KALKULACIJA CIJENA

Prof. dr Zdravko Todorović

- Potiče od latinske riječi CALCULATIO (kamenčić za brojanje, računanje)

- U ekonomici znači: izračunavanje, proračunavanje, predračun ili proračun

- KALKULACIJA - računski postupak kojim se izračunava cijena (nabavna, prodajna, cijena koštanja…)

- Kalkulacija služi za:

- donošenje poslovnih odluka

- kontrolu troškova

- kontrolu ekonomičnosti

- ocjenu svrsishodnosti troškova

- povezanost troškova i učinaka

- ocjenu pravilnosti raspoređivanja

troškova

ZADACI KALKULACIJE:

1. Da obuhvati sve troškove (popisivanje troškova prema određenim stajalištima - vrstama, mjestima troškova)

2. Da rasporedi troškove (prenošenje obuhvaćenih troškova na učinke - koeficijent strukture, koeficijent prijenosa)

Izračunom kalkulacije cijene želi se saznati pokrivaju li se u cijelosti ili ne utrošeni elementi procesa rada.

SMISAO obuhvaćanja i raspoređivanja troškova:

- da se proizvodnja proizvoda ili usluga optereti upravo onim troškovima koje

taj učinak stvara

PRAVILA IZRADE KALKULACIJE

1. TAČNOST ( tačan obuhvat troškova)2. DOKUMENTOVASNOST (za svaki trošak

mora postojati odgovarajući dokument) 3. POTPUNOST (da se obuhvate svi

troškovi)4. DIFERENCIRANOST (razvrstavanje po

vrstama, mjestima i nositeljima troškova)5. PRILAGODLJIVOST (usklađenost

tehnološkom procesu)

6. PREGLEDNOST (da se lako uočava njena struktura i sadržaj)

7. AŽURNOST (da se izvrši obračun na vrijeme)

8. USPOREDIVOST (da se može uspoređivati sa prethodnim pa čak i kalkulacijama drugih)

9. EKONOMIČNOST (veća korist od njenih troškova)

ELEMENTI KALKULACIJE

1. Neposredni troškovi materijala2. Funkcionalna amortizacija3. Neposredne brutto plate po učinku4. Ostali neposredni promjenljivi troškovi5. Promjenljivi dio opštih troškova stvaranja učinaka6. Promjenljivi dio opštih troškova uprave i prodaje

I. PROMJENLJIVI TROŠKOVI – ukupno

7. Stalni troškovi stvaranja učinaka

8. Stalni dio opštih troškova stvaranja učinaka

9. Stalni dio općih troškova uprave i prometa

II. STALNI TROŠKOVI - ukupno

III. CIJENA KOŠTANJA ( I + II )

10. Dobit – gubitak

IV. PRODAJNA CIJENA BEZ PDV-a (osnovica za izračun PDV-a)

11. PDV

V. PRODAJNA CIJENA

VRSTE I METODE KALKULACIJE

S obzirom na VRIJEME IZRADE razlikujemo:

1. PRETHODNU ILI PRETKALKULACIJU• izrađuje se prije početka izrade učinaka• temelji se na normativima utrošaka predmeta rada

sredstava za rad, radnim normama i poreznim propisima)

2. NAKNADNU ILI OBRAČUNSKU KALKULACIJU

• izrađuje se na temelju stvarnih podataka • služi za analizu i kontrolu prethodne kalkulacija

POSTOJE SPECIFIČNE DJELATNOSTI:- GRAĐEVINARSTVO- POLJOPRIVREDA

- Specifičnost se ogleda u dužini tehnološkog procesa, pa se ispostavljaju MEĐUKALKULACIJE – privremene situacije, a po završetku kompletnog posla ispostavlja se KONAČNA SITUACIJA (rekapitulacija svih privremenih situacija)

METODE KALKULACIJE

1. KALKULACIJA CIJENE KOŠTANJA

2. KALKULACIJA DOPUNSKOG TROŠKA

3. KALKULACIJA CIJENE PROIZVODNJE

KALKULACIJA CIJENE KOŠTANJA:

a) Djelidbene ( divizione) kalkulacije

- jednostavna djelidbena kalkulacija

- sumarna djelidbena kalkulacija

- kalkulacija ekvivalentnih brojeva

- kalkulacija vezanih proizvoda

b) Dodatne ( adicione ) kalkulacije

- sumarna dodatna kalkulacija

- diferencirana dodatna kalkulacija

c) Mješovite kalkulacije

DJELIDBENE KALKULACIJE

- Jednostavna djelidbena (čista, sumarna) kalkulacija:

- može se primjenjivati u preduzećima koja proizvode jednu vrstu istovrsnih učinaka (elektranama, plinarama, pivarama, fabrikama cementa …)

- ukupni troškovi se podjele brojem proizvedenih učinaka

DJELIDBENA (diviziona) KALKULACIJA

- pretpostavka je homogena proizvodnja, velikih serija, ali samo jednog proizvoda

- ukupni troškovi serije se dijele na ukupne učinke

DIVIZIONA KALKULACIJA temelji se na tome da se svi troškovi koji su nastali unutar praćenog razdoblja obračunavaju na proizvode koji su bili proizvedeni u tom razdoblju.

Troškovi na količinsku jedinicu izračunavaju se:

TROŠKOVI= TROŠKOVI OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA

PROIZVEDENE KOLIČINE PROIZVODA

Primjer:

Izračunavanje troškova za kilowat-sat (kWh) je primjer za upotrebu divizione kalkulacije:

Troškovi na mjesec 24.000 KM/mj.Proizvedena količina u mjesecu 480.000 kWh/mj.Prozvodni troškovi u KM/kWh 0,05 KM/kWh

Zadatak

Utvrditi cijnu koštanja proizvoda, ako se zna da je u posmatranom periodu proizvedeno 180.000 jedinica istog proizvoda, a nastali troškovi iznose 5.400.000 KM.

Rješenje:

Ck = Ukupni troškovi / Obim proizvodnje

Ck= 5.400.000,00 / 180.000 = 30 KM po jedinici proizvoda

Utvrditi cijenu koštanja proizvoda „ab“ ako su troškovi direktnog materijala 200.000 KM, troškovi prerade 300.000 KM, završena proizvodnja 7000 jedinica, a nedovršena proizvodnja 3.000 jedinica.

Rešenje:S obzirom da proizvodnja nije završena, odnosno troškovi prerade se alociraju samo na

gotove proizvode, pri izradi kalkulacije neophodno je voditi računa o alokvetnom dijelu zaliha nedovršene proizvodnje. Stepen završenosti nedovršene proizvodnje na kraju meseca iznosi 25%. Obračunski postupak utvrđivanja cijene koštanja izgledao bi ovako:

1. Ukupan broj jedinica proizvoda 10.000 jed.2. Troškovi direktnog materijala 10.000 x 1 = 10.000 jed.3. Troškovi prerade a) završena proizvodnja 7.000 x 1 = 7.000 jed. b) nedovršena proizvodnja 3.000 x1/4= 750 jed. U K U P N O: 7.750 jed.Ck = (iznos troškova direktnog materijala / broj jedinica proizvoda + iznos troškova

prerade / broj jedinica proizvoda)Ck = (200.000/10.000 + 300.000 / 7.750) = 20,00+38,71= 58,71 KM Dakle, kod divizione kalkulacije, neophodno je voditi računa o takozvanim

tranzitornim efektima zaliha nedovršene proizvodnje. Ukoliko se u cijenu koštanja uključe i troškovi koji se još realno nisu vezali za nosioce (kao što je slučaj sa troškovima prerade još nezavršenih proizvoda), cijena koštanja je pogrešno utvrđena i dovodi u zabludu. U našem Zadatku vidi se da su se ukupni troškovi alocirali na sve proizvode, bez obzira što proces prerade nad određenim brojem jedinica nije završen i troškovi su nastali samo za dio završenih proizvoda, cijena koštanja bi bila 50 KM i ne bi odgovarala realnoj cijeni koštanja.

- Složena djelidbena kalkulacija (fazna, diferencirana):

- koristi se pri proizvodnji jedne vrste istovrsnih učinaka

- troškovi se ne utvrđuju u jednom iznosu već: - po fazama procesa proizvodnje- po mjestima nastanka učinka- po elementima strukture cijene

- pruža znatno bolju osnovicu za: - kontrolu troškova- ekonomisanje elemenata radnog procesa

Kalkulacija ekvivalentnih brojeva

- primjenjuje se kod stvaranja nekoliko srodnih proizvoda (razlikuju se po dimenzijama, obliku i kvaliteti: debljini lima, motori različite snage, odjeća …)

- troškovi pojedinih učinaka zbog srodnosti imaju određene omjere, a time im pridodajemo određene ekvivalentne brojeve- s brojem 1 označujemo učinak koji dominira u

strukturi (bilo apsolutno ili relativno)- troškove raspoređujemo:

- koeficijentom prenosa- strukturom proizvodnje izražene u ekvivalentu

Primjenjuje se kod raznovrsnog asortimana, kada učinci nisu istovrsni (postoji više proizvoda/usluga koji se razlikuju po kvaliteti, brojnosti, dimenzijama – a time i po visini troškova koje izazivaju)

- Ekvivalentni brojevi odražavaju relativne odnose među troškovima pojedinih proizvoda/usluga

- Ekvivalentni brojevi su USLOVNE jedinice koje služe za raspored troškova po učincima

Indirektni troškovi raspoređuju se u skladu sa određenim odnosima u trošenju za pojedine vrste prozvoda. Ovi odnosi (koeficijenti) uspostavljaju se na osnovu tehničkih normativa, iskustva ili procenom i pokazuju učešće pojedinih proizvoda u nastanku indirektnih troškova.

Množenjem količine proizvoda utvrđenim koeficjentima dobijaju se ekvivalentni brojevi, odnosno obim proizvodnje u uslovnim jedinicama.

dijeljenjem iznosa indirektnih trodijeljenjem iznosa indirektnih trošškova kova zbirom uslovnih jedinica utvrzbirom uslovnih jedinica utvrđđuje se uje se visina indirektnih trovisina indirektnih trošškova po jedinici kova po jedinici uslovnog obima.uslovnog obima.

Tako utvrTako utvrđđen iznos indirektnih troen iznos indirektnih trošškova kova po jedinici uslovnog obima mnopo jedinici uslovnog obima množži se i se odgovarajuodgovarajuććim koeficjentom da bi se im koeficjentom da bi se dobio iznos indirektnih trodobio iznos indirektnih trošškova po kova po jedinici stvarnog obima proizvodnje.jedinici stvarnog obima proizvodnje.

Primjer:

Za punjenje 100 boca veličine: mala (1), srednja (2) i velika (3) snimanjem vremena utvrđena su slijedeća vremena (te):• za veličinu 1: 90 min/100 boca 90/90 =1• za veličinu 2: 114 min/100 boca114/90=1,27• za veličinu 3: 175 min/100 boca175/90=1,94

Ako unaprijed određeno vrijeme (90 minuta za veličinu 1) uzmemo za osnovu za izračunavanje EKVIVALENTOG BROJA (EB) dobili smo gornje vrijednosti.

Sa takvim ekvivalentnim brojevima možemo izračunati RAČUNSKE JEDINICE (RJ) koje su osnova za kalkulaciju.

U određenom mjesecu bilo je napunjeno 100.000 boca (veličina 1), 60.000 boca (veličina 2) i 30.000 boca (veličina 3).

Računske jedinice dobivamo kada množimo količine punjena sa ekvivalentnim brojevima (EB):

Vrsta KOLIČINE (min/100 boca) EB RJ (RJ/mjesec)1 100.000 90 1 100.0002 60.000 114 1,27 76.2003 30.000 175 1,94 58.200

UKUPNO 234.400

Ako, na primjer, svi troškovi rada u praćenom mjesecu iznose 19.400 KM, na RAČUNSKU JEDINICU otpada:

Troškovi rada/RJ=19.400 KM/mjesec=0,0828 KM/RJ =8,28 KM/100RJ

234.400 RJ/mjesec

Ponovnom upotrebom ekvivalentnih brojeva možemo izračunati troškove rada za sva tri punjena boca:

Vrsta EB Troškovi (KM/100RJ) Troškovi (KM/100 boca) Količina/100 Iznos

1 1 8,28 8,28 1.000 8.280

2 1,27 8,28 10,50 600 6.3003 1,94 8,28 16,05 300 4.820

UKUPNO 19.400

Kalkulacija vezanih proizvoda

- primjenjuje se u slučajevima kad uz proizvodnju jednog ili više glavnih proizvoda nastaju i sporedni proizvodi

- cilj je utvrditi cijenu koštanja glavnog proizvoda

- od ukupnih troškova izdvoji se dio koji se odnosi na sporedni proizvod (po prodajnoj cijeni), a ostatak se odnosi na glavni proizvod

ZadatakUtvrditi cijenu koštanja proizvodnje rakije i destilata od rakije, kao

nusproizvoda.Destilacijom je dobijeno 10.000 litara rakije i 2.000 litara destilata. Troškovi

su sledeće strukture: troškovi materijala za izradu glavnog proizvoda su 200.000 dinara, troškovi materijala za izradu nusproizvoda 2.000 dinara, troškovi zarada izrade glavnog proizvoda 100.000 dinara, troškovi zarada izrade nusproizvoda 2.000 dinara, opšti troškovi proizvodnje glavnog proizvoda 120.000 dinara, opšti troškovi proizvodnje nusproizvoda 1.000 dinara, dodatni troškovi prerade nusproizvoda 5.000 dinara, troškovi prodaje glavnog proizvoda su 20.000 dinara, a troškovi prodaje

nusproizvoda 3.000 dinara, prodajna cena nusproizvoda 20 dinara.

a) troškovi proizvodnje glavnog proizvoda TpgpTpgp = Troškovi materijala+ troškovi zarada+opšti troškoviTpgp = 200.000+100.000+120.000 = 420.000b) troškovi proizvodnje nuzproizvoda TpnpTpnp = troškovi materijala Np+troškovi zarada Np+ Opšti troškovi NpTpnp = 2.000+2.000+1.000 = 5.000c) Pv-Prodajna vrednost NpPv = 20 dinara * Qnp = 20 * 2.000 = 40.000 dinarad) Pretpostavljenji dobitak 15 % = 40.000 *,015 = 6.000e) Bruto marža Np = Pretpostavljeni dobitak Np + troškovi prodaje NpBruto marža Np = 6.000 + 3.000 = 9.000 dinaraf) Neto vrednost Np = Pv Np – Bm Np = 40.000 – 9.000 = 31.000g) Vrednost Np za umanjenje troškova Gp = Nv Np – TpNp = 31.000-5.000 = 26.000h) Troškovi glavnog proizvoda = Tpgp +trprodaje gp - vrednost Np za umanjene troškova Gp = 420.000+20.000-26.000 = 414.000 dinarai) Ck gp- Cena koštanja glavnog proizvoda = Troškovi Gp / Qgp Ck gp = 414.000 / 10.000 = 41,40 dinaraj) Troškovi Np –Tnp = Nvnp -Umanjenje za troškove dodatne prerade Np +Troškovi dodatne prerade Np = 31.000 - 5.000+5.000 = 31.000 Cknp = Tnp / Q np = 31.000 / 2.000 = 15,50 dinara

DODATNE KALKULACIJE

- Primjenjuju se pri proizvodnji različitih učinaka

- Učinci ne stoje o određenim stalnim odnosima

- Izazivanju različite troškove, ne može se računati na ukupne troškove

- Razvrstavaju se na dvije osnovne grupe troškova: neposredne i opšte

- Sumarna dodatna kalkulacija:

- utvrđuju se neposredni troškovi za svaki učinak (normativi, standardi, norme)

- opšti troškovi se raspoređuju razmjerno prema jednoj vrsti neposrednog troška (koeficijentom prenosa ili strukture)

- Diferencirana dodatna kalkulacija:

- opšti troškovi se raščlanjuju po grupama opštih troškova i mjestima nastanka

- opšti troškovi se dodaju neposrednim- kao osnovica za raspored služe neposredni

troškovi (koji su najviše uzrokovali nastanak odgovarajućeg opšteg troška)

U slučaju diversifikovanosti proizvodnog procesa, proizvodnje po specijalnoj narudžbini i slično, primenjuje se metod dodatne kalkulacije.

U dodatnoj kalkulaciji se pojedini troškovi direktno vezuju za radne naloge, a alociranje opštih troškova se vrši putem stope dodatka.

U direktne troškove ubrajamo: troškove materijala za izradu, troškove direktnog rada (zarada radnika u proizvodnji), posebne troškove proizvodnje i sl.

U indirektne troškove ubrajamo troškove prodaje, opšte troškove proizvodnje, troškove administracije i sl.

Zadatak Metodom dodatne kalkulacije utvrditi cijenu koštanja proizvoda A, B i C.Kao kriterijum raspodele indirektnih troškova uzimaju se troškovi zarada, izrade i utrošenog materijala. Opšti troškovi izrade iznose 80.000 KM, dok opšti troškovi uprave i prodaje iznose 120.000 KM

Rešenje:VARIJANTA Ia. utvrđivanje odnosa direktnih troškova prema indirektnim ključ za indirektne troškove = 100 * (opšti troškovi izrade + troškovi uprave i prodaje) / ukupni direktni troškovi = 100 * (200.000 / 477.000) = 0,419287 * 100 = 41,93 %

b. izrada

VARIJANTA IIa. ključ raspodele – obim proizvodnjeključ raspodele = ukupni opšti troškovi / obim proizvodnje =200.000 / 9.300 = 21,50538

b. izrada

Iz priloženih varijanti da se zaključiti da, u slučaju kada se koriste ukupni direktni troškovi kao ključ za raspodelu indirektnih troškova, tada proizvodi sa većim direktnim troškovima snose i veći teret indirektnih troškova (varijanta I). I obrnuto, kada se kao ključ raspodele uzima obim proizvodnje, tada najveći dio indirektnih troškova snosi proizvod sa najvećom proizvodnjom.

Posmatrajući ove dvije varijante, može se konstatovati da od samog izbora varijante i ključa za raspodelu zavisi krajnja cijena koštanja proizvoda. Stoga, pri odabiru ključa prethodno treba analizirati sve relevantne faktore koji mogu uticati na formiranje cijene koštanja. Krajnji cilj je svesti na što manju mjeru indirektne troškove i pokušati, gde je to moguće, troškove knjižiti na mjesto i nosioce, kako bi dobili što objektivniju cijenu koštanja.

ZadatakMetodom dodatne kalkulacije utvrditi cijenu koštanja za proizvode A, B, C.Ključ za raspodelu indirektnih troškova su lični dohoci izrade. Opšti troškovi izrade iznose 40.000,00 KM, dok opšti troškovi

uprave i prodaje iznose 80.000,00 KM

Mješovite (kombinirane) kalkulacije

• predstavlja kombinaciju obe metode• neposrednim troškovima učinaka dodaju se

opšti troškovi • kalkulacijom ekvivalentnih brojeva utvrdi se

cijena koštanja istovrsnih učinaka

KALKULACIJA DOPUNSKOG TROŠKA

- Bit ove kalkulacije je da se postojeća proizvodnja optereti svim troškovima te proizvodnje

- Dodatna proizvodnja se opterećuje samo troškovima koje ta dodatna proizvodnja uzrokuje

KALKULACIJA CIJENE PROIZVODNJE

Direct costing- Odstupa od klasičnog načina utvrđivanja

cijene koštanja- Polazi od činjenice da proizvodnja određene

količine utiče samo na dio troškova (promjenljive i relativno stalne)

- Na troškove kapaciteta (apsolutno stalne troškove) ne utiče

U trgovini i ugostiteljstvu - koristi se - izračunavanje cijene i s pomoću MARŽE- Kod primjene marže - na ukupan iznos

nabavnih cijena s dodatkom zavisnih troškova osnovnog materijala dodajemo planiranu dobit

- Maržu možemo izraziti i u postotku

Kalkulacija robe u Kalkulacija robe u trgovinskim i ugostiteljskim preduzećimatrgovinskim i ugostiteljskim preduzećima

Fakturna cFakturna cijijena robeena robe

Bruto fakturna cBruto fakturna cijijena – diskont = neto fakturna cena – diskont = neto fakturna cijijenaenaNeto fakturna cNeto fakturna cijijena:ena: neto fakturna cneto fakturna cijijena na dan isporuke (bruto fakturna ena na dan isporuke (bruto fakturna

ccijijena – negotovinski diskont) i ena – negotovinski diskont) i neto fakturna cneto fakturna cijijena na dan plaćanja (bruto fakturna ena na dan plaćanja (bruto fakturna

ccijijena – gotovinski diskont).ena – gotovinski diskont).

Kalkulacija robe u Kalkulacija robe u trgovinskim i ugostiteljskim preduzećimatrgovinskim i ugostiteljskim preduzećima

Osnovne vrste diskonta su:Osnovne vrste diskonta su:

količinski diskont,količinski diskont, (prednosti: smanjenje troškova; (prednosti: smanjenje troškova;

nedostaci visoki troškovi skladištenja nedostaci visoki troškovi skladištenja ukoliko se roba ne proda)ukoliko se roba ne proda)

sezonski diskont,sezonski diskont, (korekcija nabavne c(korekcija nabavne cijijene naniže)ene naniže) gotovinski diskont gotovinski diskont (za promtno plaćenje, iznos popusta (za promtno plaćenje, iznos popusta

zavisi od dana plaćanja)izavisi od dana plaćanja)i diskont po osnovu plaćanja unapred.diskont po osnovu plaćanja unapred.

Zavisni troškovi nabavkeZavisni troškovi nabavke

Utovar, pretovar, istovar, Utovar, pretovar, istovar, osiguranje,...osiguranje,...

Mogu biti:Mogu biti: direktni (ako se prevozi jedna vrsta direktni (ako se prevozi jedna vrsta

robe) irobe) i indirektni (ako se prevozi više vrsta indirektni (ako se prevozi više vrsta

robe, alosiraju se putem ključa, ključ robe, alosiraju se putem ključa, ključ može biti po: težini ili vrednosti).može biti po: težini ili vrednosti).

Troškove može platiti i prodavac u Troškove može platiti i prodavac u zavisnosti od dogovora.zavisnosti od dogovora.

Nabavna cijena robeNabavna cijena robe

Nabavna cijena robe predstavlja iznos Nabavna cijena robe predstavlja iznos uloženog kapitala u kupovinu jedinice uloženog kapitala u kupovinu jedinice robe.robe.

nabavna cijena robe = cijena nabavna cijena robe = cijena koštanjakoštanja

Razlika u cijeni (marža)Razlika u cijeni (marža)

Može biti:Može biti: slobodno formirana razlika u cijeni,slobodno formirana razlika u cijeni, propisana marža i propisana marža i rabat.rabat.

Kalkulacija cijena robe po principu ukupnih Kalkulacija cijena robe po principu ukupnih troškovatroškova

Fakturna cijena robeFakturna cijena robe ++ Zavisni troškovi nabavke Zavisni troškovi nabavke == Nabavna cijena robe Nabavna cijena robe + + Proizvodni troškovi poslovanjaProizvodni troškovi poslovanja = Ukupni troškovi robe= Ukupni troškovi robe + Razlika u cijeni robe (marža)+ Razlika u cijeni robe (marža) == Prodajna cijena robe Prodajna cijena robe + Porez na promet + Porez na promet == Prodajna cijena robe sa porezom na Prodajna cijena robe sa porezom na promet (maloprodajna cijena robe)promet (maloprodajna cijena robe)

Marža služi ua nadoknadu čistih troškova i izvestan Marža služi ua nadoknadu čistih troškova i izvestan profit.profit.

Kalkulacija cKalkulacija cijijena robe po principu varijabilnih ena robe po principu varijabilnih troškovatroškova

Fakturna cFakturna cijijena robeena robe ++ Zavisni troškovi nabavke Zavisni troškovi nabavke == Nabavna c Nabavna cijijena robeena robe + + Varijabilni troškovi poslovanjaVarijabilni troškovi poslovanja = Ukupni varijabilni troškovi= Ukupni varijabilni troškovi + Kontribuciona marža+ Kontribuciona marža == Prodajna c Prodajna cijijena robeena robe + Porez na promet + Porez na promet == Prodajna c Prodajna cijijena robe sa porezom na promet (maloprodajna ena robe sa porezom na promet (maloprodajna

ccijijena robe)ena robe)

Marža služi za nadoknadu fiksnih troškova poslovanja i izvMarža služi za nadoknadu fiksnih troškova poslovanja i izvjjestan estan profitprofit

Kalkulacija cKalkulacija cijijena robe po principu prosena robe po principu prosijiječnihečnihtroškova poslovanja troškova poslovanja (troškovi plus)(troškovi plus) Fakturna cFakturna cijijena robeena robe ++ Zavisni troškovi nabavke Zavisni troškovi nabavke = Nabavna c= Nabavna cijijena robeena robe + + Troškovi poslovanjaTroškovi poslovanja = C= Cijijena koštanja robeena koštanja robe ++ Profit Profit == Prodajna c Prodajna cijijena robeena robe + Porez na promet + Porez na promet == Prodajna c Prodajna cijijena robe sa porezom na promet (maloprodajna ena robe sa porezom na promet (maloprodajna

ccijijena robe)ena robe)

Kalkulacija cijena robe po Kalkulacija cijena robe po principu prosiječne stope razlike principu prosiječne stope razlike u cijeniu cijeni

Fakturna cijena robeFakturna cijena robe ++ Zavisni troškovi nabavke Zavisni troškovi nabavke = Nabavna cijena robe= Nabavna cijena robe + + Planirana razlika u cijeniPlanirana razlika u cijeni = Planirana prodajna cijena= Planirana prodajna cijena ±± Odstupanje od planirane razlike u Odstupanje od planirane razlike u

cijenicijeni = = Tržišna prodajna cijena robeTržišna prodajna cijena robe + Porez na promet + Porez na promet

== Prodajna cijena robe sa porezom Prodajna cijena robe sa porezom

nana promet (maloprodajna cijena robe)promet (maloprodajna cijena robe)