38/200719. rujna 2007.

Uzroci i oblici agresivnosti kod djece bez

odgovarajuæe roditeljske skrbi; prevencija i

terapijske metode

Na meðunarodnoj konferenciji u Zagrebu, Brezovici i

Rovinju okupili se predstavnici djeèjih domova i

institucija iz Èeške, Maðarske, Slovaèke i Poljske u

organizaciji Zemaljske provincije viteškog reda sv.

Vaclava i Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije

Mjesto i uloga obitelji u pastoralu duhovnih zvanja

U organizaciji Vijeæa za sjemeništa i duhovna zvanja

HBK i Centra za zvanja HUVRP i HKVRP u Ðakovu

održan susret animatora za duhovna zvanja

Iskustvo Boga danas i karmelska mistika -

Mistagogija i meðureligijski i kulturalni dijalog

U organizaciji Generalne kuæe Reda bosonogih

karmeliæana iz Rima šestodnevni meðunarodni

znanstveni seminar u Duhovnom centru "Karmel sv.

Ilije" u Zidinama na Buškom jezeru okupio pedesetak

karmeliæana i prouèavatelja kršæanske mistike iz

Europe, SAD-a, Latinske Amerike i Azije

"Dom kardinala Stepinca"

U organizaciji Hrvatske katolièke misije u Kölnu

održan prvi festival popularne duhovne glazbe

Papina poruka mladima

Donosimo cjelovit tekst poruke Benedikta XVI. za

XXIII. svjetski dan mladih 2008. u Sydneyu

Domovinske vijesti

Hvarsko-braèko-viška biskupija pomaže Hrvate u BiH

Knjiga Josepha Ratzingera "O vjeri, nadi i ljubavi"

400 godina kapelice Sv. Križa

200. obljetnica župe Prozor

Kardinal Puljiæ u Ogulinu

Ljubešèica: Slavlje sveæenièkih jubileja

"Jurjeva katedrala"

Molve: Susret mladih Varaždinske biskupije i "Marija fest"

S. Samuela Šimunoviæ odlazi u misije u Kongo

Gospa od velikog hrvatskog zavjeta u Biskupiji kod Knina

Dvostruko slavlje u župi Hrvace

Kardinal Bozaniæ posvetio župnu crkvu Sv. Luke u Travnom

Zlatni jubilej Školskih sestara franjevki u Kloštar Ivaniæu

Pehlin: 11. obljetnica smrti biskupa Sreæka Badurine

Biskup Košiæ èestitao židovske blagdane

Crkva u Hrvata

Caritas BK BiH u borbi protiv trgovine ljudima

Mala enciklopedija Bosne Srebrene

Trostruko slavlje bosanskih franjevaca

Studijsko putovanje zadarske VTKŠ u Rim

Inozemne vijesti

Izabran novi patrijarh Rumunjske pravoslavne Crkve

Stupio na snagu motu proprio o uporabi Rimskog misala iz 1962.

Papa o kardinalu Van Thuanu na petu obljetnicu njegove smrti

Kongres europskih teologa u Leuvenu

Prilog dokumenti

Apostolsko putovanje u Austriju

Èovjeèanstvu je potreban snažan navještaj i svjedoèenje Božjega

milosrða

Domovinske vijesti

Slavonski Brod: Susret buduæih polaznika Škole zažupne suradnikeSlavonski Brod, 11.9.2007. (IKA) - Prvi informativni susretza buduæe polaznike Škole za župne suradnike održan je 11.rujna u Katehetskom centru župe Gospe od brze pomoæi uSlavonskom Brodu. To je èetvrti naraštaj te škole kojuorganizira Biskupijski pastoralni centar u Ðakovu, a ove æese godine prvi put održavati i u Slavonskom Brodu, uprostorijama Klasiène gimnazije "Fra Marijan Lanosoviæ". Sudjelovalo je stotinjak èlanova župnih vijeæa i buduæihpolaznika škole kao i sveæenici Slavonskobrodskoga,Garèinskog i Sibinjskog dekanata. Nazoènima se obratioðakovaèki i srijemski pomoæni biskup Ðuro Hraniæ, koji jeistaknuo da je to novi oblik formacije u skladu s potrebamaCrkve koji je nametnula posljednja Sinoda Ðakovaèke iSrijemske biskupije. Cilj je da se i na taj naèin pomognevjernicima koji se žele aktivnije ukljuèiti u život župnezajednice kao i za buduæe volonterske suradnike. Upozorioje buduæe polaznike da budu spremni na timski rad isuradnju sa svojim župnicima, jer se to od njih oèekuje.Osnovne informacije o školi predstavila je dr. s. LucilaZovak, predstojnica te škole. Mo Vinko Sitariæ predstavio jeglazbenu školu koja djeluje u Ðakovu, a vlè. PavaoMadžareviæ predstavio je program "Putovi odrasle vjere"koji veæ duže vrijeme provodi u svojoj župi u BrodskomVinogorju, a u koji se ubuduæe mogu ukljuèiti i ostalisuradnici iz drugih župa tih triju dekanata. Prvi informativnirazgovor s buduæim polaznicima Škole za župne suradnikeobavit æe dr. s. Lucila 1., 2. i 3. listopada, a škola zapoèinjekrajem listopada.

