REPUBLIKA HRVATSKA

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

PROCJENA UGROŽENOSTI

STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA I OKOLIŠA OD PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH

NESREĆA ZA PODRUČJE

OPĆINE ANDRIJAŠEVCI

srpanj 2014. godine

2

U V O D

Zakon o zaštiti i spašavanju uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i većim nesrećama; način upravljanja, rukovođenja i koordiniranja u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama; prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja; zadaće i ustroj tijela za rukovođenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama, način uzbunjivanja i obavješćivanja, provođenje mobilizacije za potrebe zaštite i spašavanja.

Temeljne zadaće sustava zaštite i spašavanja su procjene mogućih ugrožavanja i posljedica, planiranje i pripravnost za reagiranje, reagiranje u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa i velikih nesreća te poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje posljedica radi žurne normalizacije života na području na kojem je događaj nastao, a ostvaruju se:

- identifikacijom opasnosti, procjenom učinaka, ocjenjivanjem stanja operativnih snaga zaštite i spašavanja te izradom procjene ugroženosti i planova djelovanja, mjera i postupaka,

- vođenjem evidencije svih izvora rizika i opasnosti, - trajnim organiziranjem, pripremanjem, osposobljavanjem, uvježbavanjem i

usavršavanjem sudionika zaštite i spašavanja, - uzbunjivanjem građana i priopćavanjem uputa o ponašanju glede moguće

„opasnost“, - obavješćivanjem sudionika zaštite i spašavanja o prijetnjama te mogućnostima,

načinima, mjerama i aktivnostima zaštite i spašavanja, - aktiviranjem i djelovanjem operativnih snaga, - ostvarivanjem zadaća zaštite i spašavanja u suradnji s nadležnim tijelima drugih

država i međunarodnih organizacija, na temelju sklopljenih međunarodnih ugovora,

- organiziranjem djelotvornog praćenja aktivnosti opasnih izvora i potencijalno opasnih situacija,

- informiranjem javnosti Procjena ugroženosti predstavlja polaznu osnovu i osigurava jednu od najznačajnijih pretpostavki za uspješno planiranje i provođenje mjera zaštite, spašavanja, ublažavanja i otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda, ratnih djelovanja i terorizma. Upravo od toga, u kolikoj su mjeri, u procesu izrade Procjene ugroženosti, obuhvaćeni i sagledani svi značajniji statistički i drugi podaci o materijalnim, gospodarstvenim, kulturnim, turističkim, ljudskim i drugim resursima kojima raspolaže Općina Andrijaševci, kao i moguće vrste i stupanj ugrožavanja, u istoj će biti moguće predvidjeti odgovarajuće potrebne, i objektivno predvidive, mjere i postupke, kojima će se na najefikasniji način, prvenstveno preventivno, moći suprotstaviti uništavajućim ili štetnim učincima djelovanja svih vrsta ugroza. Za izradu ove Procjene, u kojoj su sudjelovali članovi stožera za zaštitu i spašavanje, korišteni su raspoloživi podaci: HEP-a Prijenos d.o.o. Osijek; HEP-a Distribucija d.o.o. DP «Elektra» Vinkovci; HZMO Središnja služba Zagreb; HZZ Područne službe Vukovar i Vinkovci; Inspektorata MUP-a PU Vinkovci; Ureda državne uprave - Služba za gospodarstvo, Državnog zavoda za statistiku; Ureda za katastar i geodetske poslove; Hrvatskog zavoda za zapošljavanje; internetske stranice, „Prostornog plana“ Općine Andrijaševci koji je izradio Zavod za prostorno planiranje d.d.Osijek.

1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA

Katastrofa je svaki prirodni ili tehničko-tehnološki događaj koji, na području općine Andrijaševci, opsegom ili intenzitetom ili neočekivanošću ugrozi zdravlje ili ljudske živote ili imovinu veće vrijednosti ili okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti redovitim djelovanjem nadležnih tijela državne uprave i postojećih operativnih snaga zaštite i spašavanja s područja jedinice lokalne samouprave na kojem je događaj nastao, neovisno o tome je li proglašena elementarna nepogoda.

1.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće nastaju i razvijaju se bez utjecaja čovjeka, iako u preventivi i u procesima njihova razvoja čovjek može utjecati na njihove razmjere i učinak. 1.1.1. Poplava

Iako teritorijem općine protječe rijeka „Bosut“ u dulljini od 10 km te nekoliko manjih pritoka, opasnosti od poplava katastrofalnih razmjera za područje Općine Andrijaševci nema. Glavna karakteristika vodnog režima ovog područja je pojava podzemnih voda. Tablica 1. Pregled vodotoka, objekata na kojima se provode mjere obrane od poplave i

mjerodavnog vodomjera za Općinu Andrijaševci

Dionica obrane

br.

VODOTOK Obala

Naziv dionice Stacionaža

Dužina

OBJEKTI NA KOJIMA SE

PROVODE MJERE OBRANE

OD POPLAVE Opis - Dužina

PODRUČJE UGROŽENO POPLAVOM

Općina

V-vodomjer P-prip.stanje R-redovno st. I-izvanr.obr. IS-izvanr. st. M-najviši zabilj.vod.

SEKTOR I - Slivno područje " BIĐ - BOSUT "

6./I

6./II

Bosut-84+900-118+220 dužine 33,32 km Biđ- 0+000-11+150 Prokop Bazjaš 0+000-3+340 ------------------------ Spojni kanal Trbušanci 0+000-0+790 Uk.duž. 48,60 km

Vinkovci Ivankovo

Andrijaševci Cerna

V-Stara Brana (78,45) P:+140 M:+239 (1962.) ---------------------- Prema Pravilniku rukovanja Novom ustavom Trbušanci na Spojnom kanalu Trbušanci

Izvor: Operativni plan obrane od poplave na državnim vodama za područje Vukovarsko-srijemske županije - ožujak 2009. godine

Na području općine, nema pravnih osoba iz područja vodnoprivrede, niti komunalnu tvrtku, koje bi mogli koristiti u slučaju poplave. Na području katastarskih općina u sastavu Općine Andrijaševci, površine nisu ugrožene poplavama od vanjskih voda. Pojedini dijelovi ugroženi su od unutrašnjih oborinskih voda. Na pojedinim površinama u kojima su iskopani kanali, a teren je uz kanale viši od

4

terena u poljoprivrednim i ostalim površinama, voda ne može gravitacijom otići s površina jer je materijal glinovit te se voda sporo podzemnim putem procijedi s površine. Površine na kojima je izvedena drenažna mreža nisu ugrožene od tih “vlastitih'' velikih voda. Područje Općine Andrijaševci nije ugroženo erozijskim procesima jer je teren s malim poprečnim padom. Erozijski procesi mogu se pojaviti na mjestima utoka detaljnih melioracijskih kanala u recipijente. Erozijski procesi mogu se pojaviti i na obali Bosuta na mjestima utoka melioracijskih kanala III i IV reda. Kanalska mreža osigurava pravodobnu odvodnju, a tamo gdje iste nema, izvedena je podzemna drenažna mreža. Prema statističkim pokazateljima i iskustvima najkritičniji mjeseci u godini za poplavu su travanj i svibanj, zbog jakih kiša i topljenja snijega. Tablica 2. Intenzitet, učinci i posljedice poplave

INTENZITET UČINAK POSLJEDICA

- obilne kiše - naglo

topljenje snijega

- visoka razina podzemnih voda

- manja plavljenja Dunava

- voda u stambenim, gospodarskim i dr. objektima (podrumi, sutereni, prizemlja)

- uništena imovina (podovi, namještaj) - oštećena imovina (automobili, poljoprivredni

strojevi, bijela tehnika) - ugrožen stočni fond (moguća davljenja sitne stoke)

- poplavljene obradive poljoprivredne površine (vrtovi)

- umanjeni i/ili uništeni prihodi poljoprivrednih I povrtlarskih kultura

- oštećena kanalska mreža (urušavanja, začepljenja)

- poplavljene prometnice

- oštećenja prometnica (mulj, odroni) - otežan i/ili onemogućen promet (mjesni,

međumjesni, tranzit, putovanja) - otežana i/ili onemogućena opskrba (hrana, voda)

Izvor: Hrvatske vode VGI za mali sliv Biđ-Bosut, Vinkovci

Hrvatske vode, VGI za mali sliv Biđ-Bosut Vinkovci, kao pravna osoba za upravljanje vodama su temeljni nositelj i organizator provođenja preventivnih mjera, pripremnih radnji i mjera obrane od poplava. Sve mjere razrađene su u Planu obrane od poplava Vukovarsko-srijemske županije.

Mjere zaštite od poplave u urbanističkim planovima gradnje:

- ekspanzione površine su niski dijelovi rječnih dolina koji obično služe za rasterećenje ekstremno visokih poplavnih voda koje se upuštaju u narečene površine;

- nasipi su najstariji i najčešće korišteni objekti zaštite od poplava jer su jednostavne građevine koje se mogu graditi od materijala s lica mjesta i uz relativno niske troškove;

- uređenje vodotoka podrazumijeva radove kojima se povećava njegova protočna sposobnost, a time i snizuju vodostaji visokih voda (ukljanjanje prepreka koje usporavaju tok, skraćenje toka, iskop većeg profila);

- oteretni kanali se grade u slučajevima ograničenog kapaciteta prirodnog vodotoka kada, zbog izgrađenosti duž njegovih obala ili visine postojećih mostova, ne postoji realna mogućnost povećanja proticajne sposobnosti vodotoka građevinskim intervencijama;

5

1.1.2. Potres

1.1.2.1. Seizmičke karakteristike područja Jedno od epicentralnih područja i seizmičkih zona u Republici Hrvatskoj nalazi se u njenom istočnom dijelu. Dilj gora je po broju jakih potresa i po intenzitetu seizmički najaktivnije područje Slavonije, što ima utjecaja na neposredno blisku Vukovarsko-srijemsku županiju. Najjači potres dogodio se na Dilj gori 1964.g. i iznosio je VIII º MSK.

Slika 1. Karta potresnih područja

Izvor: Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Zagreb Tri su elementa prognoze potresa: vrijeme, mjesto i jačina. Mjesto i jačina mogu se odrediti dovoljno točno, pa se u tom smislu iznose temeljni podaci za Vukovarsko-srijemsku županiju, odnosno područje Općine kao njenog sastavnog dijela.

Seizmička aktivnost na području Općine Andrijaševci vezana je za regionalne rasjede ili zone rasjeda, poglavito za njihova presjecišta, kao i za rubove većih tektonskih jedinica. Prema važnosti u tektonskom sklopu i amplitudama vertikalnih i horizontalnih pomaka na ovom području se ističe ''Sjeverni rubni rasjed Savske i Slavonsko-srijemske depresije” . Dužina ovog rasjeda je veća od 100 km, a veličina vertikalnog pomaka je oko 100 m. Odražava se u reljefu strmim odsjekom čija je visina uz Đakovačko-vinkovački ravnjak 20 m. Vrijeme najveće aktivnosti mu je u neogenu i kvartaru.

6

Od poprečnih rasjeda najznačajniji za ovo područje je ''Vukovarski rasjed'', tj. ''Rasjed Babina Greda-Cerna-Mirkovci-Vučedol”. Na području općine, prema dostupnim podacima (tablica čestine intenziteta Seizmološke službe RH PMF-a Zagreb – Geofizički odsjek iz 2004. godine), u razdoblju od 1879. do 2003. godine, nije bilo potresa katastrofalnih razmjera. Međutim, potrebno je računati sa mogućnošću potresa tim prije što se cijelo područje Općine Andrijaševci (prema seizmološkoj karti za povratni period od 500 godina) nalazi unutar VII° MSK (područje maksimalnog opaženog intenziteta).

zone seizmotektonski aktivnih rasjeda područje Općine Andrijaševci granice potresnih zona (naselja Rokovci i Andrijaševci)

Slika 2. Seizmička karta područja Vukovarsko-srijemske županije Izvor: Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije

Seizmička aktivnost vezana je za regionalne rasjede ili zone rasjeda, poglavito za njihova presjecišta kao i za rubove većih tektonskih jedinica. Prema važnosti u tektonskom sklopu i amplitudama vertikalnih i horizontalnih pomaka na ovom području se ističe „Sjeverni rubni rasjed Savske i Slavonsko – srijemske depresije“. Dužina ovog rasjeda je veća od 100 km, veličina vertikalnog pomaka je oko 100,0 m. Odražava se u reljefu strmim odsjekom čija je visina uz Đakovačko – vinkovački ravnjak 20,0 m. Vrijeme najveće aktivnosti mu je u neogenu i kvartaru. Prema izvršenom zoniranju, područje Općine se nalazi u zoni maksimalnog intenziteta potresa VII o prema MCS ljestvici (izrazito jak potres-ruše se mnogi predmeti, crjepovi s krovova i dimnjaci. Slabije građene zgrade gotovo se u pravilu ruše).

7

Slika 3. Karta epicentara potresa u razdoblju 1879-2003. g.

Izvor: http://www.gfz.hr/seismap.php Seizmološke karte Republike Hrvatske prikazuju područja jednakih intenziteta potresa. Utemeljene su na obradi podataka povijesnih potresa, ocjeni njihova intenziteta i posljedica te razmatranju geoloških i tektonskih uvjeta koji vladaju na tom području. Karte prikazuje intenzitete za srednje uvjete tla.

Slika 4. Seizmološka karta RH za povratni period od 50 godina (položaj područja Općine)

Izvor: Seizmološka služba RH, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb, 2008. g.

Po karti očekivanih maksimalnih intenziteta potresa za povratno razdoblje 50 godina (slika 4.), područje Općine nalazi se u seizmičkom području intenziteta VIº MSK. Samo

8

manji južni dio županije (područje uz rijeku Savu odnosno Općina Gunja i dio općine Drenovci) nalaze se u seizmičkom području intenziteta Vº MSK. Po karti očekivanih maksimalnih intenziteta potresa za povratno razdoblje 100 godina (slika 5.), područje Općine nalazi se u seizmičkom području intenziteta VIº MSK. Manji južni dio županije (područje uz rijeku Savu odnosno Općina Gunja i dio Općine Drenovci) nalaze se u seizmičkom području intenziteta Vº MSK dok se manji zapadni dio županije nalazi u seizmičkom području intenziteta VIIº MSK.

