SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVISEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJALI.

WWW.DIPLOMSKI-RAD.COMAKO VAM TREBA EDUKATIVNI MATERIJAL BILO DA JE TO SEMINARSKI, DIPLOMSKI , MATURSKI RAD, ILI POWERPOINT PREZENTACIJA NA NASIM SAJTOVIMA CE TE NACI SVE NA JEDNOM MESTU . SVI VAM PRUZAJU SAMO IME ZA SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD A MI VAM DAJEMO DA POGLEDATE SVAKI RAD NJEGOV SADRAJ I PRVE TRI STRANE U PDF-U TAKO DA MOETE TACNO DA ODABERETE PRAVI RAD BEZ PROMASAJA. NASA BAZA SADRZI SVAKI GOTOV SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RAD KOJI CE VAM IKADA ZATREBATI, MOETE GA SKINUTI I UZ NJEGOVU POMOC NAPRAVITI JEDINISTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NADJETE SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATRUSKI RAD KOJI VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOZETE NARUCITI DA SE IZRADI NOVI POTPUNO UNIKATAN SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD NA LINKU NOVI RADOVI. SVA PITANJA I ODGOVORE MOETE DOBITI NA NAEM FORUMU KAO I BESPLATAN SEMINARSKI, PREPRICANE LEKTIRE, PUSKICE I POMOC. ZA BILO KOJI VID SARADNJE ILI REKLAMIRANJA MOZETE NAS KONTAKTIRATI NA KONTAKT FORMI.

Sadraj 1.Uvod ........................................................................................................................................3 2.Pojam komunikacije ................................................................................................................4 2.1.Vrste komunikacije ..........................................................................................................4 2.2.Ciljevi komunikacije ........................................................................................................5 2.3.Neverbalna komunikacija.................................................................................................6 3.Profesionalni identitet komunikacije.......................................................................................7 3.1.Tipovi komunikacije u poslovnom svijetu.......................................................................7 4.Poeljna svojstva menadera...................................................................................................8 4.1.Menaderske uloge............................................................................................................8 5.Vrste i tok komunikacije u organizaciji..................................................................................9 6.Osnove komunikacijskog procesa............................................................................................9 6.1.um ili buka.....................................................................................................................10 6.2.Povratne informacije........................................................................................................10 7.Vrste komunikacija................................................................................................................11 8.Prepreke uspjenom komuniciranju.......................................................................................12 9.Temelji uinkovite komunikacije u timu...............................................................................13 9.1.Sprijeavanje konflikata u organizaciji............................................................................13 9.2.Vanost komuniciranja u organizaciji..............................................................................13 9.3..Rijeenje za komunikacione potekoe u organizaciji....................................................14 9.4.Kozmetiki zahvati velikih organizacija..........................................................................14 9.5.Kad su i ef i zaposlenik zadovoljni koliinom obavljena posla?....................................15 9.6.Jasnoa komuniciranja.....................................................................................................15 10..Komunikacija je temelj napretka organizacije....................................................................16 10.1.Interno komuniciranje...................................................................................................16 10.2.Komunikacija kao temelj napretka organizacije...........................................................16 10.3.Ljudi su najdragocjenija imovina organizacije.............................................................17

10.4.Percepciju u organizaciji stvaraju uposlenici.................................................................18 11.Primjer..................................................................................................................................19 12.Zakljuak..............................................................................................................................20 13.Literatura..............................................................................................................................21

1.UvodU dananje doba brzog tehnolokog napretka, promjena na tritu rada i aktuelnih pitanja potaknutih recesijom, nije vie dovoljno biti samo strunjak u onome to radimo. Istraivanja i svakodnevna praksa pokazuju kako danas menaderi, poslodavci i nadreeni od zaposlenika prvenstveno trae sposobnost efikasnog komuniciranja i rada u timu, prilagodljivost neoekivanim situacijama te samopouzdanje i inicijativu. Djelatnici koji znaju kako iskoristiti svoje potencijale u svrhu postizanja zajednikih ciljeva su oni na koje se organizacije oslanjaju na putu ka uspjehu. Svaki zaposlenik bi trebao znati kako uspjeno komunicirati u poslu, kako biti uvjerljiv i kako uspostaviti dobar odnos sa sagovornikom,a naroito menaderi. Komunikacija meu zaposlenima predstavlja osnov dobrog poslovanja i dobrih odnosa u kompanijama. Stoga moemo rei da je komuniciranje kljuan faktor kako menadera tako i svih zaposlenih u preduzeu za uspjeno poslovanje. U narednih nekoliko stranica ovog seminarskog rada pokuat u objasniti i definisati pojam i vrste komunikacije,osobine menadera sa akcentom na komuniciranje,kako poboljati komunikacijske vjetine i zato je komuniciranje bitan faktor u organizaciji.

2.Pojam komunikacije

Komunikacija je proces slanja i primanja poruka, verbalnih ili neverbalnih, izmeu ljudi. Kako je ovo dinamian proces, komunikacija utie na odnos ljudima koji meusobno komuniciraju. Komunikacija predstavlja dijeljenja znanja interakcijom sa drugim jedinkama i predmetima. Ovo ukljuuje vizualne metode, kao to su znakovni jezik, te auditorne, kao to su glas i muzika, kao i fizikalne, kao to je dodir. Ljudska komunikacija se odnosi na socijalnu interakciju razmjenjivanja informacija, a sve u svrhu razumijevanja i socijalne povezanosti. Ljudi posjeduju prirodnu i uroenu potrebu da komuniciraju jedni sa drugima, da stvaraju meuljudske odnose, te da odravaju i podravaju ljudske veze. Komunikacija omoguava ljudima da izraze itavu paletu fizikih, emocionalnih i psiholokih potreba. Kada imamo neku potrebu, komunikacija nam omoguava da predamo ovu informaciju drugim ljudima, u svrhu obogaivanja vlastitog, kao i ivota drugih ljudi. Obogaivanje ivota se odnosi na uroenu ljudsku potrebu da doprinosi za dobrobit sebe i drugih ljudi kroz procese socijalne interakcije. Komunikacija je proces slanja informacija sebi ili bilo kojem drugom entitetu, najee putem jezika. Rije komunikacija doslovno znai: uiniti neto opim ili zajednikim. Komunikacija je obino opisana prema 3 glavne dimenzije: sadraju, formi i cilju. Zajedno, sadraj komunikacije i forma kreiraju poruke koje se alju prema cilju. Cilj moe biti sam ovjek, druga osoba (u interpersonalnoj komunikaciji), ili drugi entitet poput kompanije ili grupe.

2.1.Vrste komunikacije Vrste komunikacije dijelimo s obzirom na broj ljudi koji ukljuuju: 1. 2. 3. 4. 5. 6. INTRAPERSONALNA (komunikacija sa samim sobom) INTERPERSONALNA (komunikacije izmeu dvije osobe) KOMUNIKACIJA U MALOJ GRUPI(komunikacija s manjim brojem osoba) JAVNA KOMUNIKACIJA(komunikacija govornika s publikom) MASOVNA (komunikacija usmjerena na brojnu publiku) MEUKULTURNA (sve vrste komunikacije, osim intrapersonalne)

2.2.Ciljevi komunikacije

1. Otkrivanje: Jedan od glavnih ciljeva komunikacije povezan je s otkrivanjem informacija

o sebi. Kada komuniciramo s drugom osobom, uimo i o sebi i o drugoj osobi. Naa samo-percepcija uveliko je rezultat onoga to smo o sebi nauili kroz komunikaciju s drugima, posebno u interpersonalnim situacijama.2. Uspostavljanje odnosa- Uspostavljanje i odravanje bliskih odnosa s drugima jedna je od

najveih motivacijskih sila. Veina ljudi eli se osjeati poeljno i voljeno, a da istovremeno vole i druge. Komunicirate s bliskim prijateljima u koli, na poslu, i preko telefona. Razgovarate sa svojim roditeljima, djecom, braom i sestrama. U interakciji ste sa svojim partnerom. Kada se sve to zbroji jasno je kako vam to oduzima puno vremena to svjedoi o vanosti ovog cilja komunikacije.3. Pomaganje- Terapeuti, savjetodavci, uitelji, roditelji i prijatelji samo su neke od

kategorija ljudi koji esto, iako ne uvijek, koriste komunikaciju kako bi nekome pomogli. Kao to je sluaj s terapeutima i savjetovateljima, neke profesije se temelje na ovoj funkciji komunikacije. Iako sva zanimanja barem u nekoj mjeri ispunjavaju ovu funkciju.4. Uvjeravanje- Ljudi puno vremena potroe na uvjeravanje, bilo kao primatelji bilo kao

poiljatelji poruke. Svakodnevno, u svojim interpersonalnim i grupnim interkacijama pokuavamo promijeniti stavove i ponaanja drugih. Pokuavamo ih natjerati da glasaju za odreenu opciju, iskuaju novu dijetu, kupe odreeni proizvod, pogledaju film, proitaju knjigu, upiu odreeni teaj, vjeruju da je neto tono ili krivo, vrednuju ili obezvrijede neku ideju itd.5. Zabava- Najvjerojatnije puno svog vremena u komuniciranju troite na zabavu.

Komunikacija kao zabava ukljuuje motive ka ugodi, bijegu i oputanju.

2.3. Neverbalna komunikacija

ovjek najvei dio svog vremena provodi u komunikaciji sa drugim ljudima. Dok se verbalna komunikacija odnosi na stvarne rijei koje se koriste pri razgovoru, neverbalna komunikacija se sastoji od mnotva znakova od kojih svaki ima svoje znaenje. Ti znakovi mogu mijenjati, potvrivati ili negirati ono to izgovaramo. Zato nain na koji neto izgovaramo, te kako pri tom izgledamo i kako se drimo, znaajno utie na poruku koju aljemo drugoj osobi. Neverbalna komunikacija esto bude i uzrok sukoba mnogi obrauni poinju nerazumijevanjem neverbalne poruke, npr. neka izjava se protumai kao uvredljiva, a zapravo je izreena u ali. Takoer, bezbrojne su situacije kada i sami krivo protumaimo neiju izjavu, upravo zbog nepoznavanja neverbalnih znakova. Zato je vrlo vano obratiti panju kako na svoje, tako i na sagovornikove neverbalne znakove. U neverbalnu komunikaciju ubrajamo: Kontakt oima Izraz lica Tjelesni kontakt Meusobni poloaj Kretnje(geste) Lini prostor Prikazivanje sebe

3. Profesionalni identitet i komunikacija

3.1Tipovi komunikacije u poslovnom svijetu

1. Prvi tip komunikacije predstavlja primanje i davanje instrukcija koje ukljuuje efektivno delegiranje od jedne do druge osobe. Najvei problemi u poslu nastaju upravo zbog greaka nastalih na ovom podruju.

2. Drugi tip komunikacije predstavlja dijeljenje informacija i raspravljanje o istima, to ukljuuje i obuavanje ljudi za odreene zadatke. Nedovoljno dobra komunikacija na ovom segmentu uzrokuje nepodobno izvravanje zadataka ili njihovo neizvravanje.

3. Trei tip komunikacije predstavlja davanje feedbacka, tanije

korekcija ljudi koji su duni ovjeku podnositi izvjetaj iz razloga da bi dobili znanje i orua putem kojih e bolje obavljati svoj posao. Sposobnost davanja dobrog feedbacka je kljuna disciplina u poslovanju. 4.etvrti tip komunikacije bavi se rjeavanjem problema i donoenjem odluka oko sastanaka i diskusija. Ovaj oblik komunikacije predstavlja najvaniji oblik u poslovnoj komunikaciji. Osoba koja je zaduena za provoenje poslovne komunikacije ove vrste mora biti sposobna ne samo iznijeti svoja centralna stajalita ve i jasno razumjeti znaenje onoga to prenosi. Komunikacija se sastoji od dva elementa: 1. razumjeti druge 2. biti razumljiv Najefikasniji komunikatori su one osobe koje prihvaaju 100% odgovornost za oba elementa komunikacije, dakle da razumiju druge i da se njih razumije. Ali ovo nije tako jednostavno. Zato?Zato to je ovjek veinom okupiran oko toga da drugi njega razumiju te zbog toga ulae vrlo malo truda u to da on razumije druge. Ovakav nain komuniciranja dovodi do nepoeljne komunikacije i slamanja iste. Ono od ega polazi svaka efektivna komunikacija zove se jasnoa. Nedostatak jasnoe je element koji je odgovoran za gotovo sve probleme koje ovjek ima s drugim ljudima. Osoba koja je sposobna koristiti jasnou u svom ivotu, izuzetno je efektivna. U trenutku kad ovjek prenosi drugome vane informacije, treba usporiti te biti to je mogue vie jasniji i detaljniji. ovjek se treba izjanjavati do te mjere u kojoj e moi biti siguran da ga druga strana u potpunosti razumije. Zlatno pravilo u komunikaciji glasi: "Prvo tei razumijevanju druge strane, a tek tada da te razumiju." Od navedenih dijelova poslovne komunikacije, jedan od vrlo bitnih je davanje feedbacka. To znai da ako ovjek eli obavljati svoj posao na prikladan nain i razvijati ga kako bi dosegao visoke potencijale organizacije, treba davati ljudima feedback, tj. ukazati im to ine dobro te gdje bi se mogli poboljati.

4. POELJNA SVOJSTVA (znanja i vjetine) MENADERA

Struna osposobljenost (znanje, umijee, motiviranost, metode, procesi,

postupci) Sposobnost rada s ljudima (kooperativnost, timski rad, stvaranje osjeaja

sigurnosti, slobode miljenja i stvaralatva), Sposobnost vienja (razlikovanje bitnog od nebitnog, razumijevanje odnosa

meu elementima, sposobnost zakljuivanja), Sposobnost rjeavanja problema (uraditi vie nego li samo vidjeti problem,

stvarati dobre zamisli, praktino rjeavati probleme, davati ostvariva rjeenja). 4.1.MENADERSKE ULOGE

5.Vrste i tok komunikacije u organizaciji

1.Lanana

2.Kruna

3.Svekanalna

6.Osnove komunikacijskog procesa

um

Izvor

K anal

Prim atelj Poruka

Povratna inform acija

Izvor alje poruku(misli i/ili osjeaje)putem kanala(slunog, vidnog, olfaktornog, taktilnog, okusnog) do primatelja.

6.1.um ili buka

um ili buka je sve to ometa komunikaciju ili je prepreka u komunikaciji; sve to iskrivljuje poruku, sve to sprjeava primatelja da u potpunosti primi poruku.um se moe pojaviti: pri oblikovanju poruke (npr. nerazgovijetna, nerazumljiva ili dvosmislena poruka) prilikom njenog prijenosa (gubitak dijelova poruke, ometajui signali i informacije) kao i kod primanja poruke (nedostatak pozornosti, informacijska preoptereenost primatelja, nerazumijevanje, pogreno tumaenje poruke)

Vrste umova: Fiziki = smetnje koje su izvan i poiljatelja i primatelja, koje ometaju fiziki prijenos signala ili poruke(Npr. buka automobila, galama, preslabo ili prejako svjetlo, sunane naoale) Fizioloki = prepreke koje se nalaze unutar poiljatelja ili primatelja poruke(Npr. problemi s vidom ili sluhom, problemi u artikulaciji, gubitak pamenja, ali i umor, glad, e) Psiholoki = kognitivne ili emocionalne prepreke(Npr. pristranosti ili predrasude koje imaju poiljatelj ili primatelj, misaona zatvorenost, pogrena oekivanja, zaljubljenost, tuga, trema ) Semantiki = pridavanje razliitog znaenja od strane poiljatelja i primatelja (Npr.sugovornici govore razliitim jezicima, upotreba argona ili strunih izraza, regionalne razlike u znaenju pojedinih izraza ) Svaka komunikacija sadri um. um je nemogue u potpunosti ukloniti, ali ga se moe smanjiti.Jedna od najvanijih vjetina u komunikaciji je sposobnost da se prepoznaju razliite vrste umova i razviju naini kako se s njima nositi. 6.2Povratne informacije Povratne informacije ili feedback pokazuju kako je poruka interpretirana i prihvaena od strane primatelja, kakav utjecaj je poruka imala na primatelja.Mogu se javiti u najrazliitijim oblicima od smjeka ili mrtenja, kimanja glavom, do verbalnih reakcija ili promjena u ponaanju .Vrlo su vane jer omoguuju kontrolu procesa razmjene poruka i interakcije izmeu sudionika .Vanu vjetinu efikasne komunikacije ini upravo sposobnost itanja povratnih informacija i prilagoavanje poruke na temelju dobivenog feedbacka. Razlikuju se na 5 dimenzija: 1. Pozitivne Negativne 2. Usmjerene na osobu Usmjerene na sadraj poruke 3. Neposredne Odgoene 4. Slabo kontrolirane Visoko kontrolirane 5. Podravajue Kritike 7.Vrste komunikacija

Prema znaaju koji ima komunikacija moe biti: - Formalna i - Neformalna. Prema pravcu protoka informacija osnovni nainikomunikacije su: - Jednosmjerna (monoloka) - Dvosmjerna (dijaloka) Prema broju izvora i primalaca u komunikaciji komunikacija moe biti: - 1 izvor 1 primalac - 1 izvor vie primalaca. Odnos izmeu uesnika i primalaca u komunikaciji moe biti: - Ravnopravan i - Hijerarhijski. U hijerarhijskom odnosu izvora i primalaca pravac protoka informacija moe biti: - Odozgo nadole, - Odozdo nagore i - Boni. Prema prostoru u kome se nalaze uesnici komunikacije ona moe biti: - Neposredna (kada su uesnici u istom prostoru) i - Posredna (kada uesnici koriste neka sredstva za komunikaciju (telefon, faks, itd). Prema nainu komunikacije meu uesnicima ona moe biti: - vizuelna, - govorna, - pisana i- grafika.

8.PREPREKE USPJENOJ KOMUNIKACIJI

1. OSUIVANJE :Osuivanje znai nametanje vlastitih vrijednosti drugoj osobi i predlaganje rjeenja za njihove probleme. Kada osuujete vi ne sluate ta vam druga osoba govori, jer ste previe zauzeti procjenjivanjem izgleda druge osobe, tonom njenog glasa i rijeima koje koriste. Neki primjeri: Kritikovanje ''Ti nita ne razumije. Vrijeanje - Ti si glup. Dijagnosticiranje Ti zaista nisi zainteresovana za ovu temu.'' Pohvala radi manipulacije Uz malo vie napora ti bi mogla postii mnogo bolji rezultat. 2. DAVANJE RJEENJA :Prekidanje prije nego to osoba koja govori zavri ili davanje rjeenja prije nego to vas neko pita moe biti iritirajue i moe sprijeiti osobu koja govori da vam kae ono to je imala namjeru rei. Takvo ponaanje moe podsticati osobu da bude ovisna o vama kako biste vi rjeavali njene probleme. Neki primjeri: Nareivanje Uit e dva sata dnevno! Prijetnje Ako to ne uradi... Moralisanje Trebala si uraditi to... Pretjerano/neprekidno ispitivanje ''Gdje si bila? ta si radila? S kim si bila? 3. IZBJEGAVANJE TUIH PROBLEMA: Slualac nikad ne obraa panju na probleme o kojima se govori. Slualac se ne obazire na osjeanja i probleme osobe koja govori. Slualac ne eli razgovarati o strahovima, nesigurnostima i brigama govornika. Neki primjeri: Savjetovanje Za tebe bi bilo najbolje... Logiki argument Jedini nain da popravi uspjeh je da vie ui. Naglasak je na injenicama dok se osjeanja ne uzimaju u obzir. Razuvjeravanje Sve e biti uredu. Uiniti da se osoba osjea bolje, ali ne rjeavati problem. Kontriranje Da, ali...

Jo neke prepreke uinkovitoj komunikaciji u organizaciji:

nedostatak jasno izraenih, zajednikih i mjerljivih ciljeva nejasne uloge u timu ili nejasno vodstvo preveliki ili premali timovi u organizaciji

timovi koji se sastoje od nedovoljno strunih osoba nedostatak kvalitetnih mehanizama za jasnu i brzu izmjenu informacija

9.Temelji uinkovite komunikacije u timu/organizaciji sluanje uoavanje razlika u doivljaju problema raspravljanje o slinostima i razliitostima u gleditima raspravljanje o moguim rjeenjima raspravljanje o argumentima

9.1.Sprjeavanje konflikata u timu/organizaciji pruanje mogunosti za promjenu odluka, promjenu ciljeva i promjenu prioriteta pojanjavanje uloga i zadataka pojedinih lanova tima/organizacije ispitivanje preklapanja uloga i davanje mogunosti za promjenu uloga

omoguavanje lanovima tima da ue o sprjeavanju i rjeavanju konflikata

9.2.Vanost komuniciranja u organizaciji U kriznim situacija je vrlo vano uspostaviti komunikaciju. Nove generacije zaposlenih sve su obrazovanije, eljne dokazivanja u poslu. ele da ih rukovoditelji informiraju o svemu to je vezano uz konkretan posao, da ih se pita za miljenje i ukljui u proces odluivanja.Istraivanja pokazuju da veina zaposlenika kod sadanjeg poslodavca namjerava ostati najdulje pet godina. Nezadovoljni su uvjetima, plaom i nemogunou profesionalnog razvoja, loim odnosom poslodavca i naruenim meuljudskim odnosima. Istodobno efovi, rukovoditelji i poslodavci ale se da ne dobivaju najbolje od svojih zaposlenika, a dobrostojee financijske i informatike tvrtke u kojima je status zaposlenika dobar sve vie trae strunu pomo u prevladavanju komunikacijskog jaza i poboljanju radne produktivnosti i motivacije. Zaposlenici trae da ih se tretira s poslovnim potovanjem. U suprotnom e, kada vide da je komunikacija jednostrana i da menader samo izdaje zahtjeve a njima nije pruena mogunost ukazati na neke probleme, predloiti kako unaprijediti posao ili se njihovo miljenje ignorira, u jednom trenutku zautjeti. Zapravo, pomire se s takvim loim tretiranjem rukovoditelja jer im je posao vaan i idu linijom

manjeg otpora: radit u minimalno, imat u plau i ni za to ne elim biti stvarno odgovoran. U takvoj situaciji osnovno je da menaderi ili efovi naue pokazivati poslovno potovanje prema zaposlenicima koje se, kae, sastoji doslovno od tri jednostavna pravila: daj informacije, pitaj zaposlenike za miljenje i ukljui ih uprocese odluivanja. Bez toga e zaposlenici davati samo minimum, a takva situacija nije dobra ni za jednu ni za drugu stranu jer se time poveava broj nezadovoljnih djelatnika koji ne mogu i ne ele ispuniti oekivanja rukovoditelja. Menaderi su odgovorni za opstanak i dobar rad poduzea i u sklopu toga najvanija im je zadaa i odgovornost potaknuti komunikaciju i sluati svoje zaposlenike. Usto je, kod menadera prisutan i fenomen menaderskog sljepila zbog ega ne uspijevaju uoiti u emu je stvarni problem. Menaderi i efovi smatraju da svojim zaposlenicima pruaju sve, dok zaposlenicima nedostaje energije i stvarne zainteresiranosti i posveenosti poslu. Zaista postoje razlika izmeu toga kada se posao samo odrauje i kad je netko istinski posveen poslu. Jer posveeni e djelatnik koristiti svaki trenutak za produbljivanje svoga znanja i vjetina, prouavanje nove literature, a openito e traiti nain postati to bolji strunjak.Dakle, kako bi poboljali odnos s nadreenima, sami bi se zaposlenici trebali istinski posvetiti poslu umjesto da se dre pristupa 'odradit u svoje od osam do etiri, a onda u u slobodno vrijeme saditi cvijee, slikati li izraivati ikebane'. Istraivanja pokazuju da se ovjek najbolje i najkorisnije osjea kad se istinski posveti svom poslu i kroz njega ostvari osobni napredak to sve ujedno koristi kompaniji u ostvarenju njenih_ciljeva.

9.3.Rijeenje za komunikacione potekoe u organizaciji Rjeenje za komunikacijske potekoe unutar tima i na relaciji zaposlenik-ef postoji. Trening komunikacije, team building ili trening menaderskih vjetina neki su od provjerenih naina, a ponekad je potrebno primijeniti sva tri alata jer ponajee ne funkcioniraju ni odnosi unutar tima, a menaderi nemaju dobre komunikacijske vjetine rukovoenja. esto kompanija konzultantu doe s ve odreenim zahtjevom, primjerice eli team building ili trening rukovoenja. No to je kao da doete doktoru i traite odreeni lijek, a on vas vrati nekoliko koraka unatrag i pita to vas zapravo boli. Prvi korak za postavljanje pravilne dijagnoze jest ispitivanje organizacijske klime. Postupak ispitivanja organizacijske klime traje od petnaestak do mjesec dana, u proces se ukljuuju zaposlenici u sklopu fokus grupe i na kraju se pie izvjetaj u kojem se iznose prijedlozi. Potom se primjenjuju konkretne aktivnosti poput radionica ili team buildinga, a nakon toga provjerava je li i koliko dolo do poboljanja. No nakon postavljanja dijagnoze, menadment esto nije spreman na aktivno mijenjanje odnosa prema zaposlenicima i radnim procesima. Ako je kljuni problem izmeu menadera i djelatnika nedostatak individualnog razgovora i mentorskog pristupa razvoju ljudima, onda rukovoditeljima preporuujemo da obavezno dvaput na mjesec obave individualni razgovor sa zaposlenikom. Ako menader za to ne nae vremena, opet e se suoiti s istim problemima.

9.4.Kozmetiki zahvati velikih organizacija Postoje i razlike izmeu malih i velikih poduzea. Male kompanije ele poboljati organizacijsku klimu i dobro postaviti stvari odmah na poetku, dok su najvei problem velike

domae kompanije koje organizacijske_klime.

prije

ele

kozmetiki

provesti

postupke

poboljavanja

Velike kompanije mnogo ulau u razliite edukacije ili team buildinge mislei da time rjeavaju stvari, a nisu ba sklone posvetiti se dubokim uzrocima problema i rjeavati stvari u korijenu.Ipak, mnogi poduzetnici, menaderi i efovi odgovorit e kako kompanija mora biti ponajprije usmjerena na borbu i opstanak na tritu pri emu je rjeavanje pitanja loe radne atmosfere ipak sporedna stvar.No postavlja se pitanje koliko loa radna atmosfera unutar kompanije moe utjecati na ugled kompanije izvana.Moe se slobodno rei da zaposlenici koji kontaktiraju s klijentima, dobavljaima i poslovnim partnerima nose imid kompanije. Svaki zaposlenik je zapravo ambasador svoje organizacije i zato bi bilo bolje ulagati u to da ljudi vjeruju u svoju organizaciju, da znaju koji su joj ciljevi kako bi ih mogli dostojno prezentirati u svakodnevnome kvalitetnom radu. Zadovoljan zaposlenik pozitivno pria o svojoj kompaniji. Vano je da svaka osoba unutar organizacije zna gdje joj je mjesto i kako kvalitetno raditi da bi se stvorila dobra slika saradnicima i klijentima koji e o imidu kompanije i njenoj kulturi prije prosuivati na temelju svakodnevnih kontakata sa zaposlenicima, a mnogo manje na temelju reklama.

9.5.Kad su i ef i zaposlenik zadovoljni koliinom obavljena posla? Bitno je tano dogovoriti meusobna oekivanja - zaposlenik mora znati ta poslodavac i organizacija oekuju od njega te jasno postaviti svoja oekivanja od organizacije i o njima pregovarati. Obje strane u tom sluaju prihvaaju odgovornost za ono to su meusobno dogovorile. Ako se tano postavi cilj, onda su istom koliinom posla zadovoljni i zaposlenik i poslodavac, a dobitna kombinacija za poveanje uinkovitosti zaposlenika i najjednostavniji nain da zaposlenik radi punim kapacitetom jest da se tano upozna s ciljevima koje mora postii unutar ire strategije, koji su mu tano zadaci, da mu se prue svi resursi i da se zajedno s njim prati uinak.

9.6.Jasnoa_komuniciranja Glavni zadatak menadmenta u upravljanju radnim moralom (dakle, i rezultatima) jest jasnoa u komuniciranju. Komuniciranje dobrih rezultata gradi ponos i lojalnost, dok komuniciranje loih gradi nepovjerenje. Povjerenje je u konanici ono to karakterizira svaku dobru vezu, pa i onu poslovnu.Zaposlenici ele znati to se dogaa i ta kompanija radi ili planira poduzeti kako bi se nosila s problemima. Otvorena komunikacija, osim smirivanja tenzija ope nesigurnosti, ima jo jednu vrlo vrijednu korist: otvorenom komunikacijom prema dolje menadment otvara kanale komuniciranja prema gore. Time omoguava sudjelovanje u kreiranju nove (krizne) poslovne strategije onih koji su operativno i najdirektnije u kontaktu s tritem, dakle s klijentima, proizvodnim procesima i alatima, a upravo oni mogu najlake prepoznati priliku za uvoenje odreenih promjena.

10.Komunikacija je temelj napretka organizacije 10.1. Interno komuniciranjeNekada su kompanije svoje zaposlenike informirale o novostima u svome poslovanju iskljuivo putem oglasnih ploa ili javnih skupova. Danas se to ini putem cirkularnih elektronskih pisama ili pomou intraneta (interne mree). Nekada su kompanije imale prigodu susresti porodice svojih zaposlenika iskljuivo na prigodnim zabavama. Nekada je interno komuniciranje bilo usputna aktivnost organizacije i uglavnom preputeno kadrovskoj slubi. Danas je to zaseban odjel u sklopu odnosa s javnou, koji u saradnji s odjelom za upravljanje ljudskim potencijalima stvara cjelokupnu organizacijsku kulturu u poduzeu. Sve vaniji dio odnosa s javnou kompanija ili institucija ine upravo odnosi s internom javnou ili interno komuniciranje, pri emu internu javnost ine zaposlenici odreene kompanije ili institucije. To je logino jer ako stvari ne funkcioniraju dobro u kui teko je oekivati da ete uspostaviti dobre odnose s javnostima koje vas okruuju. Poslovanje s eksternom javnou ne moe se optimalno odvijati ako interna javnost nije dovoljno dobro informirana, ukljuena u procese poslovanja i motivirana za uspjeno obavljanje svoga posla. Interno komuniciranje, stoga je vaan dio i upravljakih procesa svakog menaderskog tima. Prilino opsenu definiciju pojma interno komuniciranje dao je Lewis 1987. Komunikacija je razmjena poruka koje proizlaze iz razmjene miljenja izmeu poiljatelja i primatelja. Komuniciranje u organizaciji je razmjena tih poruka, ideja i stajalita u strukturi organizacije meu menaderima, zaposlenicima i svima koji su s njima povezani, koji upotrebljavaju savremene komunikacijske tehnologije i medije za prijenos informacija. Izmjena poruka je dvosmjerni proces izmeu poiljatelja i primatelja tako da meusobni odnosi meu pojedincima, njihova stajalita i osjeaji, poboljavaju ili oteavaju razumijevanje. Komuniciranje u organizaciji je uspjeno ako poiljatelj poruke i primatelj iste dostiu visoki stepen razumijevanja prenesene poruke.

10.2Komunikacija je temelj napretka organizacije Bez obzira je li rije o maloj organizaciji od nekoliko zaposlenih ili o velikoj korporaciji iji su odjeli razbacani diljem zemlje, interno komuniciranje igra jednako vanu ulogu a samo su drugaiji alati kojima se koriste. Interno komuniciranje se odvija na dvije razine meu kolegama u istom odjelu ili na istoj hijerarhijskoj razini, te izmeu nadreenih i podreenih. Pritom razina komunikacije moe biti neformalna i formalna, komuniciranje moe biti grupno i osobno, komunikacija moe biti usmena i pismena... Najee se komunikacija odvija po modelu odozgo prema dolje. Rije je o sluajevima kada nadreeni informiraju svoje zaposlenike o novostima u kompaniji ili eventualno njihovim pravima, obvezama... Bolje ustrojene kompanije imaju dobro ustrojenu komunikaciju i odozdo prema gore. U takvim sluajevima zaposlenici preuzimaju inicijativu i nadreenima iznose svoje ideje, prijedloge, pritube... Najrijei ustroj komunikacije je po modelu svi sa svima, koju zagovaraju autori kultne knjige Funky Business. U takvoj komunikaciji nije rijetkost da direktor korporacije sjedi na kafi sa svojim zaposlenikom i zanima se za uvjete njegova rada ili da bilo koji zaposlenik otvoreno iznosi svoje miljenje o poslovnim strategijama vodeih menadera.

10.3Ljudi su najdragocjenija imovina organizacija Teoretiari odnosa s javnou,kao zadae internog komuniciranja navode sljedee aktivnosti: - korektno i prikladno interpretirati menadersku i kadrovsku politiku internoj javnosti, - pomagati zaposlenicima pri oblikovanju njihove svijesti, miljenja i stajalita, koja zastupaju i izvan organizacije, - stvarati ugodno radno okruje za ostale aktivnosti u organizaciji, - prenositi i poboljavati komunikaciju od zaposlenika prema menadmentu, kao dio jaanja organizacijske kulture. Interno komuniciranje pritom ima dva glavna cilja djelovanja: - davati potporu ciljevima, politici i programima organizacije, - otkrivati i zadovoljavati potrebe interne javnosti. Iako se na prvi pogled ini kako se ta dva cilja meusobno iskljuuju, upravo se internim komuniciranjem nastoji dobiti pozicija u kojoj su svi zadovoljni. Kako bi organizacija ostvarila uspjeh, djelatnici trebaju dobiti osjeaj zadovoljenja svojih potreba i oekivanja. Organizacija istodobno treba dobiti osjeaj kvalitetne koordinacije pa i kontrole. Zaposlenici u svakoj organizaciji oekuju od menadmenta da zadovolji njihove socijalne i psihike potrebe a prije svega potrebu za - pripadanjem, sudjelovanjem, samopotvrivanjem, prihvaanjem, sigurnou i kreativnou. Ljudi su uvijek najvaniji dio svake kompanije i organizacije. Stoga im je nuno posveivati svekoliku panju. Kako bi organizacija stvorila idealne uvjete za rad a time i preduvjete za normalnu i uspjenu komunikaciju nuno je zadovoljiti nekoliko uvjeta. Prije svega mora vladati povjerenje izmeu poslodavca i zaposlenih; informacije moraju slobodno tei od niih struktura prema vrhu, od vrha prema dolje te horizontalno unutar cijelog sistema; u svim vanim procesima trebaju sudjelovati svi djelatnici kao pojedinci te pritom treba biti jasno definiran i zadovoljen njihov status. Istodobno organizacija mora imati jasnu viziju svoje budunosti i trajno ju komunicirati. Zapravo u organizaciji treba vladati optimizam a uvjeti rada trebaju biti u skladu s oekivanjima zaposlenih i standardima zdravog okolia. Bolja komunikacija sa zaposlenima motivirat e ih da uinkovitije postiu svoje poslovne ciljeve jer e razumjeti njihovu vanost i dobrobit za organizaciju. Uinkovitije komuniciranje po hijerarhiji stimulirat e broj kvalitetnih ideja i neutralizirat e kod djelatnika strah od eventualnog ismijavanja ili prezira. Zaposlenici e biti zadovoljni ako je jasno definiran njihov lini status i ako maksimalno sudjeluju u procesima u poduzeu. Sudjelovanje pritom podrazumijeva uvaavanje njihovih ideja, prijedloga i primjedbi a ne samo sluanje. Idealna potvrda uspjene participacije djelatnika u korporativnim procesima jesu nagrade u obliku novanih bonusa, unaprjeenja i sl. To je najbolji poticaj drugima da se maksimalno angairaju!

10.4Percepciju o organizaciji stvaraju i zaposlenici

Zaposlenici ne komuniciraju meusobno samo u organizaciji, ve o njoj razgovaraju i sa lanovima svojih obitelji, svojim prijateljima i poznanicima. Na taj nain svjesno ili nesvjesno postaju njezini glasnogovornici ili nositelji njezina identiteta. Prema jednom istraivanju Meunarodne udruge za odnose s javnou (IABC) ak 2/3 percepcije o nekoj organizaciji stvaraju upravo zaposlenici svojim izjavama i ponaanjem. Ako zaposlenici imaju dovoljno informacija i dovoljnu motivaciju, onda e lake i uinkovitije pojanjavati stajalita organizacije pri svakodnevnim kontaktima. Ako su zadovoljni vlastitom kompanijom onda e to zadovoljstvo projicirati i u javnosti i na taj nain pridonositi jaanju njezina imida. Strunjaci za odnose s javnou koji se bave internim komuniciranjem na raspolaganju imaju mnogobrojne alate za uinkovito djelovanje od starinskih oglasnih ploa i javnih skupova do interne televizije i elektronske pote. Jedno od estih pitanja jest: ta je uinkovitije - pisana ili usmena komunikacija? Oblici pisane komunikacije (oglasna ploa, interni asopis, prirunici, bilteni, godinja izvjea, direktni mailing i sl.) su praktini ali je potrebno vrijeme za njihovo itanje i praenje a vrlo esto i motivacija. Pritom upotreba papira je sve manje popularna. Iziskuju umijee pisanja kako bi uspjeno prenijeli poruku primatelju. Usmena komunikacija (radni sastanci, kolegiji, okrugli stolovi, obilasci odjela, dan otvorenih vrata, interna dogaanja, osobni kontakti...) potie interakciju, brza je i jeftina, uvjerljiva i prijateljska. Meutim brzo se zaboravi a primatelj nas ponekad moe i pogreno razumijeti. Kombinacija ova dva naina komuniciranja ili uporaba elektronske komunikacije i novih tehnologija (otvorena telefonska linija, e-mail, video, intranet, sms...) sve je popularnija i uinkovitija ali zahtijeva odreena tehnika znanja kod onih koji ih koriste. No takav oblik komuniciranja ipak predstavlja budunost. Pritom naravno ne smijemo zaboraviti mo izravne komunikacije kako ne bi dolo do otuenja. Pohvalna rije direktora zaposleniku licem u lice ili zanimanje za njegov poloaj u organizaciji ipak ostavlja najdublji trag.PRILOG Da bi komunikacija unutar organizacije bila uspjena moramo: - biti otvoreni za komunikaciju sa svima u organizaciji, - biti dobri sluatelji, - biti poteni u komunikaciji, - potovati sugovornika, - ovladati eventualnim sukobom u organizaciji. Dobri komunikatori u organizaciji su: - dobro informirani, - tolerantni prema onima koji drugaije misle, - otvoreni za komunikaciju sa suradnicima, - dobri sluatelji, - uvjerljivi u komunikaciji, - otvoreni za promjene i njihovu primjenu u organizaciji, - spremni za timski rad.

11.Primjer Prenos poruke

1. Pukovnik prenosi nareenje majoru Sutra uvee oko 20 asova Helijeva kometa e biti vidljiva na ovom prostoru.Ova pojava se deava jednom u 75. godina.Recite svojim ljudima da se pojave u krugu kasarne u radnoj uniformi, a ja u im objasniti ovaj fenomen.U sluaju kie, jasno, nita nee moi da se vidi, pa skupite ljude u sali, a ja u projektovati film o kometi. 2. Major prenosi kapetanu Po pukovnikovoj naredbi, sutra oko 20 asova,pojavie se iznad kruga kasarne Helijeva kometa.U sluaju kie, dovedite ljude u radnim uniformama u salu, gde e vidjeti rijetku pojavu koja se dogaa jednom u 75 godina. 3. Kapetan poruniku Po nareenju pukovnika, sutra uvee, u radnoj uniformi, oko 20 asova, pojavie se uvena Helijeva kometa.U sluaju kie, pukovnik e u krugu kasarne izdati jedno nareenje, to se dogaa svakih 75 godina. 4. Porunik naredniku Sutra oko 20 asova pojavie se pukovnik na Helijevoj kometi, u sali, obuen u radnu uniformu.Ovo se u sluaju kie dogaa jednom u 75 godina.Pukovnik e donijeti kometu u krug kasarne. 5. Narednik vojnicima Kada sutra oko 20 asova udari kia, uveni general Heli, sa svojih 75 godina, obuen u radnu uniformu, pojavie se u pratnji pukovnika, vozei svoju kometu u salu.

12.Zakljuak

Koliko puta ste se nali u situaciji kad na radnom mjestu jednostavno niste uspjeli ostvariti dobru komunikaciju s nekim saradnicima (ma koliko se trudili)?Koliko puta Vam se dogodilo da reagirate na nain koji je upravo suprotan onoj reakciji koja je prikladna u odreenom trenutku (to, naalost, prekasno shvatite)?Koliko puta Vam se dogodilo da mislite da niste dovoljno sposobni za ostvarenje nekog cilja koji Vam je zaista vaan?Koliko puta Vam se dogodilo da ste posao ponijeli kui i negativno raspoloenje prenijeli na svoje najmilije?Sve ovo je uzrok nedovoljne ili nepravilne komunikacije.Komunikacija je bitan faktor svakog posla pa tako i menaderskog.Pomou nje uspostavljamo odnose sa drugim ljudima,iskazujemo svoje miljenje,vjerovanje,stavove i sl.Veoma je vano znati komunicirati.Na svakom nivou organizacije bitno je razviti dobru komunikaciju kako meu uposlenima tako i sa okolinom jer je komunikacija temelj napretka i razvoja kompanije.Takoer menaderi kompanija trebaju imati dobre odnose sa zaposlenim i tretirati ih sa potovanjem jer to moe biti podsticaj zaposlenim da budu odaniji poslu koji rade.Kako je vano znati komunicirati sa zaposlenima tako je i vano znati kako komunicirati na poslovnim sastancima sa stratekim partnerima i sl.Komunikacija je najvaniji segment kako u linom ivotu pojedinca tako i u poslovnom.

13.Literatura 1.Dr.Muratovi Hasan i Mr.Softi Senad.(2005) Menadment izvod iz predavanja i vjebi; Sarajevo;Ekonomski fakultet

2. Buble, M.(2006) Osnove menadmenta. Zagreb: Sinergija 3. Koontz, H., Weihrich, H.(1998) Menadment. Zagreb: Mate 4. Bahtijarevi-iber, F., Sikavica, P., (ur.) (2001) Leksikon menadmenta. Zagreb:Masmedia 5.http://www.inoptimum.com 6.http://www. DobreVijesti.info/Moj-posao.hr