Susret povjerenika i voditelja ureda Rijeèke nadbiskupijeRijeka, 11.9.2007. (IKA) – Povjerenici i voditelji uredaRijeèke nadbiskupije susreli su se 11. rujna uNadbiskupskom domu da bi predstavili svoje projekte iuskladili ih s nadbiskupijskim planom i programom zapastoralnu godinu posveæenu sadržaju vjere. U upravozapoèetoj pastoralnoj godini nadbiskupijski æe projekti imatiza cilj potaknuti vjernike na promišljanje o samoj biti isadržaju katolièke vjere. "Što vjerujemo?" temeljno jepitanje koje æe odrediti teme biskupijskih i dekanatskihsusreta vjernika. Tri ureda i deset nadbiskupijskihpovjerenstva takoðer æe posebnu pozornost posvetitipoticanju vjernika na produbljivanje sadržaja vjere.Nadbiskupijski uredi i povjerenstva posveæeni su ciljanimskupinama vjernika, brizi za obitelj, katehezu, mlade, zvanja,pomorce, katolièke udruge, informiranje, bolnice,ekumenizam, misije, kulturnu baštinu i redovnice te svakiima specifièan i definiran program obveza. Svake se godineposebno nastoji uskladiti obvezni program s odabranompastoralnom temom, kako bi svaka djelatnost Crkve napodruèju nadbiskupije bila prožeta promocijom zajednièkogsadržaja. U Godini vjere poseban æe se naglasak staviti na poticanjevjernika da prodube sadržaj vjerovanja Crkve, što je zapravopoziv na katehezu. Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ stoga jeistaknuo važnost kontinuiranog provoðenja župne katehezesa svim uzrastima, a u suradnji s katehetskim uredom ivjerouèiteljima traže se najpovoljnija organizacijska rješenja.Nove moguænosti za djelovanje Povjerenstava otvaraju se unovoureðenim radnim prostorima Nadbiskupskogordinarijata. Povjerenstva za udruge i mlade dobit æe svoj

ured, a time i bolje uvjete za organizaciju svojih aktivnosti.Povjerenstvo za udruge najavilo je novu ulogu tajnikaPovjerenstva koja je znaèajan korak u uèinkovitijempovezivanju i promociji djelovanja katolièkih udruga. UGodini vjere, na prijedlog Nadbiskupijskog pastoralnogvijeæa, organizirat æe se promidžba i distribucija Kompendijakatekizma Katolièke Crkve u župama, kako bi svi susretivjernika u župi bili prožeti temom ispovijesti vjere, a nadekanatskoj razini planira se organiziranje prigodnih tribina.Na njima æe teolozi i struènjaci izlagati neke od aktualnihtema koje se tièu sadržaja vjere nastojeæi dati odgovorvjernicima na pitanja i nedoumice o sadržaju katolièke vjere.Okupljanje vjernika planira se i na nadbiskupijskoj razini.

Splitski gradonaèelnik Kuret kod nadbiskupa BarišiæaSplit, 13.9.2007. (IKA) – Splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišiæ sa svojim suradnicima primio je 13. rujna uzgradi Nadbiskupskog ordinarijata u Splitu novoga splitskoggradonaèelnika Ivana Kureta i njegove suradnike. Nasastanku se razgovaralo o dosadašnjim i daljnjimzajednièkim programima Nadbiskupskog ordinarijata iPoglavarstava grada Splita, o otvorenim pitanjima u vezigradnje novih crkvenih objekata koja veæ neko vrijemeèekaju rješenja te o crkvenim vrtiæima. Zakljuèeno je da bi nadbiskupija u dogovoru sMinistarstvom kulture RH trebala osnovati Muzej sakralneumjetnosti u postojeæim zgradama na Peristilu. Potom da bise trebalo krenuti s izgradnjom crkve i sukladnih duhovnihpastoralnih centara na splitskim Blatinama, Brdima iŠpinutu, gdje su dosadašnji uvjeti za redoviti vjerskiliturgijski život nemoguæi. Nadbiskup Barišiæ èestitao jenovom splitskom gradonaèelniku na projektu "Lora" teizrazio nadu da æe se grad Split, koji je grad bogate tradicijei perspektivne mladosti, i dalje razvijati ekonomski, ali imoralno-etièki, u èemu nezaobilaznu ulogu imaju vjerski ikulturni objekti, duhovno-pastoralni centri. Istaknuto je i dasu ti centri potreba graðana Splita kojih se 90% izjašnjavakršæanima. Gradonaèelnik Kuret zahvalio je na gostoprimstvu, izrazivšinadu da æe ovi zajednièki susreti pridonijeti bržemrješavanju zajednièkih planova i programa, kako bi se gradSplit cjelovito razvijao.

Hvarsko-braèko-viška biskupija pomaže Hrvate u BiHBiskupija prikuplja priloge za župu Žeravac kod DerventeHvar, 13.9.2007. (IKA) - Gotovo deset godina biskup,sveæenici, redovnici i redovnice i vjernici Hvarsko-braèko-viške biskupije daju svoje priloge za pomoæ svom kumèetu,izbjeglièkoj župi Žeravac kod Dervente u BiH. S tomnakanom biskup Slobodan Štambuk je 12. rujna, u pratnji fraAugustina Tomasa, župnika župe Gdinj na otoku Hvaru,primio bosanskog franjevca fra Ivana Æuriæa, župnika župeŽeravac. Fra Ivan je biskupa Štambuka obavijestio o stanju usvojoj župi, u bosanskoj Posavini i cijeloj BiH. Zahvalio jenjemu osobno i njegovoj biskupiji za dosadašnju pomoæ izamolio nastavak te pomoæi koju je biskup Štambuksvesrdno obeæao. Biskup Štambuk je fra Ivanu i tomprigodom uruèio vrijednu pomoæ, a o svemu æe obavijestisvoje sveæenike na godišnjoj skupštini sveæenika svojebiskupije u Bolu, 19. rujna.