Slika 5. Seizmološka karta RH za povratni period od 100 godina (položaj područja Općine)

Izvor: Seizmološka služba RH, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb, 2008.g. Po karti očekivanih maksimalnih intenziteta potresa za povratno razdoblje 200 godina (slika 6.), područje Općine nalazi se u seizmičkom području intenziteta VIIº MSK.

Slika 6. Seizmološka karta RH za povratni period od 200 godina (položaj područja Općine) Izvor: Seizmološka služba RH, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb, 2008.g.

Po karti očekivanih maksimalnih intenziteta potresa za povratno razdoblje 500 godina (slika 2.7), područje Općine nalazi se u seizmičkom području intenziteta VIIº MSK. Samo manji istočni dio županije (područje uz rijeku Dunav odnosno grad Vukovar, Grad

9

Ilok, Općina Borovo i dio općine Lovas) nalaze se u seizmičkom području intenziteta VIIIº MSK.

Slika 7. Seizmološka karta RH za povratni period od 500 godina (položaj područja Općine)

Izvor: Seizmološka služba RH, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb, 2008.g. 1.1.2.2. Posljedice potresa po stambene objekte U daljem sagledavanju posljedica potresa po seizmičkim zonama za stambene, javne, industrijske i druge objekte za područje Općine, polazi se od procjene da je moguće očekivati potres maksimalnog intenziteta VIIº MSK. Tablica 3. Kategorije građevina s obzirom na način izgradnje

Tip zgrade Način izgradnje Otpornost

Tip A Zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine, kuće od nepečene opeke, kuće od nabijene gline

Zgrade manje otpornosti

Tip B Zgrade od opeke, građevine od krupnih blokova, građevine s drvenom konstrukcijom, građevine iz tesanog prirodnog kamena

Tip C Zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupno-panelne zgrade, dobro građene drvene zgrade

Zgrade veće otpornosti

Izvor: Procjena ugroženosti VSŽ

Tablica 4. Klasifikacija oštećenja objekata (stupnjevi štete za zidane i armiranobetonske zgrade)

Oštećenja Opis oštećenja

Stupanj Vrsta

1 2 3

00 Nema vidnih oštećenja - objekt je doživio potres bez vidljivih posljedica

10 Lagana oštećenja - sitne pukotine u žbuci - otpadanje manjih komada žbuke - oštećenje dimnjaka

1 2 3

20 Umjerena oštećenja

- male pukotine u zidovima - otpadanje većih komada žbuke - klizanje krovnog crijepa - pukotine i otpadanje dijelova dimnjaka

30 Teška oštećenja - široke i duboke pukotine u zidu - rušenje dimnjaka - rušenje dijelova krovova

40 Razorna oštećenja

- otvori u zidovima - rušenje dijela zgrada i krovova - razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade - rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune

50 Potpuno rušenje - potpuno rušenje pojedinih građevina

Izvor: Procjena ugroženosti VSŽ

Tablica 5. Posljedice potresa po seizmičkim zonama za stambene, javne i industrijske objekte

Stupanj intenziteta potresa

Posljedice

V - jak Moguća su oštećenja na pojedinim zgradama tipa A

VI – lagane štete Oštećenja 1. stupnja na pojedinim zgradama tipa B Oštećenja 1. stupnja na mnogim zgradama tipa A. Oštećenja 2. Stupnja na pojedinim zgradama tipa A.

VII–oštećenja zgrade

Oštećenja 1. stupnja u mnogim zgradama tipa C, Oštećenja 2. stupnja u mnogim zgradama tipa B, Oštećenja 3. stupnja u mnogim zgradama tipa A, u pojedinim 4.stupnja U pojedinim slučajevima odroni ceste na strmim kosinama, mjestimično pukotine u cestama i kamenim zidovima.

VIII – razorna oštećenja zgrada

Oštećenja 2. stupnja u mnogim zgradama tipa C, u pojedinim 3. stupnja, Oštećenja 3. stupnja u mnogim zgradama tipa B, u pojedinim 4. stupnja, Oštećenja 4. stupnja u mnogim zgradama tipa A, u pojedinim 5. stupnja. Spomenici i kipovi se pomiču, nadgrobni kameni se prevrću, ruše se kamene ograde, pukotine u tlu dosežu nekoliko centimetara.

Izvor: www.gfos.hr Poznavanje očekivane jačine potresa, geoloških i geotehničkih svojstava tla, gustoće naseljenosti i prostornog rasporeda zgrada te seizmičke otpornosti građevina prema vrsti, starosti i stanju, mogu biti dostatni podaci za procjenu stupnja uništenosti ili oštećenosti stambenog fonda te broja žrtava (poginuli i ranjeni). Na žalost većinu ovih podataka trenutno nema niti jedan državni sustav, tako da je moguća samo okvirna procjena, bez značajnijeg na znanosti utemeljenog dokaza. S obzirom na vrijeme izgradnje pojedine skupine zgrada, može se dobiti grubi zaključak o seizmičkoj otpornosti stambenog fonda općine. Tako su zidane zgrade do 1920. imale stropne konstrukcije isključivo od drvenih greda. Armiranobetonski stropovi postupno su primjenjivani u razdoblju od 1920. do 1940. god. Od godine 1945. do 1964. prevladavaju armiranobetonski monolitni stropovi polumontažnih tipova ili izvedeni na licu mjesta. Nakon 1964. god. zidane zgrade se sustavno grade s horizontalnim i vertikalnim serklažima.

11

Zgrade s armirano betonskim nosivim sustavom počinju se graditi nakon 1960 - god. Te zgrade su izgrađene prema odredbama seizmičkih propisa iz 1964. i 1981. god. Kuće starije gradnje, uglavnom prizemnice ( građene prije 1970-e god.) imaju znatno manju otpornost. Razlog su materijali koji su se rabili prilikom gradnje - drvene međustropne konstrukcije s ispunom od izolirajućeg materijala, najčešće zemlje, a u pogledu stropa ispod tankog sloja morta nalazi se žicom ispletena i na drvene grede pričvršćena trska. Kuće izgrađene poslije 1970-e godine imaju armirano-betonsku konstrukciju s ispunom od opeke i strop od monte, posjeduju veću potresnu otpornost, pa prostor novije izgradnje predstavlja zonu manje ugroženosti. Obiteljske kuće u prosjeku ne prelaze dva kata. U slučaju potresa VII0 MSK dolazi do oštećenja starih stambenih jedinica, koje nemaju armirano-betonske konstrukcije. Objekti od posebnog značaja za funkcioniranje općine ( u području školstva, zdravstva, javne uprave i uslužnih službi) uglavnom su novije građevine pa su prema normama gradnje predviđeni da izdrže potrese uz samo manja oštećenja. Pretpostavlja se da će i takvi moći služiti svojoj namjeni. Popis stambenih, poslovnih, sportskih i kulturnih objekata u kojima boravi i može biti ugrožen velik broj ljudi dan je u tablici: Ukupan broj nastanjenih stanova na području Općine prikazan je u tablici 6. i taj se broj stanova koristi u daljnjem izračunu posljedica potresa. Tablica 6. Nastanjeni stanovi, broj kućanstava i broj članova kućanstava po naseljima

NASELJE NASTANJENI

STANOVI BROJ

KUĆANSTAVA BROJ ČLANOVA KUĆANSTAVA

UKUPNO 1203 1223 4075

ANDRIJAŠEVCI 596 611 2046

ROKOVCI 607 612 2029Izvor. Popis stanovništva 2011.g.

Brojčana zastupljenost nastanjenih stanova po tipu otpornosti (kategoriji određenog konstruktivnog sustava) prikazana je u tablici 7. Tablica 7. Ukupno popisanih stanova određenog konstruktivnog sustava

NASELJE NASTANJENI

STANOVI

STANOVI MANJE OTPORNOSTI

STANOVI VEĆE OTPORNOSTI

TIP A TIP B TIP C

UKUPNO 1203 367 562 269ANDRIJAŠEVCI 596 187 277 132ROKOVCI 607 180 285 137

Izvor. Popis stanovništva 2011.g. Kad broj stambenih jedinica određenog konstruktivnog sustava (stupac A, B, C iz tablice 9.) pojedinačno promatramo u odnosu prema ukupno nastanjenim stambenim jedinicama u naselju, dobijemo postotak zastupljenosti stambenih jedinica određenog konstruktivnog sustava. Postotci zastupljenosti nastanjenih stambenih jedinica po konstruktivnim sustavima i po naseljima na području Općine prikazan je u tablici 9.

12

Tablica 8. Postotak zastupljenosti stanova određenog konstruktivnog sustava

NASELJE NASTANJENI

STANOVI

% ZASTUPLJENOSTI STANOVA PREMA OTPORNOSTI

TIP A TIP B TIP C

UKUPNO 1203 30,63% 46,91% 22,45%

ANDRIJAŠEVCI 596 31,38% 46,48% 22,15%

ROKOVCI 607 29,90% 47,34% 22,76%Izvor. Popis stanovništva 2011.g.

Broj oštećenih stambenih objekata po stupnjevima oštećenja dobiven je korištenjem matričnog modela R. Stojanović (Izvor: Stojanović, R.; Zaštita i spasavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama; Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1984.) i prikazam je u tablici 10. Tablica 9. Stanovi kojima nije definirana godina izgradnje

NASELJE STANOVI NEPOZNATE GODINE IZGRADNJE

STANOVI U IZGRADNJI

UKUPNO

UKUPNO 5 5ANDRIJAŠEVCI - -ROKOVCI 5 5

Izvor. Popis stanovništva 2011.g. Tablica 10. Ukupan broj oštećenih stanova, prema stupnju oštećenja i prematipu stana po

naseljima, pri intenzitetu potresa VIIº MSK UKUPNO

Ip Tip

stana Broj oštećenih stanova prema stupnju oštećenja

d 0 1 2 3 4 5

VII A 0 11 155 184 18 0 2,57 B 17 233 277 28 0 0 1,57 C 135 135 0 0 0 0 0,50

ANDRIJAŠEVCI

Ip Tip

stana Broj oštećenih stanova prema stupnju oštećenja

d 0 1 2 3 4 5

VII A 0 6 79 94 9 0 2,57 B 8 116 139 14 0 0 1,57 C 66 66 0 0 0 0 0,50

ROKOVCI

VII A 0 5 76 91 9 0 2,57 B 9 121 144 14 0 0 1,57 C 69 69 0 0 0 0 0,50

Izvor: Popis stanovništva 2011.g. i Procjena ugroženosti VSŽ

Na području općine je 367 objekta tipa A (30,51% ukupnog broja objekata). Prema procijenjenom stupnju oštećenja, 164 objekata bit će u trećoj kategoriji oštećenja (teška oštećenja), a neće biti objekata u četvrtoj kategoriji oštećenja (razorna oštećenja). Objekata tipa B je 562 na području Općine, što je 46,72% ukupnog broja objekata. Najteža oštećenja bit će oštećenja trećeg stupnja (teška oštećenja) na 28 objekata. Objekata tipa C je 269 na području Oppćine, što je 22,36% i isti, pri intenzitetu potresa od VII0 MSK, ne bi pretrpjeli teška niti razorna oštećenja.

13

Tablica 11. Procjena oštećenih stanova po stupnjevima oštećenja na području Općine

STUPANJ OŠTEĆENJA

OPIS OŠTEĆENJA

BROJ OŠTEĆENIH STANOVA PREMA

OTPORNOSTI

TIP A TIP B TIP C

00 Nema vidnih

oštećenja - objekt je doživio potres bez vidljivih

posljedica 0 17 135

10 Lagana

oštećenja

- sitne pukotine u žbuci - otpadanje manjih komada žbuke - oštećenje dimnjaka

11 255 135

20 Umjerena oštećenja

- male pukotine u zidovima - otpadanje većih komada žbuke - klizanje krovnog crijepa - pukotine i otpadanje dijelova dimnjaka

155 277 0

30 Teška

oštećenja

- široke i duboke pukotine u zidu - rušenje dimnjaka - rušenje dijelova krovova

164 28 0

40 Razorna

oštećenja

- otvori u zidovima - rušenje dijela zgrada i krovova - razaranje veza među pojedinim

dijelovima zgrade - rušenje unutrašnjih zidova i zidova

ispune

0 0 0

50 Potpuno rušenje

- potpuno rušenje pojedinih građevina 0 0 0

Izvor: Popis stanovništva 2011.g i Procjena ugroženosti VSŽ

Procjenjuje se da količina građevinskog otpada nastala potresom intenziteta VII stupnjeva po MCS ljestvici iznosi u prosjeku 5m³/ objektu. Tablica 12. Procjena količine građevinskog otpada na području Općine

NASELJE STANOVI MANJE

OTPORNOSTI STANOVI VEĆE OTPORNOSTI GRAĐEVINSKOG

OTPADA m3 TIP A TIP B TIP C

Ukupno 367 562 269

Andrijaševci 187 277 132

Rokovci 180 285 137 Izvor: Popis stanovništva 2011.g i Procjena ugroženosti VSŽ

1.1.2.3. Posljedice potresa po stanovništvo U žrtve potresa ubrajamo ozlijeđene i poginule osobe. Broj ozlijeđenih i poginulih izračunava se prema metodi Dražena Anićiča - Izvor: D. Aničić – Civilna zaštita 2 - 1992., (str. 135 – 143.), Proračunom prema navedenim formulama dolazi se do podatka da bi u potresu VII° MSK na području Općine procijenjeni broj ozlijeđenih i poginulih stanovnika po naseljima bio slijedeći:

