud kako bismo riješili iza-zov, posebno je zanimljiva flow teorija. Psiholog mađarskog porijekla Mihaly Csikszentmihalyi u svojem radu Flow: The Psychology of Optimal Experience (1990) prepoznao je i imenovao posebno stanje fokusiranosti koje je nazvao flow. U tom stanju smo potpuno fokusirani na ono što radimo te pritom čak osjećamo poseban užitak.

Tijekom flowa pažnja nam je mak-simalno usmjerena na ono što radimo. Osjećaj zadovoljstva i sreće dolazi na-kon obavljene aktivnosti sa zahvalnošću

što smo si priuštili takav osjećaj potpu-ne ispunjenosti.

Možete li zamisliti jazz glazbenika ili gejmera u flow stanju? Tajna je u opti-

U svijetu digitalnih medija stvari se odvijaju brže, transparentnije i povezanije negoli u realnom svijetu. Inovativnost, kreativnost, uključenost, kolaboracija... samo su neke od vrijednosti koje nam dolaze s adaptiranjem i usvajanjem novih tehnologija. Dozvolimo li da se potrošači naših usluga, naši kupci ili zaposlenici mijenjaju brže od nas samih, mogli bismo imati problem, a možda ga već i imamo.

Gejmifikacijske ikone na Podravkinom portalu Coolinarika


Autorica Snježana Šlabek, voditeljica inovacija u Podravki već je drugu godinu zaredom na listi Moversandshakers kao jedna od sto svjetski najutjecajnijih osoba iz područja digitalnog učenja, prema izboru elearningindustry.com (2017) andTrainingPressRelease (UK, 2016). Posebno je angažirana u područjima digitalne transformacije i digitalnog leadershipa, upravljanja znanjem, idejama i inovacijama. Dobila je nekoliko inozemnih i domaćih nagrada, a u svojim projektima često primjenjuje gejmifikaciju. U travnju ove godine održala je TEDx govor baš na temu gejmifikacije. Za gejmificirane projekte iz područja upravljanja znanjem te idejama i inovacijama dvaput je osvojila nagradu najbolje HR prakse.

malnom odnosu angažiranosti koje nas drži između napetosti i dosade, a upravo se takvo stanje želi postići pažljivim di-zajnom gejmifikacije.

Da bi polaznik s motivacijom i zani-manjem lako postizao ciljeve postav-ljene u našem programu treba mu puno više znanja od jednostavnog dodavanja socijalnih elemenata, kako se često krivo pretpostavlja.

Dobar sustav gejmifikacijie sadrža-vat će elemente koji potiču ekstrinzičnu (bodovi, leveli, bedževi...) i intrinzičnu (osobni rast, nove vještine, kolaboraci-ja...) motivaciju i tako ćemo pokriti ra-zličite igračeve potrebe.

Jer, kad prejednostavno dođemo do ci-lja nije zanimljivo, nećemo puno naučiti i vjerojatno nam neće biti zabavno.

Slika 2 - Michaly Csikszentmihalyi, Flow: The Psychology of Optimal Experience (1990)

Dosada

izaz

ovi

Visok

Visok

Nizak

Nizak

Flowkanal

Zabrinutost

Vještine

Kako gejmificirati posao?Zamislite da vam šef na poslu dodijeli

zadatke, naprimjer kroz mjesec dana, a vi suočeni s različitim izazovima i osje-ćajem mogućnosti rješavanja padnete u

flow stanje. Ap-solutna fokusi-ranost na rješa-vanje zadata-ka daje osjećaj užitka. Ako se to događa u do-bro dizajniranoj igrici, možemo li slične meha-nizme iskoristiti u radu i doseći barem trećinu te motivacije ili još smatramo da je posao vrlo ozbiljna stvar te da su pogreške zabranjene.

Danas gejmi-fikacijske elemente susrećemo u gotovo svim poslovnim sferama. Možete ih pre-

poznati po titulama, lajkovima, razina-ma napredovanja, značkama, bodovima i slično koje poslodavci ugrađuju u svoje portale i aktivnosti. Važno je da online platforme s elementima društvenih mre-ža gotovo redovito omogućuju tvrtkama izradu gejmificiranih aktivnosti.

Poslodavci se često okreću gejmifika-ciji kada uvode promjene i žele privu-ći, angažirati i motivirati zaposlenike. Primjerice u sustavima upravljanja zna-njem, pri digitalnom učenju, upravljanju idejama, inovacijama itd. Gejmifikacij-ski elementi primjenjuju se i u marketin-gu, komunikacijskim aktivnostima i pro-daji. Postoje lijepi primjeri gejmifikacije iz sfere društveno odgovornog poslova-nja, građanskih aktivnosti, ali i znanosti.

Poznati je primjer Foldit kada su gej-meri iz cijelog svijeta kroz online video-igru o povezivanju proteina u dva tjedna riješili znanstveni problem star petnae-stak godina.

Bio je to dio eksperimentalnog istra-živačkog projekta razvijenog na Sve-učilištu u Washingtonu 2011.g. Igrači Foldita pomogli su u dešifriranju kri-

stalne strukture majmunskog virusa Ma-son-Pfizer koji uzrokuje AIDS kod maj-muna. Igračima Foldita trebalo je samo deset dana da proizvedu točan 3D model enzima dok su znanstvenici taj problem pokušavali riješiti petnaest godina.Gejmifikacija – big data

Podaci koje ćemo skupiti od naših gej-mera potrošača, klijenata ili zaposleni-ka nisu zanemarivi. Naprotiv, uvelike će nam pomoći da ih bolje razumijemo i u budućnosti pripremimo još učinkovitije programe. Od gejmera i gejmerskih me-hanizama možemo puno naučiti, ako ni-šta drugo onda da je igra ozbiljan posao. Krajnje je vrijeme da se uozbiljimo.

* Saznajte više na str. 82

* Gamer - gejmer - igrač je netko tko igra interak-tivne igre, obično video igre iako igre mogu biti u drugim oblicim, kao stolne i igraju se dugo vreme-na. (Wikipedija)

Marin Pucar predsjednik Uprave Podravke:

Igra je nešto čega se ljudi nikada ne bi trebali od-reći – od djetinjstva pa sve do starosti. Ona je pri-rodna i zabavna, zato se pomoću nje želimo pribli-žiti svojim potrošačima te dodatno potaknuti ino-vativnost u kompaniji. U Podravki smo primijenili neke elemente prisutne u modelima igara u kontekst neigara. Naprimjer, kroz interne aktivnosti sa zapo-slenicima Podravke kako bismo ih dodatno uključili i angažirali na zabavan i obostrano koristan način te u slučaju Coolinarike gdje smo korisnicima po-nudili platformu za zabavu, natjecanje i nagrađivanje za njihov angažman.

Upravljanje idejama i inovacijama do kojih se dolazi putem gejmifikacije, za nas je važan dio digitalne transformacije, jer se kroz takve projekte jačaju vri-jednosti potrebne za punu digitalnu transformaciju: kolaboracija, transparen-tnost, kreativnost, povjerenje i dostupnost.

Danas je prosječna dob gejmera 35 godina, a gotovo četvrtina ih je starija od pedeset. Žene su sklonije igrama na društvenim mrežama i čine oko 45 posto te zanimljive populacije, dok muškarci više vole natjecateljske i kompetitivne igre.


IT VJEŠTINE

U potrazi za pravim vrijednostima

Zato se u posljednje vrijeme sve češće govori o različitim kompetencijskim

modelima, a jedan od njih je i SFIA model koji sadrži opise stotinjak kompetencija karakterističnih za informatičko doba raz-vrstanih u šest glavnih kategorija i velika je pomoć za jasno i razumljivo definiranje profesionalnih kompetencija.

Svatko tko danas želi napredovati u poslu mora biti spreman na dodatno usavršavanje i razvijanje svojih vještina i kompetencija. To je posebno izraženo u IT području gdje se tehnologije i metodologije brzo izmjenjuju pa ono što se nauči tijekom studija relativ-no brzo postane zastarjelo. K tomu, nekoga tko želi planirati vlastitu karijeru ili karijeru svojih zaposlenika zanima koje to vještine razlikuju juniora od seniora ili menadžera. Zasigurno možemo zaključiti da prosječan IT menadžer treba imati drukčije vještine i znanja negoli primjerice programer u nje-govom timu.

Također, imajući na umu dinamiku tržišta, bitno je moći definirati sebe i svoje profesi-onalne kompetencije na razumljiv način što pridonosi jasnoći i prepoznatljivosti kompe-tencija na međunarodnoj razini.

Upravo zbog toga u posljednje se vrijeme sve češće govori o različitim kompetencij-skim modelima, a jedan od njih je i SFIA model – The skills Framework for the In-formation Age.

SFIA model odmiče se od opisa radnog mjesta i definira ono što osoba zaista radi pa se pri primjeni SFIA modela treba odmaknuti od radnih mjesta i načina na koji su definirana u organizacijskoj strukturi kompanije. Umjesto toga treba definirati radne uloge koje opisuju ono što osoba zaista radi.

SFIA - kompetencijski model globalnog okvira IT vještina

PIŠE: JELENA KUŠANIĆ

Dok se u klasičnom opisu radnog mjesta obično navode stručna znanja i vještine potrebne za obavljanje određenog posla, kompetencijski sustav, pogotovo u po-dručju IT-ja, zahtijeva stalno usavršavanje i razvoj, jer stavlja u prvi plan osobne sposobnosti zaposlenika, njegove vještine,

znanje i očekivano ponašanje. U većini zemalja unutar europskog okvira preporu-čena je procjena različitih vještina, no valja napomenuti da u tom pogledu Europa znatno zaostaje za SAD-om, gdje je briga o osobnim vještinama i njihovom vrednovanju na zavidnoj razini.

Što je SFIA? Riječ je o modelu (čija je prva verzija

nastala već 2000. godine) koji sadrži opise stotinjak kompetencija karakterističnih za informatičko doba. The SFIA Foundation (čiji član je i itSMF UK) ima odgovornost za redovito ažuriranje modela te da je popis kompetencija i njihovi detaljni opisi u skla-du s trendovima u IT industriji. Najnovija verzija V6 izdana je 2015. godine i sadrži opise ukupno 97 kompetencija. Već sama činjenica da je model doživio šesto izdanje dovoljno govori o njegovoj promjenljivosti i suvremenosti.

SFIA model omogućuje da ljudi koji ima-ju odgovarajuće vještine rade na odgova-rajućim radnim mjestima u odgovarajuće vrijeme. Ta primjena se odnosi podjednako

na pojedince kao i na stručnjake koji ruko-vode ljudskim resursima ili menadžere koji upravljaju svojim ljudima. Naime, kad se osoba upozna s modelom može ga relativ-no lako i jednostavno iskoristiti u razvoju i planiranju vlastite karijere ili karijere svojih budućih zaposlenika.

Korisnost SFIA modela potvrđuje i či-njenica da se primjenjuje u dvjestotinjak zemalja, u otprilike 2500 kompanija, a neke od njih su i PWC, DHL, IBM, British Gas, Shell, Deloitte.

Struktura SFIA modelaSFIA model dijeli kompetencije u šest glavnih kategorija: ■ Strategy and Architecture ■ Change and Transformation ■ Delivery and Operation ■ Skills and Quality ■ Relationships■ Engagement.

Svaka od tih šest kategorija dijeli se da-lje na potkategorije unutar kojih se nalaze SFIA kompetencije. Broj kompetencija ovisi o izdanju. U trenutno aktualnoj verziji V6 nalazi se 97 kompetencija od kojih je svaka opisana detaljno.

Model pruža i opise kompetencija za svaki od maksimalno sedam stupnjeva odgovor-nosti u kontekstu autonomije, utjecajnosti, kompleksnosti i poslovnih vještina. Svaki stupanj određen je ključnim izrazom ili frazom koja služi kao indikator razvijenosti

ILU

ST

RA

CIJ

A:

LA

RIS

A O

RE

ŠK

OV

IĆ


Slika 1 - Sedam stupnjeva odgovornosti u SFIA modelu (preuzeto s https://www.sfia-online.org)

SFIA model sadrži opise stotinjak kompetencija karakterističnih za informatičko doba razvrstanih u šest glavnih kategorija i velika je pomoć za jasno i razumljivo definiranje profesionalnih kompetencija. On omogućuje da ljudi s odgovarajućim vještinama rade na odgovarajućim radnim mjestima u odgovarajuće vrijeme. Ta se primjena podjednako odnosi na pojedince, kao i na stručnjake koji rukovode ljudskim resursima ili menadžere koji upravljaju svojim ljudima.

primjene SFIA modela je činjenica da će se iskusni stručnjak koji je već dosegao odre-đeni stupanj razvijenosti neke kompetencije vjerojatno brže i lakše prilagoditi nekoj no-voj tehnologiji u odnosu na pojedinca koji je u tom području početnik.

Na službenim stranicama SFIA modela kao jedno od rješenja nudi se i takozvani Capability mix. Na Capability mix može-mo gledati kao na svojevrsnu profesionalnu osobnu iskaznicu. On sadrži informacije o konkretnim kompetencijama (professional skills), konkretnim tehničkim znanjima (knowledge) i ponašanjima (behavioural skills). Informacije o iskustvu i eventual-nim certifikatima služe kao dokaz za te tri dimenzije.

Jedna od prepreka na koju se može naići pri upotrebi SFIA modela je i njegova kom-pleksnost. Naime, kao što smo već spomenuli SFIA model nudi opis stotinjak kompetenci-ja, kao i opis svake od njih za svaki stupanj na kojemu se kompetencija može mjeriti. Izazovno je ući u takav kompleksan sustav kako za pojedinca koji namjerava primije-niti model za planiranje vlastitog razvoja,

Slika 2 - Capability mix (https://www.sfia-online.org)

kompetencije (vidi sliku 1). Na koliko će se stupnjeva određena kompetencija protezati ovisi o njenoj složenosti. Tako je uobičaje-no da početnici imaju neke od kompetencija koje postoje i na nižim stupnjevima, dok će iskusniji stručnjaci imati one vještine koje se protežu na složenije stupnjeve.

Zašto (ne)koristiti SFIA model?Jedna od čestih zamjerki SFIA modelu jest

- iako pruža uvid u kompetencije pojedinca ne pruža informaciju o konkretnim tehničkim znanjima. Odnosno, iako nam može dati in-formaciju o tome na kojem stupnju je nečija vještina programiranja neće nam ništa reći o tome je li taj netko uspješan programer u .NET-u, Javi ili C++-u. Realno gledajući, to ponekad zaista može biti nedostatak. Među-tim, treba imati na umu da u današnje vri-jeme tehnologija brzo zastarijeva i trendovi se mijenjaju. Također, od ljudi se sve više i češće zahtijeva spremnost na učenje iz novih područja i tehnologija. U takvom pristupu model orijentiran na konkretna tehnička znanja ne bi bilo jednostavno primjenjivati i trebalo bi ga relativno često dograđivati.

Dodatni argument koji govori u prilog

tako i za kompanije, odnosno HR stručnja-ke i menadžere koji žele iskoristiti model za selektiranje i zapošljavanje, za planove razvoja zaposlenika, skill-gap analize i slič-ne akcije usmjerene na razvoj zaposlenika. Međutim, trud uložen u shvaćanje modela se svakako isplati. Jednom kada se sustav postavi primjenjuje se relativno jednostav-no. Bitno je spomenuti da se pri korištenju SFIA modela treba odmaknuti od radnih mjesta i načina na koji su definirana u or-ganizacijskoj strukturi kompanije. Umjesto toga treba definirati radne uloge koje opisuju ono što osoba zaista radi. Naprimjer, osoba na radnom mjestu mlađi programer može imati nekoliko uloga - biti programer, te-

ster, autor tehničke dokumentacije i slično. A za svaku od tih radnih uloga treba imati određene SFIA kompetencije na određenim razinama. Nakon što se za svaku od radnih uloga definira potreban set i razina kompe-tencija, jednostavno je provesti skill-gap analize i definirati daljnje razvojne planove.

Trud uložen u definiranje radnih uloga i potrebnih kompetencija te trud uložen u eva-luaciju pojedinaca postaje besmislen ako se podaci redovito ne revidiraju. Naime, SFIA model nije zamišljen kao statičan koji ljude svrstava u kategorije nego upravo suprotno. Model je sam po sebi dinamičan i stoga je jedino logično primijeniti istu dinamiku pri njegovoj upotrebi. Zato se preporučuje da se prije implementacije modela u tvrtki odre-di sponzor. Ta osoba ne mora biti detaljno upoznata s modelom, puno je važnije da je svjesna svih njegovih prednosti i nedosta-taka te da je sposobna drugima prezentirati zašto je korisno primjenjivati SFIA model.

Na kraju možemo zaključiti da u kontek-stu profesionalnih kompetencija ne postoji jedinstveno rješenje koje odgovara svima. No, praksa je pokazala da je SFIA model koristan mnogima, s obzirom na to da ga već primjenjuje otprilike 2500 kompanija diljem svijeta. Zato se isplati uložiti trud i proučiti taj model, kao i različite materijale i alate koji se na tu temu mogu pronaći na internetu.

Autorica, mr. phil. Jelena Kušanić, mag. psych., specijalist je za upravljanje ljudskim resursima u Mercury Processing Services International. Član je HR centra, udruge koja okuplja stručnjake iz područja ljudskih resursa. Osim pronalaska kandidata, aktivno je uključena u predlaganje i poboljšanje HR procesa direktno vezanih uz razvoj i zadovoljstvo zaposlenika. To prvenstveno podrazumijeva poboljšanje procesa upravljanja radnom uspješnošću, mapiranje kompetencija i proces prihvata novih zaposlenika.

Jedno od rješenja koje se nudi uz SFIA model je tzv. Capability mix, svojevrsna profesionalna osobna iskaznica koja obuhvaća informacije o konkretnim kompetencijama (professional skills), tehničkim znanjima (knowledge) i ponašanjima (behavioural skills). A informacije o iskustvu i eventualnim certifikatima služe kao dokaz za te tri dimenzije.


IT VJEŠTINE

Sposobnosti na uvid

Važnost osobnih vještina naglašavaju broj-ne organizacije i projekti koji se bave

razvojem metodologije njihova procjenjiva-nja i ocjenjivanja. No, bit će nužni dodatni napori da se te vještine, njihova evaluacija i potvrda uključe i u redovno obrazovanje iako ih poslodavci već sve češće uključuju u testove kandidata za pojedino radno mjesto.

Za razliku od osobnih ili socijalnih vješti-na (soft skills), engleski termin hard skills odnosi se na vještine koje se stječu obrazo-vanjem i rezultiraju formalnim priznanjem.

Europska je komisija u studenom 2012. godine objavila dokument koji se odnosi na ulaganje u vještine, kao dio svog Strateškog okvira za europsku suradnju u području obra-zovanja i usavršavanja (Strategic framework for European cooperation in education and training - ET 2020). Zajednička vizija tog dokumenta, kao i mnogih povezanih s njime, jest da će u budućnosti kreativnost, sposob-nost lateralnog razmišljanja, prilagodljivost i druge transverzalne vještine biti cijenjene više od specifičnih skupina znanja koje se tradicionalno poučavaju u školama. Također, treba se osvrnuti i na preporuke EU parla-menta koje navode ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, među kojima su soci-jalne kompetencije, sklonost za inicijativu i kulturna samosvijest. U većini zemalja unutar europskog okvira preporučena je pro-cjena različitih vještina, no, kako smo već napomenuli, u tom pogledu Europa znatno kaska za SAD-om.

Digitalni-otvoreni bedževiDigitalni ili otvoreni bedž (Open Badge

– OB) je važna i relativno nova tehnologija koja olakšava ocjenjivanje i vrednovanje različitih osobnih vještina i postignuća te može dodatno povećati motivaciju za učenje. Otvoreni bedž je online evidencija postignuća te praćenja međusobnog odnosa između da-vatelja bedža i postignutog zadatka. Drugim riječima, otvoreni bedž je likovni dokument koji sadrži naziv, opis i kriterije ocjenjiva-nja, podatke o izdavaču, datum izdavanja te standarde i tagove koji definiraju vještinu za koju je bedž dodijeljen.

Velika prednost otvorenih bedževa očituje se u činjenici da se svaki izdani bedž vrlo lako može dodati u osobni portfolio te u klastere koji se dijele s različitim skupinama. Mnogi smatraju da je korištenje otvorenih bedževa snažnije od tradicionalnog ocjenjivanja, jer predstavljaju predočenu učinkovitost vještine, temeljeni su na standardima ili kriterijima,

U većini zemalja unutar europskog okvira preporučena je procjena različitih vještina, no valja napomenuti da u tom pogledu Europa znatno kaska za SAD-om, gdje je briga o osobnim vještinama i njihovom vrednovanju na zavidnoj razini. Zajednička vizija tog dokumenta, kao i mnogih povezanih s njime, jest da će u budućnosti kreativnost, sposobnost lateralnog razmišljanja, prilagodljivost i druge transverzalne vještine biti cijenjene više od specifičnih skupina znanja koje se tradicionalno poučavaju u školama.

Digitalni - otvoreni bedževi za ocjenjivanje vještina

PIŠE: IVANA SALOPEK ČUBRIĆ

a ne na normativnoj procjeni te omoguću-ju formiranje socijalnog procesa u kojemu procjene profesora i kolega mogu biti dio procesa dodjele bedževa.

Bedževe podržava već niz organizacija među kojima su Badge Alliance (globalna organizacija standarda za bedževe), Mozilla Foundation, Collective shift, MacArthur Fo-undation, Badge the World i druge. Trenutno bedževe dodjeljuju institucije i organizacije kao što su IBM, Microsoft, Nasa, Design of America, Michigan State University, NYC Department of Education, Smithsonian Ame-rican Art Museum, University of Illinois i mnogi drugi.

Istraživački rad na EU LLP projektu GRASS

Vrednovanje osobnih ili socijalnih vještina provodi se i u sklopu istoimenog projekta Grading Soft Skills – GRASS. Trogodišnji istraživački projekt GRASS (broj projekta: 543029-LLP-1-2013-1-RS-KA3-KA3MP) fokusiran na vrednovanje socijalnih vje-ština studenata i učenika različite dobi i na različitim razinama obrazovanja podržala je Europska unija. Vrednovanje se provodi na kvantitativan, mjerljiv način kako bi vješti-

ne mogle postati predmet formalne potvrde i priznanja. Projekt je razvijan uz potporu EU Programa za cjeloživotno učenje, vode-ćega u području obrazovanja i poučavanja i to u sklopu ključne akcije za primjenu ICT alata, kako bi se proširila obrazovna okru-ženja i iskustva. Preciznije, GRASS projekt je direktno usmjeren na KA3 prioritet 3.1.2, a to je inovativna pedagogija i metode pro-cjene za različite načine učenja. Cilj pro-jekta GRASS jest stvoriti mehanizme koji omogućuju kontinuiranu podršku, nadzor, procjenu i priznanje razvoja studentskih i učeničkih osobnih vještina uz pomoć vr-hunskih ICT alata.

Specifični ciljevi projekta GRASS: ■ razviti nove pedagoške pristupe za podršku kontinuiranom razvoju osobnih vještina ■ uključiti razvojne pristupe u svakodnevnu praksu na nekoliko obrazovnih razina■ razviti bogati, strukturirani komplet mjerila za vještine koji bi prikupljao informacije iz studentskih i učeničkih aktivnosti kao dinamičnih pokazatelja sposobnosti da se primijene, razviju i poboljšaju vlastite osobne vještine ■ razviti odgovarajući novi model i ICT okvir za mjerenje, procjenu, standardiziranje i vrednovanje osobnih vještina ■ razviti specifične mehanizme za priznanje, ocjenu, dodjeljivanje i prepoznavanje postignuća u razvijanju vlastitih vještina te■ razviti načine poticanja nastavnika koji iniciraju i provode praksu vrednovanja razvoja vještina na obrazovnim institucijama.

Primjena otvorenih bedževaKako bi se izgradio temelj za ocjenu razli-

čitih vještina kod studenata, partneri projekta GRASS definirali su model i ICT okvir pod nazivom SAGRADA (SAmpling, GRAding, Displaying i Acknowledging). Definirani model sastoji se od četiri faze: uzorkovanje, ocjenjivanje, prikazivanje i priznavanje.

U prvoj fazi (uzorkovanje) nastavnik po-učava sadržaj definiran kratkim sadržajem kolegija i paralelno prikuplja studentske re-zultate vezane uz pojedinu vještinu koja je u fokusu interesa. U sljedećoj fazi (ocjenjiva-nje) nastavnik koristi definirane pedagoške rubrike, u suradnji sa studentima ocjenjuje njihove osobne vještine i u konačnici dodje-ljuje bedževe. Potom slijedi faza (prikaziva-nje) u kojoj glavnu inicijativu preuzimaju studenti koji pomoću različitih softverskih


alata (npr. Mozilla Backpack, Credly) javno prikazuju dodijeljene bedževe. I posljednja faza u kojoj se u proces uključuju zaintere-sirani poslodavci, edukacijske institucije, udruge i drugi. Ti subjekti treće strane pre-gledavaju bedževe dodijeljene pojedincu, a navedene informacije koriste prema potrebi u procesima odlučivanja, primjerice kod do-nošenja odluke o zapošljavanju.

Evo i primjera primjene bedževa na Tek-stilno-tehnološkom fakultetu Sveučilištu u Zagrebu. U akademskoj godini 2015./16. bedževi su dodjeljivani u sklopu dva kole-gija koja slušaju studenti različitih smjerova. Glavne vještine koje su se vrednovale kod studenata bile su kreativnost, suradnja i ko-munikacija. Tijekom semestra, studenti su u sklopu redovnih kolegija izvršavali različite zadatke, sukladno sadržaju kolegija. Radili su u malim skupinama ili pojedinačno i po-tom predstavili rezultate nastavniku i svim studentima. Razina kreativnosti, suradnje i komunikacije ocijenjena je u diskusiji svih sudionika te primjenom evaluacijskih obrazaca.

Za dodjelu bedževa u pilot fazi korišten je BadgeOS, a u kasnijem radu sustav za e-učenje Merlin. U pripremnoj fazi grafički su dizajnirani bedževi za kreativnost, komu-nikativnost i suradnju. Zamišljeno je da se za te vještine dodjeljuju bedževi na dvije razine: bedževe I. razine dobivaju studenti za dokazanu najvišu razinu uspješnosti pri izvršenju jednog zadatka, a bedževe II. razi-ne dobivaju oni koji su osvojili po tri bedža za istu vještinu (slika 1).

Analiza primjene otvorenih bedževa

Među studentima je provedeno dodatno istraživanje kako bi se dobila njihova reakci-ja vezana uz cjelokupan proces vrednovanja vještina dodjelom otvorenih bedževa. Kao glavni instrument istraživanja primijenjen je evaluacijski obrazac. Rezultati provedene ankete pokazuju da studenti za profil budu-ćeg zanimanja kreativnost smatraju iznimno bitnom vještinom (prosječna ocjena na Li-kertovoj ljestvici 5,00). Na ljestvici važnosti slijede komunikacija i suradnja, a predlažu i uvođenje drugih vještina poput upornosti i sposobnosti za pronalaskom rješenja.

Pokazalo se da studenti podržavaju ideju

o dodjeli bedževa za pojedinu vještinu te taj postupak smatraju vrlo motivirajućem za proces učenja i izvršavanja nastavnih oba-veza. Studenti vjeruju da će ih ta inicijativa dodatno potaknuti na daljnje usavršavanje vještina. Nastavnik koji je provodio dodje-lu otvorenih bedževa ističe da su studenti bili vrlo motivirani za rješavanje zadataka i ulagali su dodatan napor kako bi bili na-građeni bedžem.

Kao glavni zaključak nakon vrednova-nja vještina dodjelom otvorenih bedževa, valja naglasiti da u usporedbi s različitim komparativnim rješenjima bedževi imaju veliku prednost koja se očituje u sljedivosti i transparentnosti dokaza. Pokazalo se da su digitalni bedževi odličan instrument za

podizanje motivacije studenata u obavljanju nastavnih aktivnosti te ih valja popularizirati.

Provedbu projekta na osnovi kojega je pripremljen ovaj članak financirala je Eu-ropska komisija, u okviru LLP programa cjeloživotnog učenja. U provedbi projekta sudjelovalo je osam partnera iz četiri europske zemlje (Irska, Švedska, Srbija i Hrvatska) i to po četiri predstavnika iz sustava visokog

Slika 1 - Grafičko rješenje bedževa primijenjenih na TTF-u.

Slika 2 - Prikaz bedževa u sustavu za e-učenje Merlin

Slika 3 - Ocjene važnosti pojedine vještine prema Likertovoj skali 1-5

obrazovanja - Sveučilište u Limericku, KTH Kraljevski institut tehnologije iz Stockhol-ma, Sveučilište u Beogradu i Sveučilište u Zagrebu. Također sudjelovale su i institu-cije sekundarnog obrazovanja i to: Coláiste Chiaráin iz Limericka, Väsby gimnazija iz Stockholma, Prva kragujevačka gimnazija i Geodetska tehnička škola iz Zagreba.

Više podataka potražite na sljedećim web-adresama i stranicama:■ Europska komisija: Europa 2020 – Strategija za pametan, održiv i uključiv razvoj, 2010., dostupno na http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm■ Projekt GRASS, dostupno na: https://sites.google.com/site/llpgrassproject/■ Mozil la: dostupno na http://openbadges.org/participating-issuers/■ Salopek Čubrić, I.; Čubrić, G.: Creativity, Communication and Collaboration: Grading with Open Badges, Proceedings of the 39th International Convention Mipro 2016, Biljanović, P. (ur.), Rijeka: Croatian Society for Information and Communication Technology, Electronics and Microelectronics, 2016., 869-874

Autorica doc. dr. sc. Ivana Salopek Čubrić magistrirala je i doktorirala u području tehničkih znanosti. Zaposlena je na TTF-u Sveučilišta u Zagrebu gdje je posvećena znanstvenom i nastavnom radu. Trenutno vodi jedan europski projekt i suradnica je na dva europska projekta usmjerena na edukaciju. Autorica je stotinjak znanstvenih i stručnih radova, članica uredništava nekoliko znanstvenih časopisa, suorganizatorica osam međunarodnih znanstvenih konferencija, te vanjska suradnica Zavoda za norme na poslovima usvajanja normi.


Partner kobot

Tehnološki skokovi u povijesti koji su mijenjali ne samo prethodni način ra-

da pri proizvodnji dobara već su utjecali i na svakodnevni ljudski život podižući ga na višu razinu, nazvani su industrij-skim revolucijama. Naziv industrijska revolucija je usvojen zato što obuhva-ća velike promjene industrijskih radnih procesa koje su značajno utjecale na na-čin i kvalitetu života, na društvene i so-cijalne odnose, obrazovni sustav i ostalo. Prva industrijska revolucija započela je 1784. izradom prvih mehaničkih stroje-va pogonjenih parom. Taj početak obi-lježavaju vrlo turbulentne godine, česte pobune radnika koji su izgubili posao, što je bilo posebno izraženo u tekstilnoj industriji. Drugu industrijsku revoluciju karakterizira masovna primjena električ-ne energije koja je zamijenila energiju pare, a započinje 1870. godine. Treću in-dustrijsku revoluciju obilježava uporaba

Danas industrija traži odgovore kako kompaniju pripremiti za digitalnu budućnost. Strojevi koji će dominirati i biti temelj industrijske revolucije 4.0 sigurno su roboti nove generacije.

BUDUĆNOST ROBOTA JE U SURADNJI (KOLABORACIJI) S ČOVJEKOM

PIŠE: GOJKO NIKOLIĆ

elektroničkih i informacijsko-komuni-kacijskih sustava i na temelju njih široku primjenu automatizacije u proizvodnim procesima. Kao godina njenog početka uzima se 1970. Nakon nje dolazi indu-strijska revolucija 4.0 koja obilježava početak 21. stoljeća (slika 1).

Što je industrijska revolucija 4.0 ili - kako se češće naziva - industrija 4.0? Iako je prošlo šest godina otkad je taj termin promoviran na sajmu Hannover Messe 2011. još mnogima nije jasno što

on znači [8]. Jednostavno se poistovje-ćuje s robotima i njihovom sveobuhvat-nom prisutnošću uz industriju i gotovo u svim ljudskim djelatnostima. Te je go-dine Njemačka prezentirala svoju vizi-ju razvoja proizvodnje na temelju kon-cepta pametnih tvornica koje se koriste informacijskom i komunikacijskom teh-nologijom za digitalizaciju proizvodnih i poslovnih procesa kako bi ostvarile ve-like prednosti na tržištu poboljšanjem kvalitete proizvoda, nižim troškovima i povećanjem ukupne učinkovitosti proi-zvodnje.

Danas industrija traži odgovore kako kompaniju pripremiti za digitalnu bu-dućnost.

Strojevi koji će dominirati i biti temelj industrijske revolucije 4.0 sigurno su ro-boti nove generacije. Oni nisu novost, razvili su se već u prošlom stoljeću pa se postavlja pitanje po čemu su ovi roboti drukčiji od ranijih koji su prevladavali u tvornicama automobila. Zbog načina ra-

ROBOTIKA

ILU

ST

RA

CIJ

A:

LA

RIS

A O

RE

ŠK

OV

IĆ


Slika 1 - Industrijske revolucije s najvažnijim obilježjima (modificirana slika iz lit. [9]

da temeljem upisanog programa, roboti su stalno ponavljali iste pokrete odnosno operacije, bez percepcije okoline. Ljudi su morali biti zaštićeni da ih roboti ne bi ozlijedili te su bili u halama odvojeni ogradama, (slika 2).

Temeljna razlika između novih robota i onih iz prethodne generacije je u tome što su sad roboti i ljudi ravnopravni par-tneri. Ljudi s njima mogu usko surađiva-ti, postali su pri radu pravi kolege. No,

kako bi mogli ostvariti tu ulogu treba osi-gurati mnoge uvjete kao što je umrežena tvornica, veći stupanj ugrađene umjetne inteligencije, bogata senzorika, komu-nikacija s ljudima (M2H – Machine To Human), s drugim robotima i strojevi-ma (M2M – Machine To Machine), ali i s proizvodima. Oni imaju poseban naziv - kolaborativni roboti (collaborative ro-bots), na hrvatskom suradnički roboti, a skraćeno cobots - koboti (slika 3). Pred-viđa se da će ti roboti promijeniti način i organizaciju rada u industriji.

Koboti su proteklih godina našli širu primjenu i u svakodnevnom životu su-rađujući i komunicirajući s ljudima ka-ko bi im poboljšali kvalitetu života. Kod toga je bitno pronaći način kako robotu prenijeti vještine operatora ili drugog stručnjaka za obavljanje pojedinih po-slova. Drugi važan smjer je podijeljeno upravljanje kad čovjek i robot zajednički upravljaju istim alatom, mehanizmom, sustavom i slično (slika 3). Takva su-radnja sigurno nije jednostavna, jer se ta dvojka služi vještinama koje preuzimaju jedan od drugoga, ali prilagođenim po-našanju kako bi učinkovito surađivali pri izvršavanju zadatka.

Kao primjer primjene kobota izvan proizvodnog procesa može poslužiti ši-roj javnosti već poznati hrvatski neuro-kirurški robot RONNA (slika 4). Robot ima dvije ruke odnosno sastoji se od dva robota koji su nazvani po funkciji koju obavljaju: master i asistent. Prvi robot master je klasični mali industrijski robot, optički precizno navođen koji usmjeru-je kirurške instrumente na ciljanu točku u mozgu prema prostornim koordinata-ma s 3D snimke CT-a ili MRI-ja. Dru-gi je prilagodljivi robot asistent koji pre-ko vodilice koju drži master precizno buši kost lubanje, potom prema proto-

Slika 2 - Industrijski roboti zbog sigurno-sti radnika rade u zaštitnoj ogradi

Slika 3 - Poveznica kod upravljanja i učenja između čovjeka i robota [6]

kolu operacije može postavljati iglu za biopsiju, kateter ili ubacivati elektrode za DBS (duboku mozgovnu stimulaci-ju). Prilagodljivi suradnički robot asi-stent ima razne radne mogućnosti. Ako radi samostalno, kada dođe u područje vodilice koju drži master dozvoljava da ona vodi kirurški instrument. Kod auto-nomnog rada robota se može zaustaviti dodirom ruke, a kad je u mirovanju pre-poznaje lagani doticaj ruke kao nalog za kretanje prema naprijed. U drugom slu-čaju kada nije uključeno njegovo kreta-


nje s medicinskim instrumentima, kirurg ga može rukom lagano gurati naprijed, zaustavljati ga ili vratiti natrag, ali ne može odstupati od smjera kretanja koji je robotu zadan programom.

Ovo je samo jedan uspješan primjer, a u svakoj grani ljudske djelatnosti mo-guće je naći korisnu i uspješnu primjenu suradničkih robota.

Slika 4a - Prva generacija neurokirurškog robota RONNA -RONNA 1G s dva KUKA robota od kojih je za asistenta iskorišten suradnički robot – cobot tip RBL iiwa.

Slika 4b - Kod druge i treće generacije neurokirurškog robota RONNA 2G i 3G surad-nički robot je danski UR.

Kobot - pojam i namjenaIako se suradnički roboti povezuju

s industrijom 4.0 oni su logički nasta-vak stalnog razvoja. S tom novom pro-izvodnom filozofijom povezuju se zbog fleksibilnosti gdje će osim robota u li-nijama koji obavljaju veliki broj uvijek istih operacija na određenim poslovima sudjelovati i radnici. To su specifični se-gmenti montaže prema individualnim zahtjevima kupaca (slika 11b) gdje dola-ze do izražaja suradnički roboti koji po-mažu radniku da posao obavi što lakše, jednostavnije i brže.

Koboti se primjenjuju i kod rješavanja nestrukturiranih zadataka gdje je tradici-onalnu industrijsku robotiku teško pri-mijeniti ili je preskupa. Mala i srednja poduzeća su dobri kandidati za upotrebu suradničkih robota za male ograničene poslove kao što su pick and place - paki-ranje ili sortiranje robe te druge vrste za-dataka s niskom dodanom vrijednošću. Na slici 5 prikazana su područja primje-ne različitih načina proizvodnje u odno-su na troškove proizvodnje po proizvo-du kao i broj proizvoda [10]. Ekonomski gledano u proizvodnom procesu postoje opravdanja za sve vrste proizvodnje ovi-sno o troškovima i količini. Kako će se mijenjati zahtjevi za proizvodima tako će se primjenjivati i najadekvatniji način proizvodnje gdje će značajnu ulogu ima-ti koboti (na slici označeni kao HRC).

Slika 5 - Dijagram područja rentabilnosti primjene različitih načina proizvodnje [10]

Glavne karakteristike kobota su sigur-nost i jednostavna primjena. Koboti su sporiji i manje učinkoviti od tradicional-nih industrijskih robota, ali to ne pred-stavlja problem jer ne moraju biti ni pre-snažni ni prebrzi. Moraju raditi sukladno snazi i brzini svog ljudskog partnera.

Za primjenu kobota je idealno radno

mjesto koje traži kombinaciju ljudskih osobina poput spretnosti, fleksibilnosti i sposobnosti rješavanja problema do-punjenu robotskim karakteristikama kao što je čvrstoća, izdržljivost i preciznost. Glavni interes za primjenu suradničkih robota u današnjim tehnološkim proce-sima je njihova sposobnost obavljanja

ROBOTIKA


U posljednjih dvadesetak godina roboti su prošli dugi put. Nekad su to bili skupi, složeni strojevi koji su zahtijevali visokokvalificirane tehničare, a među radnicima su stvarali otpor u primjeni, jer se gubio veliki broj radnih mjesta. Sad su postali dodatni članovi radnog tima, radeći rame uz rame s čovjekom. Radno mjesto je bez sigurnosnih ograda, roboti rade sve naporne poslove, omogućujući radnicima da svoje radno vrijeme posvete fizički lakšim i vještinom zahtjevnijim radnim zadacima.

zadataka koje je bilo teško ili nemoguće dovršiti pomoću standardnih industrij-skih robota. [1]

Slika 6 - Zajednički rad kobota UR5 i radnice u španjolskoj tvrtki SHAD [10]

Za razliku od tradicionalnih

industrijskih robota suradnički roboti su

lagani, jeftiniji, fleksibilni, prenosivi s jednog mjesta na drugo i jednostavni za

programiranje.

Karakteristike i konstrukcijaZa izradu serijskih proizvoda i dalje su

nužni klasični roboti, jer su brži i učin-kovitiji u velikoserijskoj proizvodnji. U tim procesima postoje proizvodne fa-ze koje zahtijevaju su-radničke robote za spe-cifične poslove poput montaže ili obrade. Nji-hova je uloga drukčija. Tu je bitna sigurnost, jer rade s ljudima. Zato su ugrađeni brojni senzo-ri od onih za registrira-nje okretnog momenta

i sile do specifičnih optičkih, taktilnih (umjetna koža), mikrofona i slično. Jed-nostavni su za korištenje, neki se progra-miraju (slike 11a i 12) samo pomicanjem ruke i demonstriranjem pokreta koje tre-

ba činiti robot. Nisu po-trebni ni skupi stručni programeri. Te robote može programirati sva-ki radnik bez znanja o robotici ili računalstvu. Suradnički robot je alat koji radniku omoguću-je bolju učinkovitost i olakšava mu rad. [3]

Slika 7 - Rad s dvoručnim robotom APAS tvrtke ABB Robotics dizajniran za proizvodnju industrijske potrošačke elektronike i drugih montažnih aplikacija s malim dijelovima. [1]

Za razliku od tradicionalnih industrij-skih robota suradnički su lagani, jeftini-ji, fleksibilni, prenosivi s jednog mjesta na drugo i - jednostavni za programira-nje. Idealni su za malu skupnu montažnu aplikaciju uobičajenu u industriji potro-šačke elektronike i medicinskih uređaja (slika 13). [1]

Suradničke robote izumili su 1996. godine J. Edward Colgate i Michael Pe-shkin, profesori na Sveučilištu North-western. Američka patentna prijava iz 1997. opisuje taj njihov izum kao aparat i metodu za izravnu fizičku interakciju između osobe i manipulatora opće na-mjene koji kontrolira računalo.

U literaturi, autori tu vrst robota nazi-vaju različito pa koji put i vezano za nji-hova tehnička rješenja. Osim suradnički roboti (Collaborative Robots) susreću se i nazivi koboti (Cobots) te roboti osjet-ljivi na vanjsku silu (Force Limited Ro-bots). Sva ta terminologija označava isto - robotski uređaj napravljen za suradnju

Slika 8 - Rad na montaži s robotom LBR iiwa tvrtke KUKA Robotics Corp. [7]


ROBOTIKA

s ljudima pri teškim i zamornim poslo-vima. [7]

Suradnički roboti izrađuju se različi-tih veličina i oblika, zaobljenih površina i s ugrađenim senzorima da ne izazovu ozljede radnika, štipanje, udaranje i slič-no. Najveća sigurnosna značajka kobota je ograničenje sile u zglobovima pa kad osjete opterećenje kretanje se brzo zau-stavlja. [2]

Slika 9b - Robot YuMi tvrtke ABB obavlja složene montažne poslove koordiniranim pokretima svojih ruku. [1]

Slika 9a - Danski robot UR u primjeni na automatskoj liniji.

Slika 10 - Robot Baxter pakira zupčanike s dvije ruke [7]

Za primjenu kobota je idealno radno mjesto koje traži kombinaciju ljudskih osobina poput spretnosti, fleksibilnosti i sposobnosti rješavanja problema dopunjenu robotskim karakteristikama kao što je čvrstoća, izdržljivost i preciznost. Glavno zanimanje za suradničke robote u današnjim tehnološkim procesima proizlazi iz njihove sposobnosti da dovrše zadatke koje je teško ili nemoguće dovršiti standardnim industrijskim robotima.

koji ljudima osigurava siguran međusob-ni rad. Takvi su roboti naprimjer STRO-BAS. [7]

Prema međunarodnim standardima ISO 10218 (dio 1 i 2) kolaborativni ro-boti imaju četiri bitne značajke [4]:

1. Sigurno zaustavljanje (Safety Moni-tored Stop) koje se primjenjuje kad robot radi samostalno, a ljudi povremeno ulaze u radni prostor. Čim čovjek uđe robot se mora odmah zaustaviti - nije isključen, ali su aktivirane kočnice. Taj tip robota služi za samostalan rad kad mu čovjek povremeno ulazi u radni prostor. Primje-njuju se najčešće standardni industrijski roboti s ugrađenim sigurnosnim uređa-jem koji registriraju radnika u blizini. [4]

2. Vođenje rukom (Hand Guiding) je karakteristika standardnih industrijskih robota s ugrađenim uređajem za registri-

ranje veličine sile kojom radnik djeluje na alat. Uz senzor sile ugrađen je i senzor momenta. [4]

3. Kod nadzora kretanja i položa-ja (Speed and Separation Monitoring) okruženje robota i položaj radnika pra-te laseri ili vizijski sustav. Ako se radnik pojavi u sigurnosnoj zoni robot smanjuje brzinu kretanja i zaustavi se kada se on približi. Robot mora čekati da mu radnik dade signal za nastavak rada. Koristi se za poslove gdje se radnik češće pojavlju-je unutar radnog prostora. [4]

4. Sposobnost ograničavanja sile i sna-ge (Power and Force Limiting). Robot tih mogućnosti je pravi suradnički koji mo-že stalno raditi bez dodatnih sigurnosnih uređaja. Zaustavlja se čim očita povećanu silu. To su posebni roboti sa senzorima si-le i momenta u zglobovima koji ih mo-gu očitavati. Ta sposobnost detektiranja nepredviđene sile nastale tijekom radnog procesa omogućuje da se robot zaustavi ili promjeni položaj ako temeljem detek-cije program donese takvu odluku. Ako dođu u dodir s ljudima mogu se odmah zaustaviti. Sad dobivaju i taktilne senzo-re u obliku umjetne kože kojom je prekri-vena robotova ruka. Dodirivanje umjetne kože zaustavlja daljnje kretanje, što znači da se robot zaustavlja pri svakom dodiru radnika. [4] Ta vrst robota sve je popu-larnija, a proizvode ih najvažnije robot-ske tvrtke (Univerzal Robots UR3, UR5, UR10; Rethink Robotics Baxter, Sawyer; KUKA LBR iiwa; ABB YuMi; F&P Ro-botics; Fanuc CR-35iA).MIT-ova istraživanja u tvornici BMW pokazala su da timovi stvoreni od ljudi i robota surađuju učinkovito i mogu biti produktivniji od timova sastavljenih sa-

Za suradničke robote (TS 15066 ANSI / RIA 15.06 i ISO 10218) normirani su sigurnosni zahtjevi. Jedno od pravila jest da se mogu kretati u sigurnosnom pro-storu između čovjeka i robota, ali ako se udaljenost između njih počne smanjivati robot se odmah zaustavlja. [3]

Postoje različita tehnička rješenja kako se to ostvaruje. Roboti s ograničenom ve-ličinom sile (Force Limited Robots) diza-jnirani su za rad s ljudima, imaju ugrađe-ne senzore sile i momenta koji otkriva-ju povećanje sile i odmah ih zaustavlja-ju. Naprimjer, ako robotska ruka dodirne radnika automatski se zaustavlja kako ga ne bi povrijedila. Toga nema kod tradici-onalnih industrijskih robota pa je od njih potrebna dodatna zaštita. Primjeri takvih robota su Baxter, KUKA LBR iiwa i uni-verzalni roboti UR. [7]

No, postoje i suradnički roboti koji ne-maju senzore osjetljive na veličinu sile. Imaju druge senzore ili vizualni sustav


Seriju članaka o robotici za naš je časopis pripremio je prof. dr. sc. Gojko Nikolić kojega smo opširnije pred-

stavili u broju 204/17.

mo od ljudi ili samo od robota. Isto tako, kooperativni proces smanjio je kod radni-ka vrijeme praznog hoda za 85 posto. [2]Temeljem istraživanja koja je proveo ABI Research predviđa se da će tržište suradničkih robota do 2020. godine po-

ne ponovljivosti prostornog položaja od 0,1mm. Ima ugrađene senzore vida i mo-že raditi u vrlo skučenim prostorima. [3]Danska tvrtka Universal Robots proizvo-di vrlo uspješne kobote sa šest stupnjeva slobode gibanja u tri veličine: UR3, UR5 i UR10 za opterećenja od 3, 5 i 10 kilo-grama (slike 6b, 7, 9a, 11b, 13). UR3 mo-že obavljati poslove pri montiranju malih predmeta, lijepiti ih, pričvršćivati steza-njem odgovarajućim momentom, služiti se raznim alatima, lemiti ih i bojiti. Ra-dius kretanja im je do 500 mm što je do-statno za tu vrst poslova.[2]Njemačka tvornica Bosch razvila je ko-bota APAS (slika 7) koji ima i taktilne senzore preko umjetne kože. Može biti opremljen i 3D kamerama. Upravljanje i programiranje rada robota ostvaruje se preko korisničkog sučelja na privjesku. Bosch APAS prvi je sustav certificiran

rasti na milijardu dolara dok je u 2014. vrijedilo 95 milijuna dolara. U industriji će raditi više od 40.000 kobota, [3] a uz to će pasti i cijene na razinu od 15.000 do 20.000 dolara. Cijene padaju zahva-ljujući sve jeftinijim senzorima i elektro-ničkim komponentama pa koboti postaju dostupni i malim tvrtkama. [2]

sno ekran s očima koji nisu vizijski sen-zori već najavljuju smjer kretanja ruku. Drugi robot iste tvrtke (plasiran 2015.) pod nazivom Sawyer znatno je manji, nosivosti oko četiri kilograma, jednakog broja stupnjeva slobode, ali izuzetno toč-

Slika 11 - Kobot UR10 surađuje s radnikom na liniji montaže automobila u tvornici BMW [4]

Slika 12 - Suradnički robot lako se programira pomoću demonstracijske funkcije pomicanjem rukom (Vaskawa Motoman) [3]

Opis pojedinih vrsti kobotaAmerička tvrtka Rethink Robotics pro-izvela je vrlo uspješan dvoručni robot Baxter (slika 10) sa sedam stupnjeva slo-bode koji može raditi složene poslove poput uklanjanja neispravnih proizvoda na proizvodnoj traci, pakiranja gotovih proizvoda, provoditi kontrolu kvalitete proizvoda i sl. [2] Robot ima oči, odno-

kao siguran za suradnju s radnicima. [2]Velika švicarska tvrtka ABB razvila je izuzetno preciznog robota YuMi (slika 9a) koji može manipulirati malim dije-lovima poput mehaničkih komponenti za pametne telefone, tablete, računala i dru-gu potrošačku elektroniku. [2]Japanska tvrtka FANUC najveći proizvo-đač industrijskih robota razvila je 2015. suradnički robot CR-35iA koji može ma-nipulirati predmetima do 35 kg težine. Obložen je mekom gumenom prevlakom i opremljen brojnim senzorima. Ima i sen-zor vida ili 3D kameru za pregled okoli-ne koji mu omogućuju lociranje ili prepo-znavanje proizvoda te prisutnost radnika. [2] CR-35iA ima tri pouzdane metode si-gurnog zaustavljanja, programiranje vo-đenjem ruke te ograničavanje snage i sile. [3] U suradnji s ljudima preuzima teške i zamorne poslove te je dio automatizira-nih linija. Tvrtka je razvila i manje surad-ničke robote CR-4iA, CR-7iA.

Veliki njemački proizvođač robota Kuka Robot Group jedan je od prvih ko-ji je razvio laganog robota namijenjenog suradnji s čovjekom, (slike 4a, 8). To je kobot LBR iiwa (lightweight robot, in-telligent industrial work assistant – la-gani robot, inteligentni industrijski radni asistent) nosivosti od 15 i 30 kg. Robot ima sedam stupnjeva slobode gibanja, senzore sile i momenta u zglobovima ko-ji detektiraju vanjsku silu. [2] LBR iiwa je rezultat dugogodišnje suradnje tvrtke KUKA s institutom Njemačke agencije za zrakoplovstvo.

Partner u svakodnevnim poslovimaKoboti su logički nastavak robotskog ra-zvoja, prilagođeni suradnji s čovjekom na istim radnim zadacima. Iako smo dali najviše prostora primjeni kobota u indu-striji, njihova najšira primjena može se očekivati izvan industrije i obrtništva u svakodnevnim poslovima od rada u ku-ći, uredu, restoranima i prodavaonica-ma, servisnim službama, obrazovanju, do primjene za različite poslove u bol-nicama i rehabilitacijskim centrima. Nji-hov razvoj bit će usmjeravan sukladno namjeni pa se u skoroj budućnosti može očekivati ekspanzija njihove primjene. Tomu sigurno pridonosi stalni rast njiho-vih mogućnosti i smanjenje cijene.

* Saznajte više na str. 82

Slika 13 - Adaptivna hvataljka s dva prsta na suradničkom robotu UR lako manipulira osjetljivim tiskanim pločama (Robotiq) [3]


DIGITALNA TRANSFORMACIJA

Deset EU prioritetaUkupni ljudski napredak temelji se na stjecanju, sprema-

nju i prenošenju znanja, a informatičke i komunikacijske tehnologije taj proces čine bržim, jednostavnijim, dostupni-jim i preciznijim.

Svaka nova tehnologija pa tako i ICT otvara nove moguć-nosti razvoja ljudskog društva i mijenja kulturu življenja pa bi se društvo bez digitalne transformacije osudilo na izola-ciju i odumiranje u svakom smislu. Na primjeni suvremenih informatičkih i komunikacijskih tehnologija temelje se no-vi oblici suradnje i međudjelovanja pojedinaca, užih i širih društvenih skupina koje kroz pojam digitalna transformacija mijenjaju svaku poru društvenog življenja.

Digitalna transformacija u EuropiOsmišljena politika Europske komisije u području porasta

zaposlenosti, gospodarskog rasta i ulaganja temelji se na ši-rokoj primjeni informatičke i komunikacijske tehnologije ko-je se smatraju ključnim pokretačem daljnjeg europskog gos-podarskog rasta.

Europska komisija na svojim web-stranicama govori o de-set prioriteta europske politike:

1. Porast zaposlenosti i rast ulaganja 2. Jedinstveno digitalno tržište

Digitalna transformacija nije dogradnja već baza na kojoj se temelji daljnji opstanak našeg društva.

PIŠE: WINTON AFRIĆ

KOALICIJA ZA DIGITALNE VJEŠTINE I RADNA MJESTA

3. Obnovljivi izvori energije (climate-friendly energy) 4. Integracija europskog tržišta 5. Jačanje i produbljivanje ekonomske i monetarne unije uz pravednije unutrašnje odnose 6. Pravda i temeljna ljudska prava 7. Trgovinski sporazumi i zaštita potrošača (EU prego-vara o ambicioznom i uravnoteženom trgovinskom i in-vesticijskom sporazumu s SAD-om. Transatlantsko par-tnerstvo za trgovinu i ulaganja (TTIP) stvorit će nove mogućnosti i poslove za velike i male tvrtke. Smanjit će se cijene i proširiti izbor uz zadržavanje visokih EU stan-darda za zaštitu potrošača, socijalna prava i pravila zašti-te okoliša).8. Migracijski problemi i njihovo rješavanje 9. Osnaživanje zajedničke vanjske EU politike (dopri-nos miru i prosperitetu u svijetu).10. Demokratske promjene.Jedna od tehnoloških inovacija koju omogućuje široka pri-

mjena ICT-ja je i računalstvo u oblaku. Europska komisija

ILU

ST

RA

CIJ

A:

LA

RIS

A O

RE

ŠK

OV

IĆIL

US

TR

AC

IJA

: L

AR

ISA

OR

EŠ

KO

VIĆ


Digitalne vještineU jednom svom izlaganju pred Europskim parlamentom

14. rujna, 2016. pod nazivom: Jedinstveno digitalno tržište Jean-Claude Juncker među ostalim tvrdi da će 90 % poslova uskoro zahtijevati digitalne kompetencije. Sigurno je da da-nas u Hrvatskoj 90 % zaposlenika nema ni minimalna zna-nja za rad s digitalnim tehnologijama. No to nije samo hrvatski već i europ-ski problem.

O tomu moramo voditi računa kada razmatramo promjene unutar obrazov-nog sustava.

Nadalje, u prosincu 2016. Europska je komisija izdala priopćenje za tisak u kojem među ostalim navodi svo-ja predviđanja o budućem nedostatku radne snage s ICT kompetencijama:

Digitalne vještine obuhvaćaju razne sposobnosti korisne za građane od tra-ženja informacija i razmjene poruka na internetu do stvaranja digitalnog sadržaja kao što je kodiranje aplikacija. U Europi

baš u toj aplikativnoj tehnologiji vidi visoki potencijal za daljnji gospodarski rast:

■ Početna ulaganja pri osnivanju poduzeća su znatno manja, jer ne treba kupovati skupu LAN infrastrukturu, osigurati poseban prostor i kupovati skupe poslovne apli-kacije. ■ Ne treba imati vlastite IT stručnjake za održavanje pu-ne funkcionalnosti LAN infrastrukture, voditi računa o dogradnjama aplikacija i drugo pa su redovni troškovi poslovanja niži. ■ Dovoljno je imati samo obične terminale srednjih spo-sobnosti i brzi pristup internetu. Sve poslovne aplikacije uzimaju se u mjesečni najam. Tehnologija rada u oblaku čini kompanije konkurentnijima na tržištu, a njihovo po-kretanje bržim i jednostavnijim. Primjena te tehnologi-je u punom smislu podrazumijeva kvalitetan brzi široko-pojasni pristup i postojanje razvijenih računalnih centara preko kojih se takve usluge mogu ustupiti.

U jednoj od studija Europske komisije pod naslovom Up-take of Cloud in Europe koja govori o prihvaćanju cloud tehnologije i značaju za daljnji gospodarski rast govori se i o predvidivim dobitima uslijed njene primjene kroz: porast bruto društvenog proizvoda, novo osnovanih kompanija i no-vih radnih mjesta.

Primjenom cloud tehnologije u zemljama Europske unije očekuje se do 2020. godine porast BDP-a:

U Europi nema dovoljno ljudi

s digitalnim vještinama pa bi do 2020. godine u ICT području

moglo ostati nepopunjeno

750.000 stručnih radnih mjesta.

ICT (Information and Communications Technology - informacijske i komunikacijske tehnologije) je pojam koji označava tehnologije koje se primjenjuju u međudjelovanju s takozvanim digitalnim svijetom. U širem smislu ICT podrazumijeva:

■ računalstvo u oblaku ■ programsko inženjerstvo (softver) ■ sklopovsko inženjerstvo (hardver) ■ transakcije (bankovne, trgovinske i druge) ■ komunikacijske tehnologije u užem smislu ■ podatke i podatkovne centre (data) ■ širokopojasni pristup internetu i drugo.

Slika 1 - Procjene porasta BDP-a u EU za 2020. godinu uslijed primje-ne rada u oblaku kroz tri scenarija: srednji, optimistički i pesimistički.

Slika 2 - Procjene pojave novih poduzeća zbog rada u oblaku u EU za 2020. godinu kroz tri scenarija: srednji, optimistički i pesimistički.

U studiji Europska komisija kao posljedicu povećanja BDP-a i povećanja broja novoformiranih kompanija predviđa i porast zaposlenosti:

Slika 3 - Procjene porasta zaposlenosti zbog rada u oblaku u EU za 2020. godinu kroz tri scenarija: srednji, optimistički i pesimistički.

U istoj studiji prikazana su predviđanja porasta broja novih poduzeća kao posljedica smanjenih troškova poslovanja:


nema dovoljno osoba s digitalnim vještinama kako bi se po-punila slobodna radna mjesta u svim sektorima, zbog čega bi do 2020.moglo ostati neiskorišteno do 750.000 stručnih radnih mjesta u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Unatoč tomu stopa nezaposlenosti mladih u dob-noj skupini od 15 do 24 godine u EU-u iznosi gotovo 20 %. Osnovne digitalne vještine ima više od trećine radne snage i približno samo 45 % europskih građana.

Europa zbog toga pokreće programe kako bi se nezaposlena mlada populacija educirala za rad s ICT - jem. U nastojanju da se riješi taj problem Komisija s državama članicama, po-duzećima, socijalnim partnerima, nevladinim organizacijama i obrazovnim ustanovama pokreće takozvanu Koaliciju za di-gitalne vještine i radna mjesta kako bi se zadovoljila europ-ska potražnja za djelatnicima koji imaju digitalne vještine.

Cilj Komisije je u svakoj državi članici uspostaviti do 2020. nacionalnu koaliciju za potporu unapređenja ICT vještina. Očekuje se da će se tim zajedničkim inicijativama do 2020. ostvariti osposobljavanje milijuna mladih nezaposlenih za slobodna radna mjesta u digitalnom sektoru s pomoću pri-pravništva/stažiranja, naukovanja i kratkoročnih programa osposobljavanja - IP/16/4081 podupiranje unapređivanja i prekvalifikacije kompetencija radne snage.

Primjer Njemačke Institut u Fraunhoferu je u ožujku 2010. godine prezentirao

na hanoverskom sajmu CeBIT ISI studiju u kojoj pokazuje kako informacijske i komunikacijske tehnologije čine temelj daljnjeg gospodarskog rasta. ICT-ju se daje infrastrukturni značaj, jer je za društvo značajan koliko i energetska i vo-dovodna mreža. U studiji se predviđa da će ICT u sljedeća

dva desetljeća potaknuti daljnji gospo-darski rast i biti jedan od ključnih čim-benika u porastu bruto društvenog pro-izvoda i povećanju zaposlenosti.

Prema predviđanjima stručnjaka do 2030. u Njemačkoj će se u ICT sek-toru generirati godišnja bruto dodana vrijednost od 90 milijardi eura. Za us-poredbu: gospodarski prognozeri pro-cjenjuju da će prodaja u industriji stro-jogradnje biti 100,8 milijardi eura, a da će automobilski sektor generirati 115,1 milijardi eura. Sektori strojarstva i automobilske industrije, općenito se u

Njemačkoj smatraju glavnim ekonomskim pokretačima. U budućnosti, kroz 15 do 20 godina za te se sektore predvi-

đa manje dinamičan razvoj, dok se od ICT-ja očekuje udvo-stručenje bruto prihoda. U posljednjih nekoliko godina nje-mačka ICT industrija nadmašila je ukupnu ekonomiju i bilje-žila stalni rast bruto prihoda te stalni rast proizvodnje i sma-tra se ključnim sektorom za otvaranje novih radnih mjesta.

Jedna od polaznih točaka ISI studije bila je i procjena oče-kivanog rasta pojedinih industrijskih sektora i grana u sljede-ćih pet godina vezano uz primjenu ICT-ja. Dakle, koliko će ICT pridonijeti ukupnom porastu prihoda po pojedinoj grani?

Na slici 4. prikazana je procjena industrijskog rasta u slje-dećih pet godina, a unutar te procjene i predviđanje koliko će na porast utjecati primjena ICT-ja u pojedinoj gospodarskoj grani.

U Njemačkoj se procjenjuje da je ICT značajan za ukupni društveni rast, a ne samo za primarni sektor. Procjenjuje se da uz primjenu ICT-ja postoji značajna mogućnost rasta i u tercijarnom sektoru.


Uz primjenu ICT-ja veće su mogućnosti uštede u djelatno-stima gdje je ljudski čimbenik značajniji. Na slici 5 su prika-zane predvidive uštede uz primjenu ICT-ja za pojedine dje-latnosti.

Slika 4 - Procjene industrijskog rasta u sljedećih pet godina i udjela ICT-ja u tom porastu.

EU pokreće Koaliciju za digitalne vještine i radna mjesta kako bi se zadovoljila europska potražnja za djelatnicima s digitalnim vještinama.

Slika 5 - Procjene smanjenja troškova u sljedećih pet godina uslijed uvođenja ICT-ja po sektorima. To ilustrira koliko njemačko gospodarstvo pridaje pažnje ukupnom daljnjem razvoju koji se temelji na primjeni ICT-ja.

Značaj primjene ICT-ja u HrvatskojZa hrvatsku je državu vrlo značajno uvođenje ICT-ja u sve

društvene djelatnosti. Ako to radi Europa onda i Hrvatska mora imati kompatibilni i konvergentni smjer razvoja. Kad bismo daljnji gospodarski i ukupni društveni rast temeljili na nečemu drugome razvoj bi išao u divergentnom smislu u od-nosu na ostale europske zemlje. Konvergencija u razvoju s drugim europskim zemljama je značajna, jer stvara moguć-


nost integracije i interakcije našeg društva s EU zajednica-ma. Međutim, svako društvo ima svoje specifičnosti pa nije moguće jednostavno preuzeti njemački, belgijski ili danski model u bilo čemu pa ni u primjeni ICT-ja. Često se kao pre-preka navodi činjenica kako smo mi siromašno društvo i ne-mamo dovoljno novca za ulaganja. U današnjem svijetu ima novca za pametna ulaganja. Tko stvara kvalitetne programe koji će donijeti dobit naći će ulagače. Svaki posao može bi-ti uspješan ako svi koji u njemu sudjeluju vide svoj interes u dobroj realizaciji.

Kako bismo realno sagledali vlastiti ljudski potencijal u primjeni ICT-ja najbolje je poslužiti se mjernim rezultatima koji uspoređuju EU društva kao što su DESI (Digital Eco-nomy and Social Index) pokazatelji.

Na slici 6 je prikazana usporedba hrvatskog i EU prosjeka po DESI pokazateljima. Vidljivo je da smo loše pozicionirani po kvaliteti širokopojasne mreže i digitalizaciji javnih usluga dok smo u primjeni interneta malo iznad EU prosjeka. Može-mo reći da postoji tendencija za jačim korištenjem ICT-ja, ali nisu nam razvijene usluge, a mreža nam je loša i ne pokriva nacionalni teritorij. Tu smo kao društvo zakazali u organiza-cijskom smislu.

Za primjenu ICT-ja značajan je ljudski potencijal.

snage u ostale EU zemlje, jer su naši mladi stručnjaci iz po-dručja informacijskih i komunikacijskih tehnologija vrlo ci-jenjeni. Često se kritizira naš sustav visokog obrazovanja, no ipak naši su stručnjaci zbog svojih kompetencija traženi u ra-zvijenim EU zemljama. Visokoobrazovane mlade ljude tre-bali bismo zadržati boljim plaćanjem. Ne mogu biti jednako dobro ili loše plaćeni svi - radna mjesta gdje imamo višak i manjak radne snage. Treba puno raditi na podizanju obrazov-ne razine, ali to je dugoročan proces.

Europa kroz niz fondova daje sredstva za financiranje i su-financiranje programa koji idu u smjeru digitalizacije druš-tva. Međutim, ta bi sredstva trebala tražiti lokalna samoupra-va koja nema dovoljno stručnjaka za izradu potrebnih programa, a najče-šće ne postoji ni svijest o tomu kako ih dobiti. Zato država treba snažnije poticati i pomagati taj proces kroz svoja ministarstva nudeći jaču i širu stručnu podršku lokalnoj samoupra-vi. Postoje takve aktivnosti na razi-ni različitih ministarstava, ali ih treba osnažiti.

Hrvatska je integralni dio europ-skog prostora u kulturnom socijal-nom i svakom drugom smislu pa će se promjene vezane uz digitalizaciju društva, a posebno gospodarstva pri-je ili kasnije nužno provesti. Na to će nas prisiliti okruženje, ali nije dobro da se tehnologija implementira prisilno. Razvoj pod priti-skom okruženja je najskuplji i ekonomski najneučinkovitiji.

U Hrvatskoj gospodarske zone niču uzduž autocesta zbog lakšeg i bržeg transporta. Ali osim prometne transportne in-frastrukture nužna je i ostala komunikacijska infrastruktura. Ako smo širokopojasni pristup dobro riješili samo u četiri najveća grada znači da smo pokrili manje od jedan posto na-cionalnog teritorija to znači da 99 % nacionalnog teritorija ne planiramo staviti u gospodarsku funkciju.

Hrvatska je u kulturnom, socijalnom i svakom drugom smislu dio europskog prostora pa će nas okruženje prije ili kasnije prisiliti na nužne promjene vezane uz digitalizaciju društva i posebno gospodarstva. Ali nije dobro da se tehnologija implementira prisilno. Razvoj pod pritiskom okruženja je najskuplji i ekonomski najneučinkovitiji.

Ulogu moderatora digitalizacije

treba preuzeti središnja

uprava i lokalna samouprava, a

primjena ICT-ja u našem

gospodarstvu mora ići na način

koji odgovara njegovoj strukturi

i državnim potrebama.

Slika 6 - Hrvatska u usporedbi s EU po DESI pokazateljima.

Slika 7. Pozicija Republike Hrvatske po ljudskom potencijalu u svezi digitalnih osobina i kompetencija u odnosu na druge EU zemlje.

Naš ljudski potencijal za primjenu ICT-ja nije visok, na-lazimo se na dvadeset i prvom mjestu među 28 EU zemalja. Dodatno, smanjuje ga veliki odljev visokoobrazovane radne

Slika 8 - Kretanje ljudskog potencijala s naprednim osobinama primjene ICT-ja u odnosu na Dansku, Sloveniju i EU prosjek.



Što se tiče primjene računalstva u oblaku Hrvatska je po DESI pokazateljima bolja od prosjeka - na devetom smo mje-stu među 28 EU zemalja. To znači da hrvatsko gospodarstvo puno bolje percipira potrebu uvođenja ICT-ja negoli središ-nja i lokalna uprava.

Po tomu i prema nekim još pokazateljima hrvatsko gospo-darstvo nije bolesno, nego funkcionira u teškom okruženju. Jedan od značajnih uvjeta za rad u oblaku je kvalitetan i brz širokopojasni pristup, a naša je širokopojasna pristupna mre-ža prema DESI parametrima najlošija u EU. Zato je brzina našeg rasta u primjeni ICT-ja za rad u oblaku otežana i za ko-ju godinu EU prosjek će nas prestići.

Pitanje svih pitanja: Što Hrvatska treba učiniti da ostvari širu primjenu informatičkih i komunikacijskih tehnologija i digitalizaciju društva - u cilju postizanja bržeg gospodar-skog rasta i napretka?

Najkraći i najtočniji odgovor - jako puno! Ali, to ujedno zvuči neobvezujuće, stoga treba precizirati

da ulogu moderatora procesa digitali-zacije društva i implementacije ICT-ja mora preuzeti središnja uprava i lokal-na samouprava.

Kako bi se proces mogao moderira-ti treba ga najprije poznavati i defini-rati. Središnja i lokalna uprava moraju izvesti takve organizacijske promjene koje će omogućiti ustrojavanje struč-nih službi za moderirane tog procesa. Digitalizaciju društva treba definirati kroz strategiju u okviru koje moramo točno odrediti što očekujemo od ICT-ja u sljedećem razdoblju i tko će biti no-sitelj tih promjena. Treba sagledati što hoćemo, što nam treba i koje su dobiti za svaku pojedinu gospodarsku granu. Dakle, što očekujemo u primarnom, sekundarnom i tercijarnom sektoru.

Neka od najvažnijih pitanja na koja treba odgovoriti kad govorimo o procesu digitalizacije su:

◆ Hoćemo li razvijati vlastite računalne centre, koliko i kako? Što od njih očekujemo?◆ Po kvaliteti i kvantiteti širokopojasne pristupne mreže na posljednjem smo mjestu u Europi. Bez komunikacij-ske infrastrukture nema daljnjeg razvoja. ◆ Treba saslušati i uvažiti što naš IT sektor govori u sve-zi zakonskih promjena koje su nužne za brži rast i ne-smetani razvoj ovog sektora. ◆ Koje su promjene potrebne u obrazovnom sustavu i u sustavu cjeloživotnog obrazovanja za podizanje kom-petencija ICT djelatnika.

Gospodarstvo puno bolje shvaća potrebu uvođenja informatičkih i komunikacijskih tehnologija negoli središnja uprava i lokalne samouprave. U primjeni računalstva u oblaku Hrvatska je po DESI pokazateljima bolja od EU prosjeka - na devetom mjestu među 28 EU zemalja. Hrvatsko gospodarstvo nije bolesno, ali djeluje u teškom okruženju. Jedan od važnih uvjeta za rad u oblaku je kvalitetan i brz širokopojasni pristup, a naša je širokopojasna mreža prema DESI parametrima najlošija u EU. Zato je otežana i primjena ICT-ja pa ćemo za koju godinu pasti ispod EU prosjeka.

Europa financira digitalizacijske programe no, za ta se sredstva treba izboriti lokalna samouprava gdje najčešće ne postoji predodžba o takvim mogućnostima, a nema ni stručnjaka za izradu potrebnih programa.

Za ispunjenje tih zahtjeva treba mobilizirati ukupnu druš-tvenu intelektualnu energiju. Na neka od pitanja već imamo djelomične odgovore. Naprimjer, donesena je Strategija ra-zvoja širokopojasnog pristupa 2016.-2020. godine, ali njen temeljni oslonac je Strategija digitalne ekonomije koje još nema.

Hrvatska sada ima revidiranu strategiju e-Hrvatska 2020. a planira objaviti i revidirani Akcijski plan e-uprave.

Važnu ulogu ima osnivanje Centra dijeljenih usluga u obla-ku koji će upravljati i koordinirati sve ICT aplikacije koje nude razne državne institucije. U projekt bi trebalo uključi-ti 2300 ciljanih javnih tijela, a planirano je razviti i dodatne e-aplikacije za građane. Alat za e-poslovanje namijenjen tvrt-kama dostupan je u probnoj inačici, ali još nije odobren pa je provedba odgođena.

Daljnjim razvojem i provedbom strategije uz alate e-poslo-vanja, može se pridonijeti uspješnom djelovanju e-uprave što bi moglo donijeti znatne uštede.

Kvaliteta uspješnosti svakog društva ovisi o njegovoj orga-niziranosti. Izazovi suvremenih gospodarskih i društvenih to-kova su suviše složeni da bi se prepustili stihiji. Zato je nužno dugoročno planiranje, konsenzus oko strategija i osmišljeno javno djelovanje. Jer, razvojni planovi i programi su od op-ćeg interesa.

Svaki pojedinac ili grupa može i mora sagledavati vlasti-ti interes samo kroz ukupni društveni. Daljnji gospodarski rast i razvoj ne smije biti argument dnevnih politika. Izgrađe-no društvo podrazumijeva definirane kriterije u svakom se-gmentu te javno djelovanje po unaprijed dogovorenim kri-terijima.

Dakle, kad se biraju profesionalni djelatnici na profesional-na radna mjesta onda kriteriji moraju biti javni i isključivo vezani uz kompetencije za obnašanje tih dužnosti.

Autor Winton Afrić ([email protected]) doktorirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. U Hrvatskom teleko-mu i njegovim pravnim prethodnicama radio je 28 godina, a već osam godina predaje na Sveučilištu u Splitu, na Odjelu za stručne studije u zvanju profesora visoke škole u trajnom zvanju. Ovlašteni je inženjer elektro-tehnike i sudski vještak za telekomunikacije i informatiku. Član je brojnih strukovnih udruženja.

Slika 9 - Usporedba Hrvatske s EU glede primjene rada u oblaku.



Lanac povjerenja

Prije nego što opišemo poslovnu pri-mjenu blockchaina sažet ćemo pred-

nosti i glavne značajke tzv. otvorenih blockchain sustava kako bismo mogli shvatiti zašto je tek sad ta tehnologija postala zanimljiva i upotrebljiva velikim kompanijama.

Pojednostavljeno opisano blockchain sustavi najčešće funkcioniraju na sljede-ći način:

1. Dva korisnika obave transakci-ju (npr. slanje Bitcoina).

2. Ta nevalidirana transakcija se propagira kroz cijelu mrežu u ko-joj svi korisnici imaju identičnu bazu svih prije obavljenih transak-cija (shared ledger).

3. Tzv. rudari (mineri, validating peers) natječu se za pravo da neva-lidiranu transakciju (ili više njih) validiraju, kreiraju novi blok i do-daju ga na lanac (otud i naziv u slobodnom prijevodu - lanac blo-kova, tj. block + chain)

4. Rudari potom moraju riješi-ti kompleksan matematički pro-blem kojim će dobiti hash vrijed-

U ovom ćemo se članku koncentrirati na tehničke mogućnosti enterprise blockchaina i načine na koje se ta tehnologija može upotrijebiti u različitim poslovnim okruženjima - od državne uprave, banaka, preko telekomunikacija do transporta.

BLOKCHAIN U POSLOVNOM OKRUŽENJU

PIŠE: JOSIP OSREČKI

nost transakcije. Prvi rudar koji uspješno riješi problem propagirat će validiranu transakciju na mrežu, a ostali rudari potvrdit će da je jed-nadžba ispravno riješena.

5. Rudar biva na neki način nagra-đen za svoj trud (u slučaju Bitcoi-na samim Bitcoinom), a novi blok transakcija se dodaje na kraj lanca.

Prednosti takvog sustava su:Baza transakcija je distribuirana tisu-

ćama korisnika (rudara ili validirajućih peerova) i nije moguće promijeniti sa-držaj blokova. Sve dok više od 50 posto validirajućih peerova ima identično sta-nje baze transakcija nije moguće uspješ-

no izvesti napad kojim će se promijeniti neki podatak.

■ Napadač mora uspješno napasti ne jednog već sve korisnike istodob-no i točno znati koji dio lanca treba promijeniti. Ako mreža detektira da jedan od validirajućih peerova ima drukčiji poredak blokova postoje mehanizmi da se takvog korisnika na neki način izbaci iz mreže (tj. sta-vi u karantenu ili da se prepiše nje-gova lokalna baza). ■ Svi korisnici su sigurni da dijele isti set podataka. Time smanjujemo tzv. trenje u poslovanju i povećava-mo povjerenje u cijeli sustav. ■ Unatoč tomu što su na lanac za-pisane sve transakcije svih korisnika svaki pojedini može pročitati samo podatke o svojim transakcijama, jer su svi podaci kriptirani.■ Povećanjem broja korisnika pove-ćava se i sigurnost same mreže.■ Agregacija i konzistentnost poda-taka.■ Protokoli osiguravaju konsenzus u mreži (consensus protocol).■ Trenutno stanje računa nekog ko-risnika je rezultat svih prethodnih transakcija (ne postoji klasična baza podataka s trenutnim stanjem).

ILU

ST

RA

CIJ

A:

LA

RIS

A O

RE

ŠK

OV

IĆ

BLOKCHAIN


Što to znači poslovnom korisniku i za-što se tek sada, gotovo desetljeće nakon predstavljanja Bitcoina, počelo ozbiljni-je promatrati blockchain tehnologiju?

Kroz posljednjih nekoliko godina pro-jekti poput Etheriuma i DAO-a (Decen-tralized Autonomous Organization) uve-li su novosti od kojih je svakako najbit-nija pametni ugovor (smart contract) čiji je cilj zamijeniti klasično pisane (papir-nate) ugovore i poduprijeti automatiza-ciju procesa koji se odvija među poslov-nim korisnicima. Takvi ugovori se za-pravo programiraju (Java, Golang ili ne-ki treći jezik ovisno o platformi) i defi-niraju željene akcije i procese među po-slovnim partnerima. Svaki partner ima uvid u programsku logiku koda koju je drugi partner napisao i izložio kao ugo-vor u obliku servisa unutar mreže.

U odnosu na otvoreni blockchain razli-ka je u tomu što zapravo svi korisnici su-stava validiraju sve transakcije. Ovisno o implementaciji mogu postojati bitne razlike i između enterprise blockchain sustava. Neki, primjerice, uz bazu tran-sakcija imaju i klasičnu bazu podataka kako bi ubrzali čitanje ili ne propagira-ju sve blokove u cijelu mrežu nego samo onim partnerima kojih se to zbilja tiče.

Slika 1 - Tipična arhitektura današnjih sustava – svaki partner ima svoju bazu i transakcijske logove (Izvor: ibm.com)

U Hrvatskoj sustav e-Građani ne može ponuditi sve usluge na jednom mjestu, jer se ta platforma sastoji od nekoliko povezanih sustava i servisa. Kad bi sustav funkcionirao na blockchain platformi to bi olakšalo razmjenu podataka, a svaki bi građanin (barem teorijski) imao svoj virtualni identitet koji se sastoji od različitih setova podataka kao što su vlasništvo i prodaja nekretnina, plaćeni porezi, medicinski kartoni i drugo. Time bi država dobila jedinstveno mjesto za uvid podataka o građanima, a vrijeme provedeno pred šalterima svelo bi se na minimum. Takvi projekti već su započeti u Švedskoj, Estoniji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Razlike u odnosu na dosadašnje načine integracija

Na slici 1 prikazana je tipična SOA ar-hitektura gdje je vrlo lako primijetiti ne-koliko mana:

■ Broj veza među korisnicima raste eksponencijalno što zahtijeva da svi korisnici kreiraju nove servise, ako se u mrežu dodaje novi partner.■ Svaki je partner skeptičan prema podacima ostalih korisnika i vjeruje samo svojem stanju u bazi.■ U slučaju potrebnog audita proces može biti vrlo dug i skup.

Blockchain elegantno rješava sljedeće probleme:

■ Novi se korisnik jednostavno do-daje na platformu i on može - ovisno o privilegijama - odmah pozivati po-stojeće pametne ugovore drugih ko-risnika.■ Kako svi partneri imaju istu bazu transakcija nema mjesta nepovjere-nju.■ Audit je jednostavan, jer kao što je spomenuto zapravo je riječ o ba-

zi transakcija (a ne o klasičnoj bazi podataka).

Takav sustav mogli bismo prikazati slikom 2.

U odnosu na klasične integracije rezul-tat bi trebao biti:

■ Dramatična ušteda troškova i vre-mena optimiziranjem i automati-zacijom procesa pomoću pametnih ugovora■ Smanjenje rizika distribuiranjem baze podataka■ Visoka razina povjerenja i sigur-nosti među poslovnim partnerima■ Jednostavnost audita regulatornih tijela, jer je svaka transakcija zabi-lježena na lancu svih partnera■ Značajno poboljšanje procesa pra-ćenja i razmjene dobara i usluga.

Mogući načini primjeneDefinirajmo najprije tko su interesne

skupine u najširem mogućem smislu. Od blockchain tehnologije imat će kori-sti zajednica subjekata koja želi postići određenu razinu automatizacije proce-sa koji se u njoj odvija te imati egzak-tan uvid u sve transakcije obavljene me-đu partnerima, ujedno značajno poveća-vajući razinu sigurnosti. Ključna riječ u ovom slučaju je povjerenje. Ako su se dva partnera dogovorila da se barem dio aktivnosti može digitalizirati u obliku pametnih ugovora to će voditi k pojed-nostavljenju poslovanja, a distribuirana baza transakcija smanjit će sumnje u isti-nitost podataka koji dolaze od partnera. Pojednostavljeno rečeno, u tom slučaju više neće postojati moji i tvoji nego naši podaci. Nije slučajnost da su među prvi-ma upravo vlade uočile različite moguć-


Autor Josip Osrečki je konzultant za razvoj softvera u tvrtki CROZ (www.croz.net), jednom od najvećih IBM-ovih poslovnih partnera u regiji, s dugogodišnjim radnim iskustvom u svim fazama razvojnog procesa infor-matičkih enterprise rješenja. Tijekom pet i pol godina radio je u području dizajna, razvoja i savjetovanja na velikom broju projekata iz različitih poslovnih područja, uključujući i nekoliko inozemnih angažmana u Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj i na Bliskom istoku.

Slika 2 - Shared ledger – sve strane drže identičnu kopiju procesa i baze transakcija (Izvor:ibm.com)

nosti primjene - sve državne institucije žele da im građani vjeruju i da im pru-že kvalitetnu i brzu uslugu. U hrvatskom slučaju sustav e-Građani stremi tomu da ponudi sve usluge na jednom mjestu, no trenutno mu je bolna točka što se ta plat-forma sastoji od nekoliko povezanih su-stava i servisa. Kad bi isti sustav funkci-onirao na blockchain platformi to bi zna-čajno olakšao razmjenu podataka, a što je još bitnije svaki bi građanin (barem te-orijski) imao svoj virtualni identitet ko-ji se sastoji od različitih setova podataka kao što su vlasništvo i prodaja nekretni-na, plaćeni porezi, izrađeni dokumenti, medicinski kartoni i drugo. Time bi dr-žava dobila jedinstveno mjesto za uvid podataka o građanima, a građanstvo bi vrijeme provedeno pred šalterima svelo na minimum. Takvi projekti već su zapo-četi u Švedskoj, Estoniji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Financijski sektor je već uvelike digi-taliziran (podaci o dionicama, računima, obveznicama i sl.), no neka se odobrava-nja još obavljaju ručno. Kada bismo mi-lijune svakodnevnih transakcija dodatno automatizirali uštede bi bile značajne.

Pametni ugovori su u ovom slučaju ključni katalizatori u procesu dodatne automatizacije i podizanja razine povje-renja. Važno je reći da se uloga regula-tornih tijela ne mijenja, ali se zato zna-čajno ubrzava audit.

Regulator bi u tom slučaju imao uvid u sve transakcije lanca u realnom vreme-nu, a svaki partner (bilo da je riječ o ban-ci, brokeru ili nekom drugom entitetu koji trguje financijskim instrumentima) imao bi pristup samo svojim transakci-jama.

Zanimljiva sinergija blockchaina i in-terneta stvari (Internet of Things) već je vidljiva u brojnim projektima u niši tran-sporta dobara. Zamislite sljedeći scena-rij: proizvođač na jednom kraju svijetu ukrcava na brod kontejnere pune ribe, a na njih se lijepi IoT uređaj koji svaki sat očitava temperaturu i relativnu vlažnost zraka. Kad brod dođe na odredište IoT uređaj se spoji na Wi-Fi signal i pošalje podatke u blockchain mrežu. Ako je tije-kom putovanja na nekom od kontejnera temperatura prešla naprimjer 0°C tada se izvršava pametni ugovor koji dojavljuje da treba uzeti uzorak ribe i provjeriti da nije došlo do zaraze te naplatiti prijevo-zniku kaznu, jer nije poštivao dogovor o držanju ribe na određenoj temperaturi. Dodatni benefit je kompletan uvid u ru-tu kojom se pošiljka kretala, ako uređaj ima ugrađen GPS ili vrijeme potrebno za prijevoz robe. Jedna od bitnih stvari za krajnjeg potrošača jest da (ako to pro-izvođač želi) na pakiranje doda barkod koji će potrošaču omogućiti uvid u jav-ni dio blockchain mreže na kojem mo-že provjeriti točno podrijetlo proizvoda. U slučaju zaraze neće se zaustaviti pro-izvodnja određene namirnice već će se lako odrediti izvor.

Primjena platforme je izrazito široka baš zbog povjerenja koje nudi - stvari poput autorskih prava, kreiranja vlasti-tog sustava vrijednosti (kriptovaluta), crowfundinga, glasovanja i trgovanja ne-kretninama idealne su za takvu platfor-mu. Pametnim ugovorima napravljen je velik skok u sazrijevanju blockchaina i rijetko koja branša će moći naći izgovor da je (bar u daljoj budućnosti) ne primje-njuje.

Očekivanja za blisku budućnost Kroz nekoliko sljedećih godina block-

chain će postupno zamijeniti dio klasič-nih integracijskih rješenja (i sve proble-me koji s njima dolaze) te biti dodatan sloj sigurnosti i potpore poslovnim pro-cesima. Možemo reći da će se blockcha-in primarno percipirati kao moćna inte-gracijska platforma koja će digitalizirati i promijeniti značenje klasičnih ugovora, značajno poboljšati procese, sigurnost i relevantnost podataka koje razmjenjuju poslovni partneri.

Gledano na duže staze, kako će na tu novu tehnologiju prelaziti sve više po-slovnih subjekata, blockchain će kao na-čin komunikacije u poslovnom svijetu predstavljati ono što je sad Facebook u privatnomu. Dvije tisuće i dvadesete bit će za internet dobara i usluga (Internet of Assets) ono što su devedesete bile za internet informacija (Internet of Infor-mation). * Pitajte autora: [email protected]

BLOKCHAIN


Autorstvo izraza internet stva-ri pripisuje se Britancu Kevi-nu Ashtonu i jednoj njegovoj

prezentaciji za tvrtku Pro-cter&Gamble, 1999. godine. Baveći se radiofrekvencij-skom identifikacijom (RF-DI- Radio Frequency Identi-fication), osmislio je sustav razmještenih senzora koji-ma se povezuje realni fizički svijet s internetom.Izraz internet stvari ipak ni-je nastao odjednom. U nizu znamenitih ljudi koji su pri-donijeli da taj pojam danas predstavlja jedan od globalnih razvojnih trendova, navodi se i Nikola Tesla. On je još 1926. godine u razgovoru za neki magazin vi-zionarski napomenuo: ...Kada se bežični prijenos potpuno pri-mijeni, cijela Zemlja će se pretvoriti u jedan golemi mozak, što zapravo i jest, sa svim stvarima kao česticama stvarne i ritmičke cjeline...Ima danas i nekih gledišta prema kojima izraz internet stvari nije najsretnije oda-bran. Uz englesku riječ thing u industriji se upotrebljavaju i drugi izrazi kao što su device, object, component, machine, item. Kako je u komunikacijski okvir in-terneta stvari - svatko-sa-svakim - uklju-čen i čovjek, proizlazi da se u tom kon-ceptu i čovjek može razmatrati kao stvar.

Internet stvari (Internet of things - IoT)

Internet stvari (IoT) definiran je u pre-poruci ITU-T Y.2060 (06/2012) kao glo-balna infrastruktura za informacijsko društvo koja omogućuje napredne us-luge povezivanjem fizičkih i virtualnih stvari na temelju postojećih i novih na-dolazećih interoperabilnih informacij-skih i komunikacijskih tehnologija, uz opaske:■ iskorištavanjem identifikacije, pri-kupljanja i obrade podataka te ko-munikacijskih sposobnosti, IoT pot-puno koristi stvari za ponudu svih vrsta aplikacija, istodobno osigura-vajući ispunjavanje uvjeta sigurno-sti i privatnosti.■ iz šire perspektive IoT se može shvatiti kao vizija s tehnološkim i društvenim implikacijama.

IoT stvar (IoT thing)

IoT stvar je objekt fizičkog (fizičke stva-ri) ili informacijskog svijeta (virtualne stvari) koji se može identificirati i inte-grirati u komunikacijske mreže.

PIŠE: STJEPAN GOLUBIĆ

Stvari se mogu odnositi na različite pojedinačne uređa-je kao što su, naprimjer, im-plantati za nadzor ljudskog srca, biočip transporderi na farmama životinja, automo-bili s ugrađenim senzorima, uređaji za analizu okoliša ili terenski uređaji koji pomažu vatrogascima u spašavanju i

gašenju vatre.

IoT uređaj (IoT device)

IoT uređaj je dio opreme s obveznim mogućnostima komunikacije i neobve-znim mogućnostima očitovanja, aktiva-cije, prikupljanja, pohrane i obrade po-dataka.

IoT ekosustav (IoT ecosystem)

Sve komponente koje tvrtkama, vladama i potrošačima omogućuju povezivanje s njihovim uređajima putem interneta stvari, uključujući daljinske upravljače, nadzorne ploče, mreže, pristupnike, ana-litiku, pohranu podataka i sigurnost.

IoT platforma (IoT platform)

IoT platforma služi kao most između senzora pojedinih uređaja, izvora po-dataka i podatkovnih mreža. Platforma interneta stvari omogućuje korisnicima rješavanje tehničkih izazova. To može biti:■ sklopovlje (hardver) za povezi-vanje/umrežavanje■ alati za razvoj firmvera■ komunikacijski protokoli■ sigurnost i provjera autentičnosti■ prikupljanje, vizualizacija i ana-liza podataka■ administracija uređaja■ integracije s drugim web-uslu-gama.

Analitika (analytics)

Softverski sustavi koji analiziraju po-datke generirane pomoću uređaja za IoT. Analiza se može koristiti za razli-čite scenarije poput predvidljivog odr-žavanja.

Model IoT-a usredotočen na čovjeka (A Human-Centered/Centric IoT Model -HCI)

To je model u nastajanju. Predlaže se okvir modela povjerenja koji može po-moći u izgradnji transparentnosti i indi-vidualnog izbora u području sigurnosti interneta stvari. Trebalo bi definirati pra-vila za dizajniranje komponenata/susta-va interneta stvari tako da ih ljudi mo-gu bezbrižno koristiti, ne razmišljajući previše o rizicima koje njihova primjena nosi sa sobom. Ljudi, proizvođači i po-trošači, moraju biti u stanju sigurno, po-uzdano, intuitivno i s povjerenjem sura-đivati sa složenim, međusobno poveza-nim IoT uređajima i sustavima. Pitanje povjerljivosti i oslanjanja na po-jedine uređaje i cijeli IoT treba uzeti u obzir već u ranim fazama dizajniranja slijedeći odgovarajuća pravila, što danas nije slučaj.

Radiofrekvencijska identifikacija (RFID - radio frequency identifi-cation)

Tehnologija koja pomoću radiovalova prepoznaje ljude ili objekte koji nose ko-dirane mikročipove. Smatra se ključnom tehnologijom u razvoju IoT-a.

Industrija 4.0 (Industry 4.0)

Četvrta industrijska revolucija koja po-drazumijeva današnje trendove automa-tizacije i razmjene podataka u proizvod-nim tehnologijama u koje se ubraja i in-ternet stvari. Uz koncept IoT-a vežu se i neki drugi pojmovi internetske tehnolo-gije kao što su naprimjer: ■ fizički internet (Physical Internet) ■ komunikacija stroj-stroj (Machine to Machine - M2M) ■ industrijski internet (Industrial In-ternet) ■ web stvari (Web of Things) ■ povezana okruženja (Connected Environments) ■ pametni gradovi (Smart Cities) ■ prožimajući internet (Pervasive In-ternet) ■ povezani svijet (Connected World) ■ bežične senzorske mreže (Wireless Sensor Networks) ■ budući internet (Future Internet)

Definicije interneta stvari i neki osnovni pojmovi

POJMOVNIK


PREDIKTIVNOST

Uvid u sutraZašto svi govore o prediktivnoj ana-

litici? Je li to samo igra zanesenih znanstvenika, pomodarstvo ili nešto vi-še? Ako ste menadžer i još ne znate što je prediktivna analitika, brzo se informi-rajte - jer ona dolazi na velika vrata s hr-pom metoda koje u rukama znalca otva-raju neslućene vidike. Prvi korak može vam biti knjiga Erica Siegela Predicti-ve Analytics: The Power to Predict Who Will Click, Buy, Lie, or Die, ali i nekoli-ko videomaterijala koje je autor objavio na tu temu.

Prediktivna analitika s big data kon-ceptom postala je zastava kojom mašu i nadmeću se svi bolji ERP-ovi, a razlog je pojava obilja informacija o klijenti-ma i konkurenciji s interneta koje stan-dardne metode ugrađene u transakcijske sustave jednostavno ne mogu iskoristiti.

Za razliku od deskriptivne i dijagno-stičke analitike koja je prisutna u OLAP metodama skladištenja podataka i uglav-nom se oslanja na bazu tvrtkinih podata-ka prediktivna analitika otvara prozor u

Za razliku od deskriptivne i dijagnostičke analitike koja je prisutna u OLAP metodama skladištenja podataka i uglavnom se oslanja na bazu tvrtkinih podataka, prediktivna analitika otvara prozor u svijet - točnije, omogućuje ulazak u misaoni proces i ponašanje klijenta, skida njegove obrasce i pokušava predvidjeti njegov sljedeći korak.

PREDIKTIVNA ANALITIKA (3)

PIŠE: MARIJANA ZEKIĆ-SUŠAC

svijet - točnije omogućuje ulazak u mi-saoni proces i ponašanje klijenta, skida njegove obrasce i pokušava predvidjeti njegov sljedeći korak. Drugim riječima, s prediktivnom analitikom upoznat ćete uzorak ponašanja svakog klijenta i pre-ma tom uzorku procijeniti vjerojatnost da će klijent kupiti vaš proizvod ili oba-viti neku drugu aktivnost od vašeg inte-

resa. No, tu priča ne završava, jer upo-znavanje klijenta omogućuje i stvaranje personaliziranog proizvoda, a time je tvrtka u još boljem položaju - može na-praviti proizvod koji će klijent najvjero-jatnije kupiti, jer pogađa njegove želje. Dakle, prediktivna analitika konačno omogućuje da stvaramo proizvode po mjeri kupca.

Nijedan alat ni metoda ne mogu sa sto-postotnom vjerojatnošću predvidjeti bu-dućnost i od prediktivne analitike to ne treba ni očekivati, ali ono što ona sva-kako pruža jest uvid u ono što se može dogoditi u budućnosti i s kolikom vje-rojatnošću to možete očekivati. Dakle, kristalna kugla s više mogućih scenari-ja, koja vam kaže koji od njih ima kakvu vjerojatnost pojavljivanja.

Zašto treba što prije ugraditi u sustav prediktivnu analitiku? Donosimo pet razloga koji će vas navesti da je i sami isprobate.

1. Pomaže razumjeti budućnostMetode prediktivne analitike mogu

kombinirati podatke o vašim klijentima, djelatnicima, proizvodima iz ERP su-stava tvrtke kako bi prepoznale i defini-rale uzorke ponašanja u podacima te ih opisale modelima i algoritmima koji se mogu upotrijebiti za predviđanje budu-ćih događaja.

ILU

ST

RA

CIJ

A:

LA

RIS

A O

RE

ŠK

OV

IĆ


PBZ Card primjenjuje Cognos Enterprise Planning za planiranje i prognoze (http://www.inteligencija.com/o-nama/projekti/pbz-card/)

Jedan primjer uspješne primjene prediktivnih metoda u području zabave i sporta – IBM-ovo superračunalo Watson je 2011. godine uz pomoć prediktivne analitike uspjelo pobijediti dva ljudska šampiona u TV kvizu Jeopardy, nakon što je 1997. također IBM-ovo računalo Deep Blue pobijedilo velemajstora Kasparova u šahu. Dakle, ne treba nikako podcijeniti mogućnosti računala u predviđanju.

Naprimjer, želite li povećati prodaju to bi značilo da možete dobiti odgovor na pitanje: ako je jedan od naših kupa-ca kupio hlače prošlog tjedna, kolika je vjerojatnost da će u idućih mjesec dana ponovo kupiti hlače ili neki drugi odjev-ni predmet u toj prodavaonici (tzv. cro-ss-selling index)? Jasno, kako biste do-bili odgovor na to pitanje treba imati podatke o kupcima i o prošlim kupnja-ma, pri čemu vrijedi - što više podata-ka iz prošlosti, tim bolje, jer će progno-ze uključiti više sezonskih varijacija i drugih oscilacija. To podrazumijeva ili uporabu kartica vjernosti u fizičkim pro-davaonicama ili registraciju na web-tr-govinama, uz prikupljanje i osnovnih demografskih podataka o kupcu, kao što je spol, dob, stručna sprema, bračni status, broj djece i drugih podataka na način koji neće previše opteretiti kupca, ali će tvrtki omogućiti bolje profiliranje. Podaci o prošlim kupnjama mogu pomo-ći i da se izračunaju trendovi kretanja prodaje u pojedinim prodavaonicama pa se tako mogu predvidjeti dani ili tjedni kad će se najviše prodavati pojedini pro-izvod.

Kartice vjernosti danas služe i za razli-čite programe prikupljanja bodova koji donose popuste na nekoliko povezanih prodajnih mjesta, a programi ponude bo-dova temelje se na predviđanjima kreta-nja prodaje s pomoću prediktivne anali-tike.

Zagrebačka tvrtka Poslovna inteli-gencija prva se u Hrvatskoj specijalizi-rala za izradu sustava poslovne inteli-gencije, prvenstveno temeljenih na skla-dištenju podataka, a odnedavno primje-njuje i prediktivnu analitiku te big data platforme za segmentiranje korisnika na temelju analize društvenih mreža (SNA)

za klijente iz bankarske i telekomunika-cijske industrije. Analizom društvenih mreža detektiraju se najvažniji čvorovi u klijentskoj mreži povezani različitim in-terakcijama poput poziva, poruka i tran-sakcija, a služe za procjenu rizičnosti, analize grupiranja klijenata, poboljšanja churn modela i segmentaciju korisni-ka. Analize se rade pomoću alata IBM SPSS, Cognos, R, a podaci se spremaju na big data platformu Hadoop. Jedan od njihovih klijenata čija je studija slučaja objavljena na webu je PBZ Card.

Prema riječima Hrvoja Gabelice, kon-zultanta za poslovnu analitiku u tvrtki Poslovna inteligencija, trenutno rade i na internom rješenju za analitiku sadržaja (content analytics), koje omogućuje ana-litiku sadržaja IPTV platforme, otkriva-nje trendova i uzoraka u korištenju uslu-ga, kreiranje real-time izvješća i dashbo-arda. Cilj im je bolje razumjeti ponaša-nje korisnika, promatrati koje sadržaje konzumiraju, u koje vrijeme, na kojem kanalu i na kojem uređaju, u svrhu se-gmentiranja korisnika prema preferenci-jama i targetiranja s ponudama koje im odgovaraju.

Neke funkcionalnosti uključivat će i sustav personaliziranih preporuka sa-držaja na temelju onoga što je korisnik ranije gledao (recommendation system). Kao tehnologija se primjenjuju i alati na big data platformi: Cassandra, Kafka, Spark i Vertica. Poslovna inteligencija je u telekomunikacijskim tvrtkama razvila sustav predviđanja vjerojatnosti odlaska klijenta kod drugih ponuđača (tzv. churn rate) temeljen na stablima odlučivanja, metodi koja jamči pravila za donošenje odluka o segmentiranju pojedinog kli-jenta. Tvrtka Poslovna inteligencija or-ganizira drugi put zaredom i ljetnu školu pod nazivom Big Data Summer School u kojoj se između ostalog obrađuju te-

me prediktivne analitike u okviru big data koncepta, o čemu možete prona-ći više informacija na http://www.inte-ligencija.com/big-data-summer-scho-ol-2017-3774/.

Tvrtka Megatrend iz Zagreba koristi IBM SPSS Modeller za predviđanja u osiguravajućoj djelatnosti, a prediktiv-nom analitikom nastoji odgovoriti na pi-tanja kako privući nove klijente i zadrža-ti postojeće te kako detektirati i spriječi-ti prijevare (fraud detection). Osim toga otkrivaju klijente koji će najvjerojatnije

prihvatiti neku posebnu ponudu, obnovi-ti policu obaveznog automobilskog osi-guranja ili osiguranja imovine kod kon-kurencije (churn prediction). Pritom im alat SPSS Modeller, a posebno njegov modul SPSS Analytic Decision Manage-ment omogućuje upravljanje poslovnim pravilima, prediktivnim modelima i op-timizacijom.

2. Pogađa želje kupacaSvaka tvrtka želi što više udovoljiti

svojim kupcima ponudom koja odgo-vara njihovim zahtjevima i željama i to na što brži način. Osim demografije, o kupcima će nam puno više reći skup njihovih preferencija - što vole, a što ne vole, kakav vode život, bave li se spor-tom, kakvu glazbu slušaju, koje knjige čitaju i slično.

Te se informacije mogu prikupiti direk-tnim upitnicima, no to je najprimitivniji i ne baš učinkovit način, jer ankete, po-sebno ako su dugačke, oduzimaju kup-cima dragocjeno vrijeme pa ih često od-bijaju ispuniti. Napredniji i sofisticiraniji način prikupljanja informacija o profilu kupca je automatizirano na web-strani-cama, posebno na web-trgovinama, gdje programi za web-analitiku prate pona-šanje korisnika, bilježe svaki klik i mo-gu pokazati - osim regije iz koje dolaze,


PREDIKTIVNOST

uređaja koji koriste - i koliko se dugo za-državaju na pojedinim sadržajima.

Naprimjer, mogu otkriti korisnike ko-ji se u nekoj web-trgovini duže zadrža-vaju na muškim cipelama i ponuditi im oglas za cipele slične onima koje su tra-žili ili za artikle koje su drugi kupili uz te cipele, što smo svi iskusili na Amazon web-trgovini i drugima kroz persona-lizirane oglase za svakog korisnika, te-meljene na sličnosti s njegovim prošlim aktivnostima i aktivnostima drugih kori-snika.

Registracija korisnika omogućuje pra-ćenje aktivnosti pojedine osobe pa ako drugi put traži pribor za pecanje ili brd-ski bicikl, otkriva kako provodi slobod-no vrijeme.

Web-trgovina Target (http://target.com) na temelju pregledavanja artikala koji su vezani uz trudnoću predviđa ko-jim kupcima će slati reklame o proizvo-dima za brigu o djetetu. Objavom lista želja, povratnih informacija sviđa mi se ili ne sviđa mi se, podjelom slika artika-la na društvenim mrežama Facebook, In-stagram, Pinterest i drugima tvrtke mogu najbrže prikupiti informacije koje defi-niraju preferencije i profile kupaca. Ta-kve reakcije na pojedine ponude artikala omogućuju analizu sentimenta.

Preferencije kupaca i analiza senti-menta mogu poslužiti za kreiranje ponu-de koja će udovoljiti željama kupaca baš tog profila i time povećati stopu odazi-va na određenu reklamu (response rate) kao i broj transakcija u trgovinama (con-version rate).

Dakle, prediktivna analitika za tvrt-ke koje prodaju svoje proizvode putem weba omogućuje detaljni uvid u profi-le kupaca koji kupuju pojedine artikle te prijedlog ponude prilagođene pojedi-nom kupcu (tzv. recommender system). Prediktivna analitika te podatke preuzi-ma iz velike baze podataka (koja može

Ponuđač filmova i TV serija Netflix

biti ili u obliku skladišta ili big data plat-forme), obrađuje ih metodama napredne statistike i umjetne inteligencije, čime se omogućuje strojno učenje na podacima, prepoznavanje uzoraka, segmentiranje i personalizirana ponuda.

Primjer takvog sustava personalizira-ne preporuke proizvoda potencijalnim kupcima je ponuđač filmova i TV serija Netflix, koji od 2000. godine uz pomoć prediktivne analitike na temelju rejtinga filmova i TV serija samih gledatelja pre-ma sličnim preferencijama nudi svakom članu personaliziranu ponudu sadržaja. Netflix tako koristi prediktivnu analitiku za personaliziranje svoje ponude.

snik kod prvog dolaska izabire atribute hotela koji odgovaraju njegovim želja-ma, a zatim se inteligentnim pretraživa-njem teksta i slika pronalaze hoteli ko-ji odgovaraju tim atributima. Taj sustav pomoću API sučelja povezuje IBM Wat-son Analytics za prediktivnu analitiku i web-aplikaciju koja komunicira s kori-snikom i omogućuje mu da pri pretraži-vanju među prvima dobije izbor onih ho-tela koji odgovaraju njegovim preferen-cijama, čime znatno skraćuje vrijeme za odabir destinacije.

IBM Watson Analytics je odabran zbog mogućnosti obrade prirodnog jezi-ka (prepoznavanje teksta i fraza kod pre-

traživanja) i prepo-znavanja sadržaja na slikama. Naprimjer, korisnik pritom mo-že u svoj profil upi-sati da želi hotel koji je blizu plaže, romantiku, pogled na zalazak sunca, a program će filtrirati tekst i sadržaje slika, ali i njegove prošle bookinge i bookin-ge osoba koje imaju slične profile, kako bi što točnije pogo-dio preferencije. Ta-

ko se kupcima ubrzava odabir destina-cije uz veće zadovoljstvo, jer ispunjava njihove želje.

3. Utječe na kupce da kupe vaš proizvod

Korištenjem pronađenih obrazaca po-našanja, pomoću prediktivne analitike ne samo da možete predvidjeti ponaša-nje kupaca nego možete utjecati i na njihovu odluku.

Allrecipes uz pomoć Tableau alata prikazuje korisnicima recepte na temelju njihovih preferencija

Prediktivna analitika za tvrtke koje prodaju svoje proizvode putem weba omogućuje detaljni uvid u profile kupaca koji kupuju pojedine artikle te prijedlog ponude prilagođene pojedinom kupcu (tzv. recommender system). Prediktivna analitika te podatke preuzima iz velike baze obrađuje ih I omogućuje prepoznavanje uzoraka, segmentiranje i personaliziranu ponudu

Tvrtka Allrecepies najveći je ponuđač recepata u svijetu - nudi više od 85 mili-juna recepata u 23 zemlje na 12 jezika, a uz pomoć Tableau softvera za prediktiv-nu analitiku analizira ponašanje korisni-ka na svakom koraku.

Prate uporabu sadržaja na webu i uz pomoć vizualizacija i prediktivne ana-litike uspiju održati svoju posjećenost i originalnost nudeći korisnicima perso-nalizirane recepte.

Primjer iz Hrvatske je sustav za per-sonal iziranu ponudu hote-la Baarb ko-ji je izradi-la osječka IT tvrtka Mono za američkog klijenta. Za ra-zliku od stan-dardnih boo-king-portala Baarb koristi strojno učenje uz pomoć ala-ta IBM Wat-son Analytics pri čemu kori-


Baarb sustav za inteligentno pretraživanje hotela

ca i njegovim prefe-rencama, a pokazalo se da značajno sma-njuje vrijeme ispo-ruke i time utječe da korisnici više kupuju online.

S ovim mogućno-stima alati za predik-tivnu analitiku po-staju moćno sredstvo kreiranja politika, ekonomskog razvo-ja i kolektivne inteli-gencije.

4. Potiče inovativnostUporaba prediktivne analitike može

dovesti do stvaranja novih proizvoda u vašoj tvrtki.

Kako? Praćenjem informacija o prefe-rencijama kupaca, tvrtkama se otvara prostor za dizajni-ranje proizvoda ko-ji će najbolje udovo-ljiti željama kupaca, čak i onih kojih nisu svjesni, a prediktivni alati ih mogu iščitati

na temelju uzoraka ponašanja i sličnosti s drugim kupcima. Tom Davenport and Andrew Spanyi u svom članku pod naslo-vom Improve New Product Development with Predictive Analytics navode Netflix, Procter&Gamble kao primjere tvrtki koje su uvele nove proizvode zahvaljujući re-zultatima prediktivne analitike.

Procter&Gamble intenzivno koristi pre-diktivne modele kako bi izbacio nove proi-zvode prije konkure-nata, a svakodnevno predviđa vjerojatnost tržišnog uspjeha tih proizvoda. To postižu integrirajući virtualnu stvarnost i alate za 3D dizajn kako bi kreirali

realistične prototipe, a uz pomoć analiti-ke fokus grupa, društvenih medija, test-nih tržišta uspijevaju planirati, proizvesti i staviti na tržište nove proizvode. Istra-živanje koje je provela Aberdeen Gro-up pokazalo je da analitika igra ključnu ulogu u svim fazama razvoja novog pro-izvoda, od ideje do stavljanja na tržište, a mnogi novi proizvodi koji se izbace na tržište često propadaju zbog premalo in-formacija o potrebama i željama kupaca. Michelle Bouchere, kao dio istraživačkog tima navodi da su tvrtke danas primorane

raditi pametnije kako bi izbacile na tržište nove proizvode koji će omogućiti profita-bilni rast, što je moguće ostvariti samo uz primjenu prediktivne analitike.

5. Jednostavna primjenaNa taj zadnji razlog sigurno gledate

sa sumnjom - i sam naziv prediktivna analitika izgleda složeno, u medijima se često predstavlja tako da traži sofisti-cirana znanja pa kako onda može biti jednostavna u primjeni?

U skladu s trendom razvoja softvera, de-veloperi su se pobrinuli da usability, odno-sno korisničko iskustvo u uporabi predik-tivne analitike namijenjene menadžerima bude na visokoj razini. Međutim, tu treba napomenuti da postoje razlike među alati-ma koji se nude na tržištu.

Dok se alat IBM Watson Analytics foku-sirao na intuitivnost i komunikaciju s ko-risnikom putem prirodnog jezika tako da razumije rečenice teksta koje mu upišete s pitanjima na koje želite dobiti odgovo-re, naprimjer, koja je veza između prodaje i kupčeve dobi (pitanje naravno treba bi-ti postavljeno na engleskom jeziku) i time traži najmanju razinu poznavanja metoda i naredbi za izradu modela, većina alata, kao npr. Tableau, Alteryx, Microsoft Azu-re Machine Learning, IBM SPSS, Statisti-ca Datamining, SAS, Weka, Orange i dru-gi koriste grafički sustav izbornika pomo-ću kojih korisnik odabire naredbe i kreira modele, uz vrlo detaljan sustav pomoći i tutoriala. Treću razinu koja je najsloženi-ja čine alati u kojima se modeli izgrađuju ručnim pisanjem naredbi programskog ko-da, kao što su R, Python i slični (o alatima za prediktivnu analitiku pisali smo više u prošlim brojevima). Međutim, menadžeri-ma koji ne poznaju dobro metode, prepo-ručujemo suradnju s IT tvrtkama koje će za njihove potrebe uz pomoć API suče-lja razviti kastomizirane aplikacije i tako omogućiti user-friendly rad i jednostav-nost. Pritom krajnji korisnik, menadžer ili poslovni analitičar, svakako treba pro-ći korake učitavanja ili izbora podataka na kojima želi napraviti prediktivnu analiti-ku, dok sam alat dalje preuzima i odabire odgovarajuću statističku metodu ili meto-du strojnog učenja koja će napraviti pre-diktivni model u skladu s podacima.

Prediktivnu analitiku danas koriste me-nadžerski timovi u marketingu, financi-jama, osiguranju, maloprodaji, turizmu, zdravstvu, farmaciji i drugim djelatnosti-ma u kojima te metode postaju način pla-niranja budućnosti ili poboljšanja iskustva kupaca.

*Pitajte autoricu: [email protected] više na str. 82.

Rezultat personalizirane preporuke Baarb sustava na temelju koncepta i profila korisnika

Baarb koristi IBM Watson Visual Recognition sustav za prepo-znavanje slika za personaliziranu preporuku hotela.

Jedan od novih trendova u prediktivnoj analitici je tzv. uplift modeling ili mode-liranje uvjeravanjem kojem je cilj utjeca-ti na korisnikove akcije. Eric Siegel tvrdi da su takve metode korištene u Obami-

noj predsjedničkoj kampanji 2012. go-dine za navođenje glasača i utjecanje na njihovo oblikovanje stavova, ali se mo-gu primijeniti i u drugim područjima, npr. u marketingu stvaranjem reklama na način koji koristi znanje o potencijalnim kupcima za utjecanje na njih čime se po-većava vjerojatnost kupnje proizvoda. U

medicini se mogu razviti prediktivni mo-deli za izbor terapije koja će imati veći učinak kod određenog profila pacijenata i slično.

Uz pomoć svog alata za prediktivnu analitiku Amazon.com je razvio patent nazvan anticipatory shipping, koji po-kreće postupak otpreme i prije nego što je potencijalni kupac kliknuo na gumb kupi. U trenutku kad kupac završi kup-nju paket je već na kamionu spreman za isporuku. Metoda se temelji na analizi podataka o prošlim kupnjama istog kup-


Nagrada za najbolju digitalnu banku Renomirani magazin Global Finance već 18 godina progla-šava najbolje digitalne banke u svijetu, a Raiffeisen banci je ove godine prvi put dodijeljena nagrada za najbolju digitalnu banku u Bosni i Hercegovini. - Prateći ubrzani razvoj tehnologije te kroz kontinuiranu ko-munikaciju s našim klijentima, jasno smo prepoznali da ne-ki klijenti očekuju napredne digitalne servise, odnosno uslu-ge prilagođene eri digitalizacije - izjavio je Karlheinz Dobnigg, predsjednik Uprave Raiffeisen banke.Pobjednike je odabrao tim svjetskih stručnjaka, a za finalnu selekciju bili su zaduženi urednici Global Financea. Selekti-rani su na osnovi niza kriterija kao što su: snaga strategije za privlačenje i pružanje usluge digitalno osviještenim klijentima, uspjeh digitalne ponude za klijente, opseg ponude proizvo-da i usluga, materijalna korist digitalnih inicijativa te dizajn i funkcionalnost internetskih i mobilnih stranica.

PRIPREMIO HARIS HAMIDOVIĆ

>ICT vijesti

BiH

Karlheinz Dobnigg, predsjednik uprave Raiffeisen banke

Going 100 % Safe Digital BH Telecom Sarajevo i Ze-mana Sarajevo potpisali su 24. VII. 2017. godine u Sara-jevu ugovor o partnerskom odnosu koji ima za cilj podi-zanje svijesti o digitalnoj si-gurnosti i pružanju sigurno-snih cyber-rješenja svim ko-risnicima BH Telecom mreže.Da je tehnologija potpuno promijenila današnji stil života u svim njegovim sferama, evi-dentno je u činjenici da se do-bar dio svakodnevice odvija u digitalnom svijetu. Međutim, upravo ta činjenica predstavlja nevjerojatnu mo-

Član uprave BH Telecoma prof. dr. Duljko Hasić

Oracle Cloud Day 2017 SarajevoOve godine konferencija je realizirana u suradnji s kom-panijom Intel te s partnerima: BS Telecom Solutions, Info Studio, mWare, QSS i Mibo komunikacije, a glavne teme su bile digitalna transformaci-ja, inovacije poslovnih proce-sa i unapređenje poslovanja kroz cloud rješenja.Oracle ima više od 136.000 uposlenika i prihode veće od 37 milijardi američkih dolara, od čega je 2,9 milijardi dolara prihoda od clouda.

gućnost zloupotreba i utječe na sve veći rast cyber krimi-nala u svijetu pa tako i na po-dručju Bosne i Hercegovine. Svakog se dana dogodi više od 4000 ransomware napa-da, a svaki dan u digitalnom se svijetu pojavi oko milijun novih malicioznih programa. Samo prošle godine postotak kriminalnih cyber aktivnosti porastao je sa 67 % na 72 %.Kampanja Going 100 % Safe Digital, pruža jedinstvenu pri-liku korisnicima BH Telecom usluga da online aktivnosti koje obavljaju svakodnevno kao što su e-mail poruke, sla-nje i korištenje privatnih po-dataka, online bankarstvo i razne druge online aktivnosti,

obavljaju se u safe modu ta-ko što će biti zaštićeni od po-tencijalnih hakerskih napada, malicioznih programa, online prevara, krađe privatnih po-dataka i passworda, online identiteta i ostalih bitnih infor-macija, navode u BH Teleco-mu.- Licencirana antivirusna za-štita je u svijetu dobro po-znata fizičkim i pravnim oso-bama, no u našoj se zemlji na tomu mora intenzivnije pora-diti, posebno u domenu podi- Državno MOS

natjecanje

Dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. Kemal Kozarić

zanja ljudske svijesti o potre-bi antivirusne, antispy i anti-malware zaštite, na što su ko-risnici interneta na razvijenim telekomunikacijskim tržištima već uvelike navikli - izjavio je prof. dr. Duljko Hasić izvršni direktor za razvoj poslovanja i član uprave BH Telecoma, koji je nositelj tog projekta.

Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, sredi-nom lipnja održano je državno IT natjecanje iz Microsoftovih alata: Word®, Excel® i Po-werPoint® kao dio svjetskog takmičenja Microsoft Office Specialist. To je jedna u nizu aktivnosti povodom obilježa-vanja 65. godišnjice postoja-nja i uspješnog rada Ekonom-skog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prenosi portal klix.ba. - Zbog nedostatka adekvat-nog kadra, spoj ekonomije i informatike je pobjednička kombinacija. S obzirom na to da se današ-nja pismenost u velikoj mjeri ogleda razinom znanja iz pod-ručja informacijskih tehnologi-ja, programi koje kreira i izvo-di Katedra za menadžment i IT studentima nudi adekvat-

nu podlogu za razvoj njihove karijere čini ih konkurentnijim na tržištu rada - istaknuo je dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. Kemal Kozarić.Partneri natjecanja su bili Fe-deralno ministarstvo obrazo-vanja i nauke, Microsoft, Cer-tiport, Asbis, Klas, Espresso-Lab i RedBull.

Osim strateške usmjerenosti kompanije na cloud, Orac-le godišnje ulaže više od 5,8 milijardi dolara u istraživanje i razvoj što rezultira visoko kvalitetnim proizvodima koji su konstantno prepoznati kao lideri na tržištu poslovnih rje-šenja.


Projekt za zaštitu od cyber kriminala U Službenom glasniku BiH, broj 14/17 objavljena je od-luka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine kojom se uspo-stavlja Interresorna radna gru-pa za provedbu aktivnosti Pro-jekta za izgradnju kapaciteta u oblasti cyber kriminala – iPRO-CEEDS. Radna grupa ima za-datak da u skladu s nadležno-stima institucija iz kojih dolaze članovi radne grupe, pruža svu tehničku i stručnu pomoć u ra-du na tom projektu.

Ministrica pravde Srbije Nela Kuburović i ministar pravde BiH Josip Grubeša 7. VII. 2017. godine su u prostorijama Držav-nog zatvora u Istočnom Sarajevu potpisali Protokol o ustupa-nju softvera s ciljem razvoja informacijskog sustava za potrebe Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija na razini Bosne i Her-cegovine. Ministarstvo pravde Srbije protokolom ustupa Ministarstvu

pravde BiH vremenski neograničeno pravo korištenja aplikacije za praćenje životnog ciklusa zatvorenika. Ministrica Kuburović je izjavila da je jedan od prioriteta Vlade

Srbije očuvanje regionalne stabilnosti i unapređenje regionalne suradnje, a BiH je jedan od glavnih partnera na tom putu.- Potpisivanjem Protokola o ustupanju softvera omogućili smo

Ministarstvu pravde BiH da imaju adekvatnu evidenciju i uprav-ljanje u zatvorskom sustavu. Ovaj softver prije svega omogućuje da kazneno-popravni za-

vodi imaju jedinstvenu centraliziranu evidenciju koja omoguću-je povezivanje s različitim organima, prije svega sa sudovima, tužiteljstvima i policijskim upravama - rekla je Kuburović te do-dala kako danas u Srbiji taj sustav ima evidenciju za više od 10.000 osoba koje su lišene slobode i 50.000 bivših osuđenika, prenosi portal akta.ba.

Srpski softver za zatvorski sustav

Ministrica pravde Srbije Nela Kuburović i ministar pravde BiH Josip Grubeša

Migracijski ISMinistar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mek-tić, direktorica za suradnju i zamjenica šefice misije Švi-

Barbara Dätwyler Scheuer, Dragan Mektić i Eldan Mujanović

Vladin sigurnosni program Direktor Agencije za infor-maciono društvo Republi-ke Srpske Srđan Rajčević, potpisao je u sjedištu Micro-soft korporacije u Redmon-du, SAD, u ime Vlade Repu-blike Srpske sporazum Vladin bezbjednosni program (Go-vernment Security Program – GSP). Ispred Microsofta spo-razum je potpisao potpred-sjednik Scott Charney, a Re-publika Srpska je tako postala prva potpisnica tog sporazu-ma u regiji, navode u Agenci-ji za informaciono društvo Re-publike Srpske.- Kroz partnerstvo s kompa-nijom Microsoft, RS će u po-dručju informacijske sigurno-sti prepoznata kao važan regi-onalni faktor i partner država-ma koje imaju značajne sigur-nosne kapacitete, uključujući SAD, Rusiju, Kinu, Veliku Bri-taniju i druge - izjavio je Raj-

BiH, migrante i goste - nagla-sila je pri potpisivanju spora-zuma Dätwyler Scheuer. Ze-mlje zapadnog Balkana u po-sljednje vrijeme postaju zemlje tranzita i destinacije za mi-grante iz drugih dijelova svi-jeta.Projekt će u iduće dvije godi-ne pomoći Ministarstvu sigur-nosti BiH u nadgradnji i inte-graciji podataka u sveobuhva-tan migracijski informativni sustav kojim se može efikasno upravljati podacima o azilu, dozvolama boravka, registra-ciji, vizama i prelasku granice. Projekt će pomoći da se ispu-ne i uvjeti za uspostavu video-nadzora na 62 međunarodna granična prijelaza. Ispunjenje tih uvjeta omogućit će nabav-ku i instalaciju opreme koja će se financirati iz već odobrenih sredstava IPA fondova.

Direktor Agencije za infor-maciono društvo Republike Srpske Srđan Rajčević

U prostorijama Panevrop-skog univerziteta Apeiron u Banjaluci održano je besplat-no predavanje za roditelje Obrazovanje za digitalno do-ba , koje je organizirala Agen-cija za informaciono društvo Republike Srpske i Edukativni centar Oxford Banjaluka.Cilj tog predavanja bio je da roditelji nauče kako na najbolji način zaštititi djecu od nepri-mjerenih sadržaja i negativnih efekata interneta, podizanje svijesti i znanja o tome kako virtualna stvarnost utječe na djecu, dokle se smiju upuštati u digitalni svijet, a da to bude sigurno i bez posljedica.Roditelji su imali priliku slušati o zaštiti privatnosti podataka te rizicima upotrebe društve-nih mreža, o dobrim stranama interneta, ali i o psihološkim problemima koji se mogu ra-zviti zbog govora mržnje koji je rasprostranjen među vrš-njacima na društvenim mre-žama.

Djeca i utjecaj interneta

čević poslije potpisivanja spo-razuma i izrazio zadovoljstvo što je korporacija Microsoft prepoznala njihove napore na podizanju svijesti i izgradnji vlastitih kapaciteta iz oblasti informacijske sigurnosti.

carske ambasade Barbara Dätwyler Scheuer te direktor Centra za istraživanje politike suprotstavljanja kriminalitetu (CPRC) Eldan Mujanović, pot-pisali su 27. VII. 2017. godine u Sarajevu sporazum o finan-ciranju projekta Podrška efi-kasnom upravljanju migracija-ma i granicom u Bosni i Her-cegovini, prenosi portal akta.ba. Tim projektom BiH želi pove-ćati efikasnost u upravljanju migracijama i to kroz poveća-nu kontrolu ulaska i boravka stranaca te unapređenje insti-tucionalnih kapaciteta za efi-kasnu kontrolu migracija, azila i graničnih pitanja.Švicarska je izdvojila 1,6 mi-lijuna KM za taj projekt. Sve navedene intervencije pridoni-jet će da se kontrolom grani-ca upravlja u skladu s među-narodnim standardima i da se održi visoka razina sigurnosti za bosansko-hercegovačke građane, osobe koje borave u


Nastavak reformi Predsjednica Vlade Re-publike Srbije Ana Brnabić ocijenila je 9. VII. da će nje-zin najveći izazov biti održa-ti kontinuitet s prethodnom vladom i rekla je kako se nada da će ova Vlada traja-ti puni mandat do sljedećih parlamentarnih izbora. Govoreći o digitalizaciji Br-nabić je ukazala na to kako je riječ o primjeni informacij-skih tehnologija i moderniza-ciji svih gospodarskih grana, zdravstva, uprave i svega ostaloga. - Mislim da ide do-bro, ali može bolje. To je jedini mogući put za Srbiju, da uhvatimo korak s četvrtom industrijskom revo-lucijom - napomenula je Br-nabić

Osnovan ured za IT i e-Upravu Vlada Republike Srbije usvo-jila je Uredbu o osnivanju Kan-celarije za IT i e-Upravu koja će djelovati u području projektira-nja, usklađivanja, razvoja i funk-cioniranja sustava elektroničke uprave, informacijskih sustava i infrastrukture tijela državne uprave i vladinih službi, zatim na razvoju standarda u primjeni ICT-ja u tijelima državne upra-ve i Vladinim službama. Posao tog novootvorenog ureda bit će i projektiranje, razvoj, izgradnja, održavanje i unapređivanje ra-čunalne mreže republičkih tije-la te planiranje razvoja i nabave računalske i komunikacijske. Ured će za svoj rad odgovara-ti izravno premijerki. Vlada je za direktora Kancelarije za IT i e-Upravu imenovala poznatog ICT stručnjaka Mihaila Jovano-vića koji ima 20 godina iskustva na stručnim poslovima u Tele-komu i Pošti Srbije.

Partnerstvo za siguran cyber prostor

PRIPREMIO NIKOLA MARKOVIĆ

>ICT vijesti

Srbija

Premijerka Ana Brnabić

Misija OEBS-a u Srbiji u su-radnji s Ministarstvom za trgo-vinu, turizam i telekomunikacije, Microsoftom i Diplo Fondacijom organizirala u Beogradu kon-ferenciju Partnerstva za siguran cyber prostor.Prva tema skupa bila je Prijet-nje za nacionalnu sigurnost i ekonomski razvoj - najefikasnije nacionalne strategije za surad-nju vlade i privatnog sektora, a druga - Pretvaranje prijetnje u priliku za privredni potencijal i efikasni okvir za siguran cyber prostor. Na konferenciji je pred-stavljena i Srpska platforma za sajber bezbednost - Nexus, kao rezultat zajedničkih aktivnosti Misije OEBS-a u Srbiji, Diplo Fondacije, Ženevskog centra za demokratsku kontrolu oružanih snaga - DCAF-a i Istraživačke stanice Petnica.

Među prvimaSrbiji je cilj ući mеđu prvih 20 zеmalja na listi Doing busine-ss. U prvom tromjesečju 2017. imala za 120 posto višе izdanih еlеktroničkih građеvinskih do-

Digitalizaci-ja kulturnog nasljeđaPrvog kolovoza potpisan je sporazum o suradnji između Ministarstva kulture i informisa-nja, kompanije Telekom Srbija i Matematičkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti. Cilj tog sporazuma je digitaliza-cija kulturnog nasljeđa i suvre-menog stvaralaštva kroz razvoj infrastrukture kulturnih ustano-va. Digitalizacija kulturne građe pridonijet će kvalitetnijem pred-stavljanju naše baštine boljoj dostupnosti kulturnih sadrža-ja domaćoj i svjetskoj javnosti. Imajući na umu izuzetan značaj digitalizacije za razvoj kulture kao i za predstavljanje srpske kulture, potpisnici sporazuma će osigurati sredstva kako bi se taj proces uspješno realizirao. - Kulturne su ustanove već oba-vile puno posla samostalno ili u suradnji s privatnim sektorom. Cilj je da se angažiranjem ljudi iz Telekoma Srbija i s Matema-

Elektronička evidencija državljana Potpredsjednik Vlade i mini-star unutrašnjih poslova Neboj-ša Stefanović te ministar držav-ne uprave i lokalne samoupra-ve Branko Ružić potpisali su 7. kolovoza Sporazum o poslov-no-tehničkoj suradnji kako bi se uvela elektronička evidenci-ja o srpskim državljanima. Tim sporazumom se stvaraju uvje-ti da se u javnoj upravi objedi-ne osnovni podaci građana u elektroničkom obliku na jednom mjestu kako bi se ubrzalo rješa-vanje njihovih zahtjeva, tako da više ne moraju osobno pribav-ljati dokumente poput izvoda iz matične knjige rođenih i potvrde o državljanstvu već to čine služ-benici.

Sedam godina Portala e-UpravaPortal e-Uprava je u srpnju 2017. obilježio sedam godina rada tijekom kojih je s više od 750.000 aktivnih korisnika i 800 elektroničkih usluga različitih

Dobra idejaDržava će pomoći dobre ino-vativne ideje. Ministar bez por-tfelja zadužen za inovacije i teh-nološki razvoj Nenad Popović izjavio je danas u Leskovcu da domaća industrija, zasnovana na inovacijama i informacijskim tehnologijama vodi Srbiju u bu-dućnost. Popović je, predstav-ljajući natječaj putem kojega država dodjeljuje 330 milijuna dinara za razvoj inovacija u Sr-biji, objasnio da industrija za-snovana na inovacijama i infor-macijskim tehnologijama, koja je namijenjena izvozu, podiže konkurentnost države i donosi nova radna mjesta. On je po-zvao sve koji imaju dobre ideje i koji su spremni ozbiljno raditi da se prijave na taj natječaj ko-ji je otvoren za sve kompanije u Srbiji, poručivši da će im pomo-ći i Vlada, jer je njihov uspjeh i uspjeh cijele Srbije. Popović je podsjetio da je na-tječaj za podršku inovacijama u tijeku i da kompanije mogu aplicirati za dva programa. Prvi je program za mlade kompanije do tri godine postojanja i njima se dodjeljuju sredstva do deset milijuna dinara. Drugi program je namijenjen svim kompani-jama koje razvijaju inovacijsku tehnologiju koja može biti kon-kurentna na tržištu i za njih su predviđena sredstva u visini do 37 milijuna dinara.

tičkog instituta nadomjesti ne-dostatak IT stručnjaka i ključnih infrastrukturnih, hardverskih re-sursa kakvih nema u tim usta-novama - istaknuo je Vukosav-ljević.

državnih tijela postao jedan od najposjećenijih državnih porta-la. Od osnivanja do danas, gra-đani su više od tri i pol milijuna puta iskoristili različite usluge, a najpopularnija s oko dva mili-juna zahtjeva bila je registracije automobila. Na drugom je mje-stu usluga zakazivanje termina u policijskim sa 750.000 zahtjeva, a više od 250.000 građana pod-nijelo je preko Portala zahtjev za novu zdravstvenu knjižicu i to je ujedno prvi dokument koji se šalje na kućnu adresu. - Primje-nom usluge e-ZUP, kojom je po-vezano prvih šest najvećih ba-za podataka u Srbiji, državne će institucije konačno moći brzo i efikasno razmjenjivati podatke, a građani više neće biti njihovi kuriri. e-Uprava će dobiti nove mogućnosti i šira ovlaštenja da razvija unaprijeđene i korisne besplatne servise za sve srpske građane - kaže Dušan Stojano-vić, direktor Direkcije za elek-tronsku upravu.


CertifikacijaInfoPLC Gateway dobio cer-tifikaciju Microsoft Azure IoT. Novi proizvod kompanije Infor-matika a. d, InfoPLC Gateway je zapravo minijaturno računa-lo, posrednik u protoku infor-macija, IoT (Internet of Things) sa svim obilježjima računala - procesorom, memorijom i ku-ćištem.

Tim Informatikinih stručnjaka napravio je uređaj koji podat-ke s PLC-ja šalje na Azure IoT hub. Tako se omogućuje preuzi-manje podataka i slanje u oblak zbog njihove analize. Naprimjer, uređaj se može isko-ristiti za optimizirano i predik-tivno održavanje velikih elek-troenergetskih sustava, za analizu bilo kojih podataka iz proizvodnih procesa, meteoro-loških stanica, pametnih zgra-

GS1 Srbija ima više od 5000 članicaDanas GS1 predstavlja naj-primjenjiviji sustav standarda u opskrbnom lancu u svijetu. Ima svoje članice - nacionalne orga-nizacije u više od 110 zemalja i a sjedište mu je u Bruxellesu. GS1 ima u svijetu više od milijun članica a GS1 Srbija ima preko 5000 članica.

Obilježeni dani znanosti i Nikole TesleDan nauke i Dan Nikole Tesle - U Beogradu i širom Srbije odr-žano je 10. srpnja na desetine skupova na kojima je obilježen Dan nauke i Dan Nikole Tesle. Društvo za informatiku Srbije, Privredna komora Srbije i fo-rum ReMaking Tesla organizira-li su u Privrednoj komori Srbije skup Misli i djela Nikole Tesle među nama. Najprije je prika-zan petnaestominutni film o ži-votu i djelu Nikole Tesle koji je dio prezentacije u Muzeju Ni-kola Tesla. Prof. dr. Slobodan Vukosavić s Elektrotehničkog fakulteta održao je znanstveno predavanje Teslino obrtno po-

lje. Govorilo se o značaju i ak-tualnosti Teslinog asinkronog motora sve do današnjih dana. Profesor Vukosavić iskoristio je priliku da sa stanovišta Tesli-nih otkrića i misli ukaže na per-spektive opskrbe energijom u budućnosti kad nestanu zalihe urana, ugljena, nafte i plina. Vitomir Jevremović iz kompa-nije Digital Mind predstavio je virtualni Muzej Nikola Tesla pri čemu su primijenjene vrhunske ICT tehnologije. Na kraju skupa je Siniša Rudan prikazao pro-gram ReMaking Tesla - Prak-se koje stvaraju genija. Bio je to prikaz radionica i rezultata mul-tidisciplinarnih skupova na koji-ma nastupaju znanstvenici, pje-snici, slikari... inspirirani Teslom.

Najbrža mrežaVip ima najbržu mrežu u Srbi-ji. Mjerenja i analize kompanije Ookla potvrđuju da je Vip mobi-le najbrža mobilna mreža u Sr-biji u 2017. godina. Ookla je globalni lider u područ-ju testiranja brzine i performansi interneta i tvorac najpopularnije svjetske aplikacije za ta mjere-nja - Speedtest. Više od sto ti-suća testova provedenih kod svih mobilnih operatera u Srbiji pomoću aplikacije Speedtest ti-jekom prvih šest mjeseci 2017. godine pokazuje da Vip ima naj-bržu mrežu. Vip je dobio to pri-znanje zahvaljujući koeficijentu brzine (speed score) od 39,31 i prosječnim brzinama od 42,68 Mb/s za skidanje i 14,21 Mb/s za stavljanje podataka na ure-đajima novije generacije. Prema Ooklinom izvještaju drugopla-sirani operater ima prosječne brzine od 27/9,16 Mb/s. Dejan Turk, generalni direktor kompa-nije Vip mobile, ukazuje da je Vip od 2015. godine investirao u razvoj mreže više od sto mi-lijuna eura.

Iz Srbije u SlovenijuDistributer videoigrica iz Sr-bije postao vodeći provider u Sloveniji. Srpski distributer vi-deoigrica Iris-Mega preuzeo je u roku od mjesec dana dva lo-kalna slovenska distributera, javlja agencija STA. Beogradska kompanija Iris-Mega je počet-kom srpnja preuzela slovensko poduzeće Videotop skupina, a sredinom srpnja i drugu sloven-sku tvrtku Kolbi. Miodrag Stakić, generalni direktor Iris-Mege, ka-že da je akvizicija Kolbija poka-zala čeličnu odlučnost u nasto-janju da uspješno proširi poslo-vanje u jadranskoj regiji. Adam Haris, izvršni direktor slovenske Iris-Mege, dodao je da će to oži-vjeti slovensko tržište, koje se posljednjih godina uspavalo. Di-rektor Kolbija, Žan Strnad, izja-vio je da se tim sporazumom poslovna jedinica za videoigrice izdvaja od matične tvrtke, ali na-stavlja koristiti Kolbi brand.

Prvi elektropunjač na koridoru 10 Prva stanica za punjenje električnih automobila prora-dila je 27. srpnja kod Preševa na granici s Makedonijom, gdje se mogu istodobno puniti tri au-tomobila. Korisnicima je na raspolaganju i besplatan internet. Iz Ministar-stva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture poručuju da će elektropunjači biti uskoro po-stavljeni i na naplatnim stanica-ma Šid, Bubanj potok, Subotica i Dimitrovgrad.

Infofest 2017 u BudviU Budvi se od 24. do 30. rujna održava 24 Infofest. Upravni odbor Infofesta je odlučio da se 24. festival informatičkih dosti-gnuća održi u budvanskom ho-telu Avala Resort&Villas, gdje će se okupiti svjetski i regional-ni tehnološki lideri i stručnjaci najznačajnijoj ICT manifestaciji u tom dijelu Europe. Organizator priprema pažljivo osmišljen i kvalitetan program koji će obuhvatiti najaktualnija tematska područja u različitim aplikativnim ICT domenama (državna i javna uprava, finan-cijske institucije, poslovni su-stavi, telekomunikacijski ope-ratori, proizvodno-industrijske i energetske kompanije, infra-strukturna poduzeća, obrazov-ni sustav, zdravstvena zašti-ta...). U fokusu će biti: razvoj e-upra-ve i informacijskog društva, tehnički i poslovni aspekti po-slovanja u oblaku, komunika-cijske tehnologije i IoT (Inter-net of Things), sigurnost infor-macijskih sustava i tehnologija, poslovna analitika i BI (Busi-ness Intelligence), e-Poslova-nje i primjena društvenih mre-ža, obrazovanje za ICT i ICT u obrazovanju i dr. Na programu Infofesta 2017 je i nekoliko tra-dicionalnih konferencija, savje-tovanja i edukativnih sadržaja kao što su: Međunarodna kon-ferencija o regulatornom djelo-vanju u području elektroničkih komunikacija, Savjetovanje Di-gitalna teritorija pošte, Regio-nalna znanstveno-stručna kon-ferencija Pulse i dr.

zvola nеgoli u istom razdoblju prošlе godinе, izjavila jе pot-prеdsjеdnica Vladе i ministrica građеvinarstva, prometa i infra-strukturе, prof. dr. Zorana Mi-hajlović. Cilj je da se Srbija u sljedećem razdoblju uvrsti mеđu prvih 20 zеmljama na listi Doing busi-ness Svjеtskе bankе. - Srbija jе za dvijе godinе naprеdovala na listi Doing business čak za 150 mjеsta - naglasila jе Mihajlo-vićеva. Višе od 30 nеrazvijеnih općina sad bržе izdajе građеvin-skе dozvolе nеgo što sе izdaju u Bеogradu, Novom Sadu i dru-gim gradovima.

da... InfoPLC Gateway kori-sti programski jezik Python. U njemu se nalazi operativni su-stav Ubuntu Linux i testiran je po svim traženim protokolima i uputama Microsoft Azure Cer-tified tima. InfoPLC Gateway je dobio certifikat Azure Cerfitied for IoT device i nalazi se u služ-benog Microsoft Azure katalogu koji se može nači na: https://ca-talog.azureiotsuite.com/detail-s?title=InfoPLC-Gateway&so-urce=home-page


Članak na str. 50 - Snježana Šlabek: GEJMIFIKACIJA

■ Coolinarika gejmifikacija: https://www.coolinarika.com/cla-nak/od-sada-kuhanje-i-igra-u-istom-loncu/https://www.youtube.com/watch?v=2ErZfmWvlC0 ■ Gamification – engagecustomersinyourbusiness / Benjamin Borowski, 2014.■ Trendsin Global EmployeeEngagement / Aon Hewitt, 2016.■ Gamificationbydesign v1.0 / EngagingMediaInc. andChristop-herCunningham, 2013.■ Flow: ThePsychologyofOptimalExperience / MichalyCsikszen-tmihaly, 1990.

Za detaljnije upoznavanje s nekim temama, naši su autori pripremili popis relevantnih izvora:

Članak na str. 58 - Gojko Nikolić: KOBOTI[1] Weber, A. (2015.): Collaborative Robots Enter the Main-stream - dostupno na http://www.assemblymag.com/article-s/93030-collaborative-robots-enter-the-mainstream - objavljeno 3. IX. 2015.[2] Tobe, F. (2015.): Why Co-Bots Will Be a Huge Innovation and Growth Driver for Robotics Industry - dostupno na http://spe-ctrum.ieee.org/automaton/robotics/industrial-robots/collabora-tive-robots-innovation-growth-driver - objavljeno 30. XII. 2015.[3] Anandan, M. T. (2016.): Collaborative Robots and Safety Hand in Hand - dostupno na https://www.robotics.org/con-tent-detail.cfm/Industrial-Robotics-Industry-Insights/Collabora-tive-Robots-and-Safety-Hand-in-Hand/content_id/6198 -objav-ljeno 9. IX. 2016.[4] Belanger-Barrette, M. (2015.): http://blog.robotiq.com/what-does-collaborative-robot-mean - objavljeno 19. VIII. 2015.[5] [M.R. (2016.): Stiže četvrta industrijska revolucija: Niz poslo-va ubuduće će raditi roboti, je li i vaš među njima? dostupno na http://www.index.hr/vijesti/clanak/stize-cetvrta-industrijska-re-volucija-niz-poslova-ubuduce-ce-raditi-roboti-je-li-i-vas-me-dju-njima/869136.aspx - objavljeno 19. I. 2016.Human-in-the-Loop Robot Control and Learning - dostupno na http://journal.frontiersin.org/researchtopic/5703/human-in-the-loop-robot-control-and-learning - pristup 18. VII. 2017.[6] Belanger-Barrette, M. (2015.): Cobot, Force Limited Robot, Collaborative Robot, What’s the Deal? - dostupno na http://blog.robotiq.com/bid/73295/Cobot-Force-Limited-Robot-Colla-borative-Robot-What-s-the-Deal - objavljeno 12. I. 2015.[7] Petrić, J. (2015.): Industrija 4.0, Idustrija_4.0.pdf - dostupno na http://titan.fsb.hr/~jpetric/Predavanja/Industrija%204_0.pdf - objavljeno 04. 2015.[8] Grech, R. (2017.): Intelligent automation - smart manufactu-ring - dostupno na http://www.tecnalia.com/images/stories/Eventos/3_ROBOTTNET_TrainingEventTECNALIA-I4_0_andAI_byMTC.pdf - objavljeno 15. – 16. 03. 2017.

[9] SHAD depends on Universal Robots to optimize their produ-ction processes - dostupno na https://www.universal-robots.com/case-stories/shad/ - objavljeno 2017.[10] (2014.): Industrial Safety Requirements for Collaborative Ro-bots and Aplication - dostupno na http://roboproject.h2214467.stratoserver.net/cms/upload/euRobotics_Forum/ERF2014_pre-sentations/day_2/Industrial_HRC_-_ERF2014.pdf - objavljeno 10. III. 2014.

Članak na str. 75 - Marijana Zekić-Sušac: PROZOR U SVIJET ■ Baarb, A smarter way to find places you’ll love, http://www.baarb.com - pristupljeno 28.VIII. 2017.Best, J., TechRepublic, IBM Watson: The inside story of how the Jeopardy-winning supercomputer was born, and what it wants to do next, http://www.techrepublic.com/article/ibm-wat-son-the-inside-story-of-how-the-jeopardy-winning-supercom-puter-was-born-and-what-it-wants-to-do-next/ - pristupljeno 27.08.2017.■ Boucher, M., Aberdeen Group, Working smarter with analyti-cs in product development, March 8, 2011 CIO UK, http://www.cio.co.uk/it-strategy/working-smarter-with-analytics-in-produ-ct-development-3430640/ - pristupljeno: 28.VIII.2017.■ Davenport, Z., Spanyi, A., Improve New Product Develop-ment with Predictive Analytics, MIT Digital, http://ide.mit.edu/news-blog/blog/improve-new-product-development-predicti-ve-analytics - pristupljeno 28. VIII. 2017.■ IBM, Watson Analytics, https://www.ibm.com/watson-analyti-cs - pristupljeno 28. VIII. 2017.■ Kopalle, P., Why Amazon’s Anticipatory Shipping Is Pure Ge-nius, Forbes, January 28, 2014., https://www.forbes.com/si-tes/onmarketing/2014/01/28/why-amazons-anticipatory-shi-pping-is-pure-genius/#6d030ded4605 - pristupljeno 30. VIII. 2017.■ Maja Šekoranja, Predrag Stojić, Megatrend, Prediktivna ana-litika, prezentacija, Konferencija Prodaja i marketing osigurava-teljnih proizvoda - 29.-30. X. 2015. Zagreb.■ Poslovna inteligencija, Projekti, PBZ Card, http://www.inte-ligencija.com/o-nama/projekti/pbz-card/ - pristupljeno: 25.VII. 2017.■ Siegel, E., Predictive Analytics: The Power to Predict Who Will Click, Buy, Lie, or Die, Wiley, 2016. http://goo.gl/fFQ7s1 - pri-stupljeno 30. VIII. 2017.



Documents

205 · 4. OpenInfoTrend 205/09/2017 INTERVJU U prošlom smo broju ukratko predstavili Inovacijski centar Nikola Testa, kojemu je osnivač Fakultet elektrotehni