Domovinske vijesti ika

2 19. rujna 2007. broj 38/2007

Knjiga Josepha Ratzingera "O vjeri, nadi i ljubavi"Novo izdanje splitskog VerbumaSplit, 13.9.2007. (IKA) – "O vjeri, nadi i ljubavi" naslov jeknjige Josepha Ratzingera koju je objavio splitski Verbum, apredstavljena je u èetvrtak 13. rujna u prostorijama tenakladne kuæe u Splitu. O knjizi su govorili direktor i glavniurednik Verbuma Miro Radalj i mr. Petar Balta. Knjigu èinenadahnute meditacije Josepha Ratzingera, pape BenediktaXVI., koje èitatelju nude razumljiv i pristupaèan prikaztemeljnih kršæanskih kreposti – vjere, nade i ljubavi. Pritome Ratzinger povezuje filozofiju, teologiju i duhovnost,osvjetljavajuæi na poseban naèin i stvarnosti suprotne ovimkrepostima poput agnosticizma, ateistièkog optimizma,strahova, oèaja, mržnje prema sebi i bližnjemu… Osim štoupuæuje kako ljudsku egzistenciju otvoriti Bogu da onapostane uistinu ljudska i ispunjena, ova knjiga se nameæekao prikladan odgovor na sve èešæe beznaðe i nutarnjutjeskobu s kojima se suvremeni èovjek sve èešæe susreæe.Ratzinger, izmeðu ostalog, nudi zaokruženu sliku èovjeka,sliku koja ljudsku egzistenciju iznova antropološkiutemeljuje i istodobno otvara nadnaravnom. Knjiga je nastala tako što je Ratzingera u ljeto 1986. donLuigi Guissani, utemeljitelj pokreta Comunione eLiberazione, pozvao da u Collevalenzi održi duhovne vježbeza sveæenike njegova pokreta. Upravo tad je primio svezakJosefa Piepera s njegovim filozofskim raspravama o "vjeri,nadi i ljubavi". To je Ratzingera potaknulo da dane duhovnihvježbi posveti razmišljanju o tim trima "božanskimkrepostima" i da Pieperove filozofske meditacije upotrijebikao neku vrstu predloška, proširujuæi Pieperov filozofskiprikaz na podruèje teologije i duhovnosti. Sudionici vježbi uCollevalenzi potaknuli su ga da svoje meditacije objavi, našto nije odmah pristao, nego tek nakon dvije godine,uviðajuæi važnost povezivanja filozofije, teologije iduhovnosti koje bi moglo donijeti ploda otvarajuæi novepristupe. Tim su meditacijama dodane i Ratzingerovehomilije na istu temu. Tako je nastala knjiga "O vjeri, nadi iljubavi" koja je izvorno objavljena godine 1989., a ovo jeprvo izdanje na hrvatskom jeziku.

Biskupa Srakiæa primio gradonaèelnik Slavonskog BrodaNa susretu bilo govora i o buduæim potrebama za crkvenimprostorima u graduSlavonski Brod, 13.9.2007. (IKA) – U Gradskompoglavarstvu u Slavonskom Brodu ðakovaèki i srijemskibiskup Marin Srakiæ susreo se 13. rujna saslavonskobrodskim gradonaèelnikom Mirkom Dusparom.Razgovarali su o buduæim potrebama za crkvenimprostorima u Slavonskom Brodu, o posjetu kardinala VinkaPuljiæa u povodu 50. obljetnice štovanja Gospe od brzepomoæi te o projektu kapelice Sv. Ane èija se gradnja planirana temeljima nekadašnje kapele Sv. Ane u Tvrðavi. Buduæi da je grad Slavonski Brod u posljednjih 15 godinadobio 25.000 novih stanovnika, potreba za novim crkvenimobjektima znatno se poveæala. Dogovorene su nove lokacijecrkava: osiguranje prostora za novu crkvu na Koloniji, zatimpoèetak gradnje crkve u naselju A. Hebranga u kojem živioko 6000 stanovnika i za koju je prostor osiguran. BiskupSrakiæ kazao je kako æe nove crkvene objekte financiratizajedno vjernici, biskupija, grad i županije, a nada se da æese ukljuèiti i ministarstvo. Dodao je kako se unatoè teškimuvjetima i velikim razaranjima nakon rata u Ðakovaèkoj iSrijemskoj biskupiji do sada puno toga izgradilo.

Biskup Mrzljak blagoslovio obnovljenu župnu crkvu ižupnu kuæu u ŽdaliŽdala, 13.9.2007. (IKA) - Varaždinski biskup Josip Mrzljakblagoslovio je 13. rujna u Ždali u Virovskom dekanatu naistoku Varaždinske biskupije obnovljenu župnu crkvuPresvetog Trojstva, a nakon mise i obnovljenu župnu kuæu.S biskupom Mrzljakom koncelebriralo je 15 sveæenika,meðu kojima su bili i sveæenici na službi u župamaVirovskog dekanata i drugim župama Varaždinske biskupijei ravnatelj Biskupijske ustanove za uzdržavanje klera iSveæenièkog doma Mirko Horvatiæ. Sve je pozdravio domaæižupnik Ozren Bizek, kazavši kako su se okupili da biponajprije Bogu zahvalili na mnogim darovima dobrih ljudiza župnu zajednicu u kratko vrijeme otkad je 2004. godinedošao na službu u tu župu. Biskup Mrzljak pozvao ježupljane da nakon materijalne obnove krenu u vlastituduhovnu obnovu da bi obnovili srca i osnažili se uz Božjupomoæ i blagoslov. Kazavši u propovijedi kako je u životuvjernika važna redovita molitva, koja se može i trebaostvarivati kod kuæe, biskup je istaknuo da se molitvenozajedništvo vjernika može ostvarivati samo na zajednièkimeuharistijskim slavljima u crkvama. Dodao je da sesakramentalni kršæanski život ne može redovito odvijati bezzajedništva vjernika i jedinstva župne zajednice okoKristova oltara koji se nalazi u crkvi. Primijetivši da sedanas u medijima èesto kritizira što Katolièka Crkva primanovèana sredstva za svoje djelovanje, biskup je kazao datakvi kritièari ne razumiju poslanje Crkve koja se želi brinutio duhovnoj dimenziji èovjeka, za što su joj potrebna sredstvai objekti. Naglasio je da se ta ulaganja "isplate" jer djelujuduhovno i odgojno na èovjeka koji u njima spoznaje i uèi dase "ne živi samo o kruhu, nego i o svakoj Božjoj rijeèi",kojom èovjek postaje novi i bolji èovjek. Na kraju slavljažupnik Bizek zahvalio je svima koji su materijalnim inovèanim prilozima, svojim radom i molitvama pridonijeliobnovi crkve i župne kuæe. Podsjetio je da je prije dvijegodine zapoèeto s obnovom krovišta župne crkve, nakonèega se prišlo temeljitoj vanjskoj i unutarnjoj obnovi župnekuæe, a zatim i temeljitoj obnovi župne crkve. Izvedeni suradovi na vanjskoj i unutarnjoj obnovi crkve, a restauriranisu i svi crkveni oltari, izraðen novi križni put, unutrašnjost jeponovno oslikana, te su obnovljene orgulje èija jekolaudacija bila u veljaèi ove godine. Zahvalio je mladimakoji su sudjelovali radom svojih ruku, te drugim župljanimakoji su dali doprinos u mnogim radovima i aktivnostima.Osobito je zahvalio župnom odboru koji u toj maloj župi nagranici s Maðarskom ima èak 27 èlanova. Podsjetio je kakosu radovi zapoèeti na poticaj blagopokojnog biskupa MarkaCuleja, te je zahvalio današnjem biskupu Mrzljaku što jepodržao obnovu, na èemu je zahvalio i ravnatelju Horvatiæu.Slavlju su bili nazoèni brojni župljani te uzvanici, meðukojima i èelnici Opæine Gola te pomoænik ministrapoljoprivrede Ivan Hodaliæ.

Blagdan Uzvišenja sv. Križa u rijeèkoj katedraliRijeka, 14.9.2007. (IKA) - U rijeèkoj katedrali gdje senalazi èudotvorno raspelo 14. rujna sveèano je proslavljenblagdan Uzvišenja sv. Križa. Euharistijsko slavlje predvodioje rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ. U propovijedi je podsjetiona simboliku križa koji okružuje grad Rijeku. Osobito jeistaknuo potrebu uèvršæenja vjere kao zalog buduæimnaraštajima. Blagdan su proslavile i sestre sv. Križa naSušaku te istoimena župa na Srdoèima.

Domovinske vijestiika

319. rujna 2007. broj 38/2007

400 godina kapelice Sv. KrižaSlavlje na brdu Svetog Križa iznad RijekeRijeka, 14.9.2007. (IKA) - Na brdu Svetog Križa iznadRijeke uz proslavu blagdana Uzvišenja Sv. Križaproslavljena je 14. rujna i 400. obljetnica istoimene kapelice.Župnik Zlatko Æibariæ sa sveæenicima susjednih župa ibrojne hodoèasnike predvodio je misno slavlje u dvorištuispred kapelice. Kapelica je još uvijek jedini sakralni objektu toj gradskoj župi, stoga i posebno mjesto okupljanjavjernika. Župnik je u propovijedi podsjetio na turbulentnarazdoblja kroz koja je prolazila, izrazivši radost što je opetpostala mjesto hodoèašæa i susreta. "O nama ovisi hoæe liovo mjesto biti zaista mjesto molitve i vjere", kazao je ipozvao župljane da prepoznaju ljubav križa koju je Kristdarovao. U danima trodnevne pripreme uoèi blagdana vjernici su seokupljali u kapelici na misi i molitvi. Visoka obljetnicapotaknula je brojne župljane da pokažu još veæu brigu za tosakralno zdanje te je kapelica postala središtem brojnihsusreta i povijesnih istraživanja na brdu bogatomarheološkim nalazima. Najstariji podaci o kapelici spominju se godine 1607. Tadaje zapisano da je za kapelicu nabavljena nova slika, što znaèida je ona veæ bila izgraðena. Povijesni podaci o kapelicioskudni su, ali vjerno svjedoèe o razlièitim razdobljima krozkoja se mijenjao i odnos mještana prema kapelici. Najtežerazdoblje prolazila je u godinama nakon I. i II. svjetskograta. U razdoblju izmeðu dvaju ratova kapelica je prepuštenapropadanju, a u II. svjetskom ratu na strateški važnom brduSv. Križa napravljeni su bunkeri, što je pridonijelopropadanju. Nakon rata kapelica je obnovljena i ponovno jepostala mjesto hodoèašæa okolnih gradskih naselja, no svremenom je opet devastirana i opustošena. Godine 1971. unaselju Gornja Vežica osnovana je župa sv. Ane i poèinje ses obnovom. Župom sv. Ane do 2002. upravljao je župnik izsusjedne Donje Vežice, a dolaskom prvog župnika IvanaFrišèiæa zapoèinju i planovi o izgradnji župne crkve unaselju. Župa sv. Ane danas je jedna od najmnogoljudnijihrijeèkih župa. U suradnji s Gradom Rijekom projektizgradnje župne crkve privodi se kraju.

200. obljetnica župe ProzorProzor, 14.9.2007. (IKA) - Na blagdan Uzvišenja sv. Križa14. rujna sveèano je proslavljen nebeski zaštitnik župeProzor, koja je ove godine kao i brojne župe Gospiæko-senjske biskupije (51 iz nekadašnje Senjsko-modruške iliKrbavske biskupije) u znaku velikog jubileja - 200.obljetnice od osnivanja. Ovogodišnja proslava Križeva prvoje slavlje župnog patrona za novog župnika, a donedavnogžupnog vikara Senja Ivana Hodaka, koji je jubilarni 25.župnik Prozora. Prijepodnevnu misu predvodio je župnikBrinja i otoèki dekan Jure Tutek, a koncelebrirali susveæenici Otoèkog dekanata. Na misi su se okupili lièko-senjski župan Milan Jurkoviæ, dogradonaèelnik OtoècaMario Brajkoviæ i predsjednik Županijske gospodarskekomore Joso Brajkoviæ. Popodnevnu misu predvodio jeslunjski dekan mons. Mile Peciæ koji je od 1977. do 1986.godine vodio tu župu. U propovijedi je pozvao da na Božjuljubav koja je razapeta na Križu odgovaramo vjerom iljubavlju, nošenjem križa. Pjevanje na misi predvodili sumladi uz orguljsku pratnju bogoslova Josipa Šimatoviæa kojije u povodu velikog slavlja župe priredio i prigodni bilten.Mladi su predvodili pjevanje, a za orguljama je bio bogoslovJosip Šimatoviæ.

Blagoslovljen i otvoren prvi Dnevni boravak za psihièkibolesne odrasle osobe u HrvatskojTaj je prostor uz potporu Ministarstva zdravstva i socijalneskrbi i Grada Zadra ureðen u Vili Troskot, a djeluje u sklopuDoma sv. FraneZadar, 14.9.2007. (IKA) - Zadarski nadbiskup Ivan Prenðablagoslovio je 14. rujna u Zadru prvi Dnevni boravak zapsihièki bolesne odrasle osobe u Hrvatskoj. Taj je prostor uzpotporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i GradaZadra ureðen u Vili Troskot, a djeluje u sklopu Doma sv.Frane, najstarije socijalne ustanove u Hrvatskoj koja skrbi ostarim i nemoænim osobama, s tradicijom dugom 124godine. Dom je godine 1883. osnovan kao Ubožnica sv.Frane i u njemu su trenutno zbrinuta 63 korisnika.Ravnateljica Doma sv. Frane Marija Pletikosa rekla je da jecilj tog projekta smanjenje kapaciteta u samoj ustanovi teznatno poveæanje kapaciteta kroz ostale oblike skrbi.Trenutno postoje tri programa, a uskoro æe krenuti i èetvrti,èime æe biti obuhvaæeno 300 osoba. Rijeè je o radno-edukacijskim terapijama i razlièitim vrstama pedagoško-psihološkog rada kojima se korisnicima koji u ustanoviDnevnoga boravka dnevno provedu vrijeme dok njihoviukuæani izbivaju iz kuæe pružaju razne socijalizacijskemoguænosti interakcije i integracije u okolinu, osjeæaj da supoštovani i prihvaæeni kao ljudi, bez obzira na psihièkepoteškoæe s kojima žive. "Od Ministarstva zdravstva isocijalne skrbi dobili smo punu potporu za osnivanjeDnevnoga boravka za psihièki bolesne odrasle osobe,uzimajuæi u obzir nedostatak kapaciteta za skrb izvan vlastiteobitelji i razvoj izvan institucije, èime æe se pridonijetipoboljšanju kvalitete življenja psihièki bolesnih odraslihosoba", rekla je Pletikosa. Kapacitet Dnevnoga boravkatrenutno je 14 osoba, a cilj je proširenje te skrbi na gornji katzgrade i briga o 27 osoba. Nadbiskup Prenða izrazio je priznanje programu i osobamakoji su nositelji tog izvaninstitucijskog oblika skrbi kojinjeguje humaniji pristup u odnosu s ranjivom skupinomljudi. Povoljan je, a obuhvaæa veliki broj korisnika irastereæuje kapacitet Doma sv. Frane. "Èovjek ostaje èovjek,osjetljiv je na pažnju, ljubav i dobrotu u svim razdobljimasvog života. Ukoliko ljudski element nije na visini, svematerijalno može biti izvrsno pripremljeno, no nije od velikepomoæi", izjavio je nadbiskup, zahvaljujuæi djelatnicimaDoma na spremnosti u nesebiènom služenju drugima.Poželio je da starija dob psihièki bolesnih osoba buderazdobljem milosti, spasenja i utjehe u kojem æe im Bogposlati ljude koji æe umanjiti njihove životne teškoæe.Istaknuo je da se humanost i socijalna osjetljivost jednogdruštva ogleda u brizi za nemoæne i ugrožene skupine ljudi,èemu pridonosi zajednièki rad države i Crkve. NadbiskupPrenða najavio je i skoro otvaranje Doma za beskuænike usklopu zadarskog Caritasa. Pohvalio je ukljuèenost mjesnezajednice u taj projekt a postojeæi program je rezultat dobresuradnje Doma i Grada Zadra. Dnevni boravak sveèano je otvorio Dragutin Keserica,pomoænik ministra zdravstva i socijalne skrbi, koji jepredstavio strateški razvoj socijalne skrbi u Hrvatskoj. UzVukovarsko-srijemsku i Splitsko-dalmatinsku županiju,Zadarska je županija odreðena za provoðenje pilot programau realizaciji reforme socijalne skrbi u Hrvatskoj, a Dom sv.Frane primjer je cilja tog projekta deinstitucionalizacije idecentralizacije socijalnih ustanova.

.

Domovinske vijesti ika

4 19. rujna 2007. broj 38/2007

Kardinal Puljiæ u OgulinuSlavlje nebeskoga zaštitnika župe sv. Križa predvodiovrhbosanski nadbiskupOgulin, 14.9.2007. (IKA) - U župi sv. Križa u Ogulinusveèano je 14. rujna proslavljen blagdan nebeskog zaštitnikažupe, ujedno i dan grada Ogulina. Sveèanoj misi prethodilaje procesija ulicama grada uz sudjelovanje mnoštva vjernika,pripadnika brojnih laièkih udruga, policije, Hrvatske vojske,vatrogasaca, Frankopanske garde te školske mladeži. Misu jeu koncelebraciji 16 sveæenika predvodio vrhbosanskinadbiskup kardinal Vinko Puljiæ. Uime mjesnog ordinarijaMile Bogoviæa misu je uzvelièao generalni vikar Gospiæko-senjske biskupije mons. mr. Tomislav Šporèiæ. Predvoditeljaslavlja pozdravio je ogulinski župnik mr. Tomislav Rogiæ.Kardinal Puljiæ izrazio je veliku radost vidjevši kolikoOgulinci daruju svoja srca i duše svom gradu, a brojnamladež govori da ovaj grad ima dobru buduænost. Govoreæi o otajstvu križa, kardinal Puljiæ citirao je sv.Bonaventuru koji je najveæu mudrost života išèitao iz križa.Hrvatima je poruèio da èitaju o križu ne samo pameæu, negoi srcem, pa æe shvatiti njegovu poruku. "On je najbolji lijekprotiv otrova grijeha koji truje ljudsko srce. Križ koji mièesto nosimo, ne èitamo dovoljno. Probudimo svijest da smouvidjeli da nas Bog voli", poruèio je kardinal Puljiæ teukazao na znaèaj žrtve, bez koje se ne može spoznativelièina darivanja. Rat s grijehom dobit æe se samo ako uzljubav ima i žrtve. Križ nas takoðer uèi slobodi vjere Božje,on je znak našeg identiteta da smo Kristovi. Tada smootkupljeni i spašeni, zakljuèio je kardinal. U nastavku je od ogulinskoga gradonaèelnika NikoleMagdiæa dobio na dar umjetnièku sliku s motivom crkve Sv.Križa. Župnik Rogiæ zahvalio je gradu Ogulinu na dobrojsuradnji i stalnom praæenju župe u zahtjevnim graditeljsko-restauratorskim zahvatima na brojnim crkvama i kapelama užupi. Crkveni velikodostojnici u nastavku su nazoèilisveèanoj sjednici Gradskog vijeæa grada Ogulina.

Biskup Bogoviæ na predstavljanju Senjskog zbornikaSenj, 14.9.2007. (IKA) - U Domu kulture Milutin CihlarNehajev u Senju predstavljena su 14. rujna dva nova brojaSenjskog zbornika (32. i 33.). Predstavljanje su organiziraliGradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo, a vodili gaglavni urednik Senjskog zbornika dr. Miroslav Glavièiæ,tehnièki urednik prof. Darko Nekiæ, te prof. BlaženkaLjuboviæ ispred Gradskog muzeja Senj i Senjskogmuzejskog društva. Na više od devet stotina stranica dva broja Senjskogzbornika donose rezultate znanstvenih multidisciplinarnihistraživanja na teme geografije, gospodarstva, književnosti,kulture, povijesti i etnografije Senja, njegovo okolice i širegpodruèja Primorja i Like. Prof. Nekiæ navodi da svakizbornik ima dvadeset znanstvenih radova od kojih pedesetposto ima karakter izvornoga znanstvenog rada. Biskup Bogoviæ na predstavljanju je istaknuo da Senjskizbornik danas postaje uzor drugim sliènim izdanjima. Uzbiskupa Bogoviæa, koji je imao središnju ulogu prikoncipiranju 33. broja zbornika posveæenog 200. obljetniciSenjskog sjemeništa, bili su i dr. Jadranka Grbiæ s Institutaza etnologiju i folkloristiku iz Zagreba i dr. ŽeljkoBartuloviæ s Pravnog fakulteta iz Rijeke.

.

Okrug: Prva obljetnica posvete crkve Uzvišenja sv. KrižaOkrug, 14.9.2007. (IKA) - Blagdan Uzvišenja sv. Križa iprvu obljetnicu posvete nove crkve okruška župa sv. KarlaBoromejskog, najveæa od èetiriju èiovskih župa, proslavila jeprigodnim duhovno-kulturnim programom. U slavljeblagdana župljane je trodnevnicom uveo umirovljenisveæenik don Zdravko Èuliæ, trenutaèno nastanjen u Okrugu.Prve veèeri programa uz blagdan Uzvišenja sv. Križaslužbeno je otvorena župna knjižnica u kripti nove crkve,èijim æe se fundusom moæi koristiti kako vjernici, tako iostali graðani. "Ova knjižnica ima za svrhu, uz svuinformatiku kojom se služimo u današnjem suvremenomsvijetu, poticati prosvjeæenost na konzervativan naèin, jerknjižnice su uvijek bile mjesto gdje se stvara intelektualnoozraèje korisno za svako društvo. Trenutno imamo oko 2000knjiga, a nadam se da æemo skupiti i više", kazao je okruškižupnik don Mario Matkoviæ, istaknuvši kako su knjigepretežno duhovnog sadržaja, premda ima filozofske,psihološke i druge literature te beletristike. U povijestOkruga kao prvi èlan župne knjižnice bit æe upisan donMario Matkoviæ, zaèetnik cjelokupnog projekta, a kao prviknjižnièar don Zdravko Èuliæ, koji je župnoj knjižnicidarovao 1216 knjiga. Otvaranjem okruške župne knjižnice otok Èiovo dobio jeslužbeno svoju prvu knjižnicu otvorenu za javnost. U tijekuprograma prikazani su filmovi Isus iz Nazareta I. i II. dio, tePasija. Uprilièen je i susret krizmanika, naraštaja uposljednjih pet godina, otkako je don Mario na službi uokruškoj župi, i izložba župnih plakata. Slavlje je završilosveèanom misom koju je predvodio pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije don Drago Šimundža ukoncelebraciji tridesetak sveæenika iz cijele nadbiskupije.Osvrnuvši se u propovijedi na proslavu blagdana koji potjeèeiz kraja III., odnosno, poèetka IV. stoljeæa, don Drago jekazao: Kroz ovu dimenziju životnih odnosa, kroz dimenzijuevanðeoskog poslanja, kroz dimenziju i toplinu Kristovakriža sa svim njegovim vrijednostima, kroz dimenziju togBožjeg ureðenja Uskrsnuæa Kristova i našega, neka današnjiblagdan, neka ova crkva, ovo duhovno i materijalnobogatstvo budu podloga da ostanemo vjerni sebi, svojojzemlji i svom nebu, dakle, zemaljskim i nebeskimvrijednostima, vjerni Bogu, svom identitetu, u kojemu jereligiozna dimenzija temeljna osnovica i glavno odreðenjenas, naše povijesti, sadašnjosti i dao dragi Bog, našebuduænosti. Nakon 300 godina izgradnjom crkve UzvišenjaSv. Križa prvi put je protekle godine otok Èiovo dobio novosakralno zdanje. U rekordnom roku, zahvaljujuæi upornostižupnika i župljana, sagraðena je crkva, a od postavljanjakamena temeljca do posvete nove crkve proteklo je samogodinu dana.

Priznanje grada Ogulina skupini FidesOgulin, 14.9.2007. (IKA) - Jedan od ovogodišnjih dobitnikapriznanja grada Ogulina u povodu blagdana Uzvišenja sv.Križa i dana grada je i glazbena skupina Fides iz Zagreba.Predlagatelji kao i èlanovi Gradskog vijeæa koji su dodijelilipriznanje poznatoj glazbenoj skupini bili su motiviraninjezinim humanitarnim radom. Fidesi su suraðujuæi sogulinskim križarima i udrugom Oda prijateljstvuposljednjih godina održali tri humanitarna koncerta uOgulinu s ciljem prikupljanja pomoæi za teško bolesnu djecui mlade. U tim akcijama Fides i mladi Ogulina sakupili su150.000 kuna namijenjenih mladima s malignimoboljenjima. Fidesima je priznanje uruèeno na sveèanojsjednici Gradskog vijeæa na kojoj je nazoèio i vrhbosanskinadbiskup kardinal Vinko Puljiæ.

Domovinske vijestiika

519. rujna 2007. broj 38/2007

Zaziv Duha Svetoga u ŠibenikuŠibenik, 14.9.2007. (IKA) - Uèenici srednjih škola gradaŠibenika, predvoðeni vjerouèiteljima i šibenskim biskupomAntom Ivasom u povodu poèetka nove školske godineokupili su se 14. rujna u katedrali Sv. Jakova u Šibeniku namolitvu i zaziv Duha Svetoga. Na molitvenom susretu uz Službu rijeèi i èitanje biskupoveporuke u povodu poèetka školske godine, uèenicima jebiskup govorio na temu evanðeoske prispodobe o sjemenu isijaèu. Danas molimo za one koji vode škole i za vasuèenike. Želimo da budete dobri primatelji dobrog sjemenada biste jednog dana dali zreo plod, kazao je biskup,istaknuvši kako u mladima uvijek vidi izazov zrelosti.Iskoristite ovu godinu, molite da bude dobro sjeme posijanoi da škola uzmogne pomoæi posijanom sjemenu, pozvao jebiskup.

Dubrovnik: Misa uz poèetak nove školske godineMisu sa zazivom Duha Svetoga predvodio biskup PuljiæDubrovnik, 14.9.2007. (IKA) - Uèenici dubrovaèkihsrednjih škola okupili su se 13. rujna naveèer u dubrovaèkojkatedrali na misnom slavlju u povodu poèetka nove školskegodine. Misu sa zazivom Duha Svetoga predvodio jedubrovaèki biskup Želimir Puljiæ, koji je uèenicima ukazaona pozitivne dimenzije školovanja te im zaželio Božjiblagoslov u njihovim naporima u novoj školskoj godini.Kako se na misi uz poèetak školske godine okupe isrednjoškolski profesori, odgajatelji i ravnatelji i njima sedubrovaèki biskup obratio u propovijedi, podsjeæajuæi ih navažnost njihove uloge u životu mladog èovjeka kao i navažnost ljubavi u odgojnom procesu. Misna èitanja i molitvu vjernika proèitali su predstavniciškola, uèenici i profesori. Organizator susreta bilo je Vijeæeza pastoral mladih Dubrovaèke biskupije.

Biskup Puljiæ primio Marka Perkoviæa ThompsonaDubrovnik, 15.9.2007. (IKA) - Dubrovaèki biskup ŽelimirPuljiæ primio je 15. rujna pjevaèa Marka PerkoviæaThompsona na njegovu zamolbu. Naime, istog dana naveèerThompson je imao koncert u Dubrovniku u sklopu turneje"Bilo jednom u Hrvatskoj". U kratkom susretu biskup Puljiæpotaknuo je Thompsona da se svojim djelovanjem nastavizalagati za promicanje temeljnih ljudskih vrijednosti koje suduboko ukorijenjene u dušu hrvatskog naroda, a koje sedanas putem medija dovode u pitanje. Thompson se urazgovoru s biskupom zanimao za stradanje nevinihDubrovèana na Daksi, kada je komunistièka vlast bezikakvog sudskog procesa 25. listopada 1945. likvidiraladubrovaèke intelektualce meðu kojima i sedam sveæenika.Takoðer se zahvalio biskupu Puljiæu na srdaènom prijemu uzobeæanje da æe sudjelovati u postavljanju križeva za križnepostaje na Srðu koje æe Dubrovaèka biskupija i gradDubrovnik izraditi ove godine kao spomen na desetuobljetnicu postavljanja obnovljenog križa na Srðu 1997.godine. Križ na Srðu je ratne 1991. razorila srpsko-crnogorska agresorska vojska, a danas ponosno stoji kaosimbol obrane i borbe za slobodu Dubrovnika i okolice.

.

Ljubešèica: Slavlje sveæenièkih jubilejaDijamantni jubilej proslavio mons. Ivan VragoviæLjubešèica, 15.9.2007. (IKA) - Zahvalnim misnim slavljemu župi Ljubešèica domaæi sveæenici i sadašnji župnikzajedno su 15. rujna proslavili jubileje sveæeništva. U župnojcrkvi Gospe Snježne u svojoj rodnoj župi dijamantni jubilej -60. obljetnicu sveæeništva proslavio je mons. Ivan Vragoviæ,dok su sadašnji župnik Stjepan Makar, rodom iz Dekanovca,i domaæi sin Ivan Sakaè, župnik u Petrijancu, obilježili 25.obljetnicu sveæeništva, a župnik u Gornjoj Rijeci JosipVragoviæ 20. obljetnicu. Slavlju su se pridružili i drugidomaæi sveæenici, župnik u Rakovcu kod Vrbovca FranjoMrvèiæ, koji proslavlja 37., te župnik u Breznièkom HumuIvan Vragoviæ ml. s 23. obljetnicom sveæeništva. Misu je predvodio dijamantni jubilarac mons. Vragoviæ, akoncelebrirali su i sveæenici iz župa Varaždinsko-toplièkogdekanata predvoðeni dekanom mons. Valentom Bogadijem.Slavljenici su na poèetku slavlja pozdravljeni recitacijom "Tisi sveæenik zauvijek", a uime svih župljana èestitao im jevjerouèenik Karlo Sakaè. Mons. Vragoviæ pozvao je namolitvu za nova duhovna zvanja, kao i na molitvu za svepokojne sveæenike, koji su rodom iz župe Ljubešèica, težupnike koji su djelovali u toj župi. U propovijedi je vlè. Josip Vragoviæ rekao da je snostalgijom u srcu prihvatio èast i dužnost da na tom slavljupropovijeda upravo zbog toga što je najmlaði, primijetivšida, nažalost, veæ dva desetljeæa u Ljubešèici nije bilo mlademise. Govoreæi o sveæeništvu, sveæenièkom djelovanju ieuharistiji, istaknuo je kako od samog Boga dolazi zov i darsveæenièkog zvanja, pozvavši sve da prihvate svoj križ i nosega da bi po njemu mogli dovršiti Božji plan sa svakimsveæenikom, vjernikom, obitelji i našim narodom. "Na tomputu èovjek nije sam, jer poput Krista, kojeg je na križnomputu pratila majka Marija, svakog vjernika i danas pratipogled i molitva nebeske Majke Blažene Djevice Marije",rekao je, dodavši da mili pogled Gospe Snježne s oltarnogkipa u župnoj crkvi u Ljubešèici prati svakog župljanina.Nakon molitve vjernika djevojèice u bjelini donijele sudvadeset i pet bijelih ruža na dar župniku Makaru, èestitavšimu na taj naèin uime župne zajednice, a župnik je cvijeæestavio pred oltar zahvaljujuæi Bogu za dar sveæeništva kojiveæ desetu godinu ostvaruje u župi Ljubešèica. Pri završetku slavlja sveæenicima jubilarcima u ime župe iopæine Ljubešèica darovane su prigodne slike. Župnik Makarosobno je èestitao domaæim sinovima jubilarcima, istaknuvšivažnost tih obljetnica. Zahvalio im je što su se pridružilizajednièkoj proslavi obljetnice, a posebne rijeèi zahvaleuputio je svim župljanima, sestrama milosrdnicama, kojedjeluju u župi, te svojim suradnicima na pomoæi uorganizaciji proslave. Zahvalio je i župnom pjevaèkomzboru koji je sa župljanima župniku za srebrnu misu darovaomisno ruho. Rijeèi zahvale uputio je i mons. Ivan Vragoviæ,istaknuvši kako je njegova želja da taj susret i zajednièkaproslava budu poticaj za nova duhovna zvanja. Zahvalio jesvim župljanima na pomoæi u organizaciji, a posebnodomaæem župniku i njegovim roditeljima Matildi i Roku,koji su takoðer nazoèili slavlju. Druženje sveæenikajubilaraca, rodbine, gostiju i župljana nastavljeno je užupnom dvoru uz èestitke, zahvale, susrete i uspomenežupljana Ljubešèice, ponosnih na mnogobrojna sveæenièka iredovnièka zvanja iz svog kraja. Najstariji meðu slavljenicima, mons. Ivan Vragoviæ, roðen jeu Ljubešèici 1922., a za sveæenika ga je zