50/2009 - IKAika.hr/bilteni/bilten_50-2009.pdf · 100. obljetnica crkve u Konèanici Slavlje u župi Uznesenja Marijina predvodio biskup Škvorèeviæ Konèanica, 8.12.2009. (IKA)

50/200916. prosinca 2009.

Šagijevo životno djelo bila je koncilska obnova naše

Crkve

U povodu desete obljetnice smrti dr. fra Tomislava

Janka Šagi-Buniæa prireðen znanstveni simpozij

"Vizionar i uèitelj", zakljuèen euharistijskim slavljem

koje je u župnoj crkvi Sv. Mihaela u zagrebaèkoj

Dubravi predvodio kardinal Bozaniæ - U sklopu

znanstvenoga skupa predstavljena i upravo tiskana

Šagijeva doktorska disertacija "Kristologija Prokla

Carigradskog"

Otvorena izložba"Zagovori sv. Tripunu - Blago

Kotorske biskupije"

U Zagrebu predstavljeno 450 rijetkih predmeta

izuzetnog kulturnog i materijalnog bogatstva, od

ranokršæanskog vremena i romanike do suvremene

umjetnosti - Istaknuti moænik glave sv. Tripuna prvi

puta izložen izvan Kotora

"Život, obièaji i puèka pobožnost Hrvata u BiH"

Kardinal Puljiæ u Zagrebu otvorio izložbu fotografija

koje prikazuju pojedine segmente razlièitih podruèja

života hrvatskoga naroda

Iskustvo bolesti i trpljenja može postati škola nade

Donosimo cjeloviti tekst poruke pape Benedikta XVI. za

Svjetski dan bolesnika 2010. koji se slavi 11. veljaèe,

na liturgijski spomen Blažene Djevice Marije Lurdske

Domovinske vijesti

100. obljetnica crkve u Konèanici

Proslavljena 400. obljetnica dolaska kapucina u Hrvatsku

Predstavljen zbornik u èast akademiku Franji Šanjeku

Sjednica biskupa Zagrebaèke metropolije

Nadbiskupu Srakiæu dodijeljena nagrada HHO-a

Hvarski franjevci proslavili 800. obljetnicu Reda

Dan Teologije u Rijeci

Promocija prve generacije studenata Sustavnog studija duhovnosti

Utemeljen Hrvatski savez za život (CRO-VITA)

Betlehemsko svjetlo stiglo u Hrvatsku

Posveta crkve Presvetog Srca Isusova na Visokoj u Splitu

Završna sveèanost jubilarne franjevaèke godine u Èakovcu

Hodoèašæe hrvatskih branitelja u Voæin

Božiæna poruka kardinala Bozaniæa

Božiæna poruka biskupa Milovana

Crkva u Hrvata

Sarajevo: Okrugli stol Komisije Pravda i mir

Inozemne vijesti

Sveta Stolica uspostavila pune diplomatske odnose s Ruskom

Federacijom

Nadbiskup Muszynski novi poljski primas

Predstavljena Papina poruka za Svjetski dan mira 2010.

Objavljen motu proprio "Omnium in mentem"

Prilog dokumenti

Beskrajna je radost imati za majku Bezgrešnu Mariju!

Rupert iz Deutza

Kršæanska je radost razlièita od svjetovne

Domovinske vijesti

100. obljetnica crkve u KonèaniciSlavlje u župi Uznesenja Marijina predvodio biskupŠkvorèeviæKonèanica, 8.12.2009. (IKA) - Župa Uznesenja Marijina uKonèanici, utemeljena prije trideset i dvije godineodvajanjem od župe Presvetog Trojstva u Daruvaru,proslavila je 8. prosinca stogodišnjicu izgradnje svoje crkve.Sveèano euharistijsko slavlje predvodio je požeški biskupAntun Škvorèeviæ zajedno s arhiðakonom zapadno-slavonskim Matijom Jurakoviæem, sveæenicima Pakraèkogadekanata na èelu s dekanom i župnikom u DaruvaruBrankom Gelemanoviæem, prijašnjim župnikom IvomMatijeviæem i domaæim sinom Marijom Saniæem. Meðuuzvanicima bili su saborska zastupnica Zdenka Èuhnil inaèelnik Opæine Konèanica Zlatko Bakuniæ sa suradnicima. Na poèetku mise župnik Patrik Alatiæ pozdravio je biskupa izahvalio mu na dolasku, a djeca odjevena u narodne nošnje inaèelnik Opæine uruèili su mu darove. Biskup je u uvodnojrijeèi zahvalio na pozdravima i izrazio radost što može uKonèanici s brojnim vjernicima slaviti svetkovinuBezgrešnog zaèeæa Marijina, koje daje dubinu i snaguspomenu stote obljetnice izgradnje župne crkve, jer stavljapred oèi èudesni lik žene koja je do kraja povjerovala Bogu,suraðivala s njime i dosegla puninu svoga ljudskogostvarenja. Biskup je istaknuo kako je sve ono što je Bog uIsusu izveo za nas, ostvareno na Mariji veæ u njezinu zaèeæu.Zatim je iz Spomenice župe Daruvar proèitao zapis župnikaMije Ettingera iz godine 1909., koji meðu ostalim kaže kakosu sela Brestovac i Konèanica još ranije zamolili dopuštenjeza izgradnju župne crkve i osnutak župe, ali da od toga nijebilo ništa te je Brestovac u svom mjestu izgradio svojukapelu. Župnik pripominje da se Konèanica odjednomtrgnula te je u godinu dana izgradila crkvu, koju je onblagoslovio na svetkovinu Bezgrešnog zaèeæa Marijinagodine 1909. Biskup Škvorèeviæ istaknuo je kako se slavljeobljetnice gradnje crkve u Konèanici ne odnosi samo nastotinu godina zidova, nego prvenstveno na stotinu godinazajedništva izmeðu èovjeka i Boga koje se u tom zdanjuostvarivalo. Tijekom stotinu godina prošlo je kroz crkvumnoštvo ljudi koji su se duhovno uzdizali k Bogu iizgraðivali kao živa Isusova Crkva, kazao je biskup i dodaoda ovom misom žele zahvaliti Bogu za to dobro te je pozvaovjernike da u svoju molitvu ukljuèe i sve sveæenike koji sudjelovali u župi, posebno prvoga svoga preminulog župnikaDragutina Šišiæa. U propovijedi biskup je nastaviorazmišljati o zapisu župnika Ettingera u Spomenici te jespomenuo kako mu se posebno svidjela njegova primjedbada su se Konèanièani "trgnuli" i izgradili svoju crkvu.Nastavio je kako bi valjalo da se i danas Konèanièani trgnute ne svedu svoja nastojanja samo oko izvanjskoga imaterijalnog dobra, nego snažnije suraðuju s Bogom naonome za èim èovjek èezne svom dubinom svoga biæa i štoHrvatska može primiti samo iz Božjih moguænosti. Na krajumise, zazivajuæi Božji blagoslov na konèanièku župu, biskupŠkvorèeviæ èestitao je župljanima stogodišnjicu izgradnjecrkve, a naèelniku opæine Dan opæine te poželio da se nasvim razinama ljudskog života dobro organiziraju, budusložni, ali na poseban naèin da se slože s Bogom te izgraðujuu svojim dušama, srcima i savjestima onaj svijet slobode,koji dolazi samo iz njegovih moguænosti. Nakoneuharistijskog slavlja biskup je u pratnji naèelnika Opæinerazgledao prigodnu izložbu o stogodišnjici izgradnje crkve,postavljenu u mjesnom domu.

800. obljetnica pisanog spomena župe BistraBistra, 8.12.2009. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ pohodio je 6. prosinca župu sv. Nikolebiskupa u Bistri gdje je predvodio euharistijsko slavlje upovodu 800. obljetnice pisanog spomena župe i same crkve.Na poèetku slavlja kardinala je pozdravio župnik TomoNovosel, izrazivši zahvalnost za kardinalov dolazak u Bistru. U homiliji kardinal Bozaniæ je podsjetio na vrijednostikršæanskoga života. "Dok spominjemo visoku obljetnicuosjeæamo da Crkva pripada nama, a to je znak koji oznaèavanaše prisustvo u Bistri", rekao je kardinal, podsjetivši i naèuvanje tradicije. "Jubilej je radosno slavlje i dok molimoBoga da nam oprosti naše pogreške, u jubilejskom slavljuželimo se otvoriti Bogu da uðe u naš život i ispuni našubuduænost", istaknuo je kardinal, izrazivši radost što se užupi okupljaju brojna djeca i mladi. Vjernike je pozvao daupravo o 800. obljetnici župe zapoènu s molitvom zaduhovna zvanja.

Svetkovina Bezgrešnog zaèeæa na PuntamiciSvijet ne treba gledatelje sa strane i kritièare, negosuradnike koji æe ponuditi sebe, poruèio nadbiskup PrenðaZadar, 8.12.2009. (IKA) - Župa Bezgrešnog zaèeæa BDMna Puntamici u Zadru u utorak 8. prosinca sveèano jeproslavila svetkovinu svoje naslovnice i zaštitnice. Sveèanokoncelebrirano slavlje u župnoj crkvi Bezgrešnog zaèeæapredvodio je zadarski nadbiskup Ivan Prenða. Na pitanjekako vidjeti svjetlo u svijetu mnogih strahova sadašnjegvremena, nadbiskup je upozorio da uvijek govorimo odrugima i tražimo krivce, a ne o tome što sam ja predBogom, koji je moj položaj pred njim i što ja trebam uèinitiza pitanja obitelji, meðuljudskih odnosa, društva,gospodarstva. U svom padu prvi èovjek je pobjegao od svojeodgovornosti što je prešlo na sve nas. No taj pad ima lijek uženi koja je osloboðena grijeha. "Nikad grijeh ne može bitiput rješenja ljudske patnje. Nikad grijeh ne može stvoritinovi svijet. Može se iæi samo Marijinim putem 'Evo me'.Svijet ne treba gledatelje sa strane i kritièare, nego suradnikekoji æe ponuditi sebe. No ne mogu pomoæi ako sam podteretom grijeha. Jedno je hrvati se s grijehom, a drugo bitisuradnik grijeha, neosjetljiv na grijeh koji nam prijeèisuradnju s Bogom i ljudima", upozorio je nadbiskup Prenða ipozvao da budemo svjesni Božjeg dara da smo dionicinjegove slave. Potaknuo je vjernike da se svatko osobnoupita što je s njegovom životnom poviješæu i istaknuovažnost da se pojedinac prvi treba mijenjati i doprinijetistvaranju novog. "Uvijek se prevarimo kad mislimo štomože uèiniti tzv. 'mali èovjek'. Je li Marija vidjela dometsvog razgovora s Bogom onog èasa? Tada nije mogla vidjetisvu dubinu i širinu svog 'Da' u životu. Bog želi da stvaramona mjestima gdje jesmo. Što svatko od nas može uèiniti daBog doðe u naš narod, da se ne izgubi ono što je vjera dalanašem narodu? Shvatite svoju osobnu povijest! Sve reformepadaju u vodu ako nisu na temeljima vjere i moralnihvrednota. Samo Bog može mijenjati sve što nas smeta akomu dopustimo da nas zahvati", poruèio je nadbiskupvjernicima, zakljuèivši da uvijek o svemu raspravljamo, abježi nam bitno i jedino važno: "Nismo mi ti koji vodimosvijet. I nismo sami u svojim bitkama. Postoji ruka - ne samoBožja, nego Božja oèinska ruka koja nas vodi i želi uèinitisvojim suradnicima".

Domovinske vijesti ika

2 16. prosinca 2009. broj 50/2009

Proslavljena 400. obljetnica dolaska kapucina u HrvatskuRijeka, 8.12.2009. (IKA) - Èitanjem proglasa u crkvi GospeLurdske u Rijeci 8. prosinca franjevci Hrvatske kapucinskeprovincije sv. Leopolda Bogdana Mandiæa zapoèeli sugodinu proslave 400. jubileja dolaska kapucina u Hrvatsku.Prije 400 godina kapucini su svoje djelovanje na našimprostorima zapoèeli dolaskom u Rijeku, stoga je rijeèkisamostan Gospe Lurdske izabran kao mjesto sveèanogpoèetka jubilarne godine. "Ovu godinu želimo otvoriti podzaštitom Blažene Djevice Marije i sa željom da ona uistinubude proslava u vjeri, da se ne iscrpi u izvanjskom slavljunego da bude istinska duhovna obnova", rekao je provincijalHrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda BogdanaMandiæa fra Ivica Petanjak, èitajuæi proglas na poèetkueuharistijskog slavlja kojim je otvorena godina proslavejubileja. Bezgrešna je zaštitnica kapucinskog reda postalaprije 295 godina kada je na generalni ministar bio do sadajedini Hrvat Michelangelo Božidareviæ, rodom izDubrovnika, podsjetio je provincijal. Blagdan Bezgrešnogzaèeæa BDM, koja je i suzaštitnica rijeèke kapucinske crkve,stoga je izabran kao dan poèetka jubilarne godine.Provincijal je u propovijedi govorio o pozivu na svetost ibezgrešnost koji je èovjeku zahtjevan izazov zbog teretaistoènog grijeha. "Poniznost, solidarnost i hod k svetostiuvjeti su za dostizanje bezgrešnosti. Na tom putu uzor namje Marija. Tom pozivu na bezgrešnost želimo posvetiti i ovujubilarnu godinu", rekao je. Na poèetku mise zborkapucinske crkve otpjevao je himnu godine kapucinskogjubileja nakon èega je izvješena zastava s amblemom 400.obljetnice. U Hrvatskoj trenutaèno živi 50 kapucinarasporeðenih u osam samostana diljem zemlje. Izkapucinskih redova u Hrvatskoj iznjedren je jedan svetac -Leopold Mandiæ, a u tijeku je proces za beatifikaciju fraAnte Tomièiæa. Obojica su bar dio svog kapucinskogsluženja vezali uz rijeèki samostan Gospe Lurdske.Postulator kauze fra Stanko Dodig podsjetio je da su urijeèkom samostanu djelovali i drugi poznati kapucini kaofra Bernardin Škrivaniæ, fra Alojzije Novak i fra BrankoTurudica.

25. obljetnica dolaska šibenskih sestara franjevki odBezgrešne u PodstranuPodstrana, 8.12.2009. (IKA) – Svoju nebesku zaštitnicu,svetkovinu Bezgrešnog zaèeæa Blažene Djevice Marije,sveèano su 8. prosinca proslavile šibenske sestre franjevkeod Bezgrešne, te su toga dana obilježile i 25. obljetnicudolaska sestara u Splitsko-makarsku nadbiskupiju, uGrljevac-Podstranu. Misno slavlje u samostanskoj kapelipredvodio je generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupijemons. Ivan Æubeliæ. Blažena Djevica Marija žena punamilosti, izuzeta je od grijeha i predodreðena da budeBogorodica, blagoslovljena je meðu drugim ženama,izdvojena po svojoj poniznosti, poslušnosti, odanosti,vjernosti i ljubavi. Njezine kreposti su izvor velikepobožnosti, uzor su i temelj mnogih duhovnih i redovnièkihzajednica a jedna od njih je red sestara franjevki od Bezrešnekoji više od 300 godina na poseban naèin gaji pobožnostprema BDM. Tom prigodom u sklopu duhovno-kulturnog programa uponedjeljak 7. prosinca u župnoj crkvi Gospe od zdravlja uPodstrani predstavljen je zbornik "Majka Klara Žižiæ injezina družba (1706.-2006.)". O povijesti reda, outemeljiteljici s. Klari Žižiæ, ženi koja je njihova zaštitnica injihova velika inspiracija te izvor snage i strpljivosti, potomo njihovim zadaæama i o tomu duhovno-molitvenom životuzajednice, govorila je kuæna predstojnica s. Maksimilijana

Šimac. U godini u kojoj slavimo 800 godina utemeljenjafranjevaèkog reda, jedan od ženskih ogranaka, poznat i kao"šibenske franjevke" obilježava 25. obljetnicu otvaranjapodružnog samostana u Podstrani. Iskazujuæi velikunaklonost prema narodu, od svog utemeljenja u 17. st. ovajred svoje evanðeosko poslanje usmjerava na razlièiteduhovne, karitativne i odgojne aktivnosti. U svojojgostoljubivosti otvaraju vrata svima u potrebi, u svomsebedarju odgajaju djecu i mlade djevojke, u struènostiprenose i poduèavaju vjerski nauk i vrednote, a njihovaotvorenost i sposobnost prilagoðavanja zahtjevima vremenaodvela ih je k radu u medijima. Okupljenima na zajednièkomslavlju sa sestrama franjevkama od Bezgrešne obratila se izahvalila vrhovna poglavarica Družbe s. Nevenka Grgat. Usvom pastoralno-katehetskom i karitativnom djelovanju, ovefranjevke puno se posveæuju samom narodu, ljudima svihživotnih uzrasta, ali posebno ženskoj mladeži i njihovimduhovnim potrebama te djeci. Vjerski vrtiæ sestara podimenom "Brat Sunce" osnovan je u Zagrebu a danas imamnogo podružnica kroz koje je prošlo èak 670 djece. Radsvih njihovih djelatnosti može se pratiti u tiskovnom ielektronièkom izdanju. U povodu njihovih 25 godinaboravka i djelovanja u Podstrani pripremili su èetverodnevnoslavlje duhovoga karaktera s prigodnim programom.

Proslava zaštitnice Centralnoga bogoslovnog sjemeništaOvogodišnji propovjednik bio je ðakon Hrvoje KatušiæSplit, 8.12.2009. (IKA) – Centralno bogoslovno sjemeništeu Splitu proslavilo je 8. prosinca svoju nebesku zaštitnicuBezgrešno zaèeæe BDM, koja veæ tri stoljeæa svojimzagovorom prati bogoslovske naraštaje. Sveèano misnoslavlje u kapeli sjemeništa predvodio je splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišiæ u koncelebraciji s odgojiteljima iprofesorima. Ovogodišnji propovjednik ðakon don HrvojeKatušiæ, govoreæi o dogmi Bezgrješnoga zaèeæa, istaknuo jeda je rijeè "dogma" u "današnjem prosvijeæenom društvuèesto izraz za neopravdani autoritet, vlast zakona a nerazuma, pa je to vjerojatno razlog zašto je ljudima pa nekad istudentima teologije blagdan Bezgrešnog zaèeæa popriliènodalek, više formalno nego osobno slavlje". No, današnjasvetkovina nam govori, nastavio je, upravo o Marijinojegzistencijalnoj blizini, a koju ima zahvaljujuæi upravosuradnji s Božjim milosnim darom koji je prati od poèetka."Marijin život sigurno ne možemo opisati kao nadljudskulakoæu življenja utemeljenu na nezasluženim kamatama naBogom darovanu glavnicu. Naprotiv, Bog joj je dao bezzasluge svoj poticajni dar, ali ona ga je prihvaæala, trudeæi iboreæi se cijeloga života. Stoga Ona nije neljudsko biæe, kojeje daleko – Marija je bliska nama, naša suputnica, ona je onakoja nas i našu ljudsku situaciju zna, koja je kao i mi kojanas razumije, shvaæa i zato voli", istaknuo je ðakon Katušiæ. Nakon misnoga slavlja i zajednièkoga blagovanja, održana jetradicionalna utakmica izmeðu bogoslova i sjemeništaraca ukojoj su pobijedili bogoslovi. U popodnevnim satima u velikoj bogoslovskoj dvoraniuprilièena je sveèana akademija. U prvomu dijelu Muškikomorni zbor CBS-a, pod ravnanjem bogoslova IvanaMarèiæa, izveo je više pjesama a bogoslovi Tomislav Zubac iJosip Hrgoviæ izveli su prigodni krasnoslov. Uslijedila jepredstava, drama "Blue Christmas" autora N. Škrabe i V.Perkoviæ, koju su izveli bogoslovi. Cjelovitomu programunazoèili su nadbiskup Barišiæ, odgojitelji u Bogosloviji iSjemeništu, profesori i studenti KBF-a, dijecezanskibogoslovi i bogoslovi Franjevaèke provincije PresvetogaOtkupitelja te isusovaèki novaci sa svojim odgojiteljima,sjemeništarci i redovnice te mnogobrojni gosti.

Domovinske vijestiika

316. prosinca 2009. broj 50/2009

Predstavljen zbornik u èast akademiku Franji ŠanjekuZbornik u znak zahvalnosti i poštovanja prema tom vrsnomznanstveniku koji je svojim znanstveno-istraživaèkim radomobogatio hrvatsku i svjetsku historiografiju, te profesoru kojije dugogodišnjim pedagoškim radom ostavio nemjerljivutjecaj na naraštaje povjesnièara i teologaZagreb, 9.12.2009. (IKA) - Dominikanska naklada Istina iKršæanska sadašnjost predstavili su u srijedu 9. prosinca u"Zlatnoj dvorani" Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebuzbornik "Humanitas et Litterae ad honorem Franjo Šanjek".Pozdravljajuæi nazoène, dr. Slavko Sliškoviæ pojasnio jekako je akademik Šanjek, po sili zakona kao profesor naKatolièkome bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu snavršenih 70 godina života ove godine umirovljen. U znak zahvalnosti i poštovanja prema tom vrsnomznanstveniku koji je svojim znanstveno-istraživaèkim radomobogatio hrvatsku i svjetsku historiografiju, te profesoru kojije dugogodišnjim pedagoškim radom ostavio nemjerljivutjecaj na naraštaje povjesnièara i teologa prireðen je tajzbornik. U prigodnoj rijeèi koju je okupljenima uputio ravnateljHrvatskog instituta za povijest dr. Stjepan Matkoviæ istaknuoje kako je akademik Šanjek kao veliki poznavatelj crkvene ihrvatske povijesti vrlo cijenjen u povjesnièarskimkrugovima. O djelatnosti prof. Šanjeka na KBF-u govorio jedekan dr. Josip Osliæ. Podsjetio je kako se prof. Šanjek zaposlio na KBF 1.listopada 1970. godine kao asistent na Katedri crkvenepovijesti, na kojoj je pet godina kasnije izabran za docenta, a1984. za proèelnika Katedre koju je potom vodio punih 25godina. Obavljao je i dužnost dekana KBF-a kroz tri godine, u tijekukojih posebno valja istaknuti povijesni datum 11. ožujka1996. godine, kada je prof. Šanjek zajedno s prof. dr.Marijanom Šunjiæem, rektorom Sveuèilišta u Zagrebu,potpisao Ugovor o položaju KBF-a u sastavu Sveuèilišta uZagrebu. Tim je ugovorom KBF nakon 38 godina ponovnopostao punopravni èlan zagrebaèkog Sveuèilišta. Kako je Franjo Šanjek jedini hrvatski sveæenik redoviti èlanHAZU, njegov životni put ukratko je predstavio akademikAugust Kovaèec. Izmeðu ostaloga, istaknuo je kako jeŠanjek u tijeku svoga radnog vijeka sudjelovao na mnogimdomaæim i meðunarodnim skupovima, te u istraživaèkimprojektima. Kovaèec je podsjetio kako je Šanjek kao francuski ðak,nakon povratka s usavršavanja u Francuskoj, nastaviosustavno razvijati suradnju s francuskim krugovima, što jebitno za bolje upoznavanje francuske javnosti s hrvatskom. O samom zborniku govorio je ravnatelj Hrvatskogadržavnog arhiva dr. Stjepan Æosiæ. Autori koji pridonosezborniku Šanjekovi su studenti, suradnici, prijatelji ipoštovatelji. Oni obraðuju razlièite humanistièke temekojima se bavi profesor, ukupno je 48 èlanaka podijeljenih udvije skupine povijest i kultura i umjetnost, rekao je Æosiæ,te pohvalio odabir urednika Lovorke Èoraliæ i SlavkaSliškoviæa. Na kraju se okupljenima obratio i sam slavljenik,akademik Šanjek, te zahvalio na prireðivanju Zbornika. U glazbenom dijelu programa nastupio je "Bogoslovskioktet" i bogoslov Ivan Bingula na klaviru.

.

Sjednica biskupa Zagrebaèke metropolijeZagreb, 9.12.2009. (IKA) - U Grkokatolièkome sjemeništuKriževaèke eparhije na Gornjem gradu u Zagrebu u srijedu9. prosinca održana je èetvrta sjednica biskupa Zagrebaèkecrkvene pokrajine na kojoj su sudjelovali zagrebaèkinadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozaniæ, varaždinskibiskup Josip Mrzljak, imenovani sisaèki biskup VladoKošiæ, križevaèki biskup Nikola Kekiæ, zagrebaèki pomoænibiskupi Valentin Pozaiæ i Ivan Šaško te imenovanibjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak. Upravozbog uspostave biskupija (Sisaèke i Bjelovarsko-križevaèke)i prisutnosti nedavno imenovanih biskupa, ta je sjednicaimala obilježje istinskoga povijesnog dogaðaja i odražavalaradost biskupskoga zajedništva u svjetlu dara po odlukamapape Benedikta XVI. U svjetlu tih novih okolnosti u središturazmatranja bilo je pitanje suradnje biskupa i biskupijaZagrebaèke metropolije, osobito glede zajednièkihinstitucija, pastorala zvanja i službe vjerouèitelja. Usklaðenisu datumi sveæenièkih reðenja u Zagrebu, Varaždinu, Sisku iBjelovaru u lipnju 2010. godine. Organizirat æe se hodoèašæesveæenika Zagrebaèke metropolije u ludbreško svetištePredragocjene Krvi Kristove 20. rujna 2010. godine. Tematizirana je i karitativna djelatnost Crkve i sveæenièkaosjetljivost u sadašnjemu trenutku. Pohvalivši žrtvu ipredanost sveæenika i vjernika laika u služenjunajpotrebnijima ponovno su istaknuli važnost aktivnostižupnih caritasa i odgoja djece i mladih za karitativnudragovoljnost, navodi se u priopæenju Ureda Zagrebaèkenadbiskupije za odnose s javnošæu.

I djeca ukljuèena u božiænu akciju Hrvatskog CaritasaZagreb, 9.12.2009. (IKA) - U Gradu mladih u zagrebaèkojDubravi održana je u srijedu 9. prosinca priredba "Nekabude više svjetla!" u organizaciji Hrvatskog Caritasa, Uredaza obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba te Djeèjihvrtiæa Grada Zagreba. Priredba naslova "Neka bude više svjetla!" prema istoimenusloganu ovogodišnje akcije Hrvatskog Caritasa, prostorno jei programski smještena u Grad mladih, u kojemu boravedjeca zagrebaèkih djeèjih vrtiæa koja su sudjelovala uprogramu nadahnutom idejom svjetla. U simboliènom èinupaljenja svjetla, predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinskibiskup Josip Mrzljak okupljene je predškolce blagoslovio iohrabrio da postanu "veleposlanici svjetla i nade" u svojimdjeèjim vrtiæima, obiteljima, meðu prijateljima, u susjedstvu. Nakon toga prikazana je kratka reportaža o deseteroèlanojobitelji Èoviæ, prognanoj s Kosova - sada nastanjenoj uKlokoèevcu u blizini Bjelovara. Uz pomoæ župnika ivolontera iz župe sv. Ane i drugih bjelovarskih župa, velikogangažmana prijatelja i poznanika, pomoæi èak 36 tvrtki kojesu donirale novèana sredstva i graðevinski materijal i uzpomoæ sredstava iz akcije "Za 1000 radosti" HrvatskogCaritasa - obitelji Èoviæ besplatno je sagraðena kuæa u èiju jegradnju do sada utrošeno 180.000 kuna, a do ljeta 2010.planira se dovršenje kuæe i useljenje. Boris Peterlin, voditeljbožiæne akcije, iznoseæi iskustva vezana uz ukljuèenjeHrvatskog Caritasa u izgradnju kuæe obitelji Èoviæ, obitelji s8 djece koja je živjela u dvije prostorije, bez plina i vode, uuvjetima nedostojnima èovjeka, rekao je: "I nemoguæepostaje moguæe kada se svi ukljuèe, jer svatko želi biti dioprièe koja ima sretan kraj". Potom su djeca i odgojitelji iz zagrebaèkih djeèjih vrtiæaVrapèe i Cvrèak Lamia Beloševiæ i zbor Udruge odgajateljaGrada Zagreba izveli program posveæen nadolazeæembožiænom vremenu. Po završetku programa nazoèni susimbolièki paljenjem svjeæica pokazali kako svjetlo koje


4 16. prosinca 2009. broj 50/2009

nosimo u sebi, premda malo, kada ga prenosimo drugima,može rasvijetliti mrak. Priredbi su nazoèili i Ivica Lovriæ, proèelnik Ureda zaobrazovanje i mlade Grada Zagreba, Dorica Nikoliæ, državnatajnica Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH,predstavnici Ministarstva obitelji, branitelja imeðugeneracijske solidarnosti RH, ravnatelji zagrebaèkihdjeèjih vrtiæa te roditelji djece koja sudjeluju u priredbi. Priredba je organizirana u sklopu tradicionalne nacionalneakcije "Za 1000 radosti" Hrvatskog Caritasa, koja seorganizira veæ sedam godina zaredom. U prošlih je šestgodina prikupljena pomoæ u novcu, proizvodima i uslugamau vrijednosti 26,5 milijuna kuna, a pomoæ upuæena u više od20.000 obitelji. U ovogodišnjoj akciji poseban je naglasakstavljen na obitelji koje su pogoðene gubitkom zaposlenjajednoga ili oba roditelja. Sve informacije o samoj akcijimogu se pronaæi na internetskoj stranici www.caritas.hr.

Rijeka: Vjernici ujedinjeni u poruci nenasiljaRijeka, 9.12.2009. (IKA) - Snažan apel za mir i nenasiljeRijeèani su uputili 9. prosinca meðureligijskom molitvom naTrgu sv. Barbare, gdje je pet dana ranije nasmrt pretuèenmladiæ Aleksandar Abramov. "Ovo je glasna šutnja nasRijeèana i vapaj svim odgovornima za odgoj mladih i sviminstitucijama koje o njima brinu. Želimo u miru živjeti iodrastati. Ne želimo pristati na nasilje, ne želimo da nasbude strah", rekao je u uvodnim rijeèima organizator molitvevjerouèitelj Marin Miletiæ. Predstavnici pet vjerskihzajednica, katolici, pravoslavni, protestanti i muslimani,srednjoškolci, studenti i branitelji ujedinili su se u molitvi iporuci javnosti da se takve tragedije više ne smiju dogaðati.Više stotina okupljenih svoj je hod s upaljenim svijeæamazapoèelo na Mostu hrvatskih branitelja, a mimohodomrijeèkim Korzom posvjedoèili su spremnost i želju za život umiru i toleranciji.Baptistièki pastor Giorgio Grlj istaknuo je kako usvjedoèenju nenasilja svatko mora krenuti od sebe."Postanimo svjesni koliko su naše rijeèi teške ako su nasilne.Neka naše rijeèi postanu rijeèi mira, a ne nasilja. Njegujmodijalog kao naèin rješavanja sukoba, a kao vjernici molimose Bogu jer on je Bog mira", rekao je Grlj. Pastorevanðeosko-pentekostne Crkve Milan Špoljariæ podsjetio jena branitelje koji su podnijeli žrtvu da bi obranili zemlju i dau Hrvatskoj bude mir. "Isus Krist takoðer je dao žrtvu da biobranio ovaj svijet u duhovnom smislu. Jedan od uzrokanasilju je što se u današnjici premalo daje slavaSvemoguæem Bogu, a više neèemu drugom", rekao jeŠpoljariæ. Nakon èitanja iz Kurana imam Hajrudin Mujkanoviæ izrazioje nadu da æe graðani nakon ove tragedije ipak izvuæi porukukako se nešto slièno ne bi ponovilo. Ilija Kristodulov ispredMakedonske pravoslavne Crkve takoðer je istaknuo potrebuustrajnosti u borbi protiv svake vrste nasilja.Molitvu na mjestu pogibije zakljuèio je kancelar Rijeèkenadbiskupije mons. Nikola Imbrišak, uputivši rijeèi poticajaza ljubav prema bližnjemu, uz molitvu za sve one kojioplakuju Aleksandra, ali i za napadaèe da ih Božja milostpromijeni. "Ponesimo s ovog susreta poruku da moj bližnjitreba živjeti, kao i ja. Ako je moj bližnji ogrezao u zlu ondase treba promijeniti. Samo tako možemo ostvariti ono za štonas je Bog stvorio", zakljuèio je mons. Imbrišak. Organizatori meðureligijske molitve i svjedoèenja za mir bilisu Klub gimnazijalaca Ivan Merz Prve sušaèke hrvatskegimnazije u Rijeci, Klub studenata Ivan Pavao II., Zdrugkatolièkih skauta Rijeèke nadbiskupije i Udruga 128. brigadeHrvatske vojske Sveti Vid, Rijeka.

Misa zadušnica za nadbiskupa Pavlišiæa u Rijeci"Živio je u teškim vremenima i totalitarizmima fašizma,nacizma i komunizma u kojima je za vjernike znaèajno bilosvjedoèanstvo biskupa i sveæenika", istaknuo je na misinadbiskup DevèiæRijeka, 9.12.2009. (IKA) - Misu zadušnicu zablagopokojnog nadbiskupa Josipa Pavlišiæa 9. prosinca ukatedrali Sv. Vida predvodio je rijeèki nadbiskup IvanDevèiæ. "Uvjereni smo da ga je Gospodin pozvao da mu danagradu za muku i trud u Božjem vinogradu kojeg jeobraðivao", rekao je nadbiskup Devèiæ. Nadbiskup je udjelovanju mons. Pavlišiæa prepoznao dominantne likovedošašæa, Izaiju, Ivana Krstitelja i Mariju. "Živio je u teškimvremenima i totalitarizmima fašizma, nacizma i komunizmau kojima je za vjernike znaèajno bilo svjedoèanstvo biskupai sveæenika. Navješæivao je pravu vjeru u Boga, dolazio užupe i kuæe vjernika te na taj naèin svjedoèio Božju blizinu.Hrabrost i nadu ulijevao je uplašenom narodu u nevolji. Kodmnogih je porušio predrasude o Bogu i Crkvi, a druge jeuèvrstio u vjeri. Svjedoèio je veliku ljubav Božju narodukojem je pripadao", rekao je u propovijedi nadbiskup Devèiæ.Mons. Pavlišiæ preminuo je 9. prosinca 2005. godine usvojoj sobi u sjemeništu "Ivan Pavao II." u Rijeci. Doposljednjih dana svojega života zadržao je mladost duha,uvijek spreman za razgovor. Svojim je radom kao sveæenik ibiskup ostavio neizbrisiv trag u mjesnoj Crkvi i uvijek bioèvrst oslonac sveæenicima i vjernicima.

"Poznati govore o Bogu i vjeri"Knjigu koju je priredila Tanja Popec objavio VerbumSplit, 10.12.2009. (IKA) – "Poznati govore o Bogu i vjeri"naslov je knjige, koju je priredila Tanja Popec, apredstavljena je na konferenciji za novinare u èetvrtak 10.prosinca u prostorijama Verbuma u Splitu. O knjizi, koju jeobjavila nakladna kuæa Verbum, govorili su Miro Radalj imr. Petar Balta, direktor i glavni urednik Verbuma. Odakle sigurnost da Bog postoji? Koji je smisao života?Kako biti bolji? Tko sam u biti ja? Što je uopæe praviuspjeh? Je li vjera iskljuèivo privatna stvar? Tko je pozvandomoljublje usaditi u djecu i mlade? Je li u komunizmu bilomoguæe poštivati deset Božjih zapovijedi? Kako živjeti vjeruu suvremenome svijetu? Kako dokazati Božje postojanje? Jeli teško prihvatiti sadržaje vjere do kojih razum ne možedoprijeti? Tanja Popec, novinarka i urednica Redakcijevjerskoga programa na Hrvatskom katolièkom radiju, o tim isliènim pitanjima razgovarala je s uglednim i uspješnimhrvatskim intelektualcima, znanstvenicima, umjetnicima,javnim djelatnicima i sportašima. U knjizi na 201 stranici Josip Botteri Dini, Josip Bratuliæ,Sanja Doležal, Miro Gavran, Vladimir Paar, Stipe Pletikosa,Božo Prka, Krešimir Sever, Zdravko Tomac i Ljilja Vokiægovorili su o svome životnom putu u svjetlu vjere te oonome što ih je vodilo i još uvijek vodi naprijed. Hrabro iiskreno otvorivši stranice svojega života podarili suèitateljima dojmljivo svjedoèanstvo koje potièe narazmišljanje o vrijednostima koje nas oblikuju i èineprepoznatljivima.

.


516. prosinca 2009. broj 50/2009

Nadbiskupu Srakiæu dodijeljena nagrada HHO-aZagreb, 10.12.2009. (IKA) – Predsjedniku Hrvatskebiskupske konferencije ðakovaèko-osjeèkom nadbiskupu dr.Marinu Srakiæu na Meðunarodni dan ljudskih prava, 10.prosinca, dodijeljena je nagrada Hrvatskog helsinškogodbora "Mašoviæ-Vincetiæ-Nikoliæ" za unaprjeðenjemeðureligijskog dijaloga i vjersku toleranciju. Uznadbiskupa Srakiæa ovogodišnji su dobitnici godišnjenagrade HHO-a za ljudska prava novinar Neven Šantiæ,vukovarski gradonaèelnik Željko Sabo te Petar Mrkalj.Nagrade su dodijeljene na sveèanosti održanoj u auliHrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Hvarski franjevci proslavili 800. obljetnicu RedaBiskup Štambuk posvetio novi kameni oltar, blagoslovio novikriž i kalež, sve troje djelo akad. kipara fra Joakima GregovaHvar, 10.12.2009. (IKA) - Uoèi svetkovine Bezgrešnogzaèeæa Blažene Djevice Marije te na samu svetkovinuhvarski franjevci proslavili su s vjernicima završetakproslave 800. obljetnice Franjevaèkog reda. Tim povodommnoštvo vjernika okupilo se na dvama duhovno-kulturnimdogaðajima koji su posvjedoèili neraskidivu vezuduhovnosti, odnosno vjere i umjetnosti, što su franjevci uosamstoljetnoj povijesti sustavno i plodonosno provodili. Uponedjeljak naveèer, uoèi blagdana Bezgrešnog zaèeæa,sveèano je otvorena nova samostanska biblioteka, bogatamnoštvom vrijednih knjiga, koja meðu ostalima posjeduje ipedesetak inkunabula, a od ove godine jedina u Hrvatskojima reprint izdanje Valvazorovih grafika, zahvaljujuæisamozatajnom darovatelju iz Slovenije. Najzaslužniji zaureðenje biblioteke je akad. kipar o. Joakim Gregov. Uprigodi otvorenja nazoènima su se obratili kipar Gregov ikonzervatorica iz Splita Zoraida Stanèiæ te o. BernardinŠkunca, koji je istaknuo: "Franjevaèki samostan u Hvarusastoji se od više prostora, bogatih duhovnim i kulturnimsadržajima koji su svaki za sebe iznimno vrijedna duhovno-umjetnièka posebnost, a svi zajedno zraèe ljepotom Božjeblizine i jedinstvenom snagom srca i duha. Franjevaèkacrkva, blagovaonica, knjižnica i vrt istinske su oazeduhovnosti, mjesta gdje se nastanio mir Božji i ljubav,odakle su hvarski franjevci kroz minulih pet stoljeæavjernicima Hvara naviještali evanðelje." Na svetkovinuBezgrešnog zaèeæa, 8. prosinca, u franjevaèkoj crkvi Gospeod milosti sveèanu misu predvodio je hvarsko-braèko-viškibiskup Slobodan Štambuk. Govoreæi o velièini i uzvišenostiBogorodice, preporuèio je vjernicima da se u doba došašæanastoje duhovno pripremiti za dolazak Božiæa, kao što seMarija pripremala za Isusovo roðenje. Neka Majka Božja uvašim obiteljima bude na poèasnom mjestu i molite se prednjom zajedno sa svojom djecom, savjetovao je roditeljebiskup Štambuk te istaknuo: "U štovanju Majke Božjeslijedite primjer sv. Franje koji je Mariju smatrao svojom'velikom gospodaricom'. Ona mu je bila 'put' koji ga je vodiodo njezinog Sina, do Boga." U tijeku misnog slavlja hvarskibiskup posvetio je novi kameni oltar, blagoslovio novi križ ikalež, sve troje djelo akad. kipara fra Joakima Gregova. Prijeposvete oltara biskup Štambuk zahvalio je redovniku iumjetniku Gregovu na mnogim sakralnim djelima što ih jedarovao mjesnoj Crkvi i gradu Hvaru te istaknuo da je oltarnajznaèajnije mjesto u crkvi, na kojemu se dogaða èudoeuharistije, koja je temeljna istina kršæanske vjere. Na krajumisnog slavlja vjernicima su se uime franjevaèkog redaobratili fra Bernardin Škunca i fra Joakim Gregov.Liturgijsko pjevanje predvodio je crkveni zbor koji vodiprof. Vinka Šurlin. U glazbeni dio proslave ukljuèio se nakraju i estradni umjetnik Ibrica Jusiæ.

Redovita godišnja skupština Društva za povjesnicuZagrebaèke nadbiskupije "Tkalèiæ"Zagreb, 10.12.2009. (IKA) - Društvo za povjesnicuZagrebaèke nadbiskupije "Tkalèiæ" održalo je 10. prosinca udvorani Nadbiskupskoga duhovnoga stola u Zagrebu svojutrinaestu redovitu godišnju glavnu skupštinu. Nakon uvodnemolitve, pozdravnu rijeè uime pokrovitelja Društvazagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa, te uimeNadbiskupskog duhovnog stola uputio je zagrebaèkipomoæni biskup Ivan Šaško. Podsjetio je na znakovitostvremena u kojem se održava skupština. Liturgijsko vrijemedošašæe na osobit naèin govori o kršæanskom poimanjupovijesti, a s druge strane nedavni dogaðaj objave ponovneuspostave Sisaèke, te uspostave Bjelovarsko-križevaèkebiskupije takoðer su dogaðaji kojima pripada pridjevpovijesni. Èestitajuæi Društvu na vidljivim plodovima rada,biskup Šaško zahvalio je na svemu uèinjenom. Zahvaljujemi na trudu kojim obogaæujete naš život te podsjeæam da jepoziv crkvenoga povjesnièara i povjesnièara kršæana ipak uneèemu razlièit od drugih. Dok ostali nastoje Bogu i IsusuKristu dati mjesto u povijesti, mi pokušavamo povijesti datimjesto u Kristu, rekao je biskup.Na poèetku iznošenja izvješæa o radu Društva proteklegodine, predsjednik dr. Stjepan Kožul istaknuo je kakoDruštvo ima ukupno 161 èlana, od toga 34 redovna èlana, 60èlanova suradnika, 29 èlanova podupiratelja, te 38 èlanovautemeljitelja. Predsjednik se posebno spomenuo trojicepreminulih èlanova kanonika Milana Balenoviæa (+30. 1.2009.), dr. Maria Katiæa (+7. 7. 2009.) i dr. Velimira Èapeka(+24. 8. 2009.), oslikavši njihove živote u kojima su senesebièno davali kao struènjaci, ali i dobrotvori.U nastavku izvješæa, predsjednik Kožul predstavio jeTrinaesti godišnjak "Tkalèiæ", istièuæi vrlo opsežan sadržajna 907 stranica. Govoreæi o djelatnosti Upravnog odbora,istaknuo je kako je tijekom godina ono održalo tri sjednice,te raspravljalo o aktualnim aktivnostima Društva. Društvo jeizdalo i dvije knjige, a nastavljen je rad na abecedariju-leksikonu svih sveæenika Zagrebaèke nadbiskupije upovijesti. Nadalje, predsjednik je podsjetio na aktivnosudjelovanje Društva u obilježavanju 150. obljetnice smrtibana Josipa Jelaèiæa, zaslužnog za uzdizanje Zagrebaèkebiskupije u nadbiskupiju. U prigodi jubileja, 20. svibnjamisu je u zagrebaèkoj katedrali predvodio i propovijedodržao biskup Vlado Košiæ. Društvo je bio i supripremateljznanstvenog skupa "Život i djelo biskupa Mije Škvorca" kojije održan 3. listopada u Križevcima. Na kraju izvješæa, dr.Kožul istaknuo je zanimanje za izdanja Društva, kao inazoènost Društva u javnim glasilima, novinskom iznanstvenom tisku.Izvješæe o financijskom poslovanju Društva podnio jeriznièar Ivan Huzjak.U tijeku skupštine predstavljena su i nova izdanja Društva.O knjizi dr. Miroslava Akmadže "Franjo Šeper" (Radovi br.19) govorila je dr. Agneza Szabo. Istaknula je kako autor uknjizi donosi rezultate svojega sustavnoga istraživanja dosada neobjavljene povijesne graðe, pa stoga i gotovonepoznatog djelovanja Franje Šepera u doba komunistièkog ivelikosrpskog režima. I sam autor istièe kako nije rijeè oizravnom istraživanju Šeperove struèno crkvene, odnosnoizrazito pastirske ili sveæenièke djelatnosti. Akmadža svojeistraživanje izravno usmjeruje na Šeperovu svakidašnjicu, naŠeperovu sposobnost dijaloga s državnim i to jugo-komunistièkim i velikosrpskim režimskim vlastima. Pišeupravo o sposobnosti dijaloga, traženja i strpljivogpronalaženja putova realizacije dijaloga, ali istodobno iveoma opasnoga dijaloga, i po sam život. Šeper je shvatio das onima koji nas progone moraju tražiti mostovi dijaloga,


6 16. prosinca 2009. broj 50/2009

biblijske suradnje, istaknula je dr. Szabo. Na kraju je rekla,kako je autor knjige svoju knjigu napisao na temelju izvornepovijesne graðe i struène literature, i dobro uredioznanstvenim bilješkama, što sve dokazuje da knjiga imaegzaktnu vrijednost, rekla je dr. Szabo te zahvalila autoru dr.Akmadži i uredniku dr. Razumu.Dr. Stjepan Razum predstavio je knjigu mr. AnðelkaKošæaka "Župa Sv. Martina, Dugo Selo" (Posebna izdanja,br. 1), koje je Društvo izdalo u suizdavaštvu s navedenomžupom u spomen 800. obljetnice prvog spomena DugogSela. Povod pisanja knjige bila je i 110. obljetnica poèetkagradnje nove crkve Sv. Martina. Autor je ustrajnimistraživanjem po razlièitim ustanovama prikupio materijalkoji je predstavio u knjizi koja cjelovito govori o župi igradu Dugom Selu. Vidljivo je da je autor tako posjetiodvanaest ustanova, koristio je šezdesetak knjiga, pedesetakznanstvenih rasprava, prolistao 31 novine unazad 150godina, prošao šest gradova kako bi tu knjigu opremiomnoštvom podataka, istaknuo je Razum, te rekao kako je taknjiga svojevrsna slikovnica Dugoga Sela jer obilujefotografijama. Autor podrobno opisuje crkvene zgrade,kapelice, okuænice. Pobrojao je i sve župnike od godine1429. pa do sadašnjega, njih 28, a popisao je i duhovnepomoænike. Tu je i popis Dugoselèana koji su se posvetiliduhovnom zvanju. Ovo je uistinu pravi leksikon imena,rekao je dr. Razum, te dodao kako se u knjizi nalaze i popisisvih žrtava triju ratova 20. st. Sve su žrtve jednako opisane,da im spomen ne bi bio ispušten, bez obzira na krvnike odkojih su stradali. Na kraju je Razum istaknuo kako je Košæaksvako poglavlje zapoèeo predstavljanjem jednoga oslikanogprozora iz župne crkve sa svetopisamskim citatom kojiopisuje sadržaj pojedinog prozora.Na kraju skupštine, u skladu s odlukom Upravnog odbora od16. listopada, predložen je program rada za sljedeæu godinu,koji obuhvaæa: objavljivanje XIV. godišnjaka "Tkalèiæ" tetiskanje knjiga prema ljudskim i materijalnimmoguænostima, unutar èega se podrazumijeva i Leksikonsveæenika Zagrebaèke nadbiskupije.

"Pahuljice stare i nove"Knjiga duhovnih misli fra Ljudevita MaraèiæaZagreb, 10.12.2009. (IKA) - Knjiga duhovnih misli fraLjudevita Maraèiæa "Pahuljice stare i nove" predstavljena je10. prosinca u Dvorani sv. Franje samostana franjevacakonventualaca na Svetom Duhu u Zagrebu. Prièe imeditacije koje je Maraèiæ objavljivao u èasopisu Veritas –Glasnik sv. Antuna Padovanskoga i u nekim izdanjimaTeovizije, dobile su novi izgled i novo ruho te zajednièkoizdanje Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevacakonventualaca i Teovizije. Stjepan Lice istaknuo je kako tomknjigom autor želi posvijestiti da smo blagoslovljenisvakodnevnim životom, i da je to temeljni blagoslov kojimnas Bog blagoslivlja. Knjiga otkriva tajnu kako rasti umudrosti, dobi i milosti s Bogom i s ljudima. Rasti uosjetljivosti za dobro, lijepo i istinito. Rasti u osjetljivosti zadrugoga. Bez odgaðanja. Želi nam ukazati na obilje koje jesvakome od nas darovano. Istina, svakome na drukèiji naèin,ali Bog nikoga od nas, nikoga od svih biæa – u vrijemedarivanja, u svako vrijeme – nije mimoišao. Ne mimoilazi.Isto tako, fra Ljudevit nas želi potaknuti da svoju sreæu,smisao svog života naðemo u tome da ga dijelimo s drugima.Da kroz svijet, kroz život idemo otvorenih oèiju, otvorenasrca – da dopustimo da život u svemu i unatoè svemu i namai svakome bude nov, podsjetio je Lice. Osvrt na objavljeneprièe "pahuljice" i njihov znaèaj u životu èovjeka predstavilaje Sanja Doležal. O suradnji Teovizije i o. Maraèiæa govorio

je Ivica Domaæinoviæ. Podsjetio je kako je Teovizija u nizu"Duhovne misli" objavila tri knjige u više izdanja "Živjeti odruže", "Prièe o pahuljici" i "Kao zraka koja rastapa", teknjigu "Malo èudo hrvatsko". Na kraju predstavljanjaokupljenima se obratio i autor. Podsjetio je kakoneponovljivost i jedinstvenost spada u bitna svojstvapahuljice. Poput pahuljica, svi smo Božji unikati, i nitko nijekopija jedan drugome, rekao je o. Maraèiæ.

Dan Teologije u RijeciTeologija, ni kao ustanova ni kao znanost, nije svrha samojsebi, nego joj je svrha pomoæi da proroèki glas Crkve, prekokoje govori Krist, dopre do svih onih koji imaju potrebu èutiga i prihvatiti, istaknuo nadbiskup DevèiæRijeka, 10.12.2009. (IKA) - Sveèanom podjelom diplomapetnaestorici studenata 10. prosinca u velikoj dvoraniTeologije u Rijeci proslavljen je Dan Teologije. Sveèani èinzapoèeo je misnim slavljem koje je predvodio rijeèkinadbiskup dr. Ivan Devèiæ u koncelebraciji poreèko-pulskogbiskupa Ivana Milovana, predstojnika rijeèke Teologije dr.Milana Špehara, te brojnih profesora i sveæenika. Nadbiskup je u propovijedi istaknuo važnost ustanova poputteoloških uèilišta koja imaju zadaæu pomoæi u navještajuBožje blizine. "Poslije Kristova dolaska proroèka je služba usvijetu prešla na Crkvu, a ustanove poput teoloških uèilišta,kao i mnoge druge, imaju zadaæu pomoæi joj kako u danomvremenu i prostoru izvršiti tu službu na naèin davjerodostojno ukaže ljudima na Božju blizinu, ljubav ipomoæ u situaciji u kojoj se nalaze. Problem je, naime, utome kako èovjeku koji trpi siromaštvo, glad, nepravdu,bolest, uvjerljivo navijestiti otajstvo koje u svakoj euharistijislavimo. Teologija, dakle, ni kao ustanova ni kao znanost,nije svrha samoj sebi, nego joj je svrha pomoæi da proroèkiglas Crkve, preko koje govori Krist, dopre do svih onih kojiimaju potrebu èuti ga i prihvatiti", istaknuo je nadbiskupDevèiæ. Skupu su nazoèili profesori drugih fakulteta Sveuèilišta uRijeci, prodekanica dr. Snježana Prijiæ-Samardžija, dr.Predrag Šustar, dr. Vinko Kandžija, dr. Zdenko Ceroviæ, teprodekan Katolièkog bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta uZagrebu dr. Slavko Sliškoviæ, koji je istaknuo formativnu iinformativnu zadaæu Teologije, te znanje prožeto svjetlomvjere koje su, uz kršæanske vrijednosti studenti i diplomantipozvani naviještati i živjeti.Predstojnik Špehar istaknuo je bitne dogaðaje protekleakademske godine, pa su tako uspješno održani meðunarodniznanstveni simpoziji, kulturne tribine, objavljene knjigeprofesora te Rijeèkog teološkog èasopisa, a studentskaaktivnost bila je vidljiva u organizaciji dobrovoljnogdarivanja krvi više puta godišnje, predbožiænomhumanitarnom koncertu i izdavanju studentskog listaPogledi. Protekle godine teologiju je studiralo 186 studenata,a ove njih 167. Nagraðeni studenti za postignuti uspjeh u radu u akademskojgodini 2008./2009. su Zvonimir Mikuliæ, student prvegodine, Mihaela Gajski i Antonio Šarin, studenti drugegodine, Silvio Španjiæ, student treæe godine, TomislavMiletiæ, student èetvrte godine, dok je studentica ZrinkaTerziæ nagraðena za najbolju diplomsku radnju na temu"Solidarnost u socijalnom nauku Crkve – znaèenje i naglasciu socijalnim dokumentima". Promovirani diplomanti su Josipa Èešarek, Ivan Debeliæ,Helena Dorièiæ, Tomislav Dubinko, Tajana Jauk, KatarinaKiš, Nenad Krajaèiæ, Rikardo Lekaj, Cinzia Steffe Pašaliæ,Zrinka Terziæ, Tadija Tomkiæ, Miroslav Vidoviæ, BožidarVolariæ, Jerko Vuleta i Matija Žugaj.


716. prosinca 2009. broj 50/2009

Angažman odraslih vjernika u župiDruga u nizu mjeseènih tribina "Jedinstvo u razlièitosti" uorganizaciji Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta uZagrebuZagreb, 10.12.2009. (IKA) – Druga u nizu mjeseènih tribina"Jedinstvo u razlièitosti" održana je u èetvrtak 10. prosinca udvorani "Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta uZagrebu. Ovog puta predstavio se Kursiljo – mali teèajkršæanstva, a tema tribine bila je "Angažman odraslihvjernika u župi". Tribina je zapoèela pjesmom "De colores", a potom je AnitaIvanoviæ iz Ureda biskupskog vikara za laike pojasnila kakoje cilj tribina predstaviti karizme udruga i pokreta kojidjeluju u Zagrebaèkoj nadbiskupiji, a jedan od tih je iKursiljo, èija se prisutnost u nadbiskupiji oèituje veæ 35godina. Pozdravljajuæi okupljene, biskupski vikar za laike dr.Tomislav Markiæ podsjetio je kako ovaj niz tribina uorganizaciji Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta ima višeadresata. Jedan od njih su sami èlanovi pokreta i udrugakojima ova razmjena informacija i upoznavanje drugihcrkvenih pokreta može pomoæi i u boljem življenju vlastitekarizme. Drugi krug onih kojima je tribina namijenjena sustudenti teologije. Dr. Markiæ posebno je istaknuo važnosttribina za njih, jer je rijeè o pastoralnoj djelatnosti unutarCrkve, a kako nije znanstveno obraðena, nema veæuprisutnost u nastavnom programu. Pozdravio je i polaznikeðakonske pastoralne godine, kojima ovaj niz tribina možebiti dobar orijentir za buduæe pastoralno djelovanje nažupama. I naposljetku, tribine su otvorene i za sve vjernike,poglavito laike koji se ovim putem mogu informirati. Tetribine žele koristiti tome da predrasuda nestane, i da u našojCrkvi raste komunikacija i nutarnji altruizam u meðusobnomprepoznavanju i meðusobnom uvažavanju, rekao je dr.Markiæ. Pojašnjavajuæi osnovni cilj Malog teèaja,utemeljitelj Kursilja u Hrvatskoj vlè. Andrija Vrane istaknuoje kako je to duhovna obnova društva obnovom njegovihpojedinaca. Na osobnoj razini Mali teèaj želi posvijestitisvakom kršæaninu dostojanstvo poziva koji je primiokrštenjem. Na društvenoj razini Mali teèaj želi potaknutipojedinca kršæanina na skladniji život u zajednici(obiteljskoj, crkvenoj, profesionalnoj…) te u njemuprobuditi svijest da je pozvan živjeti u svijetu kojeg trebaustrajno produhovljavati, donošenjem evanðeoskog duha usva podruèja života: ekonomije, politike, morala, medija,socijalnih struktura, odgoja i obrazovanja, kulture i dr. Onošto je karakteristièno u djelovanju Kursilja je doživljaj a neideologiziranje, pod tim se misli dolazak do životnoga;ponuda, a ne uvjeravanje; navještaj, a ne dokazivanje;svjedoèenje, a ne propovijedanje; timski rad, a ne monolog;sjedanje za stol, a ne govor s povišenog, pojasnio je, izmeðuostaloga vlè. Vrane. O konkretnoj prisutnosti i aktivnosti kursiljista u župskojzajednici govorio je braèni par Mirjana i Milan Bambir, aKrunoslav Milas predstavio je razne vidove aktivnostiKursilja, ukljuèujuæi i meðunarodnu djelatnost. U tijekutribine, dekan Kustošijskoga dekanata i župnik župe sv.Nikole biskupa iz Stenjevca vlè. Antun Sente (st.)posvjedoèio je o ulozi Kursilja u konkretnoj župnojzajednici. U raspravi koja je uslijedila, dotaknuta su mnoga pitanjavezana uz organizaciju radionica, kao i o prisutnosti Kursiljana meðunarodnoj razini, a zainteresirani su upuæeni posjetitii web-stranicu Kursilja http://www.kursiljo.com. Na kraju predstavljanja najavljena je sljedeæa tribina koja æese održati sredinom sijeènja, a predstavit æe se Marijinalegija.

U Splitu obilježena deseta obljetnica smrti prvogapredsjednika RHVjera nas potièe da budemo hrabri i ne mislimo samo nasebe nego na cjelinu, zajednicu, obitelj, narod, državu,identitet i kulturu, istaknuo mons. ŠimundžaSplit, 10.12.2009. (IKA) – Prigodom desete obljetnice smrtiprvoga predsjednika Republike Hrvatske dr. FranjeTuðmana i poèasnoga graðanina grada Splita, Splitsko-makarska nadbiskupija i poglavarstvo grada Splitaorganizirali su misu zadušnicu 10. prosinca u splitskojkatedrali Sv. Dujma, koju je predvodio prepozit Prvostolnogkaptola i pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupijemons. Drago Šimundža. U koncelebraciji su bili generalnivikar mons. Ivan Æubeliæ, katedralni župnik don TomislavÆubeliæ te dominikanci iz susjedne župe sv. Dominika, a umisnom su slavlju sudjelovali dogradonaèelnica AnðelkaViskoviæ i dogradonaèelnik Jure Šundov te predstavnicibrojnih institucija grada i Splitsko-dalmatinske županije. U propovijedi mons. Šimundža istaknuo je kako je 10.obljetnica smrti predsjednika samostalne hrvatske države dr.Franje Tuðmana prigoda da se dublje promišlja o njezinojnedavnoj povijesti. U tom je svjetlu podsjetio da su brojnivelikani hrvatske povijesti sanjali i željeli ono što je dr.Tuðman ostvario – suverena Hrvatska. Tuðman je timeostvario temeljno povijesno pravo našega naroda da budesuveren. On je postao simbol suverenosti naše zemljeusprkos današnjoj detuðmanizaciji koja ga otklanja a time idekroatizaciji, istaknuo je u propovijedi dodavši da jetuðmanizacija danas na djelu – shvaæena na pravi naèin – nebismo bili u ovakvoj krizi. Osvrnuo se na ulogu dr. FranjeTuðmana u stvaranju hrvatske države, njegovomvizionarstvu, politièkoj i državnièkoj mudrosti uosamostaljenju, meðunarodnom priznanju i uspostavihrvatske države. Posebno je istaknuo tri ideje dr. FranjeTuðmana i to da je hrvatski narod najstariji europski narodšto se temelji na povijesnim èinjenicama, na ideju pomirenjasvih Hrvata, onih u zemlji i onih razasutih diljem svijeta tena stav "sve za Hrvatsku, ali Hrvatsku ni za što". PredsjednikTuðman u sebi je nosio duboke osjeæaje domoljublja irodoljublja. Vjera mora isticati te vrijednosti kako bi stvaraladuhovni i materijalni boljitak na svim razinama ljudskeegzistencije pod vidom vjeènosti. Vjera nas potièe dabudemo hrabri i ne mislimo samo na sebe nego na cjelinu,zajednicu, obitelj, narod, državu, identitet i kulturu, istaknuoje mons. Šimundža te dodao: "Bio je ne samo politièar negoi državnik. Odvažnost, povjerenje u Duha Božjega ali i usvoga, dalo mu je snagu te je krenuo on i branitelji skrunicom oko vrata u obranu domovine". Svoju jepropovijed mons. Šimundža zakljuèio izrazivši nadu da æeTuðmanovo domoljublje i rodoljublje biti nadahnuæe novimnaraštajima. "Stvarajmo širinu zajedništva, koheziju krozljubav prema svojoj domovini, društvu, narodu, obitelji,èovjeku. Neka mu Gospodin bude vjeèna nagrada". Na krajuje rijeè zahvale uputio župnik don Tomislav Æubeliæpodsjetivši na poznatu reèenicu jednoga novinara: "Manevelikih ljudi, utjeha su budalama". Potaknuo je nazoène daèuvaju i cijene ono što je veliko i vrijedno. Misa zadušnicazavršila je pjesmom "Bože, èuvaj Hrvatsku!". Istoga dana u foyeru splitskoga kazališta, na mjestu gdje jedr. Tuðman proglašen poèasnim graðaninom grada Splita,održana je sveèana akademija.

.


8 16. prosinca 2009. broj 50/2009

Kardinal Bozaniæ predvodio misu o 10. obljetnici smrtiprvoga hrvatskog predsjednikaBez obzira na slojevitost života dr. Franje Tuðmana, on jesebe uložio za slobodu drugoga èovjeka i pokazao iznimnuljubav prema hrvatskomu narodu, ne nijeèuæi slobodudrugimaZagreb, 10.12.2009. (IKA) – U povodu 10. obljetnice smrtiprvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuðmana,zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ predvodio je uèetvrtak 10. prosinca u zagrebaèkoj katedrali koncelebriranoeuharistijsko slavlje u kojemu se molilo za domovinuHrvatsku i pokojnoga predsjednika. U koncelebraciji su bili ivojni biskup Juraj Jezerinac, imenovani sisaèki biskup VladoKošiæ, zagrebaèki pomoæni biskupi Valentin Pozaiæ i IvanŠaško, kao i imenovani bjelovarsko-križevaèki biskup mons.Vjekoslav Huzjak, provincijali redovnièkih zajednica, teosamdesetak sveæenika iz Zagrebaèke nadbiskupije. Na misisu uz mnogobrojne vjernike, nazoèni bili predsjednikHrvatskog sabora Luka Bebiæ i predsjednica Vlade RHJadranka Kosor, kao i èlanovi obitelji Tuðman. Na poèetku mise kardinal Bozaniæ istaknuo je kako je misnoslavlje prigoda za zahvalu i molitvu za domovinu,spominjuæi se 10. obljetnice smrti prvoga hrvatskogpredsjednika dr. Franje Tuðmana. "Danas, na desetu obljetnicu smrti predsjednika samostalnehrvatske države dr. Franje Tuðmana, u sabranosti i molitvidublje promišljamo o svojoj nedavnoj povijesti. Osjeæamoda se u njezinu predstavljanju programatski dogaðajuiskrivljavanja i da se ne prestaju skladati melodije po notamaonih koji misle da se istina može zaustaviti po diktatu novihsilnika", istaknuo je kardinal, te podsjetio na poniznopromatranje nama darovanog hoda u vremenu, a kršæanskaodgovornost prema istini obvezuje da ne previdimo dobro.To je dio našega proroèkoga poslanja danas. Možemoodvagivati pojedine postupke i odluke politièke naravi usvjetlu vjere; možemo imati razlièita mišljenja o njima, aline smijemo zanijekati dobro, rekao je. Sjeæamo se dobro, aneki bi nam htjeli izbrisati to sjeæanje te se posebno trude umlade usaditi neku novu simpatiènost slike govoreæi orazdoblju komunizma u našoj Domovini. Da tomu nije takodovoljno svjedoèi spomen na vrijeme poèetka demokratskihpromjena kada je istina iz šapta tamnica i strahakomunistièkog totalitarizma prelazila u javni govor.Dovoljno je sjetiti se drhtaja slobode nakon desetljeæatjeskobe. I u tome se ozraèju ne može previdjeti pokojnipredsjednik. Ne vrjednujuæi ga ovdje kao èovjeka u svimnjegovim dimenzijama ljudskosti, obveza nam je podsjetitina vrijednosti iz kojih je, njegovom velikom zaslugom,živjelo oduševljenje nakon sloma komunistièkih okova.Èitati taj dio naše povijesti u svjetlu Božje rijeèi neæe naskao vjernike odvesti u površne povijesne prosudbe, nego doonoga na èemu se treba temeljiti radost ljudi koji žele dobrodrugim ljudima i svome narodu, istaknuo je kardinal. Podsjeæajuæi na život predsjednika Tuðmana, kardinal jerekao kako je on u svome životopisu imao raznih stranica.Sve njih povjeravamo Bogu, duboko svjesni da je Bog jedinipravedni sudac ljudskoga srca. Ipak, na tim stranicama ostalisu živjeti plodovi koji govore o pomacima, traženjima,propitivanju vlastitih uvjerenja i stavova. Dužni smozaustaviti se posebno na onima na kojima nedvojbenoprogovara žrtva i nesebiènost, zauzetost za istinu, ulaganjesebe i odricanje od svojih komotnosti za slobodu drugih. Toje bilo prepoznato od hrvatskih ljudi u vremenu kada zgrada,izgraðena na komunistièkim lažima, nije mogla opstati ustarome obliku. Samo žrtva i nesebiènost vjerodostojnoizgovara istinu. Pokojni predsjednik mogao je ostati u svomemiru; mogao je – kako su to mnogi i uèinili, meðu kojima i

oni koji su mu postali najveæim neprijateljima – izdalekapromatrati što æe se dogoditi, a zatim prikljuèiti sekomotnijemu putu. On je znao da se nalazi na mjestu skojega se njegov glas može èuti daleko; bio je svjestan snageneistina i dimenzija zla koje je koristilo sredstva straha inasilja. Mogao je prihvatiti lagodnost, ali je pred spoznajomistine odgovorio žrtvom, rekao je kardinal te podsjetio kakoje to prvi važan oslonac koji vrijedi i danas: svatko tko želibiti prepoznat kao nositelj odgovornosti u društvu, mora bitiprepoznat kao èovjek koji ulaže sebe, koji nema svojihinteresa do te mjere da drugi pod njima trpe. Dovoljno jepitati se: radi èega èovjek želi biti nositelj odgovornedužnosti u državi; je li u životu platio osobnom žrtvom svojauvjerenja; je li ih zanijekao, brzo mijenjao pred prijetnjomgubitka svojih komocija, što je spreman uložiti za istinu idobro drugoga. Bez obzira na slojevitost života dr. FranjeTuðmana, on je sebe uložio za slobodu drugoga èovjeka ipokazao iznimnu ljubav prema hrvatskomu narodu, nenijeèuæi slobodu drugima. Bilo je trenutaka sumnje u kojoj je malenost, siæušnost predzemaljskim gospodarima dovodila do malodušja. Kada seèinilo da nas ništa ne može izbaviti od potpunoga uništenja,postojali su ljudi koji su saèuvali glas proroka i Evanðelja teponavljali: ne bojte se! Sjeæam se rijeèi blagopokojnogakardinala Franje Kuhariæa koji je puno puta ponavljao da jepravo èudo što smo opstali. I politièki i vojno i gospodarski,sve je govorilo protiv obrane prava naroda i pravednih težnjinapaæenih ljudi za vlastitom državom, ali su neprijatelji biliodneseni vihorom koji su sijali. Predsjednik Tuðman nosioje u sebi tu dragocjenu klicu otklona od straha, primijetio jekardinal. Nadalje, kardinal je istaknuo kako je pokojni predsjednikosjetio njegovu težinu, svjestan da ljudi starog totalitarnog izloèinaèkog sustava mogu donijeti nove plodove samoduhovnim obratom. Meðutim, to je iznimno teško, jer seotvorio prostor raznih zloporaba, do nemoralnog stjecanjamaterijalnih dobara. Te zloporabe nisu prezale da se na tuðojžrtvi gradi još veæa nepravda. Posljedice osjeæamo do danas,jer se melodija komunistièke ideologije nastavila svirati, alidrugim instrumentima. Bez obzira na sve to, ili, bolje: baš zahvaljujuæi svemu tome,nosimo pouzdanje da se od uloženih vrijednosti može živjetibuduænost. Zato molimo za Domovinu i zahvaljujemo zasvaku oèitovanu žrtvu, kako stradalnika rata, s posebnomljubavlju prema braniteljima-dragovoljcima koji su èista srcabranili tuðe živote, tako i drugih ljudi: politièara, sveæenika,umjetnika, kulturnih djelatnika, medicinskoga osoblja,vojnika i policajaca, koji su uz nemale žrtve, uloženogaznanja i vremena, prenijeli nadu našemu vremenu. I danas,kada osjeæamo da se taj polog žrtve s raznih strana želirazgraditi i da se dižu zidovi nove tjeskobe i straha, ostajenam proroèka zadaæa i odgovornost. Nije svejedno tko i nakoji naèin obnaša svoje dužnosti u narodu. Ako se obescijeninesebiènost, ako se promièe neisplativost ulaganja svogaživota u dobro drugih, nismo dostojni svojih predaka. Kaovjernici znamo da konaèni sud ne daje povijest, nego Bog,gospodar naše povijesti i vjeène sreæe, onaj koji pustinjupretvara u cvjetnjak, a sušnu zemlju u izvore. Njega molimomilost za sve naše pokojne, zakljuèio je kardinal Bozaniæ.Misno slavlje pjevanjem je uvelièao katedralni mješovitizbor.

.


916. prosinca 2009. broj 50/2009

Božiæ na markama AfrikeÈakovec, 10.12.2009. (IKA) - Franjevaèki samostanÈakovec, Hrvatsko filatelistièko društvo "Zrinski" Èakovec iHrvatska pošta Èakovec organizirali su izložbu poštanskihmarki "Božiæ na markama Afrike", koja je 10. prosincaotvorena u predvorju Hrvatske pošte u Èakovcu. Rijeè je oveæ èetvrtoj te ujedno posljednjoj u nizu izložbi maraka kojesu prireðene u tijeku jubilarne franjevaèke godine, koja je uÈakovcu posveæena proslavi 800. obljetnice Franjevaèkogreda, 350. obljetnice dolaska franjevaca u Èakovec, te 220.obljetnici èakoveèke župe sv. Nikole biskupa i 10. obljetnicežupe sv. Antuna Padovanskog. Izložen je niz vrijednih iraznolikih maraka, pravih malih umjetnièkih djela, iz zbirkepoštanskih marki Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila iMetoda. Za tu je zbirku najzaslužniji fra Èaslav Husnjak,sveæenik, biolog i gimnazijski profesor, koji se 1938. poèeobaviti filatelijom te je utemeljio filatelistièku zbirkuprovincije, u èemu je imao pomoæ svoje subraæe i brojnihkolekcionara. Unatrag nekoliko desetljeæa o zbirci kojasadrži 200.000 maraka brine fra Vatroslav Frkin, koji jepripremio panoe s izlošcima zajedno s pok. arhitektomDamirom Arliæem i njegovom suprugom Dragicom. Nasveèanosti otvorenja nazoène je pozdravio fra StankoBelobrajdiæ, župnik župe sv. Nikole biskupa i gvardijanèakoveèkog Franjevaèkog samostana. Upraviteljica Središtapošte u Èakovcu Mirjana Pasariæ zahvalila je franjevcima nasuradnji u ostvarenju izložbi koje su obogatile njihovprostor. Izrazila je zadovoljstvo što je tijekom jubilarnefranjevaèke godine Hrvatska pošta izdala i dvije prigodneredovne poštanske marke, i to marku posveæenu 350.obljetnici franjevaca u Èakovcu, te marku posveæenu 800.obljetnici Franjevaèkog reda. Najavila je prigodan žigdostupan 12. prosinca "u prigodi 350 godina franjevaca uÈakovcu" i s kojim æe biti opeèaæene sve pošiljke predanetoga dana u èakoveèkoj pošti. O izlošcima iz bogate zbirkepoštanskih maraka afrièkih zemalja govorio je Frkin, koji jeprenio pozdrave provincijala Hrvatske franjevaèkeprovincije fra Željka Železnjaka i otvorio èakoveèku izložbu,koja æe biti otvorena do 10. sijeènja 2010. Sveèanost suadventskom pjesmom uljepšale èlanice KUD-a Šandorovecu narodnim nošnjama. Prethodne tri izložbe bile su snaslovima "Sv. Franjo Asiški i ekologija", "Božiæ naeuropskim markama" i "Muka, Smrt i Uskrsnuæe Isusovo".

Susret školskih ravnatelja s biskupom IvasomŠibenik, 11.12.2009. (IKA) - Predbožiæni susret ravnateljaosnovnih i srednjih škola na podruèju Šibenske biskupije sbiskupom Antom Ivasom održan je 11. prosinca u dvoranibiskupske palaèe u Šibeniku. Susret je na biskupov poticajorganizirao Katehetski ured Šibenske biskupije i to prvi put.Ravnatelje je pozdravila predstojnica ureda s. Jakica Vuco,OP, izrazivši zadovoljstvo suradnjom škola i ravnatelja sKU. Drago mi je da smo se našli jer radimo na zajednièkomcilju, kazao je biskup ravnateljima. Istaknuo je kako jeporuka Božiæa u èovjekoljublju. Božiæ je blagdannajintimnijega u nama. Èovjek je najveæi zadatak svakogèovjeka. Potom je biskup istaknuo važnost odgoja mladogèovjeka. Obitelj i roditelji su na prvom mjestu u procesuodgoja, a odmah iza stoji škola. Nije moguæe stvoritikompletnog èovjeka bez odgoja njegove volje. Tu škola imanezamjenjivu ulogu. Zahvaljujem vam na suradnji svjerouèiteljima i katehetskim uredom, poruèio je biskup,kojemu su uime ravnatelja zahvalili ravnatelj OŠ BrodaricaEmil Božikov i ravnateljica Gimnazije Antun VranèiæIvanica Belamariæ.

Biskup Škvorèeviæ posjetio prognanièko naselje uKovaèevcuNakon mise prognanicima je podijeljen božiæni novèani darPožeške biskupijeKovaèevac, 11.12.2009. (IKA) - U svojim uobièajenimpredbožiænim posjetima odreðenim socijalnim ustanovamapožeški biskup Antun Škvorèeviæ pohodio je 11. prosincaprognanièko naselje u Kovaèevcu pokraj Nove Gradiške. Toje naselje u kojem živi šezdesetak prognanih osoba sabranihiz razlièitih dijelova Hrvatske, veæina podrijetlom iz Bosne iHercegovine i koji nemaju svojih najbližih. U dvorani za susrete biskup se susreo gotovo sa svimosobama iz naselja te s njima slavio misu zajedno sažupnikom župe Bezgrešnog zaèeæa Marijina iz NoveGradiške Pericom Matanoviæem, tajnikom GoranomLukiæem te ðakonom Marijanom Paveliæem. Na poèetkuslavlja biskup im je uputio pozdrav i rekao kako se uHrvatskoj na razlièitim razinama provode priprave za Božiæ,ali da je najvažnije otvoriti što više vrata srca da se u njimaovog Božiæa dogodi Božji susret s èovjekom te je istaknuoda u tom mogu dati svoj veliki doprinos stanovniciprognanièkog naselja u Kovaèevcu. U homiliji biskup se nadovezao na svoju pozdravnu rijeè teje na temelju èitanja iz Knjige proroka Izaije kazao kako nassvetopisamska poruka podsjeæa da se ljudska sreæa ne možeostvariti na nekoj izvanjskoj razini, nego u ljudskom srcukoje osluškuje Boga, živi povjerenje u njegovu rijeè iprovodi je u život. Istaknuo je da su stanovnici prognanièkognaselja u Kovaèevcu mali i jednostavni, èija je pozornostsrca usmjeravaju na Božju stranu, da su oni hrvatske uši kojeBoga èuju te pomažu da nam domovina ne bude gluhazemlja. Zahvalio im je za to posebno služenje i pozvao dameðusobnim razumijevanjem i plemenitošæu, dobrotom iljubavlju uèine svoje naselje posebno lijepim u Hrvatskoj.Nakon mise prognanicima je podijeljen božiæni novèani darPožeške biskupije.

Caritasova akcija "Za 1000 radosti" u SplituSplit, 12.12.2009. (IKA) - Caritas Splitsko-makarskenadbiskupije ukljuèio se u božiænu humanitarnu akcijuHrvatskoga Caritasa "Za 1000 radosti" uz geslo "Neka budeviše svjetla". Tako je u subotu 12. prosinca od 8 do 14 satina štandu na splitskoj Rivi organizirao prodaju Caritasovihartikala: božiæne èestitke, majice, CD-ovi s božiænimpjesmama i sl. Buduæi da je sav prihod od te akcijenamijenjen siromašnoj djeci, nadbiskupijskom Caritasu ovegodine pridružilo se predstavništvo UNICEF-a u RH, koji jezajedno na štandu prodavao i svoje èestitke.UNICEF i Caritas zajedno su prikupili oko 6000 kn, kazao jeravnatelj nadbiskupijskog Caritasa Slavko Jeronèiæ.UNICEF i Caritas, kao dvije vodeæe organizacije kojepomažu u velikim humanitarnim krizama udružile su se i uSplitu kako bi prikupljale sredstva za djecu i obitelji koježive i rade u teškim životnim uvjetima. Suradnja sCaritasom Splitsko-makarske nadbiskupije dio je aktivnostikojima UNICEF ove godine obilježava 60 godina od tiskanjaprve UNICEF-ove èestitke, jednog od najpoznatijih simbolasolidarnosti s djecom svijeta, izjavila je za medijepredstavnica UNICEF-a za Hrvatsku Larisa Tomasoviæ.

.


10 16. prosinca 2009. broj 50/2009

"Vizionar i uèitelj"Zapoèeo znanstveni simpozij u povodu desete obljetnicesmrti dr. Tomislava Janka Šagi-BuniæaZagreb, 12.12.2009. (IKA) – Znanstveni simpozij "Vizionari uèitelj" u povodu desete obljetnice smrti dr. TomislavaJanka Šagi-Buniæa zapoèeo je u subotu 12. prosinca udvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta uZagrebu, u organizaciji Katolièkoga bogoslovnog fakultetaSveuèilišta u Zagrebu te suorganizaciji Hrvatske kapucinskeprovincije sv. Leopolda Bogdana Mandiæa i Kršæanskesadašnjosti.Otvorenju simpozija nazoèili su zagrebaèki nadbiskupkardinal Josip Bozaniæ, novoimenovani sisaèki biskup VladoKošiæ, gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ, provincijalHrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda BogdanaMandiæa fra Ivica Petanjak, provincijal Hrvatske franjevaèkeprovincije sv. Æirila i Metoda fra Željko Železnjak, generalnidefinitor Kapucinskog reda u Rimu fra Jure Šarèeviæ, dekanKBF-a dr. Josip Osliæ, dekan FFDI dr. Anto Mišiæ, direktorKS-a dr. Željko Tanjiæ, kao i predstavnici i profesorikatolièkih veleuèilišta iz Ðakova, Rijeke i Splita.Kardinal Bozaniæ u uvodu je istaknuo kako se ne možegovoriti o promicanju koncilske misli na hrvatskomprostorima bez rijeèi o velikom doprinosu što ga je daoTomislav Šagi-Buniæ i to koncilskoj i postkoncilskojteologiji. Šagijevo je životno djelo bila koncilska obnovanaše Crkve. Naime, on je i sam bio sudionik II. vatikanskogkoncila kao osobni teolog zagrebaèkog nadbiskupa, kasnijekardinala Franje Šepera, podsjetio je kardinal Bozaniæ. Bio je redovnik, sveæenik, profesor, teolog, i to ne samoradom, nego i životom. Desetljeæima je odgajao mladenaraštaje, ostavivši iza sebe veliko mnoštvo uèenika. BogataŠagijeva bibliografija donosi opus koji nam je ostavio. Njegaje potrebno prouèavati kao nezaobilaznu baštinu kojanadahnjuje suvremeni razvoj hrvatske teološke misli.Nadasve pak bio je i ostao Isusov vjernik zauzet za Crkvukoja je poslana da bude bogoèovjeèanska zajednica svegaljudskoga roda. Tu je koncilsku ideju nastojao artikuliratikroz Isusove rijeèi "Zaista, kažem vam, što god uèinistejednomu od ove moje najmanje braæe, meni uèiniste",zalažuæi se tako za ostvarenje civilizacije ljubavi. Život idjelo Tomislava Janka Šagi-Buniæa, baština je koja nam jedana i koja nas obvezuje. Prouèavanje njegova djela znaèiprouèavanje jednoga razdoblja naše Crkve. Ovakvi i slièniznanstveni skupovi prava su prilika i izazov za takve novepothvate, zakljuèio je kardinal Bozaniæ.Dekan Osliæ istaknuo je zahvalnost što je naša Crkva imalatako marljivog i originalnog tumaèa II. vatikanskog sabora.Svojim teološkim prinosima i razmatranjima, prof. TomislavJanko Šagi-Buniæ afirmirao se i pozicionirao u vodeæegpostkoncilskog teologa Crkve u Hrvata. Od osobite važnostibila su njegova promišljanja samog misterija i poslanjaCrkve za ljude našeg vremena. Šagi-Buniæ je biodugogodišnji profesor Katolièkoga bogoslovnog fakulteta,proèelnik Katedre povijesti kršæanske literature i kršæanskognauka, te je kao dekan u tri mandata vrlo mudro vodio KBFu ne tako dobrim vremenima naše bliske povijesti. Predavaoje kolegije Kristologiju, Patrologiju i Povijest dogmi, akolegij Uvod u misterij Krista i povijest spasenja pridržao sije kao osobitu poslasticu, te je taj kolegij na KBF predavao inakon odlaska u mirovinu, podsjetio je dekan Osliæ, teistaknuo kako Šagi-Buniæ pripada meðu naše najizvrsnijepoznavatelje otaèke teologije. Bio je vrlo cijenjeni profesor,ugodni sugovornik, samozatajan i skroman redovnik,zakljuèio je dr. Osliæ.Zahvalivši svima koji su pridonijeli ostvarenju simpozija,provincijal Petanjak istaknuo je kako je deset godina od

smrti Šagi-Buniæa dovoljan odmak da se vidi koliko je biouèitelj, i koliko smo htjeli biti uèenici. A vizionarski supogledi to snažniji i vremenitiji što dublje i dalje ubuduænost budu dopirali, rekao je Petanjak, te u osvrtu naširok spektar tema na simpoziju istaknuo kako one pokazujukoliko je Šagi-Buniæ bio integralna osoba koja se zanima zasve ono što je Božje, i što je ljudsko. Bio je svjestan talenatakoje mu je Bog udijelio, spoznao je èas Božjega pohoda kojinije smio propustiti. Svoje je vizije otkrivao dijelio iusavršavao sa suradnicima takoðer vizionarima koje jeSvevišnji u tom povijesnom èasu podario ovom malomnarodu, a oni su potom djelo svoga duha i uma nesebiènougraðivali u ovaj Božji puk. Stoga je on prije svega vjernik,uèitelj i nauèitelj Crkve koji je iz ljubavi prema Kristukršæanski ljubio Crkvu u sklona i nesklona vremena. Sav jenjegov rad i trud proizlazio iz vjere u Trojedinoga Boga idobrobiti ovog naroda, poruèio je Petanjak.Dr. Tanjiæ istaknuo je kako je u teškim trenucima proteklogstoljeæa Bog našu Crkvu i narod obradio mnogim duhovnimgorostasima meðu kojima je i Tomislav Janko Šagi-Buniæ.Bez njih bi povijest naše Crkve, ali i sadašnjost i buduænostbila mnogo siromašnija, sumornija. U vremenima kada seèesto pitamo kako svjedoèiti Evanðelje u društvu, kako unjemu biti prisutan ne zapadajuæi u jeftino politikanstvo,kako teološki promišljati i pokazati da je teologija važna zaCrkvu i društvo, te da je Crkva mjesto služenja Evanðelju,zahvalni smo Bogu što nam je darovao moguænost daznakovito možemo promatrati osobu Tomislava Janka Šagi-Buniæa, izmeðu ostaloga jednoga od osnivaèa KS-a, rekao jedr. Tanjiæ. U glazbenom dijelu sveèanog otvorenja simpozijasudjelovao je mješoviti zbor crkve Sv. Mihaela iz Zagreba.

Radni dio znanstvenog simpozija "Vizionar i uèitelj"Zagreb, 12.12.2009. (IKA) - Radni dio znanstvenogsimpozija "Vizionar i uèitelj" koji je 12. prosinca prireðen udvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta uZagrebu u povodu desete obljetnice smrti dr. TomislavaJanka Šagi-Buniæa, zapoèeo je izlaganjem novoimenovanogasisaèkoga biskupa Vlade Košiæa "Mariologija TomislavaJanka Šagi-Buniæa". Uvodno je podsjetio na radove koji suobradili Šagijev doprinos mariologiji, a potom se osvrnuo nanjegovo nauèavanje o Mariji prije II. vatikanskog sabora, štoèini manji dio njegova mariološkog opusa. Podsjetio i kakoŠagi-Buniæ istièe da je Saborska mariologija kristocentrièna.Šagi-Buniæ jasno izlaže da II. vatikanski sabor ipostsaborska pobudnica pape Pavla VI. "Marialis cultus"govore kako je Marija tip i uzor Crkve. Na kraju izlaganjabiskup Košiæ istaknuo je kako bi bilo veoma dragocjenoprouèiti koliko je Šagi-Buniæ kao osobni teolog nadbiskupaFranje Šepera utjecao i na Šeperov intervent o Mariji, koji jebio jedan od sedam kardinalovih intervenata na Saboru.Mr. Anto Barišiæ održao je izlaganje "Kristološka 'tetrarhija'u teologiji Tomislava Janka Šagi-Buniæa". Približavajuæipovezanost samog pojma tetrarhija i Šagi-Buniæevekristologije, istaknuo je èetiri stupa na kojima ta povezanostpoèiva te ih treba gledati kao sintezu kristološke "tetrarhije"koja je prisutna u Šagi-Buniæevim djelima i razvila se od1948. do 1999. godine. Istaknuo je da to nije i ne može bitiplod nekog sluèajnog razvitka, ona je sigurno ciljano inamjerno, mogli bismo uvjetno reæi tako organizirana ipostavljena. Tu nije rijeè samo o vremenskom razdoblju, veæje to plod njegove svjesne vjernièke i teološke težnje inadahnuæa, zakljuèio je mr. Barišiæ. O temi "Liturgijska obnova u misli Tomislava Janka Šagi-Buniæa" govorio je dr. Ante Crnèeviæ. Podsjetio na velik


1116. prosinca 2009. broj 50/2009

doprinos Šagi-Buniæa procesima liturgijske obnove, te seposebno osvrnuo na dragocjeni udio u prevoðenjuliturgijskih tekstova. Izlaganje je temeljio na objavljenimtekstovima, kao i na bogatoj rukopisnoj baštini koja se èuvau Centru za promicanje civilizacije ljubavi. Razlog da jejedan patrolog s užom specijalizacijom kristologije tolikopredan liturgijskoj obnovi i njegovanju liturgijske teologijeobjašnjava jedino njegovo duboko uvjerenje da jekristologija temeljni jezik liturgijskog samoostvarenjaCrkve, zakljuèio je dr. Crnèeviæ. Dr. Josip Baloban govorio je o temi "Tomislav Janko Šagi-Buniæ i goruæe (po)koncilske pastoralne teme i dileme".Istaknuo je kako je Šagi-Buniæ bio teološki i crkveniuniverzalac, vodeæi patrolog u Hrvatskoj i šire, kao idogmatièar, liturgièar, pastoralni teolog, vizionar i uèitelj.Dr. Baloban spomenuo je teme koje je obraðivao Šagi-Buniæ, te se posebno osvrnuo na temu "sveæenik" koja jeposebno aktualna u ovoj Sveæenièkoj godini, ocijenivši kakobi se i ne samo zbog toga moralo tražiti adekvatne odgovorena pitanje kakvog sveæenika treba Crkva i hrvatsko društvo.U kontekstu Šagi-Buniæeva zalaganja za pastoralnodjelovanje, predavaè je podsjetio i kako je prije 31 godinu naTeološko-pastoralnom tjednu održao predavanje "Krstiti uCrkvu malo stado ili veliki narod" te iznio tri modela: Crkvavelikog naroda, Crkva malo stado, Crkva kvasac, koje se nebi smjelo shvaæati kao alternative, veæ komplementarno.Govoreæi o "Glavnim obilježjima ekumenske teologije iekumenizma Tomislava Janka Šagi-Buniæa" dr. Jure Zeèeviæistaknuo je kako se ime Šagi-Buniæa snažno vezuje uzekumensku teologiju i ekumenizam Crkve u Hrvata. Bio jezreo teoretièar koji je u svojim radovima prvenstvenoizlagao i pojašnjavao ekumenske relevantne dokumenteCrkve i crkvenog uèiteljstva, ali istodobno i obogaæivaosvojim osobnim pojašnjenima, kreativnim promišljajima, tedovoðenjem u relaciju s našim konkretnim prilikama. No, onje bio i ekumenski "fizièki radnik", davao je svoj doprinos narazini posve konkretnoga i praktiènoga te je bio istodobnoekumenski idealist i realist. Svojim ekumenskim radom,èestim ekumensko-teološkim diskursima, dubokimponiranjem u evanðeosko-kristološku bit ekumenizma ikonkretnim dijaloškim nastojanjem prof. Šagi-Buniæ postaoje od jedan od najzrelijih i najizrazitijih teoloških mislilacaekumenizma kod nas. Njegova ekumenska inicijativa injegov pokoncilski zamah još i danas snažno nose Crkvu uHrvata, zakljuèio je dr. Zeèeviæ. Mr. Ivan Stošiæ u predavanju "Služba teologa u Crkvi premaTomislavu Janku Šagi-Buniæu" podsjetio je kako je Šagi-Buniæ isticao da teologija nije èisto teorijska znanost, pa takoteolog ne može pobjeæi od onoga što se u Crkvi i svijetudogaða, on se ne može baviti samo teorijskimpromišljanjima, mora prouèavati praksu u Crkvi i podvræi jekritici. Prema Šagi-Buniæu teolog polazi iz vjere, kreæe seunutar vjere i služi vjeri, pa tako kada upotrebljavaznanstvene metode teolog i teologija mora misliti na praksu,jer jedino u tom sluèaju posjeduju životnu usmjerenost imogu biti uvjereni i vjerodostojni. Teologija polazi od RijeèiBožje, datosti, i ne može biti graðena samo iz svijeta, izljudske prakse, nego mora uvijek biti kritika ljudske prakse.Zato teologija pretpostavlja vjeru u Rijeèi Božjoj, rekao jeStošiæ.U posljednjem izlaganju prijepodnevnog rada simpozija, o"Civilizaciji ljubavi u teologiji Tomislava Janka Šagi-Buniæa" Andrea Filiæ, dipl. theol., istaknula je kako je Šagi-Buniæ o navedenoj temi poèeo pisati i govoriti o Božiæu1983. godine, nakon govora pape Ivana Pavla II. u prigodikanonizacije Leopolda Bogdana Mandiæa. Saèuvano je višeod 150 pisanih i usmenih intervenata Šagi-Buniæa s tom

tematikom. Godine 1985. dodaje i svoje specifiènotumaèenje civilizacije ljubavi temeljeno na Isusovimrijeèima "Zaista, kažem vam, što god uèiniste jednomu odove moje najmanje braæe, meni uèiniste", te je isticao kakotu poruku treba svima posvijestiti, kao osobitu poruku DuhaSvetoga u naše vrijeme.U drugom dijelu simpozija prvo predavanje, dirljivo sjeæanjenaslovljeno "Tomislav Janko Šagi: prvo gimnazijskoiskustvo pa do vojnièkog života" iznio je prof. dr.Bonaventura Duda. Prvo je pojasnio kako je Šagi svomimenu godine 1943. u Rimu dodao prezime majke, kako bise vidjelo da je Hrvat. Potom se vrlo živo prisjetio dana kojesu zajedno proveli na odsluženju vojnog roka, a izlaganje jezavršio èitanjem oporuke koju je 28. svibnja 1955. godinenapisao Šagi-Buniæ. Prof. dr. Petar Bašiæ osvrnuo se na zbornu molitvu u spomenbl. kardinala Alojzija Stepinca èiji je autor Šagi-Buniæ tepredstavio okolnosti pod kojima je nastala. Podsjetio je naveliki doprinos Šagi-Buniæa hrvatskom teološkom nazivlju.Imao je istanèan osjeæaj za jezik i bio je vrlo kreativan natom podruèju. On je i sam vrlo mnogo pridonio hrvatskomliturgijskom izrièaju, ali bi pod tim vidom trebalo sustavnijeistražiti njegova djela i sigurno bi se našlo još mnogo togašto bi moglo obogatiti hrvatsko liturgijsko, ali i cjelokupnoteološko nazivlje, rekao je Bašiæ. Šagi-Buniæev prvo student, a potom i kolega na KBF-u prof.dr. Tomislav Ivanèiæ kratko se osvrnuo na temu "TomislavJanko Šagi-Buniæ: dekan i profesor na KBF-u, Zagreb". Bioje vrlo duboko osjetljiv za druge ljude, a osobito je cijeniokolege nakon Koncila, istaknuo je Ivanèiæ, te se prisjetiokako je osobito znao biti zanimljiv, fascinantan nasjednicama fakultetskoga vijeæa. Ako je nešto bilo krivoreèeno, što bi vrijeðalo Crkvu, Isusa Krista, on je znao ustati:"Gospodo dopustite, moj Gospodin od mene traži da ga nesmijem izdati, moram njemu u prilog reæi ovo". I kasnije jeta èitava njegova fizionomija duhovnosti prešla u još jednukonkretnost kad je govorio o civilizaciji ljubavi, rekao jeIvanèiæ. Fra Bono Zvonimir Šagi, OFMCap. roðeni brat i subrat ukapucinskom redu, nastojao je osvijetliti lik Tomislava JankaŠagi-Buniæa kao utemeljitelja KS-a i TDKS-a. Pojasnio jekako je to prije svega bio crkveno radni centar i teološkomodificirano društvo za istraživanje, dokumentaciju iinformacije, a Šagi-Buniæ bio je jedan od najvažnijih idejnihzaèetnika. Podsjetio je kako je Šagi-Buniæ još pedesetihgodina bio zaokupljen mišlju kako da Rijeè Božja bude živa.I prije Koncila vodila ga je misao otvaranja teološkoggovora i Crkve kao zajednice suvremenom svijetu. Osvrnuose i na suradnju Šagi-Buniæa i kardinala Šepera, te jeistaknuo kako je on kardinala visoko cijenio, a suradnja jebila vrlo zauzeta. Na kraju je izrazio nadu da æe sve neistinevezane uz TDKS doæi na vidjelo, te æe se Šagi-Buniæ i dr.proslaviti u pravo vrijeme, jer su uvijek bili ugraðeni uduhovni dom za sveto sveæeništvo da prinose žrtve duhovne,Bogu ugodne po Isusu Kristu. Prof. dr. Adalbert Rebiæ govorio je o suradnji sa Šagi-Buniæem u KS-u i u organizaciji Teološko-pastoralnogtjedna. Istaknuo je kako je u KS ugradio svoje bogatokoncilsko iskustvo, a potrebu udruživanja teologa smatrao jena korist i u službi Crkve. Isticao je vjernost prema Crkvi,ponekad je do suza govorio o tome, rekao je Rebiæ. Osvrnuose na zajednièko organiziranje struènih skupova, osobitoTPT-a. Istaknuo je kako je Šagi-Buniæ vrlo studioznopristupao odabiru tema i organizaciji po uzoru na slièneskupove u Europi. I tu je do izražaja došlo njegovo bogatoiskustvo, poglavito iz Rima, rekao je Rebiæ. Dr. fra Emanuel Hoško govorio je o temi "Pronicljiv uvid


12 16. prosinca 2009. broj 50/2009

Tomislava Janka Šagi-Buniæa u crkvena zbivanjarevolucionarne 1848. godine u Banskoj Hrvatskoj". Uizlaganju osvrnuo se na knjigu Šagi-Buniæa "KatolièkaCrkva i hrvatski narod" u kojoj je objavio povijesnu raspravu"Uspostava hrvatske crkvene samostalnosti" u kojoj seosvræe na važan dogaðaj iz povijesti na uzdizanjeZagrebaèke biskupije u nadbiskupiju, a time i promaknuæezagrebaèkog biskupa Haulika u zagrebaèkoga nadbiskupa.Hoško je pojasnio neke kontraverze vezane uz Haulika. Posljednje izlaganje održala je mr. Veronika Reljac s temom"Prilog Tomislava Janka Šagi-Buniæa pokoncilskombraènom i obiteljskom pastoralu u Hrvatskoj". Istaknula jekako je Šagi-Buniæ za Radio Vatikan komentirao koncilskedokumente vezane uz navedenu tematiku. Zapažena jenjegova aktivnost na promicanju ideja i prilozima uèasopisima, ali je o tome progovarao i s propovjedaonica.Važno je napomenuti kako u njegovim izvještajima sKoncila prilozi nisu bili suhoparni, odnosno nisu biliprikazani onako kako su te dokumente predstavljali novinari.On nastoji iznositi novosti iz rasprava, a ne žesti se na onekoji zastupaju staro. On je ne samo prihvaæao, veæ i usvajaoobrazloženje. Bio je prvi koje je prenio uèenje o braku iobitelji, a zatim ga zastupao kao uèitelj. Stoga ga valja stavitina prvo mjesto nove teologije o braku i obitelji, apostolatabraka i obitelji u našoj domovini, istaknula je mr. Reljac.

Predstavljena doktorska disertacija Tomislava JankaŠagi-BuniæaIstaknuta važnost izdanja za hrvatsku patristièku literaturu -U Šagi-Buniæu treba prepoznati vrsnog poznavatelja, aliizvornog promislitelja kalcedonske kristološke dogme injezina povijesna kontekstaZagreb, 12.12.2009. (IKA) – U tijeku održavanjaznanstvenog simpozija o 10. obljetnici smrti TomislavaJanka Šagi-Buniæa "Uèitelj i vizionar", u subotu 12. prosincau dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog institutau Zagrebu predstavljena je Šagijeva upravo tiskanadoktorska disertacija "Kristologija Prokla Carigradskog".Rijeè je o doktorskome radu koji je Šagi-Buniæ obranio 26.rujna 1951. godine, za tisak ju je uredio mr. Anto Barišiæ, aobjavila Kršæanska sadašnjost. Knjigu su predstavili dekanFilozofskog fakulteta Družbe Isusove dr. Anto Mišiæ iproèelnik Katedre dogmatske teologije na KBF-u dr. IvanKarliæ. Dr. Mišiæ uvodno je predstavio sadržaj knjige te istaknuokako je ona poticaj na èitanje, ili još bolje, poticaj na uèenjeiz nje. Osvrnuo se zatim na neke termine važne u Proklovojkristologiji koje imaju više filozofske korijene, s posebnompozornošæu na pojam osoba. Šagi-Buniæ je u zasebnompoglavlju prikazao povijesni razvoj filozofskih pojmova uteologiji, i jasno prikazao kako ih u svojoj kristologiji koristiProklo, istaknuo je dr. Mišiæ, te upozorio kako se prvapoteškoæa javila kod odreðenja sadržaja pojedinih pojmova.Dr. Mišiæ istaknuo je kako se u predstavljanju ove knjigesvjesno opredijelio za prikaz pojma osobe, jednog odtemeljnih filozofskih pojmova u Proklovoj kristologiji. No,napomenuo je, kako to nikako ne znaèi da ta tema dominira isadržajem knjige. Naprotiv, knjiga je tematski i sadržajnotoliko razlièita da nije moguæe prikazati njezino bogatstvo unekoliko reèenica a da se ne izbjegne površnost. Stoga injegov prikaz nije nikako mogao obuhvatiti svu tematsku isadržajnu raznolikost knjige, veæ samo biti poticaj na njezinoèitanje.Dr. Mišiæ istaknuo je važnost izdanja za hrvatsku patristièkuliteraturu. Naime, samo manji dio iz bogatstva kršæanskeliterature koja ima i važnost za kršæansku povijest i teologiju

je preveden na hrvatski jezik, a još je manji broj udžbenika imonografija poput ove. Èitatelji Šagi-Buniæeve knjige naæiæe obilje informacija ne samo o Proklu, njegovim spisimanego i o mnogim drugim autorima, pokretima, teološkimuèenjima, zabludama, koncilima i sl. Stoga æe ova knjigaizvrsno poslužiti studentima teologije i svima koji se želeinformirati o kršæanstvu u prvoj polovici V. stoljeæa. Premdaje napisana prije gotovo 60 godina, vremenom nije izgubilana sadržajnoj vrijednosti niti znanstvenoj kritici, zakljuèio jedr. Mišiæ.Dr. Ivan Karliæ usredotoèio se na sam središnji dio knjige, tj.samo disertaciju koja obuhvaæa oko 330 stranica. Istaknuoje, kako Šagi-Buniæ nakon prikaza razvoja kristološkeproblematike i nastanka kristoloških kontraverzi u prvojpolovici V. stoljeæa, posebno sukoba Antiohijske iAleksandrijske kristološke škole daje temeljne informacije oProklovu nauku kao prinosu u stvaranju srednjega putaizmeðu tih dviju kristologija. Autor ujedno ocrtava povijesnikontekst u kojem je Proklo postao carigradski biskup. Potomnavodi izvore Proklove kristologije i kritièki promišljadotadašnje prosudbe o autentiènosti i datiranju pojedinihnjegovih spisa. Posebnu pozornost pridaje propovijedi oBogorodici i pismu Armencima. U drugoj najopsežnijojcjelini u osam poglavlja se bavi sustavnim prikazomProklove kristologije i tu podrobno analizira pojedineteološke izrièaje i filozofsku terminologiju, rekao je dr.Karliæ. Na kraju izlaganja, dr. Karliæ je izrazio radost pojavljivanjatoga djela. Želim vjerovati da æe objavljivanje kristologijepotaknuti domaæe teologe i studente na prouèavanje i navrednovanje cjelokupnoga Šagi-Buniæevog istraživaèkograda vezanog uz kristološku a i svekoliku druguproblematiku prvih stoljeæa Crkve. U Šagi-Buniæu trebaprepoznati vrsnog poznavatelja, ali izvornog promisliteljakalcedonske kristološke dogme i njezina povijesnakonteksta. To je izazov na koji treba odgovoriti, rekao je dr.Karliæ.Predstavljanju knjige nazoèili su i novoimenovani sisaèkibiskup Vlado Košiæ, provincijal Hrvatske kapucinskeprovincije sv. Leopolda Bogdana Mandiæa fra IvicaPetanjak, generalni definitor Kapucinskog reda u Rimu fraJure Šarèeviæ, direktor KS-a dr. Željko Tanjiæ, mnogobrojnièlanovi Kapucinske provincije, te profesori Katolièkogabogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu.

Susret biskupa Ivasa i vjerouèitelja Šibenske biskupijeŠibenik, 12.12.2009. (IKA) - Prigodom predstojeæihbožiænih blagdana šibenski biskup Ante Ivas u subotu 12.prosinca u dvorani biskupske palaèe u Šibeniku susreo se svjerouèiteljima Šibenske biskupije. Nakon pozdravnih rijeèipredstojnice Katehetskog ureda s. Jakice Vuco, OP, biskupse obratio vjerouèiteljima. "Vi ste zaduženi za odgoj iobrazovanje u našoj biskupiji. Vjerouèitelj je vjernik te seuvijek mora preispitivati koliko vjeruje. Želim da se ovogBožiæa uèvrstite u vjeri", poruèio je biskup Ivasvjerouèiteljima. Vjerouèitelj je i uèitelj. On je pozvan odgojiti volju umladom èovjeku. Vjeronauk je predmet u školi koji bimladima trebao približiti ponudu Božjih vrednota.Vjerouèitelj treba biti i svjedok. Biskup je potaknuovjerouèitelje da budu uzorni prosvjetni djelatnici.

.


1316. prosinca 2009. broj 50/2009

Ogulin: Akcija "Župljanin u nevolji"Ogulin, 12.12.2009. (IKA) - U subotu 12. prosinca unajveæoj župi Gospiæko-senjske biskupije – župi sv. Križa uOgulinu završena je tradicionalna akcija "Župljanin unevolji". U tijeku druge nedjelje došašæa župljani su u crkvui župni stan nosili svoje priloge za potrebite. Ove godinesakupljeno je znatno više hrane nego prethodnih godina aèlanovi Župnoga pastoralnog vijeæa zaduženi za Caritas odpriloga su saèinili više od 30 vrijednih paketa koji su istogdana odneseni obiteljima u potrebi.

31. sabor mladih katolika Gospiæko-senjske biskupijeSredišnje predavanje na temu "Da vaša radost budepotpuna" održao povjerenik za mlade Zadarskenadbiskupije don Zdenko DundoviæGraèac, 12.12.2009. (IKA) - U Graèacu je 12. prosincaodržan 31. sabor mladih katolika Gospiæko-senjskebiskupije. U organizaciji biskupijskog povjerenika za mlademr. Tomislava Rogiæa, domaæina iz Graèaca splitskihfranjevaca okupilo se oko stotinjak mladih iz svih dekanatabiskupije. Središnje predavanje na temu "Da vaša radostbude potpuna" održao je povjerenik za mlade Zadarskenadbiskupije don Zdenko Dundoviæ. Tema je ujedno gesloNacionalnog susreta mladih koji se u svibnju održava uZadru.Na poèetku predavanja izmoljena je molitva Nacionalnogsusreta mladih. Don Zdenko je istaknuo da su mladibuduænost domovine te se u njih treba ulagati. Istaknuo je ivezu mladih s Isusom: "Isus govori o važnosti povezanosti sNjim i upravo ovo geslo pokazuje želju i sposobnost da sesuoblièimo s Kristom, bez Njega smo ništa i bez Njega nemožemo donijeti bogata ploda". Predavaè je upozorio nanove sekte koje se javljaju u suvremenom društvu te prijetemladim ljudima, one imaju cilj odvojiti ljude od Crkve:"Kada te netko kupi, onda tobom i upravlja, a kupiti je lako!"Podsjetio je na poruku pape Ivana Pavla II.: "Mladi, bezžrtve se u životu ne može uèiniti ništa veliko!" Zatim jepredstavnik ureda HBK-a za mlade Mladen Praljak upoznaosabornike s aktivnostima zajednice Taize. U nastavku jeslavljena misa koju je predvodio don Zdenko Dundoviæ a uhomiliji je istaknuo važnost pripreme mladih kroz advent teda se to može najviše ostvariti putem misa zornica. Ljudi sukroz povijest vjerovali u razna božanstva, ali nigdje nisupronašli ono što su u Kristu. Katkada zanemarimo Bogaživeæi "svoj" život i po svojim pravilima, upozorio je teistaknuo kako je uloga sveæenstva, kao što je nekad bilaproroèka; opominjati ljude da ne odu u propast.U popodnevnom dijelu sabora biskupijski povjerenik zamlade mr. Tomislav Rogiæ predstavio je novi, 16. broj listaOsvita. Slijedila su izvješæa mladih po dekanatima, osvrt nabiskupijski susret èitaèa, adventske akcije èiji su prilozinamijenjeni odlasku mladih u Rim na hodoèašæe u povodu10. obljetnice od osnutka biskupije. Predstavljen je i StatutSabora koji je nadopunjen prijedlozima ostalih sabornika, akoji bi trebao biti potpisan i usvojen od strane biskupije nasveèanom Saboru u Rimu. Isto je tako odluèeno da sepjevaèki zbor mladih prvi put predstavi na 10. obljetniciosnutka biskupije na Udbini. Sabor je zakljuèen molitvomkoju su predvodili mladi Graèaca.

.

"Hodoèašæe u došašæe" u PakracuPakrac, 12.12.2009. (IKA) - Uoèi treæe nedjelje došašæa, uPakracu se 12. prosinca po dvanaesti put održao susretcrkvenih glazbenih sastava mladih "Hodoèašæe u došašæe".Program na kojem je uz domaæi pakraèki bend Vita Novasudjelovalo još sedam sastava iz triju država zapoèeo jeeuharistijskim slavljem koje je u župnoj crkvi UznesenjaBlažene Djevice Marije predvodio požeški biskup AntunŠkvorèeviæ, a nakon mise je uprilièen festivalski dio susreta.Na poèetku mise pakraèki župnik i zapadnoslavonskiarhiðakon Matija Jurakoviæ ukratko je predstaviodvanaestogodišnju tradiciju Hodoèašæa u došašæe te iskazaosrdaènu dobrodošlicu biskupu, kao i koncelebrantimaBranku Gelemanoviæu, dekanu Pakraèkoga dekanata, ŽarkuTuruku, domaæem sinu mladomisniku, Goranu Lukiæu,biskupovu tajniku, i posebno mladima koji su hodoèastili uPakrac. Radostan zbog nazoènosti brojnih mladih koji suispunili pakraèku župnu crkvu, biskup im je u uvodnimrijeèima poruèio kako se u susretu s njima uvijek pomladi ikako smatra da uvijek treba biti s njima kad glazbenimputem nastoje izraziti svoj odnos prema Bogu. Zahvalio imje za hodoèašæe u Pakrac, ali i za sve ono èime obogaæujuživot u svojim župama, za zajedništvo srca koje slavi Boga.Propovijed je biskup Škvorèeviæ zapoèeo je pitanjemmladima: "Kako ste?" Na temelju dobivenih odgovoraustvrdio je kako pred Bogom i s Bogom nikad ne može bitiloše, nego samo dobro. Tumaèeæi naviještenu Božju rijeè,biskup je podsjetio kako je Isus Sin Božji, èovjekom postao,u razlièita stanja ljudske izgubljenosti unosio snagubožanske preobražavajuæe ljubavi: uskrišavao je mrtve,ozdravljao bolesne, hranio gladne. Time je posvjedoèiosvoju jedinstvenost, kazao je biskup, i potvrdio da je upravoOn odgovor na ljudsko stanje krhkosti, lomnosti i smrtneranjenosti. Nadalje, biskup je istaknuo kako Crkva u vrijemedošašæa stavlja pred vjernièke oèi važne likove iz prošlosti,meðu njima Iliju proroka i Ivana Krstitelja, koji su svojimiskustvom vjere tako dohvatili Božju istinu o èovjeku i iz njedjelovali te su snažnije od vladara i drugih moænika odredililjudsku povijest. Poruèio je mladima da konaèna sudbinasvijeta i èovjeka ne ovisi o onom što rade politièari, vojnici,gospodarstvenici i drugi moænici, kako se to nama pokatkadèini, nego maleni i neznatni ljudi koji vjeruju Isusu Kristu i ukojima on može ostvarivati preokret zahvatima svoga Duhau njihovim srcima i savjestima. Pozvao je mlade da se jošzauzetije bave Kristom, da kroz molitvu dopuste Božjojsnazi da djeluje u njihovim životima. Poruèio im je da onjima ovisi buduænost Hrvatske i da je Bog u njih položiosvoje nade i odgovornost da ono što je u našoj domoviniostarjelo i onemoæalo zbog ljudske zloæe i sebiènosti oniobnove novim opredjeljenjima za evanðeoske vrijednosti.Takoðer ih je potaknuo da kroz glazbu i dalje oèituju Bogusvoju mladenaèku iskrenost i povjerenje, pronaðu otajstvenesastavnice svoga biæa, otkriju Boga prisutnog u èovjeku.Svoju propovijed biskup je zakljuèio rijeèima da je najljepšii najdragocjeniji dogaðaj za Hrvatsku kad mladi èovjekraèuna s Bogom i nastoji s njime izgraðivati svoj osobni idruštveni život. Na kraju mise biskup Škvorèeviæ podsjetio je mlade da senjihovo Hodoèašæe u došašæe dogaða u Sveæenièkoj godinite ih je potaknuo da mole za sveæenike i duhovna zvanja.Nakon mise uslijedio je drugi dio susreta u kojem sunastupili: Vita Nova iz Pakraca, Novo Srce iz SlavonskogBroda, Tolisa Band iz Tolise (BiH), RiM iz Zagreba, Mirjamiz Nove Bukovice, Tekije iz Petrovaradina (Vojvodina), IlSanto iz Zagreba te Snaga mira iz Dugog Sela. Susret jezavršio druženjem i zajedništvom mladih u župnimprostorima.


14 16. prosinca 2009. broj 50/2009

Misa o 10. obljetnici smrti prof. dr. Tomislava JankaŠagi-BuniæaU župnoj crkvi Sv. Mihaela u zagrebaèkoj Dubravieuharistijsko slavlje kojim je zakljuèen znanstveni simpozij uèast prof. dr. Tomislava Janka Šagi-Buniæa predvodiokardinal BozaniæZagreb, 12.12.2009. (IKA) – U povodu 10. obljetnice smrtiprof. dr. Tomislava Janka Šagi-Buniæa, OFMCap, misu užupnoj crkvi Sv. Mihaela u zagrebaèkoj Dubravi predvodioje 12. prosinca zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ.U koncelebraciji su bili provincijal Hrvatske kapucinskeprovincije sv. Leopolda Bogdana Mandiæa fra IvicaPetanjak, generalni definitor Kapucinskog reda u Rimu fraJure Šarèeviæ, direktor KS-a dr. Željko Tanjiæ, mnogobrojnièlanovi Kapucinske provincije, profesori Katolièkogbogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu, te sveæeniciRemetskoga dekanata. Na poèetku mise, dobrodošlicukardinalu Bozaniæu i sudionicima slavlja izrazio je župnikfra Eugen Pavlek, istaknuvši kako je tu župu godine 1942.osnovao tadašnji zagrebaèki nadbiskup Alojzije Stepinac.Šagi-Buniæ je kao jedan od èetvorice bogoslova godine1943. došao u Dubravu i od tad se od nje nije odvajao. U propovijedi je kardinal Bozaniæ podsjetio kako se timeuharistijskim slavljem zakljuèuje znanstveni simpozij u èastprof. dr. Tomislava Janka Šagi-Buniæa, o desetoj obljetnicinjegove smrti. Dostojno je i pravedno da danas hodoèastimoovoj kršæanskoj zajednici koju okupljaju oci kapucini uDubravi, kojoj je pripadao Tomislav Šagi-Buniæ. Tu je bioprepoznat i cijenjen poglavito kao vjernik i sveæenik. Nju jekao sveæenik izgraðivao, ona mu je bila izazov, provjera inadahnuæe za vjernièki život i teološki rad. Tu je slavioeuharistiju kao najuzvišeniji ljudski i sveæenièki èinpotpunog darivanja Bogu. Njegove pouke i propovijedi,kako god one bile poticajne, teološki utemeljene i posveprilagoðene vjernièkoj zajednici, resila je odlika da su ihdobro razumjeli i djeca i stariji, istaknuo je kardinal Bozaniæ,dodavši kako nam primjer o. Tome i iskustvo vjernikaDubrave svjedoèe o važnosti i nužnosti životne povezanostiteologa i vjernièke zajednice. Kardinal se osvrnuo i na Šagijevo zalaganje za stvaranjecivilizacije ljubavi, kojom je osobito bio zaokupljenposljednjih desetljeæa svoga života. O tome je svjedoèiorijeèima i znakovima, za to je živio, to je za njega bio životniprogram u koji je vjerovao, podsjetio je kardinal, te istaknuokako Tomislav Šagi-Buniæ danas stoji pred nama kao snažnaliènost koja se izdigla iznad svog vlastitog povijesnogtrenutka koji joj je pružao šansu, ali i uvjetovao granice tešanse. On proroèki poruèuje da stojimo ili pred zatoromsvijeta ili pred novom buduænošæu svijeta, a posrijedi jesamo jedan put – civilizacija ljubavi. Teolog Šagi nam jedanas i izrazit primjer želje da se ne stoji, nego da se kreæenaprijed, prema onome što smo po savjesti, u svjetlu Božjerijeèi, spoznali da je potrebno i korisno odgovorno èiniti,tamo gdje smo postavljeni, rekao je kardinal, te upozoriokako je Šagi-Buniæ ostavio dobro polazište za novopromišljanje evangelizacije na pragu treæeg tisuæljeæa.Naime, on nas znakovito pouèava: "Kroz duga je stoljeæapoèasno mjesto u zapadnom kršæanstvu imala reèenica izIvanova evanðelja: 'I Rijeè tijelom postala i prebivala meðunama' (Iv 1,14). Nastupilo je vrijeme da slièno poèasnomjesto zadobije sada reèenica: 'Što god uèiniste jednomu odove moje najmanje braæe, meni uèiniste!' (Mt 25,40) . Tadruga reèenica u stvari je samo konkretna životna primjenaone prve. U ovo je naše vrijeme nužno da se ta primjena takoizrièito posvijesti da odista postane misao vodilja svakoganašega dana i svega našega poduzimanja."Na kraju propovijedi kardinal je podsjetio i kako Šagi-Buniæ

uèi kako treba ljubiti Crkvu kao svoju Majku. On je mogao unjoj i za nju trpjeti, ali nikada ne doæi u napast da jeiznevjeri, rekao je kardinal te propovijed završio rijeèimamolitve o. Tomislava Šagi-Buniæa: "Gospodine Isuse Kriste,Ti si rekao: 'Što god ste uèinili jednome od moje najmanjebraæe, meni ste uèinili'. Daj da svjetlost Duha Svetogaprosvijetli moju dušu, pa da u svakom èovjeku s kojim sedanas sretnem mogu prepoznati Tebe, Sina èovjeèjega, kojiæeš me jednom suditi".Prije blagoslova, kardinalu Bozaniæu je na predvoðenjumisnog slavlja zahvalio provincijal Petanjak. Na kraju mise,kardinal je izrekao svoja sjeæanja na prof. Šagi-Buniæa teporuèio kako je simpozij izazov svima, a osobito teolozimada prouèavaju teološku baštinu. Misno slavlje pjevanjem jeuvelièao župski zbor.

Promocija prve generacije studenata Sustavnog studijaduhovnostiU sklopu Dana Karmelskih studija duhovnosti diplomeprimilo prvih sedam studentica SSD-aZagreb, 12.12.2009. (IKA) – U sklopu Dana Karmelskihstudija duhovnosti u subotu 12. prosinca diplome Sustavnogstudija duhovnosti (SSD) primilo je prvih sedam studenticatoga studija. Sveèani èin uruèenja diploma uz prigodniprogram održan je u dvorani Duhovnog centra sv. Ivana odKriža, u Zagrebu. Na poèetku je predstojnik Studija o.Franjo Podgorelec pozdravio okupljene studente, profesore iuzvanike i pojasnio narav toga studija. O. Jakov Mamiæ,profesor SSD-a, održao je predavanje "Nosiva uporištaenciklike Caritas in veritate" pape Benedikta XVI., nastojeæidati kljuè za njezino razumijevanje i primjenu. Osobito jeistaknuo poèetak enciklike u kojem se kaže da je Ljubav uistini, koju je Isus posvjedoèio glavna pokretaèka snagaistinskog razvoja svake osobe i svekolikog ljudskog roda.Studentica Biserka Draganiæ izvela je potom vlastitiduhovno-poetski recital i sve oduševila svojim nadahnutimstihovima i dojmljivom izvedbom. Ravnatelj Studija o.Vinko Mamiæ potom je uputio prigodno slovo i izvijestio onastanku i radu SSD-a. Taj dvogodišnji studij zapoèeo je sradom godine 2006. U prvoj generaciji SSD pohaðao je 51redovni student i 5 studenata parcijalnog programa. Udrugom dvogodištu broj upisanih redovnih studenata je 65, aparcijalnih 6. Velika veæina studenata su laici, ali studijpohaðaju i sveæenici i redovnice. SSD je pridruženPapinskom teološkom fakultetu, Institutu duhovnosti"Teresianum", u Rimu. Ravnatelj studija je potom uruèioprvih sedam diploma, te pohvalnice najuspješnijimstudentima. Nagradu za najbolji ostvareni uspjeh dobila jestudentica Snježana Foršek s prosjekom ocjena 5,0, anagradu za najbolji diplomski rad studentica Vesna Kos zarad izraðen pod mentorskim vodstvom prof. dr. JureZeèeviæa na temu "Svijest o Božjoj prisutnosti u znanosti iživotu". Uime diplomiranih studenata vodstvu studija i svimprofesorima zahvalila je Nada Èakar, istaknuvši osobitokvalitetu, sustavnost studija te radosno i prijateljsko ozraèjeu tijeku dvogodišnje nastave. Program je popraæen iglazbenim toèkama studentskog zbora SSD-a, a na kraju jeuslijedio i prigodni domjenak.

.


1516. prosinca 2009. broj 50/2009

Kolaudacija, misa i blagoslov orgulja u Borovu naseljuOrgulje u crkvi Gospe Fatimske - Majke povratnika u župisv. Josipa radnika, treæe po velièini u Slavoniji, blagoslovionadbiskup SrakiæVukovar, 12.12.2009. (IKA) - Ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Marin Srakiæ predvodio je u subotu 12. prosinca ucrkvi Gospe Fatimske – Majke povratnika župe sv. Josiparadnika u Borovu naselju u Vukovaru veèernje euharistijskoslavlje pod kojim je blagoslovio obnovljene orgulje, nakonÐakova i Osijeka, treæe po velièini u Slavoniji. Meðudesetoricom koncelebranata bili su i provincijal Hrvatskefranjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda o. ŽeljkoŽeleznjak, dekan Vukovarskoga dekanata Pavao Kolareviæ,gvardijan vukovarski o. Gordan Propadalo, gvardijan iloèkio. Flavijan Šolc i bivši župnik župe sv. Josipa Radnika o.Ante Perkoviæ. U propovijedi je nadbiskup Srakiæ govorio o glazbi kojaodgaja èovjeka. "Ona je puna poruke i pouke za naš ljudski,a još više za kršæanski život. Ne govori se uzalud da suglazbenici ambasadori mira", rekao je nadbiskup Srakiæ.Poruèio je kako za slušanje glazbe nije dovoljno imati dvasavršena uha, nego osjetljiv duh. "Glazba je umjetnost. Dabismo je živjeli, potreban je umjetnièki osjeæaj. Nije svakaglazba - glazba. Ne posjeduje svatko uzvišeni osjeæaj zarazlikovanje i umjetnièki glazbeni duh. Ustvari, èesto smo, iu našim crkvama, zaglušeni najgorom pseudo-glazbom,'nadri-glazbom'. Buka bez nadahnuæa, bez sadržaja, bezinspiracije, bez dostojanstva! A komponira se i pjevabeskrajnom hrabrošæu dostojnom drugih boljih vrijednosti.Štoviše, treba priznati da naše crkve ponešto gube smisao zapravu glazbu. Ta nas èinjenica ponižava", rekao jenadbiskup. Opæenito govoreæi, glazba se izražava u melodijii harmoniji. Linearnost melodije skreæe pozornost osobe nadosljednost našeg života. "O kad bi melodija bila umoguænosti da nas pouèi da rastemo pravolinijski!" rekao jenadbiskup. Govoreæi o harmoniji, odnosno suglasju, u istovrijeme o više zvukova, nadbiskup Srakiæ rekao je: "Akordje postavljanje više glasova jednog uz drugi. Kao što je iživot koordinacija mnogih nastojanja i suglasja." Glazbaèovjeka može u mnogo èemu pouèiti. Citirajuæi sv.Augustina koji je rekao "Tko pjeva, dvostruko moli!"nadbiskup Srakiæ rekao je kako je "sama liturgija, koja jedanas spala na prigušeni govor nekolicine, roðena u pjesmi,tj. roðena je pjevajuæi". Domaæim vjernicima rekao je:"Dobili ste orgulje. Vjerujem da se na njih neæe uhvatitipauèina, da æe one biti poticaj svima vama, ne samo dalijepo pjevate, nego da upravo kroz pjesmu i glazbu nauèiteljudski, kršæanski živjeti. I ove æe orgulje sigurno odgajatiovu vašu crkvenu zajednicu jer i za pjesmu je potreban odgojkao što je potreban i našem ljudskom i kršæanskom životu.Zapravo, potrebna je ljubav. Bez ljubavi se ne pjeva i bezljubavi nema interesa. Za pjesmu je potreban veliki napor izato je potrebno, voljeti je. A kršæanin voli Boga i baš zatovoli i pjesmu, stvara pjesmu, glazbu i zato se rado prikljuèi.Ne bih htio da u vašoj zajednici jedna mala skupina djeèaka idjevojèica pjeva, a vi šutite. Neka orgulje animiraju cijeluzajednicu da doista budete raspjevani Bogu na slavu." Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti pjevaèki zbor"Gospe povratnika" župe sv. Josipa Radnika s voditeljemzbora, dirigentom i orguljašem Danijelom Služekom,magistrom glazbene pedagogije, uz orguljsku pratnju gostaorguljaša, pijanista, glazbenog pisca, zaslužnog umjetnikaRepublike Hrvatske mo. Miloša Laloševiæa. Upetnaestominutnoj kolaudaciji mo. Laloševiæ izveo jeskladbe F. Dugana st. "Versett iz zagrebaèke katedrale", J.SBacha "Koral s varijacijom", J.S.Bacha-Ch. Gounoda "AveMaria" i F. Liszta "Introitus". Govoreæi o orguljama, domaæi

župnik o. Vjenceslav Janjiæ rekao je: "Drago nam je da se imi iz zapadnog dijela našeg grada možemo i aktivnoukljuèiti u kulturno-religioznu manifestaciju 'Vukovarskihadventskih sveèanosti' koje se ove godine održavaju po 12.put pod geslom 'Vukovar – ljubav jaèa i od smrti!'Organizatorima poruèujemo: 'Raèunajte i u buduæe na nas!'" Orgulje su raðene u tvrtki za orgulje u Rotterdamu godine1975. Naruèitelj je bila Reformirana kršæanska Crkva izGouda. Zbog naglog opadanja broja vjernika i financijskekrize, crkva je 2003. zatvorena. Zahvaljujuæi vlasnikuorguljarske radionice "Nico Slooff Orgelbouw" izLekkerkerka (Nizozemska), restauratorima orgulja braæiPetru i Franji Moricu iz Ilaèe i o. Perkoviæu, ova je župnazajednica otkupila orgulje uz simbolièan iznos od 1.500eura. Orgulje su preureðene i obnovljene u orguljarskojradionici "Nico Slooff Orgelbouw". U njihovu obnovuuloženo je više od 300 tisuæa eura, tako da one danasizgledaju kao nove. Orgulje imaju dva manuala i jedan pedalza noge, 30 registara i više od 1800 truba. Najduža iznosišest metara, a najkraæa jedva centimetar i pol. U njih jeugraðen trideseti registar koji imitira zvonjavu zvona. "Ovaæe èinjenica najviše obradovati buduæe mladence prigodomnjihovih crkvenih vjenèanja, kada æe sveèana zvonjavazvona najaviti njihov dolazak prema oltaru", zakljuèio jeJanjiæ. Na misnom slavlju, blagoslovu i kolaudaciji orguljabili su i vukovarski gradonaèelnik Željko Sabo, predsjednicaGradskog vijeæa Zdenka Buljan, saborski zastupnik PetarMlinariæ, vlasnik orguljarske tvrtke Lekkerkerka NicoSlooff, njegov pomoænik Anton Tazellar, hrvatski branitelji,predstavnici udruga i dobroèinitelji, redovnice i domaæižupljani.

Utemeljen Hrvatski savez za život (CRO-VITA)Ciljevi i djelatnosti Hrvatskog saveza za život, kao i pristupbioetièkim pitanjima, temelje se na naravnim moralnimzakonima odnosno dosljednoj primjeni naèela istine, ljubavi,pravednosti, poštenja, dobrote i konstruktivnosti na svimpodruèjima koja se tièu zaštite ljudskog života, ali idostojanstva ljudske spolnosti i raðanja te dostojanstvabraka i obiteljiZagreb, 12.12.2009. (IKA) - Na blagdan BDM GospeGuadalupske, zaštitnice života, 12. prosinca, prizagrebaèkom samostanu franjevaca konventualaca naSvetom Duhu utemeljen je Hrvatski savez za život (CRO-VITA). Osnivaèkoj skupštini Saveza prethodio je molitveno-sakramentalni program za život koji veæ tradicionalno uZagrebu organizira Hrvatsko katolièko lijeènièko društvo.Program je zapoèeo klanjanjem pred Presvetim OltarskimSakramentom, a potom je slavljena misa, koju je kao iklanjanje, predvodio fra Josip Blaževiæ. Na osnivaèkojskupštini okupili su se predstavnici udruga, pokreta izajednica kako bi udruživanjem u Savez stvorili preduvjeteorganiziranijem, koordiniranijem i sveobuhvatnijemdjelovanju u civilnom društvu, poglavito u zaštiti prava naživot svakom ljudskom biæu i zauzimanju za svaki ljudskiživot od zaèeæa do naravne smrti. Ciljevi i djelatnostiHrvatskog saveza za život, kao i pristup bioetièkimpitanjima, temelje se na naravnim moralnim zakonima,odnosno dosljednoj primjeni naèela istine, ljubavi,pravednosti, poštenja, dobrote i konstruktivnosti na svimpodruèjima koja se tièu zaštite ljudskog života, ali idostojanstva ljudske spolnosti i raðanja te dostojanstva brakai obitelji. Deset udruga ispunilo je uvjete za pristup uredovno èlanstvo, a još desetak udruga najavilo jepristupanje bilo u redovno bilo u pridruženo èlanstvo, èim zato stvore pravne preduvjete promjenama svojih statuta i


16 16. prosinca 2009. broj 50/2009

održavanjem sjednica na kojima smjeraju donijeti odluku opristupanju. U uvodu radnom dijelu Skupštine nazoène jepozdravio voditelj Ureda HBK za obitelj dr. Petar-KrešimirHodžiæ, istaknuvši svoju osobnu radost i povijesnudimenziju toga dogaðaja. Dr. Hodžiæ proèitao je i pismoohrabrenja predsjednika vijeæa HBK za obitelj krèkogbiskupa Valtera Župana, koji je pozdravljajuæi iblagoslivljajuæi okupljene, Savezu zaželio da "bude punživotnosti i strpljive prodornosti u promicanju svih vrednotakoje æe doprinijeti da i naš narod uživa život 'u izobilju'".Nakon usvajanja Statuta jednoglasno su potvrðenipredloženici u tijela Saveza: peteroèlano predsjedništvo naèelu s predsjednicom prof. dr. sc. Jasenkom Markeljeviæ, dr.med. i dopredsjednikom, specijalistom pedijatrije ŠimomPapariæem, dr. med., te troèlani nadzorni odbor, a za izvršnuvoditeljicu izabrana je Lidija Fodor, doktorandica bioetike.Osobito dojmljiva bila je ceremonija uvoðenja novihdužnosnika u sklopu koje su zajedno sa svima okupljenimaizrekli Prisegu branitelja života. Plan i program rada Saveza,koji je predstavila novoizabrana predsjednica, osimstrukturalno-organizacijske sastavnice obuhvaæa petosnovnih smjerova djelovanja: edukacija i izdavaštvo;struèno-znanstveni; konkretno zauzimanje za život poputpružanja razlièitih usluga i osnivanja savjetovališta;organiziranje i koordiniranje udruga koje se zauzimaju zarazlièite skupine potrebitih osoba te duhovno-molitveni kojibi, uspostavom uèinkovite molitvene mreže, trebao bitipotpora svemu. Uspostavljena je i radna skupina zaobilježavanje Dana života 2010. Na kraju se okupljenimaobratio izvršni direktor slovaèkog Foruma života MarekMichalèik, iznijevši kratak prikaz toga Foruma koji djelujeod godine 2003. i trenutaèno ima 37 udruga èlanica.Zaželjevši uspješan razvoj Hrvatskom savezu za život,istaknuo je brojne sliènosti hrvatskog i slovaèkog naroda tepotrebu tješnje suradnje dviju nacionalnih krovnihorganizacija u promicanju i zaštiti života, braka i obitelji.Program je zakljuèen zahvalom svima koji su pridonijeliutemeljenju Hrvatskog saveza za život, a druženje senastavilo uz domjenak koji je za tu prigodu darovalavlasnica restorana Marijino zvono, postavši tako prva èlanicaMreže prijatelja života koju Savez pokreæe.

Nedjelja Caritasa u GospiæuGospiæ, 13.12.2009. (IKA) – Na Nedjelju Caritasa misu ugospiækoj katedrali predvodio je biskup Mile Bogoviæ,zajedno s ravnateljem Caritasa vlè. Lukom Blaževiæem igospiækim župnikom i dekanom Antunom Luketiæem.Ravnatelj Blaževiæ istaknuo je važnost djelovanja zadobrobit siromašnih, nemoænih, bolesnih i ostavljenih. Nakraju mise tajnica biskupijskog Caritasa Ivana Bilen uruèilajednokratnu pomoæ obiteljima u potrebi. Dar je to kojitradicionalno osigurava voditelj Hrvatske katolièke misijeFrauenfeld u Švicarskoj fra Branko Radoš. Nakon uruèivanjaèekova, biskup Bogoviæ zadržao se u razgovoru s obiteljimaKokoroviæ s Udbine, Perakoviæ iz Zagorja Ogulinskog,Kristiæ iz Graèaca, Rupèiæ iz Brinja i Jurkoviæ iz JanjaèkeKose. Upoznao se s osobnim sluèajevima i teškimsudbinama te im uputio oèinske rijeèi kršæanske nade iživotnog optimizma u nošenju križeva. Djelatnici Caritasa nagradskoj tržnici u Gospiæu prodavali su božiæna drvca ulonèanicama. Donator 100 komada jelki bile su Hrvatskešume – podružnica Gospiæ. Nudili su se i kalendari, božiæneèestitke, magneti, privjesci i majice. Prihod je namijenjen zakupnju hrane za božiæne pakete najsiromašnijim obiteljima uGospiæko-senjskoj biskupiji.

U Vidovcu održane puèke misijeVidovec, 13.12.2009. (IKA) - U župi Vidovec kodVaraždina održane su od 6. do 13. prosinca puèke misije podvodstvom isusovaca o. Stjepana Kušana i o. ZvonimiraVlaha. Misije su zapoèele druge nedjelje došašæa, a završilesu misom zahvalnicom na treæu adventsku nedjelju. Krozcijeli tjedan misionari su predvodili i sudjelovali na misamau župnoj crkvi u Vidovcu, kao i u filijalnoj kapeli uNedeljancu. Takoðer su obišli bolesnike po njihovimkuæama, a održali su više susreta za mlade i odrasle. Svaki jedan bilo prilike za ispovijed, a održana su i klanjanja predPresvetim te pobožnosti Srcu Isusovome i Blaženoj DjeviciMariji. U predveèerje zakljuèenja misija, u subotu 12. prosinca,misu u župnoj crkvi predvodio je varaždinski biskup JosipMrzljak u koncelebraciji s domaæim župnikom DragutinomBogadijem, ocima isusovcima, dekanomDonjovaraždinskoga dekanata preè. Mijom Horvatom idrugim sveæenicima. Biskup je u homiliji potaknuo sve vjernike da otvore "oèivjere" kako bi mogli vidjeti i prihvatiti Rijeè Božju koja jepostala èovjekom i koja u život vjernika unosi svjetlo jer je isama svjetlo. Biskup je istaknuo kako je potrebno dopustitiBožjoj Rijeèi da se utjelovi i u nama. Da bismo uistinu bilivjerodostojni, tu Rijeè koju smo prihvatili i kojoj smopovjerovali treba svojim životom i djelima potvrditi, poruèioje biskup. Naša djela moraju potvrðivati ono što govorimo išto u svom srcu vjerujemo, kazao je biskup, istièuæi da i našerijeèi moraju biti utjelovljene.

Biskup Jezerinac predvodio u Ðurðevcu misu zapredsjednika Tuðmana i hrvatske braniteljeÐurðevac, 13.12.2009. (IKA) - Treæe nedjelje došašæa, 13.prosinca, u župnoj crkvi Sv. Jurja u Ðurðevcu proslavljena jemisa zadušnica koju je predvodio vojni biskup JurajJezerinac tijekom svog prvog pohoda toj župi. Misa jeslavljena u povodu 10. obljetnice smrti prvog predsjednikaRepublike Hrvatske dr. Franje Tuðmana, te je bila posveæenaspomenu na prvog hrvatskog predsjednika i sve poginule iumrle branitelje Domovinskog rata koji su zaslužni zaostvarenje hrvatske države. Sveèano misno slavlje biskupJezerinac predvodio je u koncelebraciji s domaæimžupnikom Ozrenom Bizekom, mo. Mihom Demoviæem,Zlatkom Pavetiæem, te župnicima i sveæenicima izVirovskog dekanata, Leonom Lozanèiæem, fra IvanomPoletom i Marijom Rukeljem. Misnom slavlju su, uzmnogobrojne vjernike, nazoèili i predstavnici Hrvatskogsabora, Koprivnièko-križevaèke županije, Grada Ðurðevca,Hrvatske vojske i udruga branitelja Domovinskog rata. U prigodi 10. obljetnice smrti predsjednika dr. Tuðmanabiskup Jezerinac u propovijedi je kazao kako je mnoštvoljudi na Mirogoju posjetilo grob pokojnog predsjednika jersu ljudi prepoznali u njemu osobu èijom se zaslugomostvario vjekovni san Hrvata o osnivanju vlastite državeunatoè protivljenju nekih meðunarodnih sila, pa i nekihpojedinaca meðu nama. Pokojni je predsjednik udario prvetemelje naše države i stoga æe ostat zabilježen u povijestihrvatskog naroda kao "otac hrvatske nacije". U vremenudiplomacije i borbe za slobodu, kad je bila izvršena agresijana Hrvatsku, i kad je Hrvatska proživljavala dramatiènetrenutke boreæi se za vlastiti opstanak, dr. Tuðman je kaovrhovni zapovjednik uspio zajedno s hrvatskim braniteljima"s pomoæu Božjom", kako je èesto isticao, obraniti i saèuvatiHrvatsku od osvajaèa. Nakon mise prireðeno je predstavljanje knjige "Brodolomsvetog Pavla u vodama hrvatskog otoka Mljeta", zbornika


1716. prosinca 2009. broj 50/2009

radova znanstvenog skupa "Ignjat Ðurðeviæ i dubrovaèkatradicija svetopavlovskog brodoloma u vodama hrvatskogotoka Mljeta" i knjige "Melita otok brodoloma sv. Pavla jestotok Mljet u Dalmaciji". Knjige je predstavio urednik knjigaMiho Demoviæ, urednik zbornika i predsjednikPredsjedništva znanstvenog skupa. Knjige su izdane upovodu jubilarne Godine sv. Pavla, a opisuju propovijedanjei brodolom sv. Pavla na prostorima Hrvatske. Knjiga"Brodolom svetog Pavla u vodama hrvatskog otoka Mljeta"odnosi se na brodolom sv. Pavla, a napisao ju je IgnjatÐurðeviæ 1730. godine na latinskom jeziku, te preveo 2008.g. mr. Jozo Mareviæ. Povodom objave te knjige održan je od10. do 13. studenoga 2008. u Dubrovniku simpozij, s kojegje 2009. godine izdan zbornik radova koji sadrži 18 prilogaiz pera uvaženih struènjaka. Knjigu "Melita otok brodolomasv. Pavla jest otok Mljet u Dalmaciji" napisao je 1910.godine biskup Vicko Palunko, a preveo dr. Niko Klièan te jeprijevodu pridružio kraæu uvodnu studiju koja upoznaje saživotom i radom biskupa Vicka Palunka.

Predbožiæna duhovna obnova za vjerouèitelje RijeèkenadbiskupijeDuhovnu obnovu na temu "Molitva u životu vjernika" vodilirijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ i duhovnik vjerouèitelja vlè.Siniša VujèiæLovran, 13.12.2009. (IKA) - U Domu pastoralnih susreta uLovranu od 11. do 13. prosinca održana je predbožiænaduhovna obnova za vjerouèitelje Rijeèke nadbiskupije natemu "Molitva u životu vjernika", koju su vodili rijeèkinadbiskup Ivan Devèiæ i duhovnik vjerouèitelja vlè. SinišaVujèiæ. Organizator godišnjih duhovnih vježbi na kojima seove godine na predbožiænoj obnovi prikljuèilo sedamdesetakvjerouèitelja, bio je Katehetski ured Rijeèke nadbiskupije naèelu s pomoænicom predstojnika Ksenijom Kovaèeviæ. U tridana odraðena su èetiri predavanja na temu molitve, nakonkojih je slijedio rad u skupinama. Nadbiskup Devèiæ uizlaganju je istaknuo uzroke krize molitve, kao što su slabavjera, problem zla, sekularizacija, napor, zaborav da semolitvom može utjecati na komponente povijesnihdogaðanja, te nedostatak vremena. Nadbiskup je okupljenimvjerouèiteljima poruèio da "onaj koji priznaje da nemavremena, priznaje da nije gospodar vremena, veæ da vrijemegospodari njime". Osvrnuo se na rijeèi sv. IvanaDamašæanskog da je molitva uzdizanje duše k Bogu, teistaknuo da "Bog prvi dolazi èovjeku, a èovjek mu uzvraæaodgovorom vjere kao izrazom ljubavi prema njemu i braæi".Rad bez molitve prelazi u aktivizam, rekao je nadbiskup.Vjerouèitelji su u radionicama raspravljali o razlozima krizemolitve, moguæim rješenjima i svojoj ulozi u promicanjumolitvenog života. Zakljuèili su da je potrebno pozitivnogledati na krizu koje je uvijek bilo, iz razlièitih povijesnih ikulturoloških razloga. A danas se ona ponajviše oèituje ukrizi duha i vrednota, optereæenosti vremenom inesposobnosti ulaska u dublje meðuljudske odnose opæenito,koja se odražava i na odnos s Bogom, te privatizacija vjere.U svakom je vremenu postojala kriza vjere, a danas je onauglavnom u krizi zajedništva, stoga je potrebno poticati naobnovu župnog zajedništva i obitelji kao molitvenezajednice. Duhovne su vježbe urodile i konkretnimprijedlogom za ostvarivanjem zajedništva i jaèanjem molitvemeðu vjerouèiteljima. Ponovno je oživljena ideja molitvenezajednice vjerouèitelja, te dogovoreno mjesto, vrijeme iokvirni ciljevi. Vjerouèitelji æe novu godinu zapoèetiosnaženi zajedništvom s Bogom u meðusobnom zajedništvuprvog molitvenog susreta koji je simbolièno predviðen zaprvi nastavni dan novog polugodišta.

Prvi roðendan podružnice HKZ MI na Mertojaku uSplituSplit, 13.12.2009. (IKA) - Podružnica Hrvatskogakatolièkoga zbora MI na Mertojaku u Splitu u nedjelju 13.prosinca u crkvi Sv. Josipa proslavila je svoj prvi roðendan.Misno slavlje tom prigodom predvodio je vlè. MarkoZadravec, duhovnik zagrebaèkih miovaca i prefekt usjemeništu na Šalati, u koncelebraciji s duhovnikomzajednice na Mertojaku župnikom don VjenceslavomKujundžiæem. U propovijedi je vlè. Zadravec govorio osmislu nedjeljne euharistije, o pozivu na svetost, o življenjuvjere u svakodnevici s glavnim naglaskom na mladež,osobito miovce s Mertojaka koji su kroz proteklu godinudana veæ postali prepoznatljivi po svjedoèanstvu vjere i žarusrca s kojim rade na dobrobit Crkve i hrvatskoga naroda."Koliko pomažete svom župniku u pastoralnom radu tolikoæe i vaš duhovni život biti bogatiji", istaknuo je vlè.Zadravec obrativši se miovcima te ih potaknuvši na daljnjisvakodnevni trud da budu pravi domoljubi, bogoljubi ièovjekoljubi i da svojim životom daju hvalu i slavu Bogu.Ponosan na svoju mladež, župnik Kujundžiæ istaknuo je damladi hoæe i žele slaviti Boga i èiniti dobro samo im trebapomoæi, treba ih pravilno usmjeriti. U tom je duhu kazaokako je HKZ MI pravi izbor za njih jer je to katolièka udrugakoja promièe duhovne i opæeljudske vrednote te odgovornosti ljubav prema Bogu, Crkvi i domovini. Zahvalivši svimakoji su došli iz središnjice HKZ MI iz Zagreba te osobitosusjedima iz Solina, župnik Kujundžiæ je pozvao župljane damole za mlade, da im budu pravi primjer kako kršæanskiživjeti i èiniti dobro te se u dobru razvijati i rasti. Misa jezavršila pjesmom "Bože èuvaj Hrvatsku", koju je predvodiožupni mješoviti zbor. Potom je uprilièena skupština na kojojsu sudjelovali: predsjednik središnjice HKZ MI iz ZagrebaAnton Kliman, dopredsjednici Krešimir Doliæ i MateKrajina, predsjednica solinske podružnice Jasminka Periæ,duhovnik solinskih Miovaca don Vinko Sanader i drugi. HKZ MI djeluje od godine 1976. kao nevladina udrugaregistrirana pri mjerodavnim hrvatskim institucijama iistodobno kao privatno društvo u Crkvi, temeljem dekretaHrvatske biskupske konferencije iz 1990. Od svogautemeljenja zajednica izdaje mjeseèni list MI, koji odražavakontinuitet djelovanja i donosi aktualne sadržaje o vjerskim idruštvenim temama. Magazin je nedavno dobio i noviizgled, a novoutemeljena je i nakladnièka djelatnost. Usklopu HKZ MI, u Hrvatskoj djeluje dvadesetak osnovnihzajednica, meðu kojima zajednice u Solinu, Splitu i Rijeciimaju svoja lokalna glasila. Zajednice, kao i središnjica uZagrebu, uprilièuju mjeseène tribine, provode kulturne,ekološke, humanitarne i druge akcije, bave se izdavaštvom teosobitu pozornost posveæuju mladeži - njihovu odgoju iizobrazbi. S tim u vezi MI gaji kontakte i s vodeæiminstitucijama i zauzetim katolicima u svijetu. HKZ MI želirazvijati dvije znaèajke kod svojih èlanova: slobodu iodgovornost. Geslom "Bog, Crkva, Domovina" izražava nesamo prioritete svoga djelovanja veæ objašnjava i svu širinutog djelovanja: miovac je obvezan živjeti svoje kršæanstvo,svoju katolièku vjeru u svim segmentima života, uvijek i nasvakom mjestu, sa sviješæu da služi Bogu i svojim bližnjimatamo gdje je postavljen, naglašeno je izmeðu ostaloga naskupštini. Sveèanost je završila zajednièkim domjenkom.

.


18 16. prosinca 2009. broj 50/2009

Betlehemsko svjetlo stiglo u HrvatskuZagreb, 13.12.2009. (IKA) – Èlanovi Saveza izviðaèaHrvatske i ove su godine u Hrvatsku donijeli Betlehemskosvjetlo. Nakon što su ga preuzeli u Beèu, u subotu 12.prosinca na ekumenskom slavlju za europsku regiju, svjetloje sveèano u zagrebaèku katedralu u nedjelju 13. prosincaunio èlan Izviðaèkog odreda Plamen, Zagreb-Trešnjevka,Lovro Mrðen, te ga pred oltarom predao rektoru katedralepreè. Josipu Kuhtiæu. Na poèetku propovijedi preè. Kuhtiæpodsjetio je kako Bog u pokori daje èovjeku priliku da budebolji, savršeniji i da èini bolje. I u Ivanovo vrijeme, i u svavremena postojali su ljudi koji su pozivali na pokoru. Uvijekpostoji prilika obratiti se, i poèeti iznova, jer to je uistinuprema Evanðelju Radosna vijest. Kod Isusa uvijek nalazimokonkretan i jasan odgovor, a to je ljubav prema Bogu, premabližnjemu, prema samome sebi, rekao je propovjednik, tepodsjetio na rijeèi iz Evanðelja "tko ima dvije haljine nekadade onome koji nema ni jednu". Ne traži se nemoguæe, netraži se predati posljednju haljinu, a dijeliti s drugima radost,bol, slobodno vrijeme znaèi dijeliti hrabrost i u tome seoèituje ljubav prema bližnjemu, a to je konkretna pokora. Naradnom mjestu i svakodnevnoj situaciji trebamo znati dijelitis drugima. Poziv nam je to na mjestima na kojima senalazimo vježbati ljubav prema bližnjemu i dijeliti. Danas jeNedjelja Caritasa, a nema kršæana bez solidarne karitativneljubavi, podsjetio je Kuhtiæ, te istaknuo kako je došašæeprilika da se obratimo i èinimo pokoru. Približiti se Isusu, jerpred njim shvaæamo sebe same, svoj život. On æe ponovnodoæi, stoga naèinimo pokoru, uèinimo ljubav, dijeljenjesredište svoga života, središtem svoga kršæanskogdjelovanja, jer to je vrijeme spasenja. A èitav naš kršæanskiživot je jedno došašæe, istaknuo je propovjednik, upozorivšikako današnji èovjek ne zna èekati, veæ je navikao da se svemora ostvariti odmah.Uzbuðenje kod djece raste dok èekaju, trudne majke èekajudevet mjeseci i svjesne su promjena koje se dogaðaju unjihovu tijelu i srcu, sva ova i mnoga druga iskustva mogunas nauèiti nešto dobro što proizlazi iz èekanja. I biblijskaèitanja ukazuju kako trebamo èekati, ne tjeskobno, veæ sradošæu i to nam donosi drukèiji pristup vremenu išèekivanjaroðenja Krista Gospodina. Zato neka naša današnja molitvabude "Gospodine ojaèaj nas u hrabrosti, uèvrsti nas u našojvjeri, i pomozi nam da budemo radosni kršæani", zakljuèio jepreè. Kuhtiæ. Molitvu vjernika proèitala je Marija Cegledi,èlanica Udruge katolièkih izviðaèa iz Jarmine. Zahvalila jeBogu što izviðaèi imaju priliku predvoditi tradiciju nade,ljubavi, mira, tolerancije i dobre volje. Svevišnjem je uputilamolitvu da u srca svih ljudi usadi ljubav prema prirodi, te davode brigu o zraku, vodi, zemlji i životinjama kao da su oninaša braæa i sestre. Takoðer je molila Svevišnjeg da osnažimlade kako bi se oduprli negativnim utjecajima kojima susvakodnevno izloženi. Molila je i za našu domovinu, djecu iljude, da im Gospodin pruži utjehu i vjeru u bolje sutra.Molitvu je uputila za izviðaèke voditelje da se s ljubavljudaruju u prenošenju iskustva mlaðim èlanovima tenaposljetku za rast u mudrosti. Prije blagoslova, preè. Kuhtiæzahvalio je izviðaèima što su i ove godine donijeliBetlehemsko svjetlo u zagrebaèku prvostolnicu, od kuda æese proširiti diljem domovine. Podsjetio je kako svjetlo imasmisla biti upaljeno u našim kuæama, ako je upaljeno unašim srcima. Ako je svjetlo u našim srcima, znaèi da smobliže Bogu, a tad æe biti više svjetla u nama i oko nas, unašim obiteljima, u našoj domovini, poruèio je Kuhtiæ. Nakraju mise, prvu svijeæu s Betlehemskog svjetla upalio jeizaslanik predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor, ministarznanosti, obrazovanja i sporta Radovan Fuks.

Posveta crkve Presvetog Srca Isusova na Visokoj u SplituSplit, 13.12.2009. (IKA) – "Danas smo kao jedna obitelj.Dugo smo èekali ovaj radosni dan da na našoj Visokojizgradimo i posvetimo ovaj Božji hram. Radosni smosudionici ovoga povijesnog dogaðaja satkanoga od želja,èežnji, nada tolikih naraštaja", istaknuo je splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišiæ predvodeæi u subotu 12. prosincaeuharistijsko slavlje u tijeku kojega je posvetio novu župnucrkvu Presvetoga Srca Isusova na Visokoj u Splitu. Uzprovincijala Hrvatske pokrajine Družbe Isusove o. IvanaKopreka, generalnoga vikara mons. Ivana Æubeliæa,pastoralnoga vikara mons. Dragu Šimundžu, župnika o.Zorana Vujièiæa i župnoga vikara o. Josipa Juraka u slavljuje sudjelovalo oko 40 sveæenika, više tisuæa vjernika tepredstavnici grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije:župan Ante Sanader i dogradonaèelnici Anðelka Viskoviæ iJure Šundov, a pjevanje je predvodio mješoviti župni zbor. Na poèetku mise Dušan Vuletiæ uime župe pozdravio jenadbiskupa te mu, kao župniku svih župa mjesne Crkve, uznak odanosti predao kljuè nove crkve, koju je projektiraoarhitekt iz Splita Dario Gabriæ. Sama crkva ima 600èetvornih metara, a prostorije pastoralnoga centra 500.Zvonik s križem visok je 35 metara. Izvoðaè armirano-betonskih radova je Konstruktor iz Splita, a ostali dio poslaobavile su druge graðevinske firme. Kameno-klesarskeradove: ambon, oltar, krstionicu, svetohranište, prezbiternapravila je kameno-klesarska radnja Branimira Maroviæa izMravinaca. Prije nego je blagoslovio vodu i poškropio vjernike i zidovecrkve, nadbiskup je uputio rijeèi pozdrava svima koji susudjelovali u tom blagoslovljenom pothvatu te svimsudionicima slavlja i onima koji su bolešæu ili nekim drugimrazlogom bili sprijeèeni doæi. Nakon èitanja, koja su izLekcionara proèitali župljani i evanðelja, nadbiskup je uhomiliji protumaèio smisao samoga èina posvete, istaknuvšida se time crkva zauvijek predaje Gospodinu uz molitvu zanjegov blagoslov. Prostor i vrijeme važne su dimenzijeljudskoga života. One nisu nešto što pripada èovjeku nego jeon kao fizièko biæe bitno odreðen njima. Tako nas i ovajhram Božji, pomažuæi nam biti Božji duhovni hram, bitnoodreðuje, kazao je nadbiskup. Gospodin je uzevši tijeloèovjeka, ušao u prostor i vrijeme i posvetio ga te uèinio danjegova rijeè odzvanja svetim mjestom. Tako i mi danasovim èinom posvete želimo udomiti Gospodina, dopustitiNjegovoj rijeèi da odzvanja u našim srcima, hraniti se njimepreko sakramenata. Nadbiskup se sjetio Božiæa godine1969., kada je nadbiskup Frane Franiæ u jednoj kuæi otvoriožupnu kapelu Presvetoga Srca Isusova na Visokoj, koja ima150 èetvornih metara i u kojoj se bogoslužje održavalo svedo danas. I danas, kada župa ima oko 12.000 vjernika to jepremalen prostor za potrebe tako velike župe, koja je nekoæobuhvaæala znatno veæi teritorij te je imala i oko 30.000vjernika. Naknadno su od nje odvojene župe na Trsteniku iMertojaku. Još godine 1997. dobivena je lokacija za ovunovu crkvu s pastoralnim centrom, a pravovaljana dozvolaza gradnju dobivena je 2000. Nadbiskup Barišiæ blagoslovioje godine 2004. radilište, a kamen temeljac blagoslovio je1998. papa Ivan Pavao II. U tom je surjeèju nadbiskupistaknuo da Gospodin gradi crkvu na živoj vjeri, molitvi,ljubavi, solidarnosti i zajedništvu. "Nema crkve bezsvjedoèenja, ni vjere bez djelatne ljubavi", upozorio jenadbiskup Barišiæ te potaknuo župljane na Visokoj da buduprepoznatljivi po vjernosti Bogu u svojim sredinama gdježive i rade te da im ova kuæa molitve bude izvor praštanja imira, topline i stvarne ljubavi koju æe oni unositi u svojuobitelj i donositi potrebnima: gladnima i žednima, žalosnimai osamljenima, jer bol kad se dijeli umanjuje se, a radost


1916. prosinca 2009. broj 50/2009

podijeljena raste. Nakon što je nadbiskup izmolio posvetnumolitvu, pomazao svetim uljem oltar i zidove crkve, obavioobred kaðenja oltara i crkve te predao župniku upaljenusvijeæu, mons. Æubeliæ proèitao je povelju o posveti crkveèime je završen obred posvete. Na kraju mise župnikVujièiæ, koji je na Visokoj pet godina, uputio je rijeè zahvalenadbiskupu na pastirskoj brizi, Splitsko-makarskojnadbiskupiji, izvoditeljima radova, donatorima, župljanima igradu Splitu koji je najzaslužniji za ureðenje okoliša tesvima koji su na evanðeoski naèin sudjelovali u gradnjicrkve od „udovièina novèiæa" do žive crkve u obitelji.

Završna sveèanost jubilarne franjevaèke godine uÈakovcuPredstavljena fotomonografija "Franjevci u Èakovcu"Èakovec, 13.12.2009. (IKA) - Jubilarna franjevaèka godina,koja je u Èakovcu bila posveæena dvama velikimovogodišnjim franjevaèkim jubilejima, 800. obljetniciFranjevaèkog reda i 350. obljetnici dolaska franjevaca uÈakovec, sveèano je zakljuèena treæe nedjelje došašæa, 13.prosinca, sveèanošæu koja je bila izuzetno bogata sadržajemi simbolikom. U organizaciji èakoveèkoga Franjevaèkogsamostana i Organizacijskog odbora proslave jubilarnegodine predstavljena je fotomonografija "Franjevci uÈakovcu", nakon èega je sveèanu misu zahvalnicu za 350franjevaèkih godina, kojima je obilježen duhovni i pastoralnite društveni život Èakovca i Meðimurja, predvodiovaraždinski biskup Josip Mrzljak. Sveèanost zatvaranjajubilarne godine zapoèela je okupljanjem brojnih uzvanika,gostiju i vjernika ispred Franjevaèkog samostana kako bi senazoèilo otkrivanju prigodne spomen-ploèe na proèeljusamostana, neposredno uz jarbole na koje su 18. svibnjaprotekle godine kod otvaranja jubilarne franjevaèke godinepodignute jubilejske zastave. Kroz godinu i pol njezinatrajanja prireðeno je obilje dogaðaja i sadržaja, a GradÈakovec 2009. godinu proglasio je "Godinom franjevaca" teèakoveèkim franjevcima dodijelio Zlatni grb uz Dan grada.U zahvalu hrvatskim franjevcima, koji su kroz 350 godinadjelovali u Èakovcu, Grad Èakovec postavio je prigodnuspomen-ploèu koju su zajedno otkrili èakoveèkigradonaèelnik Branko Šalamon i provincijalni ministarHrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda fraŽeljko Železnjak. Sve je okupljene pozdravio domaæigvardijan i župnik župe sv. Nikole biskupa fra StankoBelobrajdiæ, koji je kazao kako su franjevci u Èakovec došligodine 1659. te su smješteni u drveni samostan. Nakon štosu prvi samostan i crkva izgorjeli u velikom požaru,franjevci su u novoizgraðeni zidani današnji samostan useliliupravo 13. prosinca 1704. godine. U prigodi zatvaranjafranjevaèke godine, gardisti Zrinske garde Èakovec skinulisu jubilejske zastave nakon èega se sveèanost nastavila udvorani Katolièkog doma scenskim kostimiranim prikazom"Dolazak franjevaca u Èakovec" koji su priredili èlanovižupnih zajednica "Totus tuus" i FRAMA. Završna sveèanost nastavljena je predstavljanjemfotomonografije "Franjevci u Èakovcu", koja na oko 350stranica povijesnim èinjenicama, te bogatomdokumentarnom i fotografskom graðom svjedoèi o 350plodnih franjevaèkih godina u Èakovcu. GvardijanBelobrajdiæ zahvalio je autoru povijesnog prikaza VladimiruKapunu što je uložio izniman trud, napor, vrijeme i umijeæeu oblikovanje i interpretiranje dostupne arhivske graðe, a utom velikom poslu, boraveæi i radeæi u samostanu, gotovo jepostao dio franjevaèke obitelji. Zahvalio je glavnomuredniku knjige i predsjedniku Organizacijskog odboraproslave prof. dr. Stjepanu Hranjecu, urednici Jasminki

Bakoš-Kocijan, koja je ujedno oblikovala izdanje u suradnjis grafièarima, fotografima te tiskari "Zrinski".Predstavljajuæi knjigu, istaknuo je kako ona u svojoj treæinidonosi povijesni prikaz 350-ljetne franjevaèke prošlosti uÈakovcu, dok je ostatak posveæen foto-prikazu sakralnihobjekata i sakralnog blaga samostana i obje èakoveèke župekojima upravljaju franjevci, uz kraæe struène tekstovenekolicine autora. Za fotografije zaslužno je šestero autora,meðu kojima je gotovo 200-njak fotografija TomislavaKorena, 50-tak fotografija Željka Vidoviæa te zraèni snimciDubravka Lesara. Predsjednik Organizacijskog odbora nakraju je najavio i skorašnje izdavanje zbornika radova sdvodnevnog znanstvenog skupa koji je s temom "350 godinafranjevaca u Èakovcu" održan u veljaèi uz sudjelovanje 30-tak struènjaka. Meðimurski župan Ivan Perhoè èestitao je jubilejfranjevcima i zahvalio im što su zajedno s ostalim crkvenimsubjektima bili sudionici, ali i korektiv dogaðanja u Èakovcui Meðimurju, zaželjevši da Crkva i dalje ima snage imudrosti u promoviranju nade, zajedništva i meðusobnesuradnje. Zamjenik gradonaèelnika Zoran Vidoviæ uimeGrada Èakovca istaknuo je važnu ulogu franjevaca koji susvojim djelovanjem utjecali na vjerski i duhovni život,školstvo i kulturu te njegovanje nacionalne svijesti.Provincijal Železnjak, autor predgovora, kazao je kako jeradostan i ponosan zbog izlaska fotomonografije kojasvjedoèi o 350-godišnjem životu sinova sv. Franje u ovomegradu u kojem su uèinili i ostavili mnoga lijepa i plemenitadjela. Biskup Mrzljak, autor uvodne rijeèi u monografiji,podsjetio je nazoène kako ulazna pjesma euharistije treæeadventske nedjelje poziva na radost, kazavši kako uistinupostoji veliki razlog za radost zbog ove sveèanosti. Sveèanost je zakljuèena podjelom zlatnih, srebrnih ibronèanih plaketa s gravurom crkvenog vitraja na kojem banNikola Zrinski predaje crkvicu na upravljanje franjevcima.Plakete je primilo 20-tak zaslužnika, od biskupa Mrzljaka,Meðimurske županije, Grada Èakovca, èlanova ureðivaèkogodbora knjige, do glavnih sponzora. Plakete im je uruèioprovincijal Železnjak, a prigodne zahvalnice predsjednikHranjec. Takoðer je 150 tvrtki, ustanova i pojedinaca, koji sunovèano, materijalno i angažmanom pomogli dogaðanjajubilarne franjevaèke godine, primilo prigodne zahvalniceFranjevaèkog samostana. Vrhunac sveèanosti bilo je zahvalno misno slavlje koje je užupnoj crkvi Sv. Nikole biskupa zajedno s 15-tak sveæenikapredvodio biskup Mrzljak. Osim èakoveèkih franjevaca ižupnika o. Belobrajdiæa i fra Antuna Jesenoviæa,koncelebrirali su provincijal Železnjak, generalni vikarbiskupije mons. Ivan Godina, župnici dekanata i drugisveæenici. Pozdravljajuæi sve okupljene, gvardijanBelobrajdiæ kazao je da su se sabrali da bi Bogu zahvalili zasva dogaðanja jubilarne godine od njezina otvorenja 18.svibnja prošle godine, na obljetnicu održavanja prvogkapitula u Varaždinskim Toplicama na kojem je odluèivanoo dolasku franjevaca u Èakovec. U propovijedi je biskupMrzljak kazao kako je teško sve djelovanje i sva zbivanjajubilarne godine sažeti u jednu reèenicu, no to je moguæeukoliko se istakne da su svim tim pobudama i djelatnostimana razlièite naèin nastojali navješæivati evanðelje, kako tokazuje nedjeljno evanðelje o djelovanju Ivana Krstitelja kojije pripravljao put Gospodinu. Istaknuo je kako su upravo toèinili franjevci baveæi se raznim djelatnostima odduhovnosti, opismenjavanja, kulture, umjetnosti, školstva,pisanja knjiga, do gradnje i ureðenja sakralnih objekata.Dodao je kako su to pozvani èiniti i svi vjernici raznihstaleža i službi.


20 16. prosinca 2009. broj 50/2009

Hodoèašæe hrvatskih branitelja u VoæinVoæin, 13.12.2009. (IKA) – U povodu osamnaesteobljetnice ubojstva èetrdeset i pet civila i uništenja župne isvetišne crkve od pobunjenih Srba u Voæinu, kao iprethodnih godina 13. prosinca održan je u tome mjestuspomen na njegove žrtve. Euharistijsko slavlje u još uvijekprivremenoj crkvi-baraki predvodio je požeški biskup AntunŠkvorèeviæ, a u koncelebraciji su bili Josip Devèiæ,predsjednik Odbora za izgradnju svetišta u Voæinu, MladenŠtivin, župnik, Goran Lukiæ, biskupov tajnik i ðakonMarijan Paveliæ. Tom prigodom prvi puta u Voæin suhodoèastili hrvatski branitelji te predstavnici hrvatske vojskei policije u organizaciji HVIDR-e, Virovitièko-podravskežupanije, opæine Voæin i Požeške biskupije. Meðu brojnimvoæinskim župljanima i drugim hodoèasnicima na misi subili nazoèni saborski zastupnik i predsjednik HVIDR-e JosipÐakiæ, ministar Tomislav Iviæ, virovitièko-podravski županTomislav Tolušiæ, predsjednik HVIDR-e Virovitièko-podravske županije Nenad Križiæ, virovitièki gradonaèelnikIvica Kirin, slatinski gradonaèelnik Ivan Roštaš, orahovaèkigradonaèelnik Josip Nemec te naèelnik opæine VoæinPredrag Filiæ. Sve je pozdravio voæinski župnik MladenŠtivin. Biskup se spomenuo teškog dogaðaja koji se zbio 13.prosinca godine 1991., istaknuvši da su prije 18 godina nekemržnjom pomraèene duše u tami voæinske noæi ubile 45nedužnih ljudi i srušile gotièku župnu crkvu i marijanskosvetište iz 15. stoljeæa. Sve je pozvao da se s poštovanjemspomenu tih žrtava i zamolio župnika da proèita njihovaimena. Biskup je podsjetio kako svoju slobodu dugujemoupravo tim ljudima kao i ljubavi hrvatskih branitelja koji supoložili živote za Hrvatsku. Izrazio je radost što su prvi putadošli na hodoèašæe voæinskoj Gospi hrvatski branitelji da bi ina taj naèin posvjedoèili svoju solidarnost i poštovanjeprema voæinskim žrtvama. Spomenuo je kako krštenje malogAntonija, šestog djeteta iz obitelji Tome i Kate Jakoviæ u tojmisi svjedoèi da voæinske žrtve za hrvatsku slobodu nisu bileuzaludne. Biskup je u homiliji izrazio radost zbog ispunjene crkve, nesamo brojèano, nego osjeæajima koje su hodoèasnici donijeliu srcu za voæinske žrtve i za sve one koji su položili životeza domovinu. Razmišljajuæi o tim žrtvama biskup je izraziotugu što se ni nakon osamnaest godina ne zna potpuna istinao onome što se u Voæinu dogodilo i što sudski proces o tomdogaðaju još uvijek nije pokrenut. "Želimo da se o svimhrvatskim žrtvama zna puna istina, ne da bismo mrzili onekoji su nanijeli zlo, nego da bismo u punoj istini poštivaližrtve i molili za one koji su poèinili zlo. U ime njihovadostojanstva potrebno je doznati istinu o Voæinu", kazao jebiskup. Na kraju mise biskup je preporuèio zagovoru MajkeBožje Voæinske sve civilne žrtve, pale branitelje, i svenazoène vjernike.Uslijedila je komemoracija ispred društvenog doma na kojojsu politièki predstavnici održali prigodne govore. BiskupŠkvorèeviæ rekao je kako je dolazak hrvatskih branitelja nahodoèašæe znak da Voæin sa svojim žrtvama neæe bitizaboravljen. Istaknuo je kako se pred èinjenicom mržnje iubojstava ne uspijevamo snaæi, ne možemo prodrijeti umisterij zla u svijetu, ali u èinjenici da je Sin Božji prihvatiozlo, trpljenje i smrt, i u njih unio snagu Božje ljubavi, jaèeod zla i smrti, pronalazimo svjetlo i smisao svih naših patnjai žrtava zla. Kazao je da su žrtve palih branitelja i našepatnje, sjedinjene s Kristovom žrtvom, nisu gubitnièke negopobjednièke. Svoj govor zakljuèio je vapajem Bogu da primiu puninu svoje ljubavi sve koji su živote položili zadomovinu, a one koji za njima tuguju da ispuni svojomutjehom.

Deveti susret djeèjih zborova Rijeèke nadbiskupije idoèek Betlehemskog svjetlaRijeka, 13.12.2009. (IKA) - Doèek Betlehemskog svijetla isusret djeèjih župnih zborova iz župa Rijeèke nadbiskupijeodržan je 13. prosinca u kapucinskoj crkvi na Žabici uorganizaciji Povjerenstva za crkvenu glazbu na èelu s mr.Andrejkom Srdoè. Susret se održava veæ devetu godinu zaredom na treæu nedjelju došašæa, koja je ujedno i obljetnicareðenja rijeèkog nadbiskupa. Na poèetku službe rijeèi kojom je predsjedao nadbiskup IvanDevèiæ, skauti i izvoðaèi su u crkvu Gospe Lurdske naŽabici unijeli Betlehemsko svjetlo koje su predalinadbiskupu. Službu rijeèi animirala je skupina "SemperMagis" sa Zameta. Potom je uslijedila smotra djeèjih župnihzborova, koji su u skladu s euharistijskom godinom na nivounadbiskupije, pjevali euharistijske pjesme želeæi i na tajnaèin pridonijeti kvaliteti liturgijskog pjevanja. Nastupilo je13 zborova s dvjestotinjak izvoðaèa razlièitog uzrasta koji suiskrena srca pjesmom slavili Boga na naèin kako to èine uanimiranju euharistija u vlastitim župama: Djeèji zbor župeGospe Lurdske, "Zvona Viškova" iz župe sv. Matej,Vjeronauèni djeèji zbor "Ljiljani", Djeèji zbor župe MarijePomoænice, "Tantum quantum" iz župe Srca Isusova,"Taveliæi" – župa sv. Nikola Taveliæa, Djeèji zbor sveteJelene iz Dramlja, Zbor župe Sv. Andrije iz Mošæenica, Sv.Romuald i Svi Sveti, BDM Karmelska, Djeèji zbor s Trsata-župa Sv. Juraj, "Biskupiæi" župe sv. Nikole biskupa, te djeèjizbor iz Èabarskog kraja. Nakon što su svima okupljenima, tejedni drugima pjesmom prenijeli radost susretanja s Isusomu nedjeljnom euharistijskom slavlju, predstavnicima zborovanadbiskup je podijelio Betlehemsko svjetlo, zahvalnice islatkiše.

Druga godina vjerske emisije "Efata – Otvori se"Proslava je zapoèela u katedrali-bazilici dolaskomBetlehemskog svjetla koje je doèekao nadbiskup SrakiæÐakovo, 13.12.2009. (IKA/TU) – Druga godina emitiranjavjerske emisije "Efata - Otvori se" Radio Ðakovaproslavljena je 13. prosinca u Ðakovu. Proslava je zapoèelau katedrali-bazilici Sv. Petra dolaskom Betlehemskog svjetlakoje su i ove godine donijeli izviðaèi, a doèekao ga jeðakovaèko-osjeèki nadbiskup dr. Marin Srakiæ. Pjesmom jeveèernje misno slavlje obogatila skupina Fides te je uzorgulje i liturgijsko pjevanje uèinila da Treæa nedjeljadošašæa u Ðakovu bude uistinu nedjelja laetare ili Nedjeljaradosti. Proslava je nastavljena u Hrvatskom domu kulture.Uredništvo emisije "Efata" pripremilo je uvodni programisprepleten pjesmama Gabrijela Lukaèa, Josipe Juriæ i MariaBrkiæa te svjedoèenjem Ive i Denisa, dvojice mladiæa izzajednice Susret iz Pauèja, koji su za svoju iskrenost ijednostavnost iznošenja životne prièe obilježene ovisnošæuzaslužili pljesak podrške na putu oporavka. Središnji dio,koncert Fidesa, koji su nakon 22 godine rada prvi putanastupili u Ðakovu, prepunu je dvoranu podigao na noge.Izvrsnom izvedbom poznatih duhovnih i njihovih autorskihpjesama, svjedoèenjem, božiænim pjesmama, plesom istalnom podrškom oduševljene publike, Fidesi su unijeliradost i dašak blagdanskog ozraèja. Podjelom zahvalnica,zahvalom pomoænog biskupa Ðure Hraniæa i ostalih gostijute zajednièkom završnom pjesmom vjerska emisija "Efata –Otvori se" ušla je u treæu godinu emitiranja, a Ðakovu zablagdane podarila je, drugu godinu za redom izvrstan,vrhunski glazbeno-molitveni koncert.


2116. prosinca 2009. broj 50/2009

"Zagovori sv. Tripunu - Blago Kotorske biskupije"Zagreb, 14.12.2009. (IKA) – U Galeriji "Kloviæevi dvori" uZagrebu u ponedjeljak 14. prosinca otvorena je izložba"Zagovori svetom Tripunu-Blago Kotorske biskupije".Izložba je rezultat meðudržavne suradnje Crne Gore iRepublike Hrvatske, a pripremljena je u suorganizacijiBiskupskog ordinarijata iz Kotora, Pomorskog muzeja CrneGore iz Kotora i galerije "Kloviæevi dvori". Otvorenjuizložbe nazoèili su i kotorski biskup Ilija Janjiæ, predsjednikVijeæa HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra dubrovaèkibiskup Želimir Puljiæ, predsjednik Hrvatskog sabora LukaBebiæ, ministar kulture RH mr. Božo Biškupiæ, ministarkulture, sporta i medija Crne Gore prof. BranislavMiæunoviæ te veleposlanik Crne Gore u Hrvatskoj GoranRakoèeviæ.Biskup Janjiæ nije krio radost što se ova izložba biranihpredmeta sakralnog blaga bogate prošlosti drevne Kotorskebiskupije predstavlja u Zagrebu u godini obilježavanjavelikoga jubileja 1200 godina prisutnosti moæi sv. Tripuna ugradu Kotoru. To je poveznica kojom se kotorska i sveopæaCrkva dièi, ali je i prigoda da se osvrnemo na našu baštinu isveto nasljeðe. Najvrednije nasljeðe Kotorske biskupije sunjezini sveci, blaženici, Božji ugodnici, svjedoci Kristovaevanðelja, uzori kršæanskoga života i svjetionici Božjeljubavi. Po tim Božjim ugodnicima i sam zaljev Boke nazivase zaljev svetaca. Na ovom relativno malom prostoru istoèno-jadranske obale saèuvani su materijalni i sakralni tragovikoji se ubrajaju u neizbrisivo svjedoèanstvo vjere, povijesti iumjetnosti, pouzdanja u Božju ljubav i milosrðe. Ti sakralnitragovi postali su izrazi zahvalnosti brojnih naraštaja vjernogkršæanskog naroda Bogu, Majci Božjoj Gospi od Škrpjela isv. Tripunu, zaštitniku grada Kotora i Kotorske biskupije. Tosu razlièita djela Duha i ljudskih ruku kojima je vrijedniBožji narod Boke iskazivao svoju vjernost Crkvi i svompodneblju. Danas je ta kulturna baština svjedoèanstvo nesamo visoke estetske profinjenosti naruèitelja i darovatelja,veæ je to i dokaz da je u Boki živjela i cvjetala a i danas živieuropska kršæanska civilizacija, rekao je biskup Janjiæ teistaknuo kako je ta baština danas solidan temelj i most nakojem Kotorska Crkva nastavlja svoj hod svetim tragom ubuduænost koji želi graditi sa svim ljudima dobre volje,pouzdajuæi se u Krista i slijedeæi njegove upute i njegovuspasiteljsku Rijeè. Otvarajuæi izložbu, ministar Biškupiæ podsjetio je kako jezasigurno jedno od temeljnih iskustava svakog pojedinca, aposebno jednog naroda ili države umijeæe baštinjenja.Izborom vrhunskih djela ostavštine stoljeæa blaga Kotorskebiskupije, ovim se prezentira i promatra Boku kotorsku ikulturni prostor ne samo u cjelini i specifiènosti umjetnièkihdjela tog razdoblja, veæ i u raznolikosti njezinih sastavnica unjegovim odnosima s drugim regijama. Prvi puta cjelovito sevalorizira doprinos Kotorske biskupije kulturi širokihkulturnih prostora, rekao je ministar Biškupiæ, te podsjetiokako Hrvatska i danas odreðuje svoj identitet ukljuèivanjemsveukupnog nasljeða mnogobrojnih kultura koje su serazvijale na njezinim prostorima, koje stilski i umjetnièkiocrtavaju prostor njezinih susretišta na kojima je izraslakultura koju baštinimo ali naravno i na prostorima s kojimasmo granièili. Izložba nam prvi puta pruža moguænost uvidau neke od najvrednijih kulturnih i materijalnih dobaraKotorske biskupije, znaèajnog sakralnog i kulturnog prostorazahvaljujuæi u prvom redu dubokoj religioznosti stanovnikakojom je prožeta cijela povijesna regija južnog Jadrana,poèevši od kulta sv. Tripuna do štovanja Gospe od Škrpjela,rekao je ministar Biškupiæ, te posjetio na tragove ne samomaterijalnih, veæ i duhovnih vrijednosti koje povezujupodruèja Kotora i Dubrovnika. Nadalje je istaknuo i kako je

kulturna povezanost Crne Gore i Hrvatske povijesnoprisutna stoljeæima. Ova izložba izuzetan je dogaðaj zameðukulturnu suradnju obje zemlje. Bogata bokeljskasakralna baština predstavlja kulturno-povijesni sjaj prošlostikoji valja oèuvati i promicati, ali isto tako valja promišljatiunaprijed i slijediti dosadašnje vrijedne kulturne poveznicete ih obogaæivati na pragu integracije u moderno europskodruštvo, rekao je ministar Biškupiæ.Ministar Mièunoviæ podsjetio je kako je na izložbipredstavljeno 450 rijetkih predmeta izuzetnog kulturnog imaterijalnog bogatstva, od ranokršæanskog vremena iromanike do suvremene umjetnosti. Stojimo pred srebrnimsarkofagom s moæima sv. Tripuna. Tu je i relikvijar slavneglave sv. Tripuna koji je za ovu priliku prvi put iznesen izKotora. Nalazimo ovdje i zlatarske radove, nakit, skulpture,slike ikone, liturgijsko ruho, èipku, arhivske dokumente,srebrne zavjetne ploèe. Sve to èini ovu izložbu jednom odnajznaèajnijih izložbi našeg kulturnog blaga, rekao jeMièunoviæ, te upozorio kako je projekte poput ovog moguæeorganizirati u dobroj i prijateljskoj atmosferi, a i sam èinotvorenja je svjedoèi da Hrvatska i Crna Gora sve uspješnijerealiziraju velike poduhvate. Pozdravljajuæi okupljene,ravnateljica Galerije "Kloviæevi dvori" Vesna Kusinpodsjetila je kako su na podruèju Kotorske biskupije odranoga srednjega vijeka uz duhovna nastajala i umjetnièkablaga, tako znaèajna a tako malo poznata u golemu korpusuhrvatske kulturne baštine. Ovime je jedna od najbogatijihcrkvenih riznica otvorila vrata pokazujuæi sada u Kloviæevimdvorima èitavo bogatstvo relikvijara, dragocjenostiliturgijskoga ruha, vrsnost sakralnoga slikarstva i kiparstva,specifiènog glazbenog izrièaja i znatne književne prinosepokazujuæi takoðer ikonografska i stilska previranja idoticaje kako s Bizantom u ranijim razdobljima, tako izapadnima u prvome redu venecijanskim umjetnièkimizrièajem što je obilježje mediteranskoga kruga europskeumjetnosti. Svekolika umjetnièka i duhovna baštinaKotorske biskupije i cijele Boke Kotorske prvi putaobjedinjena izložbom kao trajnim svjedoèanstvompredstavlja se na jednom mjestu, rekla je Kusin. Autorizložbe prof. dr. Radoslav Tomiæ predstavio je najvažnijeizloške te mjesta na kojima se oni èuvaju, te istaknuo kako jeovakav velebni projekt bilo moguæe realizirati zahvaljujuæiprijateljskoj i profesionalnoj suradnji struènjaka iz Hrvatske,Crne Gore, Srbije, Italije i Amerike. Izložba ostaje otvorenado 14. veljaèe 2010. godine.

Predbožiæni susret sveæenika Gospiæko-senjske biskupijeGospiæ, 14.12.2009. (IKA) - U Gospiæu je 14. prosincaodržan redoviti predbožiæni susret sveæenika Gospiæko-senjske biskupije. Župnik Cvitoviæa i Laðevca mr. AntonioÈutura za èetrdesetak sveæenika u gospiækoj katedralipredvodio je pokornièko bogoslužje, prigodno razmatranjenadahnuto na Lukinu izvještaju o navještenju BDM. Susretje nastavljen u ordinarijatu, gdje je predavanje "Èimbenicikoji utjeèu na identitet sveæenika" održao profesor nazagrebaèkom KBF-u dr. Josip Baloban. Istaknuo je moguæutrostruku ugroženost koja proizlazi iz društvenih,unutarcrkvenih i osobnih èimbenika, spomenuvši posebnoliberalizaciju i sekularizaciju koje se mogu odraziti i nasveæenike. Ukazao je na suvremenu kulturu individualizmakoja se negativno odražava na sveæenièki život i rad ne samokroz smanjen interes za sveæenièka zvanja nego i kaoposeban oblik sveæenièkog života. U nastavku je biskupMile Bogoviæ izvijestio sveæenike o skorom hodoèašæu uRim u povodu 10. obljetnice od osnutka biskupije, kao iostalim vidovima proslave obljetnice.


22 16. prosinca 2009. broj 50/2009

Nadbiskup Barišiæ blagoslovio novo splitsko rodilište"Doista je ovo, kako netko reèe, katedrala tijela, svetišteživota, svetište ljubavi, èežnje, nade i buduænosti", istaknuoje nadbiskupSplit, 14.12.2009. (IKA) – Splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišiæ blagoslovio je 14. prosinca novo splitskorodilište, koje je otvorila predsjednica Vlade JadrankaKosor. "Ovaj prostor možemo nazvati razlièitim imenima, ali on seu njima ne može iscrpsti. Doista je ovo, kako netko reèe,katedrala tijela, svetište života, svetište ljubavi, èežnje, nadei buduænosti. Dok blagoslivljamo ovo svetište nemojmozaboraviti da æe u njemu boraviti one osobe za koje kažemoda su u blagoslovljenom stanju, žene buduæe majke",istaknuo je nadbiskup Barišiæ. Buduæi da se nalazimo uvremenu adventa prigodno je nazvao ovo novo rodilište"došašæem života" jer u njemu išèekujemo novi život, životkoji daruje Životvorac. "U njemu se na pravi naèin živiAdvent: išèekivanje, nada, budnost i èežnja. Stoga je ovopravi božiæni dar svima nama", istaknuo je nadbiskup,upozorivši da se ni u kojem sluèaju tu ne bi smio ubijatiživot. "Ne bismo htjeli da ovdje navrati Herod ni u kojojvarijanti, ni u varijanti lošega zakona, niti u ludosti majke ižene, roditelja i oca, a niti u bezumlju mentaliteta. Želimo dasvako dijete koje se ovdje rodi donese osmjeh na lice svogaoca i majke jer to je život njihova života i duša njihove duše.U djeèjem smijehu i osmjehu mnogo toga se lijeèi. Želimoda dobri anðeli budu uz njih i uz sve nas te nas prate svojimzagovorom u ovom stresnom vremenu u kojem živimo",poruèio je splitsko-makarski nadbiskup blagoslovivši, uzasistenciju dvojice bolnièkih kapelana don TomislavaTopèiæa na Firulama i don Marka Klariæa na Križinama,novo rodilište u kojemu se u prizemlju nalazi i nova bolnièkakapela. Premijerka Kosor je simboliènim presijecanjem vrpce predviše od dvije tisuæe ljudi sveèano otvorila novu suvremenuzgradu splitskoga rodilišta, projekt vrijedan gotovo 300milijuna kuna. Na kraju iznimno teške 2009. godine, ovo jejedan od najboljih dogaðaja za Split i Hrvatsku, kazala je uprigodnoj rijeèi premijerka Kosor prisjeæajuæi kako jepolažuæi temeljni kamen još 2006. god. u ovo prekrasnozdanje i sama ugradila dio dobrih želja. Premijerka je uputilaèestitke svima onima koji su pridonijeli da nakon 32 godineneuvjetnog rada u skuèenim i dotrajalim prostorima stareKlinike za ženske bolesti Split konaèno dobije rodilištekakvo zaslužuje. Premijerka Kosor iznijela je podatak premakojemu se gotovo svaki osmi Hrvat rodi upravo u Splitsko-dalmatinskoj županiji te poželjela da zahvaljujuæi novomrodilištu i entuzijazmu koji ga je sagradio, u skorojbuduænosti svaki èetvrti stanovnik Hrvatske svijet ugleda uovoj županiji. Napomenula je kako u rujnu ove godine prviputa nakon petogodišnjega razdoblja stagnacije demografskeslike RH, bilježimo više roðenih nego umrlih. To pokazujeda se trend polako ali sigurno mijenja, jer u prvih 9 mjeseci2009. roðeno je 823 djece više nego u istom razdoblju prošlegodine. Unatoè ovogodišnja tri teška rebalansa proraèuna,kojima smo se trebali odreæi svega onog bez èega se može,sredstva za rodilne naknade nismo dirali ni lipe kao nidoplatak za djecu za što je izdvojeno više od 4 milijardekuna, kazala je premijerka Kosor te obeæala da æe u 2010.roditeljske naknade biti uveæane za ravno 100 milijuna kuna. Novo rodilište zamijenit æe postojeæi Odjel za ženske bolestii poroðaje u sklopu KBC-a Split. Split i Dalmacija dobili sutako najsuvremeniju Kliniku za ženske bolesti i porode, usklopu koje su vrhunski opremljena ginekološka klinika srodilištem, operacijske dvorane te odjeli neonatologije ipotpomognute oplodnje. Prostire se na više od 14.850

èetvornih metara, ima dvokrevetne sobe sa 160 kreveta, stim što svaka smještajna jedinica ima i posebne sanitarneèvorove s tuš-kabinama. Glavni projektant rodilišta jesplitski arhitekt Vjekoslav Ivaniševiæ, a izvoðaè radovavaraždinska tvrtka "Tehnobeton-Zagorje". Svima njima rijeèzavale uputio je ravnatelj KBC-a Split dr. DujomirMarasoviæ, istaknuvši – u vjernièkom duhu – da je ovajvelebni projekt nova katedrala, katedrala života, betlehemskaštalica za koju se nada da æe se u sljedeæim godinama jošviše poveæavati broj roðenih u godini od sadašnjih 5000godišnje da æe doæi i do 10.000 roðene djece na godinu dana.Istu nadu u veselom raspoloženju izrazili su i ostaligovornici potpredsjednik Vlade ministar zdravstva DarkoMilinoviæ, splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader isplitski gradonaèelnik Željko Kerum. Sveèanost su svojimpjevanjem uzvelièali zbor splitskih lijeènika i medicinskihsestara. Svi nazoèni mogli su obiæi i vidjeti prostorije novogasplitskog rodilišta.

Kardinal Puljiæ otvorio izložbu "Život, obièaji i puèkapobožnost Hrvata u Bosni i Hercegovini"Na izložbi su predstavljene fotografije nastale naautentiènim lokacijama diljem Bosne i Hercegovine kojeprikazuju pojedine segmente razlièitih podruèja životahrvatskoga narodaZagreb, 14.12.2009. (IKA) – U Hrvatskoj matici iseljenikau Zagrebu, u ponedjeljak 14. prosinca vrhbosanskinadbiskup kardinal Vinko Puljiæ otvorio je izložbu "Život,obièaji i puèka pobožnost Hrvata u Bosni i Hercegovini". UzHMI organizator izložbe je Medijski centar Vrhbosanskenadbiskupije.Zahvaljujuæi na velikom zanimanju za izložbu, kardinalPuljiæ podsjetio je kako vjera stvara kulturu i identitet. Našhrvatski identitet graðen je na našem kršæanstvu, katolištvu ikolike bile promjene, hrvatsku dušu je hranio taj duhpobožnosti, rekao je kardinal. U ovoj prigodi je istaknuo ikako je ta pobožnost utkana u vez, tkanice, nakit. Postojalaje nošnja sveèanosti i nošnja obiènosti. Sveèana nošnja bilaje uvijek prisutna ma kakve krize bile, jer narod je znaoživjeti svoje dostojanstvo, podsjetio je kardinal Puljiæ. Ovakultura, pobožnost pomagala nam je da stojimo na svojimnogama. I dobro je da ne izbrišemo pamæenje, veæ da toprenosimo i na ovaj naèin, da ne izgubimo pamæenje, negoda ga prenosimo. Mi smo digitalna generacija, no lijepestvari se moraju èuvati na drugaèiji naèin. Ne dajmo seobeshrabriti, naðimo izvore radosti i poput ovih izložbi,rekao je kardinal Puljiæ, te proglasio izložbu otvorenom.U prigodi otvorenja izložbe ravnateljica Hrvatske maticeiseljenika Katarina Fuèek istaknula je važan prinos Hrvata izBiH hrvatskoj nacionalnoj kulturi, rekavši kako je ovaizložba je presjek najkarakteristiènijih trenutaka iz životaHrvata u BiH.Saborski zastupnik i predsjednik Upravnog odbora HMI-amr. Ivan Bagariæ istaknuo je važnost potpore Hrvatima uBiH. Podsjetio je kako je potpora na kulturnoj razini odpresudne važnosti, jer je to pomoæ tisuæama ljudi koji èuvajui na buduæe naraštaje prenose svijest i važnost tradicijskekulture kao važan segment Hrvata u BiH.Autor umjetnièkih fotografija predstavljenih na izložbi jeJasmin Fazlagiæ, a struènu pripremu sadržaja i odabir scenaiz tradicijskog života Hrvata BiH napravio je o. ZvonkoMartiæ, karmeliæanin iz samostana Karmel sv. Ilije naBuškome jezeru. Fotografije su nastale na autentiènimlokacijama diljem BiH, a osmišljene su tako da se prikažupojedini segmenti razlièitih podruèja života hrvatskoganaroda. Središnji dio izložbe obuhvaæa temu puèke


2316. prosinca 2009. broj 50/2009

pobožnosti tijekom kalendarske godine, no tu su i prikazirazlièitih narodnih obièaja i prièa nastalih u narodu tijekompovijesti. Fotografije bilježe i starinske narodne nošnje kojepripadaju autentiènim lokacijama, pojedince i skupine,èuvare tradicijske kulture Hrvata u BiH. Otvorenju izložbe nazoèili su i predsjednik Hrvatskogasabora Luka Bebiæ, veleposlanik BiH u RH mr. VladimirRaspudiæ, saborski zastupnik i predsjednik Upravnog odboraHMI-a mr. Ivan Bagariæ, naèelnik Samostalne službe zaHrvate u inozemstvu i kulturu pri MVPEI RH Petar Barišiæ,ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu don AnteKutleša, direktor Medijskog centra Vrhbosanskenadbiskupije Marinko Æavar, te zamjenik provincijalaHrvatske karmelske provincije o. Antonio Mario Èirko,OCD, kao i autori izložbe fotograf Jasmin Fazlagiæ i o.Zvonko Martiæ, OCD.U glazbenom dijelu programa nastupila je Ženska pjevaèkaskupina Bužanke iz Buškog Blata te dvije žene iz Komaricapokraj Dervente. Program otvorenja vodila je VesnaKukavica. U prostorima HMI, Trg Stjepana Radiæa 3 izložbaostaje otvorena do 28. prosinca.

Božiæna poruka kardinala BozaniæaNe zavaravamo se, ma koliko neki govorili suprotno, da sevjeri, tom najsvetijemu prostoru koji neizbježno traži svojejavno oèitovanje, i dalje ne dopušta dužno graðanstvo uhrvatskome društvenom djelovanju, potiskujuæi je u zonuprivatnosti, za što su ponekad krivi i sami vjernici koji sesrame svoje vjere i njezina iskrena oèitovanja. No, istodobnose s puno neukusa mnogoèemu pridaju etikete s imenom"Božiæ"Zagreb, 15.12.2009. (IKA) – Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ uputio je vjernicima božiænu poruku u kojojistièe da je Božiæ dogaðaj Božje ljubavi, oèitovanje Božjeblizine koja ne prestaje trajati, koja nije ogranièena na našedojmove, raspoloženja, ali od koje se možemo u svojojslobodi i slabosti udaljiti. "Znamo dobro da je nama ljudimau trenucima kada nam je život poljuljan bolešæu,razoèaranjima, nevoljama duhovne i materijalne naravi,potrebna nova snaga i pouzdanje u puninu života. Ta sesnaga ne vraæa, ako ne prihvatimo da smo stvorenja ovisna oBožjoj ljubavi, ako ne prihvatimo poziv i potrebu da svojuljubav darujemo drugima. S time povezujemo pojamdostojanstva, koji se poput niti vodilje provlaèi kroz molitvebožiæne liturgije. Bog nas je predivno stvorio i darovao namdostojanstvo. Objavio nam je da njegovo djelovanje nikadane ide protiv našega dobra i da njegov sud ne ponižava našuljudskost. Bog nam u svome Sinu, u oblièju Djeteta,objavljuje ljudsko dostojanstvo te nas poziva da gaspoznamo i da ga budemo svjesni", poruèuje kardinal ipojašnjava da je svaki èovjek, bez obzira na osobnemoguænosti, radne sposobnosti, obrazovanje i društveniutjecaj, bogatstvo ili siromaštvo, zdravlje ili bolest, stvorenkao dionik božanskoga života. Spominjuæi da se prije dvadeset godina slamao komunistièkisustav koji je, s jedne strane, dokidao javnost Objavi, a sdruge strane, gdje je vidio da je agresivnost represivnogsustava neuèinkovita, gurao vjeru u podruèje privatnosti,kardinal podsjeæa da je kultura Božiæa preživjela izvanjskodruštveno nasilje totalitarizama, upravo onako kako je iroðena u betlehemskoj neuglednosti, pod prijetnjama, ali i upotrebi da Ljubav preživi. Pri tome upozorava da smodvadeset godina, nakon ponovno stvorenih moguænosti da senastavi gradnja kulture javnoga slavljenja Božiæa uHrvatskoj, suoèeni s novim težnjama koje zanemaruju tukulturu, premda izvanjski izgleda sveprisutnom. "Kao što se

nekada vjeri, Crkvi i njezinu djelovanju pružala ogradaprivatnosti, kako sadržaj istine ne bi probio zidove ideologijelaži, tako današnja neselektivnost, koja ne slijedi dinamikukršæanske objave, razgraðuje suodnos privatnoga i javnoga.Zbog toga valja istaknuti da Božiæ dragocjeno èuva kulturukoja ne zanemaruje privatnost, promièuæi istodobnoravnotežu s onim što nosi obilježja javnoga", istièe kardinal. Komentirajuæi kako je puno podruèja u kojima je uHrvatskoj ta ravnoteža narušena, kardinal navodi da onasvakako ima korijene u nepoštivanju otajstvenoga u svijetu ièovjeku, u praznini i površnosti odnosa s Bogom - izvoromsvega stvorenoga, a zatim se pretaèe u prostore odgoja iobrazovanja od najmanjih nogu, nagriza snagu obiteljskeintime, prelazi u modele komunikacije meðu ljudima,pojaèavajuæi mehanizme znatiželje do granice neukusa. Natome neukusu i znatiželji lako parazitiraju pojedinisuvremeni mediji kao najvjerniji saveznici, èesto unamjernome, a katkad i u nenamjernome, razgraðivanjuistinske kršæanske kulture, upozorava kardinal. Premakardinalovu mišljenju, "trpki plodovi takvoga pristupa sunarušavanje povjerenja, brisanje odgovornosti, dokidanjedostojanstva koje se oèituje u razmjerima slabljenjavrijednosti temeljnih institucija društva". "Ne zavaravamo se, ma koliko neki govorili suprotno, da sevjeri, tom najsvetijemu prostoru koji neizbježno traži svojejavno oèitovanje, i dalje ne dopušta dužno graðanstvo uhrvatskome društvenom djelovanju, potiskujuæi je u zonuprivatnosti, za što su ponekad krivi i sami vjernici koji sesrame svoje vjere i njezina iskrena oèitovanja. No, istodobnose s puno neukusa mnogoèemu pridaju etikete s imenom"Božiæ". Iz takvih odnosa nije teško doæi do neshvatljivihproturjeènosti koje živi ne samo naše, nego cijelo društvoZapada. Dolazi se do toga da Božiæ postaje prihvaæen okvirza slavlja raznorodnih sadržaja, za oèitovanje slavlja sasuprotnim sadržajnim predznacima. To se lako pretvara urascjep koji æe obièajno hvaliti Božiæ, a životno biti dalekood njega, povlaèeæi pitanja o dopustivosti prisutnosti simbolakršæanske vjere u društvu", upozorava kardinal. Obraæajuæi se u poruci s posebnom pozornošæu obiteljima,kardinal navodi kako zna da su mnoge od njih razdiraneteškoæama života i iskušenjima koja unose nemir, zbograznih zemaljskih nesigurnosti. Potaknuo ih je pri tome da nezaborave da pripadaju velikoj obitelji – Crkvi. "Važno je dasvoju djecu i mlade odgajate uz Božju rijeè i za spremnostna žrtvu, da s njima razgovarate, da ih pratite, da im otvaratepolja kršæanskoga blaga, koje se posebno oèituje u životužupe i nedjeljnoga slavlja. Ne prepustite djecu ulici i onimakoji bi ih u ime "naprednih ideja" udaljili od Boga i od vas.Kada vam se èini da ste bespomoæni, zaustavite se u molitvi,molite zajedno u obitelji, uèeæi djecu moliti; supružnici izaruènici, molite zajedno, da se ne ugasi ljubav od koje semože živjeti kada nedostaje svjetla", potièe obitelji kardinal. Poziva ih takoðer da se ne prepuste malodušnosti i ne vjerujuolako onima koji šire strah. "Ako postoje napetosti, nesloge,svaðe u obitelji, meðu rodbinom, ovih dana razmislite osvemu i ne dopustite da mržnja pobijedi, da se nastavi tragneprijateljstava. Naðite malo vremena i ispovjedite se oBožiæu; dopustite Bogu da s Njim zapoènete živjeti novipoèetak. On ne dolazi da bi nas ponizio. On nas oslobaðastraha i otvara nam put nade", istièe kardinal. Za ovaj Božiæ kardinal posebno poziva vjernike da se usvojim molitvama spomenu sveæenika u ovoj Sveæenièkojgodini; da mole za sveæenièka zvanja u svojim obiteljima ižupama te da u susretu sa svojim sveæenicima u godišnjemupohodu obiteljima oèituju svoje zanimanje za predivnustvarnost Crkve. Na kraju poruke kardinal je zaželio sretanBožiæ i blagoslovljenu novu 2010. godinu.


24 16. prosinca 2009. broj 50/2009

Biskup Košiæ predvodio misu u spomen DrinskihmuèenicaI danas Drinske muèenice snažno pozivaju na dvije vrline:skromnost i èednostZagreb, 15.12.2009. (IKA) – U povodu 68. obljetnice smrtislužbenica Božjih s. Jule Ivaniševiæ i èetiriju susestara, misuje 15. prosinca u zagrebaèkoj katedrali predvodionovoimenovani sisaèki biskup Vlado Košiæ u koncelebracijis desetak sveæenika, meðu kojima je bio i don Anto Bakoviæ,koji je kao djeèak s Drine bio svjedok muèeništva. Na misisu sudjelovale Kæeri Božje ljubavi Provincije Božjeprovidnosti predvoðene provincijalnom glavaricom s.Elvirom Tadiæ, te mnoštvo vjernika. U propovijedi je biskup Košiæ podsjetio kako je i prije 68godina, 11. prosinca 1941., bilo došašæe, kada je pet sestaraKæeri Božje ljubavi na Palama s. Jula Ivaniševiæ, s.Berchmana Leidenix, s. Krizina Bojanc, s. Antonija Fabjan is. Bernadeta Banja doživjelo da su vojnici, tzv. èetniciopljaèkali i spalili samostan "Marijin dom", koji su ljudiSarajeva i okolice rado nazivali "gostinjcem siromaha", anjih odveli u pravcu Goražda. Što su sve mogle sestreproživljavati u svojoj duši u tijeku èetverodnevnog hoda,najprije do Sjetline, gdje je s. Berchmana, stara 76 godina,ostavljena, a potom su ostale èetiri sestre nastavile doGoražda gdje su smještene u vojarnu i 15. prosinca doživjelesvoj zemaljski kraj. Nasilni vojnici provalili su im u sobu, aone su – da izbjegnu poniženja – skoèile kroz prozor istrovalile niz obalu Drine, gdje su ih krvnici usmrtilinoževima i pobacali u rijeku. I s. Berchmana je nakonzatoèeništva u Sjetlini odvedena – kako su joj rekli – da sepridruži ostalim sestrama, odnosno da ju ubiju, što se zbilouoèi Badnjaka, 23. prosinca 1941. godine, podsjetio jebiskup. "S pravom se možemo pitati kako su te svoje posljednjezemaljske dane proživljavale sestre, koje je narod uskoroposlije smrti prozvao Drinskim muèenicama. One, koje subile poznate po dobroèinstvu svima, osobito sirotinji, djeci inezbrinutima, one koje nisu gledale na ièije podrijetlo, nacijuni vjeru, sada su bile žrtve mržnje i podnijele muèeništvo.Krvnici su bez sumnje dobre sestre muèili i ubili samo "inodio fidei – iz mržnje na vjeru". Sigurno su vjerne sestre usvojoj poniznosti i služenju znale da im se takvo što možedogoditi, ali nisu pobjegle, nisu molile milost, nisu od strahazdvajale. Bile su hrabre, i za oèi i shvaæanje mnogihdanašnjih ljudi, gotovo neshvatljive", rekao je biskup. Osvræuæi se na misna èitanja koja govore o pravom duhudošašæa, o potrebnoj pripravi za Dolazak Gospodnji, biskupKošiæ istaknuo je kako je put sestara, Drinskih muèenica, biosvojevrsni advent, išèekivanja dolaska i susreta s Kristom.Njihov hod po smrznutom snijegu usred bosanskih gora i poputovima i šumama od Pala do Goražda predstavlja slikusvakog životnog putovanja, na kojemu svaki Kristov uèenikmora proæi i hladnoæu i napore, na žalost i poniženja isusresti se sa samom smræu. Meðutim, njihov nas primjerzadivljuje jer one, premda sluteæi što ih èeka, ne koraèajubez nade, ne prepuštaju se oèaju niti su bez dostojanstva.Drinske muèenice predstavljaju i onaj "Ostatak Izraelov,skroman i èedan narod" o kojemu govori prorok Sefanija. Idanas Drinske muèenice snažno pozivaju upravo na te dvijevrline: skromnost i èednost, poruèio je biskup Košiæ. Nakraju mise pozvao je na molitvu kako bi Drinske muèenicebile što prije uzdignute na èast oltara, te da nam tako svijetlesvojim primjerom i ljubavlju. Misno slavlje pjevanjem jeuvelièao zbor sestara Kæeri Božje ljubavi.

Božiæna poruka biskupa MilovanaPula, 15.12.2009. (IKA) - Želja nam je da o Božiæu nadasvedoživimo toplinu i svjetlo za koji nam srce i duša èeznu.Božiæ je blagdan veæe topline i srdaènosti meðu ljudima,stoga i blagdan doma, obitelji, djece, blagdan mira isolidarnosti, istièe to èestitajuæi Božiæ vjernicima i svimljudima dobre volje poreèko-pulski biskup Ivan Milovan.Božiæ se s pravom naziva blagdanom svjetla, jer je usredmraène betlehemske noæi svjetlo s neba obasjalo pastire. Uštalici se rodio Onaj koji æe kasnije za sebe reæi da je onSvjetlo svijeta, Svjetlo koje rasvjetljuje svakog èovjeka kojidolazi na ovaj svijet. On je doista postao ljudima svjetlo –primjerom svoga života skromnosti, nesebiènosti, žrtve ipredanja iz ljubavi za èovjeka. Postao je svjetlo takoðersvojom rijeèju istine koja pronièe dubine ljudskog srca iobasjava svu povijest èovjeèanstva. I gdje god su pojedinci inarodi bili otvoreni ovom svjetlu, tu su se smanjivalapodruèja mraka nehumanosti, a širila se podruèja nade,ljubavi i svakog pravog napretka, poruèuje biskup Milovan.U našem svagdanjem životu svi mi i previše osjeæamoprisutnost mraka zla i grijeha. Nije to samo bolest ineimaština, nego još više nesloga i nerazumijevanje, raznezablude i ovisnosti, iskorištavanje i nasilje moænih, beznaðe ioèaj. Božiæ nas zato ohrabruje u vjeri - postoji Svjetlo koje jejaèe od sve tame svijeta. Božiæ nas želi ojaèati u nadi da je sbetlehemskim Svjetlom u duši moguæe živjeti doistaslobodno i radosno i s drugim ljudima dobre volje paliti malasvjetla u svijetu. A svjetla se pale ondje gdje se èuvazajedništvo obitelji, raða novi život i ljudi uèe temeljnimvrijednostima kao što su pošten rad, solidarnost s drugima,spremnost na dijalog i spremnost na žrtvu i odricanje - izvjernosti savjesti i iz ljubavi prema èovjeku, poruèujeporeèko-pulski biskup.

Biskup Šaško primio izaslanstvo Policijske upravezagrebaèke u povodu akcije "Mir i dobro"Zagreb, 15.12.2009. (IKA) - Zagrebaèki pomoæni biskupIvan Šaško primio je u utorak 15. prosinca izaslanstvoPolicijske uprave zagrebaèke predvoðeno naèelnikom PUZTomislavom Buterinom, u prostorima Nadbiskupskogduhovnog stola u Zagrebu, priopæeno je iz UredaZagrebaèke nadbiskupije za odnose s javnošæu. Na sastankusu bili nazoèni i zamjenik naèelnika PUZ Mihael Varga,naèelnik Sektora policije Dubravko Teur te biskupski vikarza grad Zagreb Zvonimir Sekelj i nadbiskupski tajnik ŽeljkoFaltak. Tema susreta bila je: mjere što ih policija tradicionalnopoduzima o u prigodi nadolazeæih božiænih i novogodišnjihblagdana u sklopu akcije "Mir i dobro", kao i cjelokupnameðusobna suradnja.


2516. prosinca 2009. broj 50/2009

Crkva u Hrvata

Sarajevo: Okrugli stol Komisije Pravda i mirU povodu Dana ljudskih prava u Sarajevu održan redovitigodišnji okrugli stol Komisije Pravda i mir BK BiH na temu"Identiteti, razlog ili pokriæe društvenih ili socijalnihiskljuèivosti"Sarajevo, 9.12.2009. (IKA/KTA) - U povodu Dana ljudskihprava održan je u srijedu 9. prosinca u Knjižnici Katolièkogaškolskog centra u Sarajevu redoviti godišnji okrugli stolKomisije Pravda i mir Biskupske konferencije Bosne iHercegovine. Tema ovogodišnjeg okruglog stola bila je"Identiteti, razlog ili pokriæe društvenih ili socijalnihiskljuèivosti", o èemu je uvodno izlaganje podnio prof. dr.Ugo Vlaisavljeviæ. Nazoène je najprije pozdraviopredsjednik Komisije Pravda i mir pomoæni biskupvrhbosanski dr. Pero Sudar, istièuæi kako "istinoljubivost ipatnje ljudi ali i buduænost ove zemlje zahtijevaju da se èimglasnije i što jasnije progovori o sve raširenijoj pojavinijekanja i uskraæivanja temeljnih ljudskih pravamotiviranih, tobože, razlikama. Koliko god se moralo imatirazumijevanja za posljedice nepravdi koje je rat ostavio udušama i životima ljudi, moralno i civilizacijski jeneprihvatljivo sve oèitije korištenje razlika da bi se ljudekonfrontiralo, zavadilo i do kraja zatrovalo", rekao je biskupSudar.U raspravi na ponuðenu temu sudjelovalo je više znaèajnihimena iz bosansko-hercegovaèkog religijskog, kulturnog ipolitièkog ozraèja, koji su o njoj veæ pisali i govorili. Bili suto dr. fra Ivan Šarèeviæ, dr. fra Mile Babiæ, dr. mons. AntoÆosiæ, dr. vlè. Zdenko Spajiæ, Ivan Lovrenoviæ, dr. HilmoNeimarlija i Senadin Musabegoviæ.Prof. Vlaisavljeviæ više je govorio o pretpostavkama inastanku etnièkog identiteta, koji nema podlogu na planurealnog (izravno srodstvo po krvi i genima) nego na planufantazije (vjerovanja u jedinstvo) i planu simbolièkog(zajednici jezika znakova). Identitet se ne bira, ali se ponašau skladu s njim. Kod nas kultura nudi sadržaj etnièkomidentitetu, a naše kulture ponikle su iz vjerskih identiteta.Etniziranje vjeroispovijesti je znaèajan fenomen za sve našeetnièke zajednice, ali isto tako kolektivne pozicije u povijestivelikih imperija, odnosno zajedništvo sudbine kroz povijest,primijetio je prof. Vlaisavljeviæ.Iz rasprave koja je uslijedila iskristalizirale su se misli olegitimnosti identiteta kao jednog od temeljnih ljudskihprava, o forsiranju identiteta kao jednoj od uspješnihmanipulacija masama, o bogatstvu razlièitosti u slobodi, oljudskom identitetu kao temelju svakog drugog identiteta ipotrebi rehumanizacije svega pa i identiteta, o vladavinizakona koji rigorozno mora štititi ljudska prava pa time ipojedinaène i kolektivne identitete i, konaèno, onepostojanju nesklada izmeðu etnièkih identiteta inacionalnog identiteta kao svijesti pripadnosti jednoj državi,ali isto tako o nemoguænosti da se prisilno stvara državniidentitet, jer se nikoga ne može natjerati da nešto voli, nomože ga se pridobiti stvaranjem od države okvira u kojem æese svi osjeæati ugodno, ispunjeno i zaštiæeno kao u vlastitomdomu.U radu okruglog stola i u raspravi sudjelovala je, uz ostaleposjetitelje, i skupina uèenika Katolièkog školskog centra iBošnjaèke gimnazije iz Sarajeva.

.

Prof. dr. Franjo Topiæ u predsjedništvu Meðunarodnepaneuropske unijeStrasbourg, 12.12.2009. (IKA) – Na skupštini Meðunarodnepaneuropske unije koja je proteklog vikenda održana uEuropskom parlamentu u Strasbourgu, za èlanaPredsjedništva izabran je i predsjednik Paneuropske unijeBosne i Hercegovine prof. dr. Franjo Topiæ. To je prvi put dasu u Predsjedništvo izabrana tri èlana iz Jugoistoène Europe,te veliko priznanje prof. Topiæu i svim paneuropejcima uBiH, èiji su rad i napor u nastojanjima da se Bosna iHercegovina èim prije prikljuèi Europskoj uniji prepoznati iovim izborom ocijenjeni, istièe se u izvještaju sa skupa.Na skupštini je ponovno za predsjednika izabran AlainTerrenoire, koji je na tu dužnost stupio godine 2004.

Biskup Komarica vratio se u Banju LukuZdravstveno stanje biskupa Komarice je poboljšano ali æemorati smanjiti dio svojih obveza i usporiti tempo svojihaktivnostiBanja Luka, 13.12.2009. (IKA/KTA) - Banjoluèki biskupdr. Franjo Komarica krajem proteklog tjedna vratio se usjedište svoje biskupije, nakon jednomjeseènog lijeèenja ubolnicama u Hrvatskoj. Prema tvrdnji lijeènika, njegovo jezdravstveno stanje poboljšano. Biskup æe, po savjetulijeènika, morati smanjiti dio svojih obveza i usporiti temposvojih aktivnosti.U subotu naveèer, 12. prosinca, biskup Komarica se udvorani Ordinarijata susreo s više od stotinu djelatnikabiskupijskog Caritasa na uobièajenom susretu u povoduNedjelje Caritasa. Zahvalio je dugogodišnjem direktoruCaritasa prelatu dr. Miljenku Anièiæu kao i svimdjelatnicima Caritasa, njih oko 130, za veliko i dragocjenodjelo koje obavljaju uime Crkve.U nedjelju, 13. prosinca, biskup Komarica je u banjoluèkojkatedrali predvodio koncelebrirano misno slavlje te zahvaliovjernicima za molitve za njegovo ozdravljenje. Vjernici subili radosni što su ponovno vidjeli u svojoj sredini svogabiskupa. Mnogi su mu to i osobno izrazili, zaželjevši mudaljnji oporavak i "da se malo više èuva".

Crkva u Hrvata ika

26 16. prosinca 2009. broj 50/2009

Inozemne vijesti

Sveta Stolica uspostavila pune diplomatske odnose sRuskom FederacijomVatikan, 9.12.2009. (IKA) – Sveta Stolica i RuskaFederacija, u želji promicanja uzajamnih prijateljskihodnosa, odluèili su uspostaviti diplomatske odnose, na raziniapostolske nuncijature od strane Svete Stolice odnosnoveleposlanstva od strane Ruske Federacije, priopæio jeTiskovni ured Svete Stolice 9. prosinca. Poèetkom prosincapapa Benedikt XVI. primio je predsjednika Ruske FederacijeDimitrija Medvedeva i ruskog ministra vanjskih poslovaSergeja Lavova. Tom je prigodom, meðu ostalim, izraženoobostrano zadovoljstvo uspostavom punih diplomatskihodnosa izmeðu Svete Stolice i Ruske Federacije, a ruski jepredsjednik izvijestio Papu da je potpisao uredbu o uspostavipunih diplomatskih veza sa Svetom Stolicom.

Pismo kardinala Hummesa sveæenicimaRim, 10.12.2009. (IKA) - Bez bitne hrane molitve, sveæenikobolijeva, a uèeniku ponestaje snage da slijedi Uèitelja, itako umire od izgladnjelosti. Zbog toga se njegovo stadogubi i umire, upozorio je proèelnik Kongregacije za klerkardinal Claudio Hummes u pismu sveæenicima zaSveæenièku godinu. Ako se ne gaji molitveni život, vjeraslabi a služba gubi svoj sadržaj i smisao. Tada æe usveæenikovu životu ponestati radosti i sreæe u vršenju svojeslužbe. To je isto kao kada sveæenik koji s drugima ide naputu nasljedovanja Krista poène sve više zaostajati iudaljavati se od Uèitelja, sve dok ga ne izgubi iz vida. Ondase stvarno gubi i koleba, ustvrdio je kardinal.Da sveæenik ostane vjeran Kristu i zajednici on mora bitièovjek molitve, živjeti u Gospodinovoj intimnosti. Osimtoga, treba ga krijepiti molitva Crkve i svakog kršæanina.Kardinal Hummes stoga potièe sve vjernike da se ustrajno iusrdno mole za sveæenike i sa sveæenicima. Kongregacija zakler na tu nakanu svakoga prvog èetvrtka u mjesecu u tijekuSveæenièke godine u rimskoj bazilici Svete Marije Velike ušesnaest sati za sveæenike i sa sveæenicima molieuharistijsko-marijanski èas.

Papa primio novoga kubanskoga veleposlanikaVatikan, 10.12.2009. (IKA) - Poboljšanje odnosa sa SAD-om, poboljšanje stanja na podruèju vjerske slobode, svjetskagospodarska kriza koju je embargo uèinio još oštrijom i kojaiziskuje suoèavanje s njom na èvrstim etièkim temeljima radizaštite prava sviju bile su glavne koje je papa Benedikt XVI.istaknuo u razmatranju stanja na Kubi, na koje se osvrnuo ugovoru novome veleposlaniku te zemlje pri Svetoj StoliciEduardu Delgadu Bermudezu, èije je vjerodajnice primio 10.prosinca. Prije dvanaestak godina, u puno drukèijoj meðunarodnojsituaciji, želja Ivana Pavla II. odjeknula je na Karibima i ucijelome svijetu: "Neka se Kuba sa svim svojim divnimmoguænostima otvori svijetu, i svijet neka se otvori Kubi".Deset godina poslije, papa Benedikt XVI. ustvrdio je da se taželja pretvorila u put, koji su uz išèekivanja i teškoæe taj otoki njegovi stanovnici jednim dijelom prošli. Kuba je postiglaodluèujuæu ulogu, posebno u gospodarskim i politièkimprilikama Kariba i Latinske Amerike. Ali, u odnosu nagodinu 1998., ponajviše je upravo otvaranje zabilježeno uodnosima sa sjevernoamerièkom velesilom pružilomoguænost za novo vrijeme. Danas se Kuba istièe po svojoj

suradnji s brojnim nacijama, i to na vrlo važnim podruèjimakao što su opismenjavanje i zdravlje, te u promicanjumeðunarodne suradnje i solidarnosti. To se dogaða unatoètomu što aktualno stanje u svijetu primorava vlade dapronaðu rješenje za teške posljedice financijske krize. Papaje u govoru kubanskom veleposlaniku istaknuo kako je utako složenoj situaciji još hitnije potrebno gospodarstvokoje, izgraðeno na èvrstim etièkim temeljima, stavlja usredište svojih interesa osobu i njezina prava, te njezinomaterijalno i duhovno blagostanje. Veæ mjesecima snažno zauzeta u pripremi proslave 400.obljetnice pronalaženja i nazoènosti slike Gospe odmilosrða, Majke i zaštitnice Kube, koja æe se održati 2012.godine, Crkva na Karibima je ustanova koja se osjeæa blizupuèanstvu, i koja svojom skromnom i djelotvornom pomoæiželi dati svoj prinos, istaknuo je Papa. Spomenuvši potomjaèanje suradnje postignuto s vlastima u zemlji, rekao jekako je to omoguæilo ostvarivanje velikih projekata tepomoæ u izgradnji, posebice u sluèajevima prirodnihnesreæa. U tom pozitivnom ozraèju, Sveti Otac izrazio jenadu da æe se i dalje umnažati konkretni znakovi otvaranjaza poštovanje vjerske slobode, kao što je uèinjenoposljednjih godina, te kao primjer naveo moguænostslavljenja mise u nekim zatvorima, održavanje vjerskihprocesija, obnovu i povrat nekih bogoštovnih mjesta iizgradnju redovnièkih kuæa, te moguænost socijalne zaštiteza sveæenike i redovnike.

Nadbiskup Muszynski novi poljski primasPoèasna služba primasa, iz povijesnih i pravnih razloga,vraæa se biskupiji Gniezno gdje se èuvaju relikvije svetogWojciecha, biskupa i muèenika, prvog zaštitnika PoljskeVatikan, 10.12.2009. (IKA) - Papa Benedikt XVI. imenovaoje nadbiskupa Henryka Jozefa Muszynskog novim poljskimprimasom. Nadbiskup Muszynski službu sveèano preuzima19. prosinca u katedrali u Gnieznu, povijesnoj kolijevkiCrkve u Poljskoj. Kako se istièe u Papinu pismu, poèasnaslužba primasa, iz povijesnih i pravnih razloga, vraæa sebiskupiji Gniezno. U Gnieznu se èuvaju relikvije svetogWojciecha, biskupa i muèenika, prvog zaštitnika Poljske.Papa takoðer istièe da je èasna služba primasa odreðenastatutom BK Poljske, vrlo je cijenjena u poljskom narodu iznak je jedinstva Crkve. Sveèanosti uvoðenja u službunovog primasa nazoèit æe dosadašnji primas, umirovljenivaršavski nadbiskup kardinal Glemp, brojni gosti izinozemstva, kao i poljski predsjednik Lech Kaczynski. Nadbiskup Muszynski roðen je 20. ožujka 1933. godine. Zasveæenika je zareðen 1957. u Pelplinu. Doktorirao je godine1964. na Papinskom biblijskom institutu u Rimu te naFranjevaèkom biblijskom institutu u Jeruzalemu godine1967. Od 1973. do 1992. godine bio je profesor na Papinskojteološkoj akademiji u Varšavi. Za biskupa je zareðen 1985.,a za nadbiskupa Gniezna imenovan 1992. godine. Autor jeviše od 350 knjiga, znanstvenih rasprava, èlanaka i recenzija.Mons Muszynski èlan je Kongregacije za nauk vjere, a od1999. do 2005. bio je predstavnik poljskih biskupa uKomisiji biskupskih konferencija zemalja Europske unije(COMECE).

.

Inozemne vijestiika

2716. prosinca 2009. broj 50/2009

Benedikt XVI. primio irske biskupeSveti Otac ponovno izrazio duboko žaljenje zbog djela nekihèlanova klera koji su iznevjerili svoja sveèana obeæanjadana Bogu, povjerenje koje su u njih imale žrtve i njihoveobitelji, te društvo opæenitoVatikan, 11.12.2009. (IKA) - Papa Benedikt XVI. saslušaoje, pogoðen i ožalošæen, izaslanstvo irskih biskupa koje je11. prosinca primio u audijenciju, a koji su ga izvijestili ozakljuècima do kojih je došlo irsko Istražno povjerenstvoustanovljeno radi ispitivanja sluèajeva zlostavljanjamaloljetnika, koje su poèinili èlanovi klera Dublinskenadbiskupije. Nakon pozornoga prouèavanja izvještaja, SvetiOtac ponovno je izrazio duboko žaljenje zbog djela nekihèlanova klera koji su iznevjerili svoja sveèana obeæanja danaBogu, kao i povjerenje koje su u njih imale žrtve i njihoveobitelji, te društvo opæenito, navodi se u priopæenjuTiskovnoga ureda Svete Stolice.Sveti Otac sudjeluje u boli zbog uvrede, razoèarenja isramote koje su osjetili brojni vjernici u Irskoj, te se sjedinios njima u molitvi u ovome teškom trenutku u životu Crkve.Istodobno je pozvao katolike u Irskoj, kao i u cijelomesvijetu, da mu se pridruže u molitvi za žrtve, njihove obiteljii sve one koji su pogoðeni tim groznim zloèinima. Benedikt XVI. svima pogoðenima jamèi da æe Crkvanajveæom pozornošæu nastaviti pratiti taj težak problem,kako bi bolje shvatila kako je došlo do tih sramotnihdogaðaja, te razmotrila najbolji naèin za razvoj djelotvornestrategije kako se oni više ne bi ponovili. Sveta Stolica vrloozbiljno pristupa glavnim pitanjima koja je potaknulo toizvješæe koje obuhvaæa pitanja vezana uz vodstvoodgovornih u mjesnoj Crkvi, koji imaju krajnju odgovornostu pastoralnoj skrbi o djeci. Na kraju priopæenja najavljuje sePapina namjera odašiljanja pastoralnoga pisma irskimvjernicima, u kojemu æe jasno uputiti na pothvate koje valjapoduzeti u ovoj situaciji, te istièe poziv Svetoga Oca svimaonima koji su posvetili svoj život u velikodušnome služenjudjeci, da ustraju u svojim dobrim djelima, nasljedujuæi KristaDobroga Pastira.

Papa prvi put primio vijetnamskog predsjednikaVatikan, 11.12.2009. (IKA) - Papa Benedikt XVI. primio je11. prosinca predsjednika Socijalistièke Republike VijetnamNguyena Minha Trieta. Bio je to prvi susret izmeðu jednogavijetnamskog predsjednika i Svetoga Oca. Sveta Stolica izrazila je zadovoljstvo zbog tog posjeta, kojipredstavlja važan trenutak u napretku bilateralnih odnosa sVijetnamom te je izrazila želju da se što prije riješe otvorenapitanja, istaknuto je u priopæenju Tiskovnoga ureda SveteStolice. Srdaèni razgovori bili su prigoda za osvrt na neketeme vezane uz suradnju izmeðu Crkve i države, takoðer i usvjetlu Papine poruke Crkvi u Vijetnamu u prigodinedavnoga poèetka Jubilejske godine. Spomenuto je iaktualno stanje u svijetu, s posebnim osvrtom na zalaganjeVijetnama i Svete Stolice na podruèju multilateralnihodnosa, istaknuto je u priopæenju.Nakon audijencije kod Svetoga Oca, vijetnamski predsjedniksusreo se s državnim tajnikom kardinalom TarcisijemBertoneom i tajnikom za odnose s državama nadbiskupomDominiqueom Mambertijem.

.

Papa pohodio hospicij Presvetoga SrcaRim, 13.12.2009. (IKA) - Vrlo efikasno društvo sve višeizolira teške bolesnike, posebno one koji se nalaze uterminalnom stanju. Upravo je njima potrebno poštovanje ipotpora, poruèio je 13. prosinca papa Benedikt XVI. u tijekuposjeta hospiciju Presvetoga Srca, centru potpuno besplatnepalijativne skrbi za terminalne bolesnike. Za mnoge ljude idruštvo oni predstavljaju samo teret i probleme. Oni,meðutim, koji imaju smisla za ljudsko dostojanstvo svjesnisu da i te ljude treba poštovati i pomagati im u njihovimteškoæama i trpljenju. Poznato je da teške bolesti kodbolesnika neizbježno izazivaju krize, primijetio je Papa izatražio ozbiljno suoèavanje s osobnom situacijom.Napredak na medicinskom podruèju èesto pruža sredstva zasuoèavanje s tim izazovima, barem u pogledu fizièkogstanja. No nije uvijek moguæe pronaæi odgovarajuæe rješenjeza neke bolesti. Zbog toga se u bolnicama cijeloga svijetaèesto nailazi na teška trpljenja braæe i sestara, posebno onihu terminalnoj fazi. Papa je pohvalio i ona prividna rješenja ipomoæ, kojima se olakšavaju muke i poštuje ljudskodostojanstvo. Bolesnicima je poruèio da ne gube nadu, jerpred Božjim otajstvom ona dobiva smisao i postaje dar iprilika za posveæenje. U nedjeljnom nagovoru vjernicima okupljenima na Trgu Sv.Petra, meðu kojima je bilo i mnoštvo djece koji su donijelakipiæe Djeteta Isusa da ih blagoslovi, Papa je izrazio radostšto se u obiteljima èuva obièaj izraðivanja jaslica teistodobno upozorio da nije dovoljno ponavljati tutradicionalnu gestu, ma koliko važna bila. "Potrebno jenastojati živjeti u svakodnevnoj stvarnosti ono što jaslicepredstavljaju, to jest Kristovu ljubav, njegovu poniznost,njegovo siromaštvo", istaknuo je Papa. Papa je u nagovoru podsjetio i na žalosne vijesti iz nekolikoafrièkih zemalja o ubojstvu èetvero misionara. Rijeè je osveæenicima o. Danielu Cizimyu, o. Louisu Blondelu i o.Gerryju Rocheu te redovnici s. Denise Kahambu, koji su bilivjerni svjedoci evanðelja, koje su znali odvažno naviještati,takoðer po cijenu vlastitog života. "Dok izražavam blizinuèlanovima njihovih obitelji i zajednicama koje su u žalosti,pozivam sve da se pridruže mojoj molitvi da ih Gospodinprimi u svoj dom, da utješi one koji ih oplakuju i da, svojimdolaskom, donese pomirenje i mir", rekao je Sveti Otac.

Papa primio crnogorskog premijera Milu ÐukanoviæaVatikan, 14.12.2009. (IKA) - Razmatranje stanja u svijetu,te izrazi posebnoga zadovoljstva zbog društvenoga prinosakatolika u Crnoj Gori, bili su u središtu audijencije u koju jepapa Benedikt XVI. u ponedjeljak 14. prosinca primiocrnogorskoga premijera Milu Ðukanoviæa. U tijekusrdaènoga susreta, kako izvješæuje Tiskovni ured SveteStolice, održana je plodonosna razmjena mišljenja oaktualnim meðunarodnim temama i o stanju u regiji, kao i oglavnim izazovima s kojima se ona treba suoèiti. Nadalje,istaknut je pozitivni prinos koji velika katolièka manjina dajecrnogorskome društvu. Sudionici su se zadržali i na nekimaktualnim temama, posebno na zalaganju Vlade upromicanju mira i ravnoteže meðu narodima ivjeroispovijestima nazoènima u zemlji, navodi se upriopæenju sa susreta Pape i crnogorskog premijeraÐukanoviæa. Nakon audijencije kod Svetoga Oca, premijer Ðukanoviæsusreo se s državnim tajnikom kardinalom TarcisijemBertoneom i nadbiskupom Dominiqueom Mambertijem,tajnikom za odnose s državama.

Inozemne vijesti ika

28 16. prosinca 2009. broj 50/2009

Predstavljena Papina poruka za Svjetski dan mira 2010.Papa u poruci poziva na duboko i dalekovidno preispitivanjepostojeæeg modela razvojaVatikan, 15.12.2009. (IKA) – Oèuvanje stvorenog iostvarivanje mira dvije su duboko povezane stvarnosti, istièepapa Benedikt XVI. u svojoj poruci za Svjetski dan mira kojiæe se slaviti 1. sijeènja 2010. na temu "Ako želiš njegovatimir, èuvaj stvoreno". Papina je poruka predstavljena 15.prosinca u Tiskovnom uredu Svete Stolice. O poruci sugovorili umirovljeni predsjednik Papinskog vijeæa Pravda imir kardinal Renato Raffaele Martino, tajnik Vijeæa mons.Mario Toso, S.D.B te Tommaso Di Ruzza, djelatnik Vijeæa.Ako, naime, zbog okrutnosti koju èovjek èini drugomèovjeku, piše Papa, postoje brojne prijetnje koje se nadvijajunad mir i nad autentièni cjeloviti èovjekov razvoj – kao štosu ratovi, meðunarodni i regionalni sukobi, teroristièki èini ikršenje ljudskih prava – nisu ništa manje zabrinjavajuæe niprijetnje koje se javljaju zbog nemara, ako ne i zloupotrebe,koji se èine zemlji i prirodnim dobrima koje je Bog obilnorazdijelio. Zato je nužno da èovjeèanstvo obnovi i osnažionaj savez izmeðu ljudskog biæa i okoliša, koji mora bitizrcalo stvoriteljske ljubavi Boga, od kojeg potjeèemo iprema kojem putujemo. Papa podsjeæa takoðer na èovjekovedužnosti prema prirodnom okolišu, koji se mora smatratidarom koji je Bog podario svima, a èije korištenjepodrazumijeva zajednièku odgovornost prema èitavomèovjeèanstvu, na osobit naèin prema siromasima i buduæimnaraštajima.Papa u poruci za Svjetski dan mira 2010. poziva na duboko idalekovidno preispitivanje postojeæeg modela razvoja.Nužno je, dodaje Papa, usvojiti model utemeljen nasredišnjosti ljudskog biæa, na promicanju i dijeljenju opæegdobra, na odgovornosti, na svijesti o neophodnoj promjeninaèina života i na razboritosti. Papa takoðer upozorava nasve brojnije manifestacije krize koje bi bilo neodgovorno neuzeti ozbiljno u razmatranje. Kako ostati ravnodušan, pita sePapa, prema problemima koji proizlaze iz pojava kao što suklimatske promjene, dezertifikacija (širenje pustinja),propadanje i gubljenje produktivnosti velikihpoljoprivrednih podruèja, oneèišæavanje rijeka i podzemnihvoda, nestajanje bioraznolikosti, sve veæi broj ekstremnihprirodnih pojava, prekomjerno krèenje šuma uekvatorijalnim i tropskim podruèjima? Kako ne reagirati nasve rašireniju pojavu takozvanih 'ambijentalnihizbjeglica'…? Kako ne reagirati na postojeæe i potencijalnesukobe vezane uz pristup prirodnim dobrima, pita Papa uporuci.Èovjeèanstvo, istièe stoga Papa, treba duboku kulturnuobnovu; treba ponovno otkriti one vrijednosti kojesaèinjavaju èvrsti temelj na kojem treba graditi boljubuduænost za sve. Rijeè je o naèinu života prožetomumjerenošæu i solidarnošæu, s novim pravilima i oblicimazauzetosti, ciljajuæi s povjerenjem i hrabrošæu na postignutapozitivna iskustva i odluèno odbacujuæi ona negativna.Èovjek ima dužnost odgovorno se ophoditi prema stvorenomsvijetu, èuvati ga i njegovati, piše Papa te istièe i nužnost daekonomska djelatnost u veæoj mjeri poštuje okoliš jersadašnji ritam korištenja prirodnih dobara dovodi ozbiljno uopasnost raspoloživost nekih prirodnih resursa ne samo zasadašnje naraštaje, veæ prije svega za buduæe.

.

Objavljen motu proprio "Omnium in mentem"Motu proprijem "Omnium in mentem" unose se preinake uneke kanone Zakonika Kanonskog prava koji se odnose napitanja ðakonata i ženidbeVatikan, 15.12.2009. (IKA) - U Vatikanu je u 15. prosincaobjavljen motu proprio pape Benedikta XVI. "Omnium inmentem" o promjenama nekih kanona u ZakonikuKanonskoga prava koji se odnose na pitanja ðakonata iženidbe. Promjene su unesene nakon više godinarazmatranja koja su zapoèela u doba papinstva Ivana Pavla II.Prva se promjena odnosi na dva kanona o sakramentusvetoga reda (1008. i 1009.), a unesena je da bi se boljeodredila razlika izmeðu episkopata, prezbiterata i ðakonata, ito, kako je pojasnio predsjednik Papinskoga vijeæa zatumaèenje zakonskih propisa nadbiskup FrancescoCoccopalmerio, tamo gdje je pravo djelovanja u osobi KristaGlave odreðeno samo za biskupe i prezbitere, dok su ðakoniosposobljeni za služenje Božjemu narodu u liturgiji,propovijedanju i ljubavi. Rijeè je, dakle, samo o formalnomepitanju.Druga se promjena odnosi na tri kanona o ženidbi (1086.,1117. i 1124.), koji se odnose na vjernike odvojene od Crkve"formalnim èinom". Pojašnjavajuæi tu promjenu u razgovoruza Radio Vatikan, tajnik Papinskoga vijeæa za tumaèenjezakonskih propisa biskup Juan Ignacio Arrieta, kazao jekako se promjena sastoji u uklanjanju izraza o napuštanjuCrkve "formalnim èinom", koji je iskljuèivao obvezuvjenèanja u crkvi onih katolièkih krštenika koji su napustiliCrkvu, ušavši, primjerice u sekte. Mislilo se da je potrebnoukljuèiti taj izraz da bi se izbjeglo da se njihov brak, kada sejednom vrate u Crkvu, smatra nevaljanim zbog nedostatkakanonskog oblika. Poslije se vidjelo da taj izraz nije biodobar ni u pastoralnome smislu, jer je komplicirao stanje utrenutku kada su se te osobe htjele vratiti u Crkvu. Nalazilesu, naime, na problem više, jer je Crkva smatrala valjanomzajednicu koja je, naprotiv, bila prolazna, pojasnio je biskup.Biskup je rekao da su te osobe, u ovom sluèaju, poput dvojekatolika koji se umjesto u Crkvi, vjenèaju na opæini; Crkvataj brak ne smatra valjanim. Stoga je za krštenike koji sunapustili Crkvu formalnim èinom, i koji se žele u nju vratiti,lakše urediti njihovu vezu, a lakše je i primiti te osobe uCrkvu, kazao je na kraju tajnik Papinskoga vijeæa zatumaèenje zakonskih propisa.

Inozemne vijestiika

2916. prosinca 2009. broj 50/2009

Prilog dokumenti

Beskrajna je radost imati za majku Bezgrešnu Mariju!Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji na svetkovinuBezgrešnog zaèeæa BDM, 8. prosinca 2009.Draga braæo i sestre, 8. prosinca slavimo jedan od najljepšihblagdana Blažene Djevice Marije: svetkovinu njezinabezgrešnog zaèeæa. Ali što znaèi da je Marija "bezgrešna"? Išto nama kaže taj naslov? Prije svega æemo se referirati nabiblijske tekstove današnje liturgije, osobito na veliku"fresku" treæeg poglavlja Knjige Postanka i na izvješæe onaviještenju iz Lukina Evanðelja. Nakon istoènoga grijeha,Bog se obraæa zmiji, koja predstavlja Sotonu, proklinje ju idodaje jedno obeæanje: "Neprijateljstvo ja zameæem izmeðutebe i žene, / izmeðu roda tvojeg i roda njezina: / on æe tiglavu satirati, / a ti æeš mu vrebati petu" (Post 3,15).Naviještaj je to jedne odmazde: Sotona u poèecima stvaranjakao da ima više uspjeha, ali æe doæi sin jedne žene koji æemu glavu satrti. Tako æe, po ženinu rodu, sam Bogpobijediti. Ta je žena Djevica Marija, od koje je roðen IsusKrist koji je svojom žrtvom porazio jednom zauvijek staroganapasnika. Zbog toga je na mnogim slikama ili kipovimabezgrešne ona predstavljena kako nogom satire zmiju.Evanðelist Luka, naprotiv, predstavlja nam Djevicu Marijukoja prima navještaj od nebeskoga glasnika (usp. Lk 1,26-38). Ona se pojavljuje kao ponizna i prava Izraelova kæi,pravi Sion u kojem se Bog želi nastaniti. Ona je izdanak izkojeg æe poniknuti Mesija, pravedni i milosrdni Kralj. Ujednostavnosti nazaretskog doma živi "ostatak" èistogIzraela; iz njega æe Bog izvesti novi narod, kao novo stablokoje æe raširiti svoje grane u cijelom svijetu, pružajuæi svimljudima dobre plodove spasenja. Za razliku od Adama i Eve,Marija je poslušna Gospodinovoj volji, iz dubine svojegabiæa izgovara svoj "da" i stavlja se potpuno na raspolaganjeBožjem naumu. Ona je nova Eva, prava "majka svih živih",svih onih, naime, koji po vjeri u Krista zadobivaju vjeèniživot. Dragi prijatelji, beskrajne li radosti imati za majkuBezgrešnu Mariju! Svaki put kada osjeæamo svoju krhkost ikada nas zli duh navodi na zlo, možemo se obratiti Njoj inaše srce prima svjetlo i utjehu. I u kušnjama života, uolujama koje prijete da nam pokolebaju vjeru i nadu, sjetimose da smo njezini sinovi i da su korijeni naše egzistencije ubeskrajnoj Božjoj milosti. Sama Crkva, premda je izloženanegativnim utjecajima svijeta, nalazi uvijek u njoj zvijezduvodilju koja joj pomaže pronaæi pravi put i iæi u smjeru kojijoj je pokazao Krist. Marija je naime Majka Crkve, kao štosu to sveèano proglasili papa Pavao VI. i Drugi vatikanskikoncil. Dok, stoga, zahvaljujemo Bogu za taj divni znaknjegove dobrote, povjerimo Bezgrešnoj Djevici svakoga odnas, naše obitelji i zajednice, èitavu Crkvu i cio svijet. Uèinitæu i ja to ovog popodneva, prema tradiciji, na Španjolskomtrgu, podno kipa posveæenoj Mariji.

Rupert iz DeutzaPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 9. prosinca2009.Draga braæo i sestre, danas æemo upoznati još jednogbenediktinskog monaha iz 12. stoljeæa. Njegovo je imeRupert iz Deutza, grada blizu Kölna, koji je bio sjedištepoznatog samostana. Sam Rupert govori o vlastitom životu ujednom od svojih najvažnijih djela, naslovljenom Slava ièast Sina Èovjeèjega, koji je djelomièni komentar naMarkovo Evanðelje. Još kao dijete, bio je primljen meðu

"oblate" (laici, muškarci i žene koji su primani ubenediktinski samostan gdje su dijelom sudjelovali umolitvenom i duhovnom životu redovnièke zajednice, op.pr.) u benediktinski samostan sv. Lovre u Liegeu, sukladnoobièaju iz toga doba da roditelji odgoj jednog djeteta povjereredovnicima, želeæi ga darovati Bogu. Rupert je uvijek voliomonaški život. Vrlo je brzo svladao latinski jezik kako bimogao prouèavati Bibliju i sudjelovati na liturgijskimslavljima. Isticao se neporoènim moralnim vladanjem isnažnom privrženošæu Petrovoj Stolici. U njegovo je doba vladao spor izmeðu papinstva i carstva,zbog takozvane "borbe za investituru", kojom su – kao štosam bio natuknuo u drugim katehezama – pape htjelesprijeèiti da imenovanje biskupa i vršenje njihove vlastiovise o graðanskim vlastima, koje su se pritom ponajviševodile politièkim i ekonomskim, ali zacijelo ne i pastoralnimrazlozima. Biskup Liegea, Otbert, odupirao se papinimuredbama i poslao u progonstvo Berengara, opata samostanasv. Lovre, upravo zbog njegove vjernosti papi. U tome jesamostanu živio Rupert, koji je bez oklijevanja slijediosvoga opata u prognanstvu i tek kada je biskup Otbertponovno stupio u zajedništvo s papom vratio se u Liege iprihvatio postati sveæenik. Sve do toga trenutka, naime,izbjegavao je primiti reðenje iz ruku jednoga biskupa koji senije slagao s Papom. Rupert nas uèi da kada se javekontroverze u Crkvi, referiranje na Petrovu službu jamèivjernost zdravom nauku i daje spokoj i nutarnju slobodu.Zbog sporenja s Otbertom, još je u dva navrata moraonapustiti svoj samostan. God. 1116. protivnici su èak htjelipovesti sudsku parnicu protiv njega. Premda je bioosloboðen svih optužbi, Rupert se radije povukao na nekovrijeme u Siegburg, ali buduæi da polemike nisu još uvijekbile prestale kada se vratio u samostan u Liegeu, odluèio setrajno nastaniti u Njemaèkoj. Imenovan je opatom Deutza1120., gdje je ostao sve do 1129., godine svoje smrti. Iz togaje samostana izbivao samo jednom, prigodom hodoèašæa uRim, 1124. godine.Rupert je bio vrlo plodan pisac. Ostavio je iza sebe vrlobrojna djela, koja i danas pobuðuju veliko zanimanje,takoðer zato jer je bio aktivan u raznim i važnim teološkimraspravama toga doba. Na primjer, ostao je zapamæen posvom odluènom istupu u euharistijskoj kontroverzi, koja je1077. dovela do osude Berengara iz Toursa. Ovaj potonji jenudio ogranièeno tumaèenje Kristove prisutnosti usakramentu euharistije, nazivajuæi je samo simboliènom. Ucrkveni jezik nije još uvijek bio ušao izraz"transupstancijacija", ali se Rupert, koristeæi ponekad smjeleizraze, pokazao odluènim pobornikom euharistijskogrealizma i, prije svega u djelu naslovljenom De divinisofficiis (O službama Božjim), odluèno je potvrdiokontinuitet izmeðu Tijela Krista utjelovljene Rijeèi i Kristaprisutna u euharistijskim prilikama kruha i vina. Draga braæoi sestre, èini mi se da se ovdje moramo osvrnuti i na stanje unašem dobu. I danas, naime, postoji opasnost umanjivanjaeuharistijskog realizma, da se, naime euharistiju smatragotovo nekim obredom zajedništva, socijalizacije,zaboravljajuæi previše olako da je u euharistiji stvarnoprisutan uskrsli Krist – sa svojim uskrslim tijelom – koji sestavlja u naše ruke da nas izvuèe iz nas samih, da naspritjelovi svojem besmrtnom tijelu i tako vodi k vjeènomživotu. To veliko otajstvo da je Gospodin prisutan u èitavojsvojoj stvarnosti u euharistijskim prilikama otajstvo je kojemse treba klanjati i koje treba ljubiti! Želim ovdje citirati rijeèi

Prilog dokumenti ika

30 16. prosinca 2009. broj 50/2009

Katekizma Katolièke Crkve koje u sebi nose plodrazmatranja vjere i dvotisuæljetnog teološkog razmišljanja:"Naèin je Kristove prisutnosti pod euharistijskim prilikamajedinstven... U presvetom sakramentu Euharistije sadržani suistinski, stvarno i bitno (supstancijalno) Tijelo i Krv našegaGospodina Isusa Krista, s dušom i božanstvom i, prematome, èitav Krist" (KKC, 1374). I Rupert je, svojimrazmišljanjima, pridonio toj preciznoj formulaciji.Druga kontroverza, u koju je opat iz Deutza bio ukljuèen,tièe se pitanja kako pomiriti Božju dobrotu i svemoænost spostojanjem zla. Ako je Bog svemoæan i dobar, kakoobjasniti stvarnost zla? Rupert je naime reagirao na stav kojisu zauzeli uèitelji teološke škole u Laonu, koji su u èitavomnizu filozofskih promišljanja razlikovali u Božjoj voljidvoje: "odobriti" i "dopustiti", zakljuèujuæi da Bog dopuštazlo ali ga ne odobrava te, dakle, ne želi. Rupert, meðutim, urješavanju toga pitanja ne pribjegava filozofiji, koju smatranedoraslom jednom tako velikom problemu, i ostaje vjeranbiblijskom pripovijedanju. On polazi od Božje dobrote, odistine da je Bog najveæe dobro i ne može drugo do htjetidobro. Tako on prepoznaje izvor zla u samome èovjeku i upogrešnom korištenju slobodom. Rupert u govoru na tu temuispisuje stranice pune vjerskog nadahnuæa koje odišuvelièanjem Oèeva beskonaènog milosrða, Božje strpljivosti idobrohotnosti prema grešnom èovjeèanstvu.Poput drugih srednjovjekovnih teologa, i Rupert se pita zaštoje Božja rijeè, Sin Božji, postao èovjekom? Neki su,odgovarajuæi na to pitanje, tumaèili da je utjelovljenje Rijeèibilo prijeko potrebno kako bi se dalo naknadu za èovjekovgrijeh. Rupert, meðutim, imajuæi pred oèima kristocentriènuviziju povijesti spasenja, proširuje taj pogled i u svom djelunaslovljenom Proslava Trojstva drži kako je utjelovljenje,središnji dogaðaj èitave povijesti, bilo predviðeno još odvjeènosti, takoðer neovisno o èovjekovu grijehu, kako bièitavo stvorenje moglo uzdiæi hvalu Bogu Ocu i ljubiti gakao jedna obitelj sabrana oko Krista. On vidi dakle u trudnojženi iz Otkrivenja èitavu povijest èovjeèanstva, koja jeusmjerena prema Kristu, kao što je zaèeæe usmjereno kraðanju. Taj æe stav dalje razvijati ostali mislioci a njegovuæe vrijednost prepoznati takoðer suvremena teologija, kojakaže da je èitava povijest svijeta zaèeæe usmjereno kaKristovu roðenju. Krist je uvijek u središtu egzegetskihtumaèenja koje Rupert daje u svojim komentarima nabiblijske knjige, kojima se posvetio velikom revnošæu iljubavlju. On pronalazi tako èudesno jedinstvo u svimdogaðajima povijesti spasenja, od stvaranja pa sve dosvršetka vremena: "Èitavo je Sveto pismo", kaže on, "samojedna knjiga, koja teži k istom cilju (Božja rijeè); koja dolaziod jednog jedinoga Boga i koju je ispisao jedan te isti Duh"(De glorificatione Trinitatis et processione Sancti SpiritusI,V, PL 169, 18).U tumaèenju Biblije, Rupert se nije ogranièavao naponavljanje uèenja otaca, veæ pokazuje jednu svojuoriginalnost. On je, na primjer, prvi pisac koji jepoistovjeæivao zaruènicu iz Pjesma nad pjesmama sPresvetom Marijom. Tako njegov komentar na tusvetopisamsku knjigu predstavlja neku vrstu mariološkesumme, u kojoj su prikazane Marijine povlastice iizvanredne kreposti. U jednom od najnadahnutijih ulomakanjegova komentara Rupert piše: "O najmilija od svih,Djevice djevica, što hvali u tebi tvoj ljubljeni Sin, što velièaèitav zbor anðeoski? Velièaju tvoju jednostavnost, èistoæu,nevinost, nauk, stidljivost, poniznost, neporoènost tijela iduha, to jest netaknuto djevièanstvo" (In CanticumCanticorum 4,1-6, CCL 26, str. 69-70). Rupertovomariološko tumaèenje Pjesme nad pjesmama lijep je primjersklada izmeðu liturgije i teologije. Naime, razlièiti ulomci iz

te biblijske knjige veæ su bili korišteni u liturgijskimslavljima marijanskih blagdana. Rupert, osim toga, trudi se uklopiti svoj mariološki nauk uekleziološki. Drugim rijeèima, on vidi u Presvetoj Marijinajsvetiji dio èitave Crkve. Eto zašto je moj èasniprethodnik, papa Pavao VI., u govoru na zatvaranju treæegdijela Drugoga vatikanskog koncila, sveèano proglašavajuæiMariju Majkom Crkve, citirao upravo reèenicu uzetu izRupertovih djela, u kojoj se Mariju naziva portio maxima,portio optima – najuzvišeniji dio, najvrsniji dio Crkve (usp.In Apocalypsem 1.7, PL 169,1043).Dragi prijatelji, iz ovih kratkih natuknica shvaæamo da jeRupert bio gorljivi teolog, urešen velikom dubinom. Kao isvi drugi predstavnici monaške teologije, on je znao povezatiracionalni studij otajstava vjere s molitvom ikontemplacijom, koju smatra vrhuncem svake spoznajeBoga. On je sam govorio u nekoliko navrata o svojimmistiènim iskustvima, kao primjerice kada èitateljupovjerava neizrecivu radost koju je iskusio osjetivšiGospodinovu prisutnost: "U tome kratkom trenutku – kažeon – iskusio sam koliko je istinito ono što on sam kaže:Uèite se od mene jer sam krotka i ponizna srca" (De gloria ethonore Filii hominis. Super Matthaeum 12, PL 168, 1601). Imi možemo susresti Gospodina Isusa, koji nas neprestanceprati na našemu putu i uprisutnjuje se u euharistijskom kruhui u svojoj rijeèi za naše spasenje.

Kršæanska je radost razlièita od svjetovnePapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 13.prosinca 2009.Draga braæo i sestre!Veæ smo u treæoj nedjelji došašæa. Danas u liturgiji ponovnoodzvanja poziv apostola Pavla: "Radujte se u Gospodinuuvijek! Ponavljam: radujte se!... Gospodin je blizu" (Fil 4,4-5). Majka Crkva, dok nas prati na našem putu prema svetomBožiæu, pomaže nam ponovno otkriti smisao i kušatikršæansku radost, koja je tako razlièita od one svjetovne. Naovu nedjelju, prema lijepoj tradiciji, rimska djeca donosepapi na blagoslov kipiæe Djetešca Isusa, koje æe staviti usvoje jaslice. Vidim ovdje na Trgu Sv. Petra mnogo djece imladih, s njihovim roditeljima, nastavnicima ivjerouèiteljima. Predragi, najsrdaènije vas pozdravljam izahvaljujem vam na vašem dolasku. Velika mi je radostznati da se u vašim obiteljima èuva obièaj izraðivanja jaslica.Ipak nije dovoljno ponavljati tu tradicionalnu gestu, makoliko važna bila. Potrebno je nastojati živjeti usvakodnevnoj stvarnosti ono što jaslice predstavljaju, to jestKristovu ljubav, njegovu poniznost, njegovo siromaštvo. Toje ono što je uèinio sveti Franjo u Grecciu: uživo je doèaraoprizor iz Nazareta, kako bi mogao razmišljati i klanjati setome otajstvu, ali prije svega kako bi umio bolje provoditi udjelo poruku Sina Božjega, koji je iz ljubavi prema namaoplijenio samoga sebe i postao malim djetetom.Blagoslov "djetiæa" – kako se kaže u Rimu – podsjeæa nas dasu jaslice škola života, gdje možemo nauèiti tajnu praveradosti. Ova se ne sastoji u posjedovanju mnogih stvari, veæu tome da osjetimo da nas Gospodin ljubi, u tome dapostanemo dar za druge i jedni druge volimo. Pogledajmojaslice: obitelj Gospe i svetog Josipa kao da i nije imalapreviše sreæe u životu; dobili su prvo dijete u teškimokolnostima; a ipak su puni duboke radosti, jer se vole, jer semeðusobno pomažu i nadasve jer su sigurni da je u njihovuživotu na djelu Bog, koji se uprisutnio u malome Isusu. Apastiri? Zbog èega su se oni radovali? To Novoroðenèe neæepromijeniti njihovo stanje siromaštva i marginaliziranosti.Ali, vjera im pomaže prepoznati u "novoroðenèetu

Prilog dokumentiika

3116. prosinca 2009. broj 50/2009

povijenom gdje leži u jaslama" "znak" ispunjenja Božjihobeæanja prema svim ljudima "miljenicima njegovim" (Lk2,12.14), takoðer prema njima!Eto, dragi prijatelji, u èemu se sastoji prava radost: u tomeda osjetimo da je naš osobni i zajednièki život pohodilo iispunilo veliko otajstvo, otajstvo Božje ljubavi. Da bi èovjekbio radostan nisu mu potrebne samo stvari, veæ istina iljubav: trebamo bliskoga Boga, koji æe unijeti toplinu u našesrce i odgovoriti na naša oèekivanja. Taj se Bog oèitovao uIsusu, roðenom od Djevice Marije. Stoga je to Djetešce, kojeæemo staviti u kolibicu ili spilju, središte svega, ono je srcesvijeta. Molimo da svaki èovjek, poput Djevice Marije,uzmogne primiti kao središte vlastitoga života Boga koji jepostao Djetešcem, izvor istinske radosti.

Iskustvo bolesti i trpljenja može postati škola nadePoruka pape Benedikta XVI. za Svjetski dan bolesnika 2010.Draga braæo i sestre!Dana 11. veljaèe, na liturgijski spomen Blažene DjeviceMarije Lurdske, u vatikanskoj æe se bazilici proslaviti 18.svjetski dan bolesnika. Zgodna podudarnost s 25.obljetnicom osnutka Papinskog vijeæa za dušobrižništvozdravstvenih djelatnika predstavlja još jedan razlog zazahvaliti Bogu na do sada prijeðenom putu na podruèjupastorala zdravlja. Želim od srca da ta obljetnica budeprigoda za velikodušniji apostolski žar u službi bolesnika isvih onih koji se posveæuju njihovoj skrbi. Godišnjom proslavom Dana bolesnika Crkva, zapravo, želiprobuditi snažnu svijest u crkvenoj zajednicu o važnostipastoralne službe u velikom svijetu zdravlja, koja je sastavnidio njezina poslanja, jer je na tragu samog Kristovaspasenjskog poslanja. On, božanski lijeènik, "prošao (je)èineæi dobro i ozdravljajuæi sve kojima bijaše ovladaoðavao" (Dj 10,38). U tajni njegove muke, smrti i uskrsnuæa,ljudsko trpljenje crpi smisao i puninu svjetla. U apostolskompismu Salvifici doloris, sluga Božji Ivan Pavao II. ovakoobjašnjava tu zbilju: "Ljudsko trpljenje – pisao je – dostigloje svoj vrhunac u Kristovoj muci. I istodobno ono je ušla upotpuno novu dimenziju i u novi red: vezano je uz ljubav…,uz onu ljubav koja stvara dobro, koja izvlaèi dobro takoðeriz zla preko trpljenja, kao što je najviše dobro otkupljenjasvijeta poteklo od Kristova križa i neprestano iz njega izvire.Kristov je križ postao izvor, iz kojeg izviru rijeke žive vode"(18).Gospodin Isus na Posljednjoj veèeri, prije nego æe se vratitiOcu, prignuo se da opere noge apostolima, anticipirajuæinajviši èin ljubavi na križu. S tom je gestom pozvao svojeuèenike da uðu u istu njegovu logiku ljubavi koja se dajeosobito najmanjima i najpotrebitijima (usp. Iv 13,12-17).Slijedeæi njegov primjer, svaki je kršæanin pozvan, urazlièitim i uvijek novim okolnostima, u vlastitom životuprovoditi u djelo prispodobu o dobrom Samarijancu, koji,prolazeæi pored nekog èovjeka kojeg su razbojnici ostavilipolumrtva uz put, "vidje ga, sažali se. Pristupi mu, opra murane uljem i vinom i zavi ih. Zatim ga stavi na svoje kljuse,odvede u gostionicu i preuze za nj brigu. Sutradan izvadi dvadenara i dade ih gostionièaru: 'Brini se za nj – reèe mu – paako što više potrošiš, ja æu ti na povratku platiti'" (Lk 10,33-35).Na kraju prispodobe Isus kaže: "Idi pa i ti èini tako" (Lk10,37). S tim se rijeèima obraæa i nama. Potièe nas prignutise nad rane tijela i duše tolike naše braæe i sestara kojesusreæemo na putovima svijeta; pomaže nam shvatiti da,Božjom milošæu koju se prihvaæa i živi u svakodnevnomživotu, iskustvo bolesti i trpljenja može postati škola nade. Idoista, kao što sam istaknuo u enciklici Spe salvi, "ne

ozdravlja èovjeka izbjegavanje trpljenja, bijeg od boli, veæsposobnost prihvatiti nevolje i sazrijevati u njoj, naæi smisaopo sjedinjenju s Kristom, koji je patnje podnosio sbeskrajnom ljubavlju" (37).Veæ je Drugi vatikanski koncil podsjetio na važnu zadaæuCrkve da skrbi za one koji trpe. U dogmatskoj konstitucijiLumen gentium èitamo da je "Otac poslao Krista 'naviještatiRadosnu vijest siromasima, …ozdravljati one koji su skršenasrca' (Lk 4,18), 'tražiti i spasiti ono što je izgubljeno' (Lk19,10); na slièan naèin Crkva okružuje ljubavlju sve koji supogoðeni ljudskom slabošæu, štoviše, u siromasima ipatnicima prepoznaje sliku svojega siromašnog i patnièkogUtemeljitelja te se trsi ukloniti njihovu nevolju i nastoji unjima služiti Kristu" (8). Taj èovjekoljubni i duhovni radcrkvene zajednice s bolesnicima i onima koji trpe u tijekustoljeæa izražavan je u mnogim oblicima i zdravstvenimstrukturama, od kojih su neki imali i institucionalni karakter.Htio bih ovdje spomenuti one koji su izravno vodilebiskupije kao i one koji su plod velikodušnosti raznihredovnièkih ustanova. Rijeè je o dragocjenoj "baštini" kojaodgovara na èinjenicu da "ljubav ima takoðer potrebu zaorganiziranošæu kako bi predstavljala ureðeni oblik služenja"(Enc. Deus caritas est, 20). Osnivanje Papinskog vijeæa zadušobrižništvo zdravstvenih djelatnika prije dvadeset i petgodina, ulazi u tu skrb Crkve za svijet zdravlja. I stalo mi jedodati da se u sadašnjem povijesno-kulturnom trenutkuzamjeæuje potreba za pozornom i kapilarnom prisutnošæuCrkve pored bolesnika, kao i prisutnost u društvu koja jekadra prenijeti na djelotvoran naèin evanðeoske vrijednosti ucilju zaštite ljudskoga života, od njegova zaèeæa pa donaravne smrti. Želio bih ovdje podsjetiti na Porukusiromašnima, bolesnima i svima onima koji trpe, koju sukoncilski oci uputili svijetu na završetku Drugogavatikanskog koncila: "Vi svi koji teže osjeæate teret križa –rekli su – … vi koji plaèete… vi neznani patnici, buditehrabri: vi ste miljenici Božjega kraljevstva, kraljevstva nade,sreæe i života; vi ste braæa trpeæeg Krista; i s njim, ako toželite, vi spašavate svijet!" (Ench. Vat., I, n. 523, (str. 313)).Zahvaljujem od srca osobama koje, svakodnevno, "služebolesnima i onima koji trpe", èineæi da "apostolat Božjegmilosrða, u koji su ukljuèeni, odgovara uvijek sve bolje nanove zahtjeve" (Ivan Pavao II., ap. konst. Pastor Bonus, èl.152). U ovoj Sveæenièkoj godini svoju misao upuæujem osobitovama, dragi sveæenici, "poslužiteljima bolesnika", znaku ioruðu Kristova suosjeæanja, koji mora doæi do svakogèovjeka koji trpi. Pozivam vas, dragi prezbiteri, da se neštedite u skrbi i pružanju utjehe tim osobama. Vrijemeprovedeno uz onoga koji je u kušnji raða plodovima milostiza sve ostale dimenzije pastorala. Obraæam se na krajuvama, dragi bolesnici, i molim vas da molite i prinosite svojatrpljenja za sveæenike, da uzmognu biti vjerni svojem pozivui da njihova služba bude bogata duhovnim plodovima, nadobrobit èitave Crkve.S tim osjeæajima zazivam na bolesnike, kao i na sve one kojiim pomažu, majèinsku zaštitu Marije Salus Infirmorum isvima od srca udjeljujem apostolski blagoslov.Iz Vatikana, 22. studenoga 2009., na svetkovinu NašegaGospodina Isusa Krista, Kralja svega stvorenja.Papa Benedikt XVI.

Prilog dokumenti ika

32 16. prosinca 2009. broj 50/2009

Documents

50/2009 - IKAika.hr/bilteni/bilten_50-2009.pdf · 100. obljetnica crkve u Konèanici Slavlje u župi Uznesenja Marijina predvodio biskup Škvorèeviæ Konèanica, 8.12.2009. (IKA)