14

Tablica 13. Broj ozlijeđenih i poginulih pri intenzitetu potresa VIIº MSK

NASELJE BROJ

STANOVNIKA

BROJ OZLIJEĐENIH BROJ POGINULIH

% brojčano % brojčano

UKUPNO 4075 0,30 12 0,02 1

ANDRIJAŠEVCI 2046 0,31 6 0,02 0

ROKOVCI 2029 0,30 6 0,01 0Izvor: Popis stanovništva 2011.g i Procjena ugroženosti VSŽ

Broj stradalih ovisan je o vrsti objekata u kojima ljudi borave ili se nalaze. Moguće ljudske žrtve rezultat su prije svega očekivanih razaranja u starijim dijelovima naselja gdje dominiraju zgrade starijih godina izgradnje. Lako zatrpani se spašavaju u roku od 2 sata radom jednog spasioca, sa priručnom opremom. Teško zatrpani spašavaju se u roku od 20 sati radom jednog spasioca uz pomoć mehanizacije. Ovo su temeljne pretpostavke u analizi scenarija. Kao posljedica učinka potresa moguća je i pojava zaraznih bolesti te psihičke posljedice koje se javljaju kod rodbine poginulih osoba, povrijeđenih i zatrpanih osoba, te spasilaca. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju Učinkovita zaštita od štetnih djelovanja potresa usmjerena je prije svega prema preventivnim segmentima, kao jedinom pouzdanom načinu zaštite, a ostvaruje se putem tehničko-građevinskih mjera:

- kategorizirati objekte po potresnoj otpornosti - kategorizirati objekte po godini građenja - izraditi potresnu otpornost građevinskih materijala (koeficijenti)

Seizmološka istraživanja: Uz razvijanje metoda zaštite u graditeljstvu, neophodno je sustavno i detaljno proučavanje potresa da se osiguraju kvalitetne podloge za preventivno djelovanje. Obveza uključivanja seizmoloških parametara u projektiranje mora se propisivati pravnim normama. Urbanističko planiranje: U dokumentima prostornog uređenja mjere zaštite moraju se ostvarivati temeljem propisanih zajedničkih prostornih normativa i standarda koje vode:

- općem smanjenju povredljivosti urbanih struktura - osiguranju neizgrađenih površina za sklanjanje od rušenja i evakuaciju

stanovništva, - izradi kartograma zarušavanja - definiranju oblika, razmještaj i položaj građevina i prometnica, - maksimalne propozicije etažnosti građevina i max. građevne pravce, iz kojih je

razvidna potvrda o mogućnostima djelovanja snaga zaštite i spašavanja.

15

Proračuni konstrukcija i nadzor nad izgradnjom: Građevinske konstrukcije moraju biti tako dimenzionirane da mogu odoljeti ekstremnim opterećenjima nastalim od potresnog gibanja tla. Potrebno je pridržavati se pozitivnih tehničkih normi i propisa koji reguliraju bitne zahtjeve za građevine. Potrebno je izvršiti učinkovite mjere kontrole rada svih odgovornih osoba u gradnji (projektanata, voditelja gradilišta i radova, nadzornih inženjera i revidenata), te inspekcijskih nadzora. Da bi se spriječile teže posljedice potresa potrebno je planirati i projektirati rekonstrukciju/obnovu građevina, tako da se predvidi ugradnja pojačanih konstruktivnih rješenja u povijesne građevine ili u nove građevine građene prije 1964. godine. 1.1.3. Ostali prirodni uzroci

Elementarne nepogode prouzročene sušom, tučom, olujnim i orkanskim nevremenom, pijavicom, klizištem i snježnim oborinama, su manje karakteristične (ili netipična) za područje Općine Andrijaševci i time manje očekivane, ali su moguće različitog intenziteta i trajanja. 1.1.3.1. Suša

Suša je elementarna nepogoda koja najčešće pogađa teritoriju Općine Andrijaševci od ostalih prirodnih katastrofa. Kritični mjeseci za pojavu suša su srpanj i kolovoz što potvrđuju i podaci za proteklo desetljeće. Broj sušnih dana varira i isti uvjetuje duljinu sušnog perioda, a njihovo prosječno trajanje je oko 40 dana. Prema iskustvenim podacima, za proteklih deset godina, na području Općine Andrijaševci zabilježeno je 6 suša, uz prosječnu materijalnu štetu od cca 8.000.000 kuna.

Ukoliko bi intenzitet suše bio takav da se proglasi elementarna nepogoda glede iste, izravno bi njome bilo pogođeno preko 80% stanovništva općine kome je izvor prihoda poljoprivredna djelatnost. Učinci suše, uvjetovani duljim nedostatkom oborina, visokom temperaturom i niskom vlažnošću zraka, očitovali bi se ubrzanim isparavanjem vode iz zemljišta i biljaka, postupnom isušivanju zemljišta, najprije površinskih slojeva, a kasnije i dubljih gdje se nalazi korijenje biljaka. Izravnih posljedica po stanovništvo, u smislu mogućeg povređivanja i oštećenja i uništenja osobne imovine, ne bi bilo od suše, ali gubici, prouzročeni sušom, nastali umanjenim prihodima na poljoprivrednim površinama (voće, povrće, žitarice, krmno bilje), odrazili bi se na kućne budžete jer se većina stanovnika bavi poljoprivredom. Posljedice suše, intenziteta elementarne nepogode, se mogu negativno odraziti i na opskrbu stanovništva vodom zbog smanjenja kapaciteta vodocrpilišta i presušivanjem bunara u privatnom vlasništvu. Od vremenskog trajanja suše, ovisio bi i broj ugroženog stanovništva jer bi se produljenjem njezinog trajanja i broj ugroženih uvećavao.

16

1.1.3.2. Tuča Državni hidrometeorološki zavod provodi obranu od tuče na ukupnoj površini od 24100 km2. Sezona obrane od tuče traje od 1. svibnja do 30. rujna (jer se tada stječu najpovoljniji uvjeti za nastanak tuče miješanjem toplog i hladnog zraka), kada tuča može prouzročiti velike štete na poljoprivrednim kulturama i ostaloj imovini. Tuča, u usporedbi s drugim atmosferskim pojavama, je umjerene učestalosti na području Općine Andrijaševci i vjerojatnost iste je mala što zorno pokazuje Slika 2.

Slika 8. Raspodjela indeksa ugroženosti od pojave tuče sa štetom na branjenom području

Hrvatske 1981. – 2000. Prema statističkim pokazateljima u proteklih 10 godina nije bilo pojava tuče katastrofalnih razmjera (razmjere šteta na usjevima 40% i više) u najkritičnijim mjesecima kolovozu i rujnu niti u ostalom dijelu godine. Ukoliko bi ipak tuča pogodila područje Općine Andrijaševci i čiji bi intenzitet imao karakteristike elementarne nepogode, svojim učincima bi nanijela niz štetnih posljedica poglavito na materijalnim dobrima (stambeni i drugi objekti, poljoprivredne kulture). Tablica 14. Intenzitet, učinci i posljedice tuče

INTENZITET UČINAK POSLJEDICA

- elementarna nepogoda

- oštećenja na objektima (razbijen crijep i zastakljeni dijelovi, izbušene plastične rolete)

- neplanirani financijski troškovi (dodatni «udar» na kućne budžete)

- moguća ozljeđivanja (dijelovi crijepa, krhotine stakla)

- mehanička oštećenja lisne površine i reprodukcijskih organa na biljkama

- umanjeni prihodi (ili njihov izostanak) u povrtlarstvu, voćarstvu, vinogradarstvu

Izvor: Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Općine Andrijaševci Na području Općine Andrijaševci ne nalazi se stanica za obranu od tuče, a po potrebi pomoć bi se potražila sa razine Vukovarsko-srijemske županije (RC Gradište) te grada Vinkovaca.

17

1.1.3.3. Oluja i orkansko nevrijeme Vjetar olujne i orkanske jačine nije karakterističan za područje Općine Andrijaševci, a moguće pojavljivanje, u kratkim i nepravilnim vremenskim intervalima (što mu je glavna karakteristika), nanijelo bi velike štete svojim rušilačkim djelovanjem:

- u građevinarstvu rušenjem krovova i slabijih građevina, onemogućavanjem radova pomoću dizalica;

- u elektroprivredi i HPT prometu kidanjem električnih i telefonskih vodova i rušenjem njihovih nosača;

- u poljoprivredi i šumarstvu uzrokovanjem polijeganja žitarica, osipanjem zrna iz klasa, prijelomom stabljike, kidanjem cvjetova, otresanjem plodova, lomom grana i cijelih stabala voćaka i različitog šumskog drveća;

- u prometu opasnošću za cestovni promet (moguća ograničenja i/ili obustava prometa)

Procjenjujemo da bi se nevrijeme, kao kompleksna vremenska pojava, manifestiralo jakim oborinama (često u obliku pljuskova), olujnim ili orkanskim vjetrom, a nerijetko i tučom. Jačina vjetra, prema učincima vjetra na predmetima u prirodi i u tri klimatološka termina (7, 14 i 21 sat), izražava se u stupnjevima Beaufortove ljestvice. Ona sadrži od 0 do 12 Bf (bofora) kojima su pridružene odgovarajuće srednje brzine vjetra. Tablica 15. Beaufortova ljestvica

BEAUFORTI (BF) NAZIV RAZRED BRZINE (M/S)* 0 tišina 0.0-0.2 1 lagan povjetarac 0.3-1.5 2 povjetarac 1.6-3.3 3 slab vjetar 3.4-5.4 4 umjeren vjetar 5.5-7.9 5 umjereno jak vjetar 8.0-10.7 6 jak vjetar 10.8-13.8 7 vrlo jak vjetar 13.9-17.1 8 olujan vjetar 17.2-20.7 9 oluja 20.8-24.4 10 jaka oluja 24.5-28.4 11 orkanski vjetar 28.5-32.6 12 orkan 32.7-36.9

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske 1.1.3.4. Pijavica U vrlo nestabilnoj atmosferi, nerijetko u izravnoj ili posrednoj vezi s prodorima hladnog zraka, moguća je pojava pijavica neobične snage koje se u obliku lijevka pružaju između oblaka i tla. Međutim, pijavice, čiji mehanizam vrtloga još nije do kraja rasvijetljen, nisu karakteristične za područje Općine Andrijaševci te stoga ni očekivane. 1.1.3.5. Klizište Kako se klizišta prepoznaju prema deformacijama terena (pukotine u tlu), objekta (pukotine i rušenja objekata) i vegetacije ("pijane šume" sa stablima nagnutima niz kosinu ili na suprotnu stranu), to možemo konstatirati da navedenih deformacija, tj. klizišta, koja imaju elemente katastrofe, nema na području Općine Andrijaševci, niti su ista očekivana.

18

1.1.3.6. Snježne oborine Iako su na području Općine Andrijaševci snježne oborine redovita pojava u hladnijem dijelu godine, one u najvećem broju slučajeva ne pričinjavaju veće teškoće zbog male visine snježnog pokrivača i njegovog kratkog zadržavanja na tlu. Najveći rizik od pojave snijega i maksimalnih visina novog snijega i snježnog pokrivača je u zimskim mjesecima (prosinac, siječanj i veljača), ali se njegovo javljanje može očekivati i u studenom te ožujku i travnju. Iznimno visok snježni pokrivač izravna je posljedica intenzivnih i dugotrajnih snježnih oborina za koju su vezane mnoge nevolje kao što su opskrba naselja različitim potrepštinama, pružanje zdravstvene pomoći, gubici trgovinskih radnih organizacija i dr. Osim toga, obilne snježne oborine mogu prouzročiti velike štete na krovnim konstrukcijama različitih građevina, u elektroprivredi i poštansko-telegrafskom prometu te šumskom gospodarstvu. Najveće visine snježnog pokrivača tijekom zime javljaju se najčešće u prosincu (7 puta u 20 godina), a zatim slijede veljača i siječanj (6 odnosno 5 puta u 20 godina). Maksimalni snježni pokrivač od 30 cm i viši izmjeren je tri puta u veljači (30, 38 i 39 cm), dva puta u siječnju (30 i 38 cm) i jednom u prosincu (32 cm). Prema procjeni ekstremnih vrijednosti, jednom u 50 godina može se očekivati snježni pokrivač od 38 cm, odnosno s vjerojatnošću 98% da neće biti premašen. U cilju sprječavanja štetnih posljedica, koje mogu prouzročiti obilne snježne oborine, iako iste (prema iskustvenim podacima za proteklo desetljeće) nisu karakteristične za područje Općine Andrijaševci, provode se preventivne mjere zaštite na građevinskim objektima pravilnim projektiranjem njihovih krovnih konstrukcija. 1.1.3.7. Poledica

Poledica, također, nije očekivana pojava (dužeg vremenskog trajanja) na području Općine Andrijaševci, ali se može pojaviti na svim prometnicama na području općine. Na području Općine Andrijaševci nema cesta državnog značaja, a osjetljive točke, za moguću pojavu poledice, su ŽC 4170 i ŽC 4166. Eventualno pojavljivanje poledice na području Općine Andrijaševci bi najveće kratkotrajne probleme mogla pričiniti prometu (vlažnost, pokrivenost snijegom) te poljoprivredi, voćarstvu, šumarstvu i elektroprivredi. Mjere zaštite u slučaju neposredne opasnosti od poledice sastojale bi se od akcija posipanja prometnica odgovarajućim kemijskim sredstvima, solju, pijeskom (sipinom) i dr., čemu se pridaje pozornost kod nadležnih službi u općini.

1.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće nastaju isključivo djelovanjem čovjeka, odnosno izaziva ih neposredno čovjek svojim ponašanjem i propustima u oblasti rukovanja tehnološkim procesima i općenito tehnikom i njezinim (ne)održavanjem. 1.2.1. Tehničko-tehnološke u gospodarskim objektima Na području Općine Andrijaševci, od velikih potencijalnih zagađivača (rafinerije, tvornice umjetnih gnojiva, šećerane), nema niti jednog te stoga nema ni opasnosti od tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća u gospodarskim objektima. Prema raspoloživim podacima u Općini Andrijaševci djeluju dvije pravne osobe koje postupaju sa opasnim tvarima i potencijalni su veći zagađivači okoliša:

Tablica 16. Pravne osobe koje postupaju s opasnim tvarima

NA

ZIV

G

OS

PO

DA

RS

KO

G S

UB

JEK

TA

BR

OJ

LO

KA

CIJ

A

OP

AS

NE

TV

AR

I

VRSTA OPASNE

TVARI MA

SA

/ V

OL

UM

EN

O

PA

SN

E T

VA

RI

IND

EK

S

OP

AS

NO

ST

I

KA

TE

GO

RIJ

A

UČ

INK

A (

IAE

A)

VR

ST

A

OP

AS

NO

ST

I

NA

ČIN

S

KL

AD

IŠT

EN

JA

OP

AS

NE

TV

AR

I

MA

X. D

OS

EG

U

ČIN

KA

(M

)

PIK VINKOVCI Svinjogojstvo

PJ Andrijaševci 1 1 gnojovka 7000m³

D=3 ozbiljne

posljedice

agresivna tvar

curenje spremnik nadzemni (2 kom.)

100

PJ Andrijaševci 2 1 gnojovka 7000m³ D=3

ozbiljne posljedice

agresivna tvar

curenje spremnik nadzemni (2 kom.)

100

Izvor: Procjena ugroženosti VSŽ

Na području Općine Andrijaševci je i nekoliko manjih gospodarskih objekata (trgovačkih društava i obrtnika), koji su, također, potencijalni zagađivači:

- ljekarne «Tripolski» - pekare «Lana», «Šnajder» i «J.d.o.o. Genci» - Drvna industrija «Interijer-drvopaneli» - Poljoprivredna apoteka «Amarilis» - trgovine široke potrošnje, “Slavonija-Bošković” d.o.o. i “BOSO” d.o.o. - T.O. “Sikirica” – automehanika - T.O. “Auto Stepić” – autodijelovi - “Komunalno društvo Rokovci-Andrijaševci” d.o.o-komunlane usluge - PZ Andrijaševci - PZ “Klas” - Obrtnička radnja “Fontana”.- mlin, bloketara

PZ Andrijaševci raspolaže sa zaštitnim sredstvima biljaka (cca 320 litara hebricida, fungicida i insketicida koliko prođe kroz skladišta PZ-a), koja su toksične tvari indeksa opasnosti D=5 i mogle bi da prouzroče katastrofalne posljedice uslijed požara sa vrlo opasnim produktima čiji je maksimalni doseg učinka do 3800 metara. Procjena je da bi broj žrtava, u scenariju najgoreg mogućeg slučaja koji pretpostavlja maksimalno istjecanje opasne tvari iz procesa, bio uvjetovan količinom opasne tvari, lokacijom objekta mogućeg izvorišta opasnosti, gustoćom naseljenosti te vremenskim uvjetima (vjetar).

20

Tablica 17. Intenzitet, učinci i posljedice akcidenta u PZ Andrijaševci

VRSTA INTENZITET UČINAK POSLJEDICA Z

ašti

tna

sred

stva

u p

oljo

pri

vred

i

- curenje iz ambalaže,

- prekomjerna uporaba,

- neadekvatno zbrinjavanje ambalaže i neuporabljenh sredstava

- kontaminacija okoliša - onečišćenje vodotoka i vodocrpilišta, - ugrožavanje zdravlja ljudi I životinja

- zagađene obradive poljoprivredne površine (posredno zatrovane biljke, ljudi i životinje)

- zatrovani bunari

- otežana opskrba hranom (voće, povrće, krmno bilje)

- otežana opskrba vodom - dodatne opterećenja u radu

zdravstvenih i veterinarskih ustanova (veće opterećenja za zdravstvene ustanove glede smještajnih kapaciteta, medicinskog osoblja i manjka lijekova)

- moguća pojava epidemije (hidrične)

- moguća trovanja i gušenja plinovitim tvarima (ljudi i životinje)

- zagađena rijeka Bosut i kanalska mreža

- zagađena vodocrpilišta - zatrovan živi svijet (riba)

Izvor: PZ Andrijaševci Navedene pravne osobe, koje postupaju s opasnim tvarima, nemaju ljudskih i materijalnih kapaciteta kojima bi mogli smanjiti i otkloniti posljedice tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće te bi stoga morale zatražiti pomoć sa razine Županije. Posljedice po stanovništvo (osobe), okoliš i imovinu mogu biti slijedeće:

- osobe: teške ozljede uslijed požara i eventualne eksplozije, moguća trovanja kemikalijama

- okoliš: manja kontaminacija okoliša, (razlivena tekućina u tlo i eventualno u vodotoke), zagađena vodocrpilišta

- materijalna dobra: oštećenje spremnika, prijenos požara na susjedne objekte, oštećenja objekta od eksplozije (djelomično urušavanje objekata, lom stakla, oštećenja od letećih predmeta)

Zakon o kemikalijama (“Narodne novine” broj 18/13) je temeljni propis kojim se uređuje gospodarenje kemikalijama, postupci zaštite ljudskog zdravlja, imovine i okoliša od štetnog djelovanja kemikalija te propisuju obvezni uvjeti i postupci koje trebaju ispunjavati pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj proizvode kemikalije, s njima prometuju ili ih uporabljuju. Prijevoz opasnih kemikalija definiran je Zakonom o prijevozu opasnih tvari (“Narodne novine” broj 79/07) i provedbenim propisima. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju

U cilju sprječavanja mogućih tehničko-tehnoloških katastrofa u gospodarskim objektima na području Općine Andrijaševci, prioritetno je potrebno:

- utvrditi granice dopustive ugroženosti čovjekova okoliša tj. mogućeg kapaciteta prihvata zagađujućih tvari u granicama dozvoljenog (prostornim i urbanističkim planiranjem)

- izraditi studiju utjecaja za gospodarske objekte čijom bi se izgradnjom i uporabom mogle narušiti vrijednosti čovjekova okoliša

- provjeriti da li projektna dokumentacija ispunjava postavljene uvjete - kontrolirati (u tijeku same izgradnje objekta i njegove uporabe) da li se provode

sigurnosne i druge mjere za sprječavanje mogućih nezgoda s težim posljedicama

21

- utvrditi i posebne uvjete iz oblasti vodoprivrede, zdravstva, prometa i veza, energetike, zaštite od požara, obrane, zaštite spomenika kulture, zaštite prirode te udaljenosti potencijalnih zagađivača od naselja

1.2.2. Tehničko-tehnološke u prometu

Bilo da se radi o nesrećama u cestovnom, željezničkom ili brodskom prometu, može doći do oštećenja okolnih objekata i instalacija, odnosno ispuštanja transportiranog materijala. Tablica 18. Popis razvrstanih cesta na području Općine Andrijaševci

VRSTA CESTE

OZNAKA OPIS DIONICE ŠIRINA

KOLNIKA (m)

DULJINA CESTE NA PODRUČJU

OPĆINE (km)

ŽUPANIJSKA

ŽC 4170 Vinkovci (D46)-Cerna-Gradište-Županja (D55)

6,0 8,0

ŽC 4166 Vođinci (D46)-Retkovci-Andrijaševci (Ž 4170)

5,0-6,0 3,4

ŽC 4192 Rokovci (Ž 4170)-D55 4,5-5,0 2,3

Izvor: Prostorni plan Općine Andrijaševci Hrvatske željeznice imaju u Općini Andrijaševci trasu željezničke pruge Vinkovci-Županja koja je svrstana u najnižu kategoriju razvrstanih pruga i to kao pruga II reda. Duljina pruge je 8,2 km, što je 24% od ukupne duljine pruge i ograničene je brzine od 50 km/h što utječu i na nisku razinu prometne usluge koja ona pruža. * Tablica 19. Željeznička pruga na području Općine Andrijaševci

OZNAKA PRUGE

(članak III) * NAZIV ŽELJEZNIČKE PRUGE

DULJINA PRUGE

(km)

L210 Vinkovci - Županja 28,071 * članak III iz Odluke o razvrstavanju željezničkih pruga (NN 81/06 i 13/07);

Izvor: HŽ Infrastruktura – Prometni poslovi (Prometna sekcija Vinkovci) Sukladno Odluci o određivanju cesta po kojima motorna vozila smiju prevoziti opasne tvari i o određivanju mjesta za parkiranje motornih vozila s opasnim tvarima (“Narodne novine” broj 57/07), prijevoz opasnih tvari može se očekivati na državnim cestama kojih nema na području Općine Andrijaševci, dok je na ostalim prometnicama, županijskog i lokalnog značaja, dozvoljen prijevoz opasnih tvari samo u slučajevima opskrbe stanovništva i gospodarskih subjekata. * iz Prostornog plana Općine Andrijaševci (ceste, željezničke pruge) Istjecanje opasnih tvari bi se osobito odrazilo na opskrbu stanovništva hranom i vodom te na zdravstvenu skrb. Posljedice proistekle istjecanjem opasnih tvari u zemljaste, zrak i vodu umnožile bi druge štetne posljedice. One bi se, u prvom redu, očitovale u zatrovanom zemljištu i vodi, a u daljnjem životnom lancu i ciklusu u zatrovanom bilju, ljudima i životinjama. Niz bi se nastavio usložavanjem zdravstvene skrbi (po obimu, vrsti, duzini radnog vremena osoblja, količini lijekova) i veterinarske pomoći.

22

Tablica 20. Intenzitet, učinci i posljedice tehničko-tehnološke nesreće u prometu

INTENZITET UČINAK POSLJEDICA

akcident

- zagađene obradive poljoprivredne površine (posredno zatrovane biljke, ljudi i životinje)

- zatrovani bunari

- otežana opskrba hranom (voće, povrće, krmno bilje)

- otežana opskrba vodom - dodatne opterećenja u radu zdravstvenih i veterinarskih ustanova (veće opterećenja za zdravstvene ustanove glede smještajnih kapaciteta, medicinskog osoblja i manjka lijekova)

- moguća pojava epidemije (hidrične)

- moguća trovanja i gušenja plinovitim tvarima (ljudi i životinje)

- zagađena rijeka Bosut i manji vodotoci sliva Bosut (Babin Brod, Đubraci, Gaj, Gunjetica i Jauk) te kanalska mreža

- zagađena vodocrpilišta “Nova škola 1” i “Nova škola 2”

- zatrovan živi svijet (riba)

Izvor: Zdravstvena ambulanta na području općine te Centar za socijalnu skrb Vinkovci Na području Općine Andrijaševci od gospodarskih objekata koji bi mogli potencijalni zagađivači (pesticidi, herbicidi, insekticidi i druga sredstva za tretiranje poljoprivrednih površina i kultura UREA, KAN, NPK) su:

a) „PZ ANDRIJAŠEVCI“ i b) "Klas" Andrijaševci

U općini su locirana vodocrpilišta (nisu trenutno u funkciji jer je općina priključena na regionalni vodovod) te klasični i cijevni bunari pa je potrebno poduzeti mjere zaštite od zagađivanja istih.

Potencijalni zagađivači rijeke Bosut mogle bi biti i svinjogojske farme: PIK VINKOVCI, VINKOVCI

a) Svinjogojska farma Andrijaševci 1 b) Svinjogojska farma Andrijaševci 2

Svinjogojske farme Andrijaševci 1 i 2 imaju riješen sustav prikupljanja i spremanja fekalija u sabirne spremnike smještene uz same farme, no uslijed eventualnih katastrofa i velikih nesreća može doći do oštećenja koja mogu prouzročiti izlijevanje onečišćenih tvari, a iste bi kanalima mogle dospijeti u rijeku Bosut. Potencijalni manji zagađivači tla, zraka i vode te intenzitet, učinci i posljedice istjecanja opasnih tvari nakon tehničko-tehnoloških nesreća u prometu, razrađeni su u točki 1.2.1. ove Procjene. Procjenjujemo da bi u uzročno-posljedičnom lancu zatrovanosti (izravno zatrovano tlo i voda, a posredno zatrovane biljke, ljudi i životinje), bilo obuhvaćeno oko 5-10% stanovništva općine i toliko grla stoke na istom području neovisno o geografsko-lokacijskim karakteristikama. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju Glede sigurnijeg prometovanja, a time i utjecanja na što manji broj tehničko-tehnoloških nesreća u prometu, na županijskim i lokalnim cestama na području Općine Andrijaševci (tablica 18.) te lokalnoj pruzi L210 (Vinkovci-Županja) potrebno je:

- ispoštovati standard za širinu županijskih i lokalnih cesta (2X2,75 m) kako bi se mogao nesmetano odvijati dvosmjerni promet

23

- u potpunosti izgraditi suvremene zastore od asfaltnog i cementnog betona i od kamene kocke na lokalnim cestama općine

- redovito i pojačano održavati stanja kolnika na državnim i županijskim cestama - izvršiti sanaciju kolnika na pojedinim lokalnim cestama (asfaltni zastor kolnika)

1.2.3. Nuklearne i radiološke nesreće (ne obrađuju se) 1.2.4. Epidemiološka i sanitarna opasnost Na području Općine Andrijaševci nisu karakteristične pojave epidemija koje nastaju kao posljedica nekih drugih elementarnih nepogoda razmjera katastrofe i velike nesreće (potresa, poplava, eksplozija), međutim, epidemije, koje nastaju samostalno bez povezanosti s ikakvim drugim nepogodama, predstavljaju realnu opasnost. Epidemiološka i sanitarna ugroza ne bi prouzročila oštećenja i uništenja osobne imovina, ali bi svojim intenzitetom utjecala na živi svijet (ljude, životinje, biljke) i okoliš što bi se očitovalo nizom posljedica po iste. Postotak (i broj) zaraženih bio bi uvjetovan intenzitetom, vremenom i mjestom izbijanja epidemije, ali je procjena da bi se on kretao od 5-10% stanovništva i stočnog fonda. Tablica 21. Intenzitet, učinci i posljedice epidemiološke i sanitarne opasnosti

INTENZITET UČINAK POSLJEDICA

Epidemija

- zaraženi ljudi

- smanjena otpornost organizma - narušeno zdravlje, pojava bolesti i mogućih smrtnih ishoda - prekid uobičajenog načina života (smanjena i/ili zabranjena

okupljanja, izostanci sa posla i škole karantena) - psihičke traume (strah od mogućnosti nedostatka dovoljnog

broja medicinskog osoblja i lijekova za saniranje zaraze) - moguće migracije stanovništva (bježanje sa područja

zahvaćenog epidemijom)

- zaražene životinje

- bolesti životinja (slinavka, šap, goveđa i svinjska kuga, bedrenica, Q-groznica, vrbanac)

- oboljenja ljudi (uporaba zaraženog mesa-trihineloza)

- zaražene biljke

- oboljenja ljudi (uporaba zaraženog bilja – voće, povrće žitarice, povrtlarske kulture)

- oboljele životinje (uporaba krmnog i ostalog bilja kojim se hrane)

- zaražen okoliš

- nedovoljna opskrbljenost ljudi i životinja količinama pitke vode - moguće dulje zadržavanje i teže iskorjenjivanja izvora zaraza

Izvor: Zdravstvena ambulanta Andrijaševci i Veterinarski zavod Vinkovci

Relativno malo područje općine i svakodnevni pokreti stanovništva (posao), su olakotne okolnosti za širenje, osobito, aerogenih epidemija (koje se prenose zrakom) čemu bi, praktično, bilo izloženo (i ugroženo) cjelokupno stanovništvo općine. Zarazne bolesti životinja i pored provođenja preventivnih mjera, sukladno Zakonu o veterinarstvu, povremeno se pojavljuju i to najčešće: bjesnoća, bruceloza svinja i ovaca, trihineloza, salmonela, zarazne bolesti pčela. Posebno je izražena opasnost od zoonoza (zaraznih bolesti životinja) koje se prenose i na ljude (trihineloza i bjesnoća). Obzirom na ustroj veterinarske službe i zakonsku regulativu Veterinarski zavod Vinkovci je u potpunosti osposobljena kadrovski i materijalno za provedbu svih mjera. U slučaju pojava širih razmjera moguće je angažiranje sredstava, opreme i kadrova drugih veterinarskih oranizacija sa područja županije i na području Općine Andrijaševci.

24

Općina Andrijaševci je izrazito poljoprivredni kraj gdje sve biljne vrste i poljoprivredne kulture, u većoj ili manjoj mjeri, napadaju biljni nametnici (bolesti, štetnici i korovi). Stoga je potrebno obratiti posebnu pozornost pri tretiranju štetnika i korova da ne bi došlo do predoziranja, kako u jačini sredstava (otrova), tako i u količini istih. Zahvaljujući prometnoj povezanosti naselja unutar općine te iste sa susjednim općinama unutar županije te ostatkom RH, moguća je žurna i stručna liječnička pomoć i dostava lijekova. Ta okolnost je od velikog značaja jer bi, u uvjetima ovakve elementarne nepogode, bilo otežano provođenje protu-epidemioloških mjera uslijed eventualnog nedostatka kadrova i materijalnih sredstava (šatora, kreveta i hrane za oboljele, vakcina i lijekova za liječenje), kao i vode osnovnog sredstva za provođenje higijenskih mjera. Mjere za sprječavanje i suzbijanje epidemija zaraznih bolesti, su definirane Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti («Narodne novine» broj:79/07, 113/08 i 43/09). 1.2.5. Nesreće na odlagalištima otpada Komunalni otpad iz kućanstva, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima, iz oba naselja Općine Andrijaševci organizirano odvozi koncesionar na odlagalište ''Petrova dola'' koje se nalazi na području grada Vukovara. Otpad se ne razvrstava na mjestu nastanka. Mjesečno se prikupi cca 40 t otpada (godišnje ukupno 480 t.-podatak koncesionara 2014.godine) Na prostoru općine organizirano je i razdvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina – zeleni otoci (papir, staklo, plastika,) koji su postavljeni i u Andrijaševcima i u Rokovcima, dok se ostali kabasti otpad iz domaćinstva prikuplja dva puta godišnje.

Na području općine jedno je neuređeno (''divlje”) odlagališta otpada, i to u jugozapadnom dijelu Općine (na jednom dijelu kč.br. br. 48 oranica Bok, u k.o. Rokovci kojom gospodare “Hrvatske šume” Uprava šuma Vinkovci). Navedeno odlagalište je potrebno sanirati. Problem predstavlja krupni otpad (gume transportnih vozila, bijela tehnika i drugi otpad većih dimenzija) koji se organizirano odvozi dva puta godišnje ( proljeće – jesen ), pa se neplanski i protuzakonito odlaže na divljim deponijama u neposrednoj blizini naseljenih mjesta i među poljoprivrednim površinama, no možemo slobodno reći da se u zadnje vrijeme ovakve pojave događaju rjeđe, a vjerujemo da u ljudi postaju svjesniji što takvo odlaganje znači u budućnosti za čovječanstvo i sve ostale. Dodatnu opasnost predstavlja blizina vodotoka (rijeka Bosut) jer je time mogućnost zaraze još veća. U manjim količinama ili u pojedinačnim slučajevima isti ne predstavljaju nesreću koja se smatra elementarnom nepogodom, ali u većim količinama ili pri masovnom trovanju (otrovana pitka voda) može postati nesreća većih razmjera. Većina ovih otpadaka, ako je u malim količinama, može se transportirati zajedno s komunalnim otpadom i ne bi predstavljala posebnu opasnost, dok bi se u većim količinama morali podrvgnuti posebnom tretmanu pod strogim nadzorom stručnih službi i osoba.

25

1.3. Ratna djelovanja i terorizam

Procjena posljedica od ratnih djelovanja i terorizma izrađuje se na temelju izvoda iz procjene Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova

1.3.1. Ratna djelovanja 1.3.2. Terorizam 1.3.3. Minsko sumnjive površine

Na području Općine Andrijaševci nemamo minsko sumnjivih površina. 1.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz,

skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima (iz priloga Seveso II Direktive EU)

S obzirom da Agencija za zaštitu okoliša, pri Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva nije završila ( prema našim spoznajama ) registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari, sukladno Uredbi o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju i opasne tvari ( „NN“ broj 114/08 ) te da poradi toga navedeno Ministarstvo nije odredilo koje pravne osobe, odnosno operateri podliježu Seveso II Direktivi EU, ovaj dio do daljnjega se ne razrađuje.

Vukovarsko-srijemska županija, do zaključenja izrade ove Procjene, nema spoznaje koje će pravne osobe i operateri u konačnici biti obuhvaćeni navedenom Direktivom.

2. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Nositelji priprema te sudionici zaštite i spašavanje na razini Županije su: vatrogastvo, trgovačka društva, ustanove i institucije čija je redovita djelatnost zaštita i spašavanje ljudi i imovine, tijela državne uprave, jedinice područne i lokalne samouprave, civilna zaštita, humanitarne organizacije i udruge, kao i građani pojedinačno. U slučaju potrebe, a na zahtjev čelnika lokalne samouprave (načelnika općine) ili općinskog stožera za zaštitu i spašavanje, a u suradnji s odgovornim osobama svi potrebni kapaciteti (ljudski i materijalni), stavljaju se na raspolaganje općini. 2.1. Postojeći kapaciteti i snage Mogućnosti općine, materijalno-tehnički i ljudski potencijali, službi i pravnih osoba koje se u okviru svojih redovitih djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem, su nedostatni i vrlo ograničeni kada je u pitanju otklanjanje ili ublažavanje posljedica prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa te ratnih razaranja. Čak i najmanja krizna situacija stavlja ove službe u ulogu organizatora, ali nikako kao potpune izvršitelje zadaća. Stoga bi u slučajevima navedenih katastrofa, morali zatražiti pomoć sa županijske razine. Sveukupne ljudske I materijalno-tehničke potencijale s područja Općine Andrijaševci mobilizira općinski načelnik, a stožer zaštite i spašavanja je “stručna potpora”. U Rokovcima kao sjedištu jedinica lokalne samouprave, nalaze se predstavnička i izvršna tijela općinske uprave u okviru Općine Andrijaševci. 2.1.1. Potencijali pravnih osoba (i većih obrtnika) Općina Andrijaševci je gospodarski srednje razvijena općina, pa je sukladno tome mogućnost za popunu materijalno-tehničkim sredstvima ograničena, osobito u smislu posjedovanja specijalnih radnih strojeva i agregata za proizvodnju električne energije, u vlasništvu pravnih osoba. Na području Općine Andrijaševci, ljudski i materijalno-tehnički potencijali su u 10-etak pravnih osoba i većih obrta iz oblasti trgovine (točka 1.2.1. ove Procjene) od kojih, PZ Andrijaševci , raspolaže sa 2 traktora, pilana “Interijer-drvopaneli” s kamionom-šlepom te 3 viličara, obrt “Fontana” s kamionom, viličarom i 1 traktorom utovarivačem. 2.1.2. Potencijali fizičkih osoba Kako se radi o prostoru u kojemu je poljoprivredna proizvodnja veća grana djelatnosti stanovništvo uglavnom raspolaže sa vozilima i radnim strojevima namijenjenih poljoprivredi:

- 92 traktora - 8 teretnih vozila (3 tegljača, 3 otvorena sa samoistovarivanjem, 1 otvoreni sa

ciradom i 1 zatvoreni sa dodatnim uređajem). Popunu (po potrebi) tima CZ opće namjene sa ovom vrstom mehanizacije (traktori - 92, prikolice, mot. pile i sl.) moguće je izvršiti iz lokalnih izvora fizičkih osoba, kao i sa jednostavnim oruđem za rad (lopate, krampovi, sjekire i sl.).

27

2.1.3. Potencijali udruga građana Udruge građana predstavljaju značajan potencijal Općine Andrijaševci i po slobodnoj procjeni u istima je 500-600 stanovnika općine. Iako udruge imaju utvrđen ustroj, zbog stalne fluktuacije članstva, praktički je nemoguće utvrditi njihov točan broj. U redovitoj djelatnosti okupljaju se oko zajedničkih ciljeva, imaju iskustva u organizaciji i dr. Članove udruga je potrebno uključiti u one segmente sustava zaštite i spašavanja obzirom na područje rada za koje su osnovani. Na području Općine Andrijaševci djeluje 11 udruga:

- 4 sportske udruge (NK i RK “Frankopan”, RK “Frankopan”, atletski i teniski klub) - udruga umirovljenika Rokovci-Andrijaševci - udruga iz područja kulture (KUD “Slavko Janković”) - ribolovna udruga “Karas” - lovačka udruga “Jelen” - udruga mladih “Ruke” - udruga mladih “Academus” - udruga bajkera Rokovci-Andrijaševci

Kulturno društvo djeluju dugi niz godina, a osnivano je s ciljem njegovanja i očuvanja starih običaja. O pćina pruža dobre uvjete za bavljenje sportskim aktivnostima kako djece, tako i odraslih. Udruge pružaju mogućnosti zajedničkih akcija i sudjelovanja u manifestacijama, putovanjima i međunarodnim susretima srodnih udruga. 2.1.4. Potencijali civilne zaštite Općinsko vijeće Općine Andrijaševci je, u suradnji sa Područnim uredom za zaštitu i spašavanje Vukovar, donijelo Odluku o ustrojstvu, popuni i opremanju tima CZ opće namjene temeljem članka 5. stavak 1. te članka 8. stavak 2. Pravilnika o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi CZ («NN» broj:111/07). Navedenom Odlukom, a sukladno potrebama i mogućnostima, Općina Andrijaševci je ustrojila tim CZ opće namjene od ukupno 42 pripadnika (zapovjednika tima, zamjenika zapovjednika tima, bolničara, tri zapovjednika skupine i 36 članova u ekipama). 2.1.5. Stožer za zaštitu i spašavanje U Općini Andrijaševci sukladno članku 9. stavak 3. Zakona o zaštiti i spašavanju („Narodne novine“ broj 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10) te članku 4. Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja („Narodne novine“ broj 40/08 i 44/08), stožer će aktivirati snage kada se proglasi stanje neposredne prijetnje, katastrofe i velike nesreće. Operativnim snagama zaštite i spašavanja na području Općine Andrijaševci rukovodi i koordinira općinski načelnik, uz stručnu potporu stožera zaštite i spašavanja Općine Andrijaševci.

U katastrofama i velikim nesrećama općinski načelnik izravno zapovijeda operativnim snagama zaštite i spašavanja Općine Andrijaševci. Sukladno članku 5. Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja, članovi Stožera po dužnosti su:

28

- zamjenik načelnika općine - (načelnik Stožera za zaštitu i spašavanje) - djelatnik odjela za preventivu, planiranje i nadzor područnog ureda za zaštitu i

spašavanje Vukovar - predstavnik nadležne policijske uprave ili postaje

2.1.6. Povjerenici civilne zaštite Povjerenici civilne zaštite veza su stožera zaštite i spašavanja sa stanovništvom teritorija za koji je pojedini povjerenik imenovan. Povjerenika i zamjenike povjerenika CZ za Općinu Andrijaševci imenovao je općinski načelnik. Sukladno navedenom najmanji stupanj školske naobrazbe istih je srednja stručna sprema. 2.2. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje Područje općine je podložno manjim poplavama, sušama i tučama te tehničko-tehnološkim nesrećama u prometu i epidemijama i sanitarnim opasnostima. Niz drugih prirodnih u tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa nije karakterističan, a samim tim i manje moguć i očekivan, na području Općine Andrijaševci. U ovisnosti od vrste i intenziteta ugroze, prioritetno će se angažirati postojeći kapaciteti općine, a u slučaju potrebe zatražila bi se pomoć od susjednih jedinica lokalne samouprave i županije i to:

- pravnih i dr. osoba iz odgovarajućih djelatnosti (profesionalna vatrogasna postrojba Vinkovci, područni ured Vukovar, „Hrvatske vode” VGO za slivno područje Save i Dunava…)

- pravnih osoba iz graditeljstva (“EURCO d.d.”, “Bošković d.o.o.”, “Cestorad d.d. Vinkovci)

- timovi civilne zaštite opće namjene susjednih JLS (grad Vinkovci i općine Ivankovo, Cerna i Privlaka)

- specijalistički timovi civilne zaštite sa razine županije - pravnih osoba iz zdravstva (opća bolnica i dom zdravlja Vinkovci)

Slijedom navedenog, potrebne snaga za zaštitu i spašavanje stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara su u okvirima postojećih kapaciteta i snaga nositelja i sudionika zaštite i spašavanja (vatrogastva, trgovačkih društava, ustanova i institucija čija je redovita djelatnost zaštita i spašavanje ljudi i imovine, tijela državne uprave, jedinice područne i lokalne samouprave, civilne zaštite, humanitarnih organizacija i udruga) i to prvenstveno na razini općine. U slučaju nastanka požara na području Općine Andrijaševci na dojavu intervenira Javna vatrogasna postrojba grada Vinkovaca, no nameće se potreba ustrojavanja DVD-a koji bi, odgovarajuće opremljen i sa osposobljenim vatrogascima, zadovoljavao potrebe općine s obzirom na broj požara tijekom godine (2 požara – točka 1.1.3.1. ove Procjene).

29

3. ZAKLJUČNE OCJENE Nakon sagledavanja cjelokupnog sadržaja Procjene ugroženosti, a u cilju predlaganja i utvrđivanja mjera i aktivnosti kojima bi se ostvarili pozitivni efekti na objektivne uvjete, unaprijedilo stanje po pitanju preventivnih i drugih mjera zaštite i spašavanja i neposredno smanjio stupanj ugroženosti od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća te ostvario željeni učinkovit mehanizam zaštite i spašavanja, zaključujemo slijedeće:

3.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće Izloženost područja općine prirodnim nesrećama i katastrofama je evidentna, što pokazuju i iskustveni podaci za proteklo razdoblje. Međutim, iako je od niza prirodnih nesreća, nekih bilo i na području Općine (olujno nevrijeme, pijavica, veliki snježni zapusi), iste nisu poprimile veće razmjere, poglavito ne katastrofalne. Za Općinu Andrijaševci su karakteristične, a samim tim moguće i očekivane: poplava (manja plavljenja uvjetovana podzemnim vodama), potres, suša i tuča.

3.1.1. Poplava

Jedina veća opasnost području općine prijeti od podzemnih voda u vrijeme visokih vodostaja Save, Dunava i njihovih pritoka te u slučaju pucanja nasipa uslijed terorističkih napada i ratnih djelovanja. Na osnovi dosadašnjih iskustava, nedvojbeni je zaključak da jedinstven sustav zaštite i spašavanje, predvođen «Hrvatskim vodama»-VGO za vodno područje sliva Save i Dunava, je u mogućnosti spriječavanja plavljenja i otklanjanja posljedica istih (opsega dosadašnjih ugroza) te rješavanja problema podzemnih voda.

3.1.2. Potres Procjena je da će najveći broj osoba koje se nađu zatrpane u ruševinama biti u kategoriji plitko i srednje zatrpanih osoba. Spašavanje ovih osoba provodilo bi se uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih građevinskih strojeva ili radova. Njihovo spašavanje zahtjevalo bi specijalističke timove za spašavanje iz ruševina, a uspjeh spašavanja ovisio bi o brzini reakcije i aktiviranju sveukupnih ljudskih i materijalnih resursa i kapaciteta cijele općine. Reakcija bi morala uslijediti najkasnije 1 sat poslije potresa, nakon prikupljanja informacija i procjene situacije. Na glavnim komunikacijama u oba naselja na području Općine nema objekata visokogradnje te je procjena da neće doći do prekida prometa na istima uslijed zatrpavanja ruševinama. 3.1.3. Ostali prirodni uzroci

Za područje općine, od velikog broja prirodnih nesreća (potresa, olujnog nevremena, visokih snjegova, klizište, pijavica, mrazova), očekivane su jedino suša i tuča što ne isključuje mogućnost pojave i drugih, ali samo pojedinačno i u velikim vremenskim intervalima.

30

3.1.3.1. Suša

Na pojavu suše, koja je najčešća od svih prirodnih nesreća na području općine, moguće je i potrebno preventivno djelovati mjerama i metodama o kojima je bilo riječi u točki 3.2.1. ove Procjene. Kako se u navodnjavanju, kao najpouzdanijoj i najuspješnijoj metodi u borbi protiv suše na području općine, čine tek početni koraci, to ostaje da se sa posljedicama iste, «bore» odgovarajuće poljoprivredne organizacije na lokalnoj razini. 3.1.3.2. Tuča

Uz sušu, tuča je najčešća i najvjerojatnija prirodna nesreća na području općine. Obrana od posljedica tuče, za razliku od suše gdje je to moguće i potrebno, cijenimo da nije moguća, a ekonomski i financijski opravdana i svrsishodna. Stoga je potrebno sve raspoložive kapacitete usmjeriti na preventivno djelovanje. Preventivno djelovanje na pojavu tuče moguće je samo dobro ustrojenim sustavom protugradne obrane kao što je Raketni centar Gradište. Snaga i kapacitet RC-6, procjenjujemo da su dovoljni za pokrivanje i zaštitu općine, no štete su moguće jer je upitna ispravnost cijelog sustava poradi financijskih problema u održavanju i opremanju navedenog „centra“.

3.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće Na osnovi iskustvenih podataka iz proteklog višegodišnjeg razdoblja procjena je da su na području općine, od svih tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća, moguće i očekivane iste izazvane nesrećama u prometu (istjecanjem opasnih tvari) te epidemiološke i sanitarne opasnosti. Na području općine nemamo dostatne organizirane snage (izuzev zdravstvene ambulante), a niti materijalno-tehničkih mogućnosti za saniranje i otklanjanje štetnih posljedica nastalih djelovanjem navedenih katastrofa. 3.2.1. Tehničko-tehnološke nesreće u prometu

Mogućnosti tehničko-tehnoloških nesreća u prometu na području općine su realne s obzirom na razgranatost i dužinu cesta županijskog (13,70 km) te lokalnog (24,7 km) značaja kojima se prevoze opasne tvari za potrebe stanovništva (naftni derivati, loživo ulje). Opasnost je tim veća što područjem općine prolazi i lokalna željeznička pruga (8,2 km). Rekonstrukcijom postojećih te izgradnjom novih cestovnih pravaca, kao i poboljšanjem signalizacije na prometnicama, mnogo je učinjeno u cilju prevencije. Ipak, ukoliko bi došlo do nesreće u prometu na području općine, koja bi prouzročila istjercanje opasnih tvari, potrebno je što prije otkloniti štetne posljedice kako nesreća manjih razmjera ne bi prerasla u katastrofu. Za poduzimanje svih potrebnih aktivnosti i mjera na razini općine ne postoje organizirane snage (izuzev tima CZ ON) za otklanjanje i ublažavanje posljedica koje bi prouzročile tehničko-tehnološke nesreće u prometu te bi stoga bila nužna pomoć sa razine županije.

31

3.2.2. Epidemiološka i sanitarna opasnost Nužan preduvjet sprječavanju i suzbijanju epidemiološke i sanitarne opasnosti podrazumijeva urednu vodoopskrbu, zadovoljavajuću prehranu te pravilno kanaliziranje fekalnih i otpadnih tvari, što je općina u mogućnosti osigurati. Ukoliko bi, unatoč svemu, došlo do epidemije, postojeći i raspoloživi kapaciteti i snage općine ne bi bile dostatne za sprječavanje, suzbijanje i saniranje epidemije. Stoga je prijeko potrebna suradnja i koordinacija aktivnosti, na relaciji Županija-općina, svih snaga zaštite i spašavanja počevši od sanitarne i veterinarske inspekcije, preko pravnih osoba kojima je to osnovna djelatnost (zdravstvene ustanove, veterinarske stanice) pa do osoba i postrojbi koje djeluju neposredno na terenu. Epidemije mogu same po sebi biti elementarne nepogode, ali se mogu javljati i kao posljedica bilo koje druge elementarne nepogode. Njihovo sprečavanje i suzbijanje ovisilo bi prvenstveno o radu zdravstva, ali i o stvaranju osnovnih preduvjeta zaštite od iste što podrazumjeva urednu vodoopskrbu, zadovoljavajuću prehranu te pravilno kanaliziranje fekalnih i otpadnih tvari. 3.2.3. Nesreće na odlagalištima otpada Kako komunalni otpad iz oba naselja Općine Andrijaševci koncesionar organizirano odvozi na odlagalište ''Petrova dola'', koje se nalazi na području grada Vukovara, a organizirano je i razdvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina – zeleni otoci (papir, staklo, plastika,), to nema opasnosti od nesreća na odlagalištima otpada. Moguću opasnost od nesreće na odlagalištu otpada na području općine predstavlja jedno neuređeno (''divlje”) odlagališta otpada i to u jugozapadnom dijelu Općine (na jednom dijelu kč.br. br. 48 oranica “Bok”, u k.o. Rokovci kojom gospodare “Hrvatske šume” – Uprava šuma Vinkovci) koje je potrebno sanirati.

4. ZEMLJOVIDI Zemljovidi, kao sastavni dio Procjene ugroženosti stanovništva i materijalnih i kulturnih dobara od djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća te ratnih djelovanja na području općine, zorno prikazuju:

Tablica 22. Popis zemljovida područja Općine Andrijaševci

Pri

log

b

roj

1 Područja primjena posebnih mjera uređenja i zaštite

2 Pošta i telekomunikacije

3 Uvjeti korištenja

4 Korištenje i namjena površina

5 Cijevni transport plina i plinoopskrba

6 Elektroenergetika

7 Vodnogospodarski sustav

Izvor: Prostorni plan Općine Andrijaševci

5. POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA Općina Andrijaševci smještena je u županiji Vukovarsko-srijemskoj u njenom središnjem dijelu. Graniči sa općinom Ivankovo na sjeveru i sjeverozapadu, na jugu i jugozapadu sa općinom Cerna, a na istoku i sjeveroistoku graniči sa gradom Vinkovci.

Do ratnih zbivanja 1991 godine, naseljena mjesta Općine Andrijaševci pripadala su bivšoj Općini Vinkovci.

5.1. Područje odgovornosti

Općina Andrijaševci obuhvaća naseljena mjesta Andrijaševce i Rokovce i rasprostranjena je na 39,62 km².

Prema podacima iz Ureda za katastar i geodetske poslove županije Vukovarsko-srijemske (stanje za 2007. godinu), poljoprivredne i šumske površina na području Općine Andrijaševci su:

Tablica 23. Vrste zemljišta na području Općine Andrijaševci

VRSTE ZEMLJIŠTA POVRŠINA U ha oranice i vrtovi 2655 voćnjaci 52 vinogradi 1 livade 1 pašnjaci 4 tršćaci i bare - šumsko zemljište 756 neplodno zemljište 493 UKUPNO: 3962

Izvor: Godišnji ljetopis VSŽ za 2007. godinu Nizinski reljef u morfološkom smislu pripada fluvijalnom i fluvijalno-močvarnom reljefu, dok je zaravanski reljef rezultat djelovanja eolskih i sufozijskih procesa. U morfostrukturnom pogledu, nizine su akumulacijsko-tektonski tip reljefa, dok lesne zaravni pripadaju tipu akumulacijsko-denudacijskog reljefa. *

U geomorfološkom smislu prostor Općine Andrijaševci pripada prostoru Istočnohrvatske nizine, kao dijelu makromorfološke regije Panonske nizine, odnosno mikroregiji Vinkovačko-vukovarske lesne zaravni Istočnohrvatske ravnice. U širem prostoru mogu se izdvojiti tri osnovna tipa reljefa: nizinski, zaravanski i brdski, nastalih pod utjecajem složenih endogenih i egzogenih procesa. Na prostoru Općine Andrijaševci, ali i na širem prostoru, osnovne reljefne karakteristike su određene odnosnom viših lesnih zona i aluvijalnih ravni. Ovakav reljef karakterizira jednoličan geološki sastav i neznatne visinske razlike. U geološkoj građi prevladavaju mladi kvartarni sedimenti, pleistocenske i holocenske starosti. Na geološkoj mladoj osnovi izmodeliran je tipični nizinski reljef, u okviru kojega se mogu izdvojiti cjeline lesnog ravnjaka te niže lesne zone, koja zauzimaju područje vučanske i biđ-bosutske nizine. * iz Prostornog plana Općine Andrijaševci (geološke, pedološke, klimatske značajke)

34

Na području Općine Andrijaševci, koja se nalazi južnije od prostora lesne zaravni, cijelo područje općine se nalazi u području niže lesne zone koja pripada prostoru bosutske nizine. U građi reljefa najrasprostranije su naslage močvarnog i pretaloženog prapora, dosta glinovite, a ponekad pjeskovite, dok su močvarne naslage zastupljene u uskom pojasu bosutske nizine. Veći dio općine nalazi se na naslagama koje obuhvaćaju prašinasti pijesak, prah, glinoviti prah i pretaloženi les, sve u nijansama sive i smeđe boje. Radi se o facijesu riječnih korita i starije holocenskim barskim taložinama. Sjeverni dio naselja Rokovci kao i šuma Grabarje nalaze se na naslagama holocenske starosti, ali riječ je o sitnozrnatim taložinama nastalim u poplavnim i barskim okolišima, a također i u mrtvajama. Radi se o glinovitim prahovima, prahovima, prahovitim glinama i glinama, mjestimice s lećama pijeska i/ili šljunka i s karbonatnim konkrecijama. Boje su sive, smeđe i sivosmeđe ili su šareni. U mineralnom sastavu prevladava kvarc, uz kojega još ima feldspata, muskovita i čestica stijena. Debljina ovih naslaga ne prelazi desetak metara. Nadmorske visine reljefa na području općine kreću se od 82,8 do 86,6 m te visine rastu od istoka prema zapadu, odnosno prema području lesnog ravnjaka. Budući da su oba naselja na području općine na vrlo maloj udaljenosti, to se i prosječne nadmorske visine naselja razlikuju za 1 m,.

Pedološke osobine na području Općine Andrijaševci dio su pedoloških osobina šireg područja. Različite pedološke jedinice na ovom području nastale su pod utjecajem reljefa, vodnih prilika u određenim klimatskim uvjetima, koji su utjecali na postanak i rasprostranjenost pojedinih vrsta tala. Na ovom području izdvojena su i amfiglejna tla na holocenskim glinama, koja su uglavnom pod pašnjačkom i šumskom vegetacijom. Područje Općine Andrijaševci, kao i šire područje, s obzirom na biovegetacijske osobine pripada prijelaznom području, između vlažnijih i sušnijih klimazonalnih vegetacijskih areala. Pod šumama u Općini Andrijaševci nalazi se 756 ha što čini 19% površine općine od kojih je 753,5 ha u vlasništvu Republike Hrvatske a 2,5 ha je u privatnom vlasništvu. Šumama koje su u vlasništvu Republike Hrvatske gospodare Hrvatske šume Uprava šuma Vinkovci. Šume na području općine obuhvaćaju dio g.j. Ceranski lugovi (šumski predjel Grabarje-odjel 11-15 i šumski predjel Fabrički gaj-odjeli 16-20) i dio g.j. Kunjevci (šumski predjel Bok-odjeli 10-12 i dio odjela 16,39 i 41).Riječ je o nizinskim šumama hrasta lužnjaka nastalim prirodnim putem kojima se gospodari putem osnova gospodarenja. Od šumske vegetacije javljaju se specifične šume hrasta lužnjaka, koje su samo mali dio nekadašnjeg prostranstva ovih šuma. U okviru ovih lužnjakovih šuma, smjenjuju se šume vrbe i topole, poljskog jasena, tipične lužnjakove šume te šume hrasta lužnjaka s običnim grabom. Teritorijem općine teče rijeka Bosut u dužini od cca 10 km, koja pripada slivnom području VGI "Biđ - Bosut" kao i manji vodotokovi sliva Bosut (Babin Brod, Đubraci, Gaj, Gunjetica i Jauk).

Općina Andrijaševci nalazi se na slivnom području Biđ-Bosutskog polja koje je dio savske doline na lijevoj obali rijeke Save, između Slavonskog Broda i Sremske Mitrovice u Vojvodini. Polje je na jugu omeđeno rijekom Savom, a na sjeveru obroncima Dilj gore i Fruške gore. Polje je dobilo naziv po glavnim recipijentima koji prolaze tim područjem: rijekom Bosut I vodotokom Biđ koji imaju izrazito mali pad. Ukupna površina Biđ-Bosutskog polja je 3.642 km², od čega je u Republici Hrvatskoj

35

3.001 km². Neposrednom slivu rijeke Save, pripada 220 km² od čega je u Republici Hrvatskoj 145 km² sliva. Sliv rijeke Bosut je na 2.776 km² od čega je u Republici Hrvatskoj 2.420 km² sliva. Ostatak sliva Biđ-Bosutskog polja odvodi Istočni lateralni kanal (210 km²) u Vojvodini i Zapadni lateralni kanal (436 km²) koji je iskopan po obodu Dilj gore u Republici Hrvatskoj. Glavni odvodni recipijent Biđ-Bosutskog polja je rijeka Sava. Područje Općine Andrijaševci odvodi rijeka Bosut koja odvodi vodu prema rijeci Savi.

Dužina kanalske mreže na području Općine Andrijaševci (kanali od I - IV reda) je oko 136 km, od čega je 13,66 km kanala III reda, a 122,61 km kanalske mreže IV reda.

Glavni odvodni recipijenti područja Općine Andrijaševci su:

- kanali: Gunjetica i Jauk (III reda) za k.o. Andrijaševci, - kanali: Babin Brod, Đubraci i Gaj (III red) za k.o. Rokovci.

Klima je umjereno kontinentalna sa toplim ljetima i blagim, a ne dugim zimama. Snježnih oborina takoreći i nema, a veći snijeg se ne zadržava na tlu dulje od nekoliko dana.

Područje Općine Andrijaševci, s obzirom na prirodno-geografske osobine i pripadnost prostoru tipične panonske ravnice ima odlike umjereno kontinentalne klime, kao i širi prostor u okruženju. Za ilustraciju klime područja općine korišteni su raspoloživi podaci mjerenja osnovnih meteoroloških elemenata s najbliže meteorološke postaje ovom području, a to je postaja Vinkovci, ali u različitim vremenskim razdobljima. Na temelju raspoloživih meteoroloških podataka, prosječna godišnja temperatura zraka iznosila je 10,8ºC (u razdoblju od 1925.-1940.), odnosno 10,4°C (1957.-1963.), a u godišnjem hodu temperature zraka izdvajaju se dva ekstrema. Maksimum temperature je ljeti (srpanj 21,6ºC), dok je minimum uglavnom zimi (siječanj –0,7ºC). Srednja godišnja amplituda temperature zraka iznosi 22,3ºC, što je odlika kontinentalne klime. Kontinentalne karakteristike klime dolaze do izražaja i u proljeće (11,3ºC) i u jesen (11,1ºC), što povoljno utječe na temperaturne prilike u vegetacijskom razdoblju. Minimum temperature zabilježen je 1956. godine u Vinkovcima –28,8ºC, dok je i srednja temperatura u veljači iznosila –9,3ºC.

Prosječna godišnja količina oborina u razdoblju od 1925.-1940. godine iznosila je 692 mm, odnosno 689 mm (1948.-1960.). U godišnjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja početkom ljeta (VI mjesec 79 mm), a sporedni krajem jeseni (97 mm). Glavni minimum oborine javlja se obično sredinom jeseni, a u Vinkovcima je u promatranom razdoblju zabilježen u VII mjesecu sa 39 mm oborine, a sporedni se javlja krajem zime ili početkom proljeća, dok je u Vinkovcima zabilježen u I mjesecu, sa 46 mm oborine. U vegetacijskom razdoblju padne 435 mm oborine, što je 57,5% godišnje količine. 5.2. Stanovništvo Prema popisu stanovništva Republike Hrvatske iz 2011 godine, Općina Andrijaševci ima 4075 stanovnika, od kog broja je 1967 muških, a 2108 ženskih. Dobna struktura stanovništva općine je prilično uravnotežena, što nedvojbeno pokazuju slijedeći podaci:

36

- od 15-19 godina ima 324 stanovnika - od 20-24 godina ima 300 stanovnika - od 25-29 godina ima 291 stanovnika - od 30-34 godina ima 235 stanovnika - od 35-39 godina ima 244 stanovnika - od 40-44 godine ima 286 stanovnika - od 45-49 godina ima 322 stanovnika - od 50-54 godine ima 301 stanovnika - od 55-59 godina ima 243 stanovnika - preko 6o godina ima 691 stanovnika - mlađih od 15 godina ima 838 stanovnika

Obvezi evakuacije, prema raspoloživim i okvirnim podacima oko 50% od ukupnog broja stanovništva, za slučaj prirodne ili civilizacijske ugroze katastrofalnih razmjera, podliježu slijedeće kategorije građana:

- trudnice - majke s djecom do navršene 15-te godine života - bolesne, nemoćne osobe i osobe s posebnim potrebama - starije osobe (žene preko 60 i muškarci preko 65 godina života)

Proces tranzicije kojim je obuhvaćena Republika Hrvatska te promjena vlasničkih odnosa u zemlji, odrazila se negativno glede uposlenosti ljudi sa područja Općine Andrijaševci. Broj zaposlenih ljudi, bez podataka o zaposlenim u vojsci, policiji, obrtu i slobodnim zanimanjima, je izrazito mali 131 (neslužbeni podaci 136) i , na žalost, sa tendencijom daljeg opadanja. S druge strane, broj nezaposlenih stalno raste, a njih je trenutačno (konac 2008. godine) 330.

Umirovljenika ima, prema slobodnoj procjeni (lokalna uprava nema točnih piodataka), oko 800 i njihova populacija je najugroženija zbog izrazito niskih primanja kao i sve većeg broja staračkih domaćinstava u kojima su umirovljenici jedini preostali članovi. Gustoća naseljenosti u općini je 107 stanovnika na km² što je iznad prosjeka za Županiju (83,85 stanovnika/km²). 5.3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš Područje Općine Andrijaševci je bogato jedinstvenim kulturno-povijesnim spomenicima razmještenim po cijelom teritoriju općine. Međutim, degradacija kulturnih dobara takvih je razmjera da se može govoriti o krajnjoj ugroženosti mnogih spomeničkih cjelina i pojedinačnih spomenika kulture. Za razliku od povijesnih urbanih (gradskih) cjelina koje su ipak uglavnom zaštićene, ruralna povijesna naselja to uglavnom nisu te zbog nepostojanja učinkovitih zaštitnih mehanizama intenzivno gube svoja povijesna obilježja. Isto tako, proces preobrazbe, koji je zahvatio ruralne prostore, nepovratno briše granice kulturnih regija i otežava određivanje prostora sličnih tradicijskih oblika. Arheološki lokalitet „Gradina-Goričica“ u Andrijaševcima nalazi se stotinjak metara jugozapadno od lijeve obale Bosuta, u sklopu okućnica zadnjih kuća u ulici V. Nazora, a rasprostire se na slijedećim katastarskim česticama: 1074/2, 1074/3. i 1075. k.o. Andrijaševci. Lokalitet se uzdiže oko 1 m nad okolnim terenom i dimenzija je cca 50x50 m. Rekognosciranjem terena prikupljena je veća količina prapovijesne keramike sopotske kulture, kameni artefakti te životinjske kosti, ali i ostaci kućnog ljepa što

37

upućuje na trajnije naseljavanje ovog lokaliteta. Buduća arheološka iskopavanja mogla bi pružiti bolju sliku o poznavanju ovog lokaliteta, kao i naseljavanja Andrijaševaca tijekom povijesti.

Evidentirana kulturna dobra – kulturna dobra lokalnog značenja su:

Sakralna 1. Andrijaševci, župna crkva sv. Andrije 2. Rokovci, župna crkva sv. Roka Arheološki lokaliteti Značajan arheološki lokalitet na području općine je “Rokovačka zidina” koja se nalazi u k.o. Rokovci. Smještena je u blizini rijeke Bosut, pored koje danas blizinom prolazi i željeznička pruga. Potječe iz 15. stoljeća. Tlocrtno je jednobrodna crkva s polukružnim svetištem-apsidom. Od navedene građevine danas je ostao luk I nekoliko zidova izgrađenih od opeke. Andrijaševci „Ulica Ivana Zajca od broja 16-22“ - srednjovjekovni arheološki lokalitet Arheološki lokalitet nalazi se u sjeveroistočnom djelu sela u Ulici I. Zajca od kućnog broja 16 do 22. Rasprostire se na blago povišenoj gredi, uz lijevu obalu Bosuta, s lijeve i desne strane kanala koji se ulijeva u Bosut. Rekognosciranjem terena pronađeni su ulomci srednjovjekovne keramike koja se okvirno može datirati od 13. do 16. stoljeća Na području Općine Andrijaševci nalazi se nekoliko objekata ruralne stambene arhitekture, a većina njih su kao evidentirani, navedeni u prijedlogu ovog Konzervatorskog odjela. Potrebno je izvršiti istraživanje i dokumentiranje ovih objekata tradicijske gradnje, koji su dokument povijesne slike naselja. Većina navedenog građevinskog fonda je zbog raznovrsnosti i cjelovitosti zanimljiva za detaljno evidentiranje, proučavanje i istraživanje. Spomenici antifašizma Andrijaševci, spomen grob Posavčić Verki (mjesno groblje) Spomenici Domovinskom ratu U Andrijaševcima i u Rokovcima na mrtvačnicma na groblju postavljene su spomen ploče palim Hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu. Izgrađen je spomenik poginulim i nestalim Hrvatskim braniteljima u Domovisnkom ratu na prostoru ispred Rokovačke crkve “Meraja”. Ostali spomenici i obilježja Rokovci, spomen ploča Antunu Levakoviću (na rodnoj kući) Andrijaševci, bista Ivane Brlić Mažuranić (ispred osnovne škole). Zone poljoprivredne proizvodnje se protežu cjelokupnim područjem općine (oko naselja Rokovci i Andrijaševci) i zauzimaju površinu od 2858 ha. Od toga je 1368 ha u privatnom posjedu, od čega se najveći dio koristi za oranice, vrtove i voćnjake, a manji dio su šume, livade i pašnjaci. Šumskog zemljišta je 756 ha u vlasništvu Republike Hrvatske. Poljoprivrednog zemljišta ima 1490 ha (veliki dio zemljišta koristi PIK Vinkovci

38

d.d. Vinkovci), dok je ostalo zemljište u zakupu najviše fizičkih osoba a jedan manji dio je u zakupu „Zadruge“. Poljoprivredno zemljište je vrijedan prirodni resurs te prirodno bogatstvo koje je zbog svog značenja i pod zaštitom Države. Ono pripada među neobnovljive prirodne resurse koje je veoma dobre plodnosti te je stoga veoma važno racionalno gospodarenje takvim resursom. Na teritoriji općine ima jedna zona na kojoj se odvija industrijska proizvodnja, a nalazi se na sjeverozapadnom dijelu naselja Rokovci. To je lokacija "Fontana" Blace 1, gdje se nalazi mlin za žitarice, skladište žitarica i pogon za proizvodnju betonske galanterije.

Na području općine nalaze se dvije svinjogojska farma za uzgoj svinja PIK-a Vinkovci (obadvije u Andrijaševcima) te pilana "Interijer-drvopaneli", Prelog, P.J. Andrijaševci.

Zakonom o strateškim robnim zalihama («Narodne novine» br. 87/02.) utvrđeni su uvjeti za stvaranje, financiranje, uporabu i korištenje te obnavljanje strateških robnih zaliha, osiguravanje prostora za njihov smještaj i čuvanje, prava i dužnosti državnih i drugih tijela u upravljanju istim na razini Republike Hrvatske.

Strateške robne zalihe stvaraju se za osiguranje osnovne opskrbe cjelokupnog stanovništva u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske te u slučaju velikih prirodnih nepogoda i tehničko-tehnoloških katastrofa . Robne zalihe čine osnovni poljoprivredni, prehrambeni i neprehrambeni proizvodi koji su nužno potrebni za život ljudi, naftni derivati te materijali i sirovine potrebni za proizvodnju kao i drugi proizvodi potrebni za funkcioniranje zajednice. Stvaranje, obnavljanje, uporaba i korištenje robnih zaliha te osiguravanje skladišnog prostora za smještaj i čuvanje robnih zaliha provodi se na temelju Bilance strateških robnih zaliha kojom se određuje vrsta, naziv i količina robe i osnovni teritorijalni razmještaj istih. Uvid u teritorijalni razmještaj starteških robnih zaliha te saznanja o postojanju pravnih subjekata na području Općine Andrijaševci, koji imaju obvezu skladištenja, čuvanja i obnavljanja pojedinih artikala koji čine robne zalihe (poljoprivredni, prehrambeni i neprehrambeni proizvodi, naftni derivati, materijali i sirovine) i istu ispunjavaju, čelnici općinske uprave nemaju. Sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara, u slučaju djelovanja prirodnih tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća te ratnih razaranja, vršit će se u pogodne objekte (poglavito podrumski prostori, prostori u javnim objektima, školama, domovima, sportskim dvoranama i dr.) u neposrednoj blizini ugroženog područja i to:

- po mjestu stanovanja kada će se cjelokupno stanovništvo sklanjati u najbliža i najpogodnija skloništa (skloništa osnovne zaštite, kućna skloništa, podrume);

- po mjestu rada kada će se sklanjati djelatnici u tvornička skloništa osnovne zaštite i podrume, a u nedostatku istih, u najbliža javna skloništa;na javnom mjestu kada će se svo stanovništvo, koje se na znak uzbune tj. opasnosti, nađe van mjesta rada ili boravka, sklanjati u najbliža javna skloništa i druga improvizirana skloništa na terenu (podzemni i pješački prolazi).

Na području Općine Andrijaševci je niz objekata u koje je moguće izvršiti sklanjanje i zbrinjavanje stanovništva za slučaj potrebe uslijed djelovanja prirodnih tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća te ratnih razaranja:

- osnovna škola (sa športskom dvoranom) - vatrogasni dom (jednim dijelom )

39

- poljoprivredna zadruga - zgrada općine - zdravstvena ambulanta

U uvjetima rata i elementarnih nesreća, mogućnosti za izbijanje i širenje raznih zaraznih bolesti, bile bi naročito izražene. U suradnji i s odobrenjem nadležnih institucija i osoba, Zavod za javno zdravstvo, sa centralom u Vinkovcima i ispostavama u Vukovaru i Županji, bi preko svojih ustanova (bolnica, domova zdravlja i ambulanti – na općinskoj razini) organizirao i provodio mjere zaštite i zbrinjavanja ugroženih i stradalih:

- ukazivanja prve medicinske pomoći, - zbrinjavanja teže stradalih i njihovog transportiranja sa mjesta nesreće u

specijalizirane zdravstvene ustanove, - izvlačenja stradalih iz okruženja koje je prouzročilo stradavanje, - sanacije terena i epidemiološke zaštite, - organiziranja zdravstvenih stanica na terenu (dežurni timovi ).

5.4. Prometno-tehnološki izgrađena infrastruktura općine * Prostor Općine Andrijaševci smješten je u zapadnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije, južno u odnosu na prostor Grada Vinkovaca. U centralnom dijelu prostora općine smještena su jedina dva naselja na području općine, a dijeli ih rijeka Bosut. Navedena naselja su s okruženjem povezana mrežom županijskih i lokalnih cesta i to:

- državnih cesta nema na području općine - 13,30 km cesta županijskog značaja (ŽC 4170 Vinkovci D46-Cerna-Gradište-

Županja D55 u dužini 8 km. ŽC 4166 Vođinci D46-Retkovci-Andrijaševci ŽC 4170-D55 u dužini 5,3 km.)

- 24,7 km lokalnih (nerazvrstanih) cesta

Stanje kolnika postojeće županijske mreže je srednje do loše te je u narednom razdoblju potrebno planirati sanaciju prvenstveno kolnika i to u pogledu prometno-tehničkih karakteristika te osiguranja dovoljne nosivosti sukladno postojećem i očekivanom prometnom opterećenju. Za održavanje županijskih cestovnih prometnica zadužena je Županijska uprava za ceste Vinkovci, a za nerazvrstane ceste Općina Andrijaševci.

Trasa željezničke pruge Vinkovci-Županja koja prolazi prostorom općine svrstana je u najnižu kategoriju razvrstanih pruga i to kao pruga II reda (II. 211). Na području općine duljina željezničke pruge iznosi 8,2 km, što je 24% od ukupne duljine pruge. Skromni prometno-tehnički elementi željezničke pruge (najmanji polumjer zavoja R=300,0 m) i ograničenje brzine od 50 km/h utječu i na nisku razinu prometne usluge koja ona pruža. Na području općine postoje dva službena mjesta: stajalište Rokovci (9+027) i stajalište Andrijaševci (10+322). * iz Prostornog plana Općine Andrijaševci Na lokaciji ''Bok'' formiran je 1982. godine aerodrom na prostoru dužine 1.500x80 m. Položaj postojeće staze je na pravcu 045°-215°, paralelno s postojećom županijskom cestom (Vinkovci-Rokovci), s koje se i pristupa na prostor aerodroma. Promatrana lokacija udaljena je od centra grada Vinkovaca oko 5,0 km, a od centra Andrijaševaca 4,0 km. Postojeća USS je u relativno dobrom stanju, jer se radi o dreniranom zemljištu

40

koje je u funkciji aerodroma više godina. Položaj aerodroma u pogledu hidrometeoroloških uvjeta je nešto nepovoljniji glede bočnog vjetra, jer najčešći vjetrovi pušu okomito na smjer USS. No jačina tih vjetrova nije velika. U dosadašnjem korištenju zračne luke, u poljoprivredne svrhe, kao i u Domovinskom ratu nije bilo nikakvih problema glede polijetanja i slijetanja zrakoplova. Preko teritorije Općine Andrijaševci vrši se prijenos električne energije (zračnim dalekovodima od 400, 110 i 35 kV ukupne dužine 24 km) u koju svrhu je postavljeno 15 trafostanica za prihvat električne emergije sa distributivnog dalekovoda i distribuciju iste do potrošača različite izvedbe i na raznim lokacijama. Na 35 kV naponskoj razini izgrađene su sljedeće građevine:

- TS 35/10(20) kV Cerna/Andrijaševci, - DV 35 kV Vinkovci-Cerna, - DV 35 kV Županja-Cerna, - DV 35 kV Cerna (Andrijaševci)-Otok (s kabelskim izlazom iz TS).

Naftovoda nema na području općine, ali je provedena plinifikacija naselja u općini. Prognaničko naselje Blace je početna točka plinovoda, odnosno srednjotlačne (radnog tlaka 4,0 bara) plinske mreže Rokovci-Andrijaševci. Za akcidentne slučajeve i moguće popravke i prepravke na distributivnoj mreži,u pojedinim ulicama, postavljeni su sigurnosni ventili. Na području općine izgrađena je distribucijska plinoopskrbna mreža u oba naselja općine. Sustavi za cijevni transport prirodnog plina i plinoopskrba područja Općine Andrijaševci ostvaren je izgradnjom lokalnog (distribucijskog) plinovodnog sustava kojim su obuhvaćena oba naselja općine. Lokalni (distribucijski) plinovodni sustav sastoji se od:

- međumjesnog plinovoda (lokalni visokotlačni) - glavnog distribucijskog plinovoda - mjesnih plinovodnih mreža

Lokalnim visokotlačnim Vinkovci-Rokovci-Privlaka (i dalje) prirodni plin se doprema od glavne opskrbne točke, a to je mjerno redukcijska stanice (MRS) Vinkovci, do planiranih lokalnih opskrbnih točaka. Pošto postojeću potrošnju na ovom dijelu Županije zadovoljava i srednjetlačna plinovodna mreža lokalne opskrbne točke (redukcijske stanice-RS) nisu izgrađene, a izgrađeni međumjesni plinovod radi pod tlakom do 0,4 MPa (4 bara). Glavnim distribucijskim plinovodima povezuju se mjesne mreže naselja Općine Andrijaševci i pojedinih naselja izvan Općine Andrijaševci te pri tome prolaze glavnim opskrbnim pravcima u samim naseljima. Tlak plina u ovim plinovodima je do 0,4 MPa (4,0 bara), a grade se unutar građevinskog područja u zelenom pojasu ulica, a izvan naselja uz trasu prometnica. Mjesne plinovodne mreže izgrađene su unutar građevinskih područja u zelenom pojasu ulica po potrebi s obje strane ulica. Tlak plina u mjesnim plinovodima je 0,1-0,4 MPa (1,0-4,0 bara). Zbog visine tlaka plina u mjesnoj plinovodnoj mreži svaki korisnik mora imati kućnu redukcijsku stanicu za snižavanje tlaka na uporabnu vrijednost i mjerenje potrošnje.

Naselja Andrijaševci i Rokovci spojena su na regionalni vodovod koji prolazi područjem općine. Ovaj vod je profila 700 mm.

41

Osim vode iz regionalnog vodovoda u sustavu korištenja vode ostala su dva vodocrpilišta “Nova škola 1” i “Nova škola 2”. Oba su smještena u Andrijaševcima uz rijeku Bosut. Isti nisu u uporabi jer se koristi voda iz regionalnog vodovoda, a općina I nadalje održava navedene bunare u funkciji, sukladno dogovoru s Vinkovačkim vodovodom i kanalizacijom.

Na području Općine Andrijaševci u izgradnji je sustav javne odvodnje. Do završetka izgradnje nevedenog sustava stanovnici oba naselja i dalje otpadne vode ispuštaju u septičke jame koje se ispumpavaju cisternama za odvoz fekalija i prazne na predviđeno odlagalište “Laguna” koje se nalazi u Andrijaševcima na k.č.br. 1287. Septičke jame su obično propusne pa se dio otpadnih voda infiltrira u podzemlje, što utječe na kvalitetu podzemnih voda. Postoji rješenje sustava odvodnje Andrijaševci/Rokovci na nivou idejnog projekta.

S A D R Ž A J UVOD 1. Vrste, intenzitet i učinci te moguće posljedice djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća 1.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće------------------------------------------------- 3 1.1.1. Poplava -------------------------------------------------------------------------------- 3 1.1.2. Potres ---------------------------------------------------------------------------------- 5 1.1.2.1. Seizmičke karakteristike područja ----------------------------------- 5 1.1.2.2. Posljedice potresa po stambene objekta -------------------------- 9 1.1.2.3. Posljedice potresa po stanovništvo --------------------------------- 13 1.1.3. Ostali prirodni uzroci -------------------------------------------------------------- 15 1.1.3.1. Suša ----------------------------------------------------------------------- 15 1.1.3.2. Tuča ----------------------------------------------------------------------- 16 1.1.3.3. Oluja i orkansko nevrijeme ------------------------------------------ 17 1.1.3.4. Pijavica -------------------------------------------------------------------- 17 1.1.3.5. Klizište --------------------------------------------------------------------- 17 1.1.3.6. Snježne oborine -------------------------------------------------------- 18 1.1.3.7. Poledica ------------------------------------------------------------------- 18

1.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće------------------------------- 19 1.2.1. Tehničko-tehnološke u gospodarskim objektima -------------------------- 19 1.2.2. Tehničko-tehnološke u prometu ----------------------------------------------- 21

1.2.3. Nuklearne i radiološke nesreće ------------------------------------------------ 23 1.2.4. Epidemiološka i sanitarna opasnost ------------------------------------------ 23 1.2.5. Nesreće na odlagalištima otpada ---------------------------------------------- 24

1.3. Ratna djelovanja i terorizam -------------------------------------------------------- 25 1.4. Proizvodnja, sklanjanje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima ---------------------------------------------------- 25

2. Snage zaštite i spašavanja

2.1. Postojeći kapaciteti i snage ----------------------------------------------------------- 26

3.1.1. Potencijali pravnih osoba--------------------------------------------------------- 26 3.1.2. Potencijali fizičkih osoba--------------------------------------------------------- 26 3.1.3. Potencijali udruga građana------------------------------------------------------ 27 3.1.4. Potencijali civilne zaštite--------------------------------------------------------- 27 3.1.5. Stožer zaštite i spašavanja------------------------------------------------------ 27 3.1.6. Povjerenici civilne zaštite-------------------------------------------------------- 28

2.2. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje ------------------------------------------- 28

43

3. Zaključne ocjene

3.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće ------------------------------------------------ 29

3.1.1. Poplava------------------------------------------------------------------------------- 29 3.1.2. Potres -------------------------------------------------------------------------------- 29 3.1.3. Ostali prirodni uzroci-------------------------------------------------------------- 29 3.1.2.1. Suša------------------------------------------------------------------------ 30 3.1.2.2. Tuča------------------------------------------------------------------------ 30

3.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće ------------------------------ 30 3.2.1. Tehničko-tehnološke u prometu------------------------------------------------ 30 3.2.2. Epidemija i sanitarna opasnost------------------------------------------------- 31 3.2.3. Nesreće na odlagalištima otpada --------------------------------------------- 31

4. Zemljovidi – prilozi 5. Položaj i karakteristike općine

5.1. Područje odgovornosti------------------------------------------------------------------ 33

5.2. Stanovništvo -------------------------------------------------------------------------------- 35 5.3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš ---------------------------------------------- 36 5.4. Prometno-tehnološki izgrađena infrastruktura---------------------------------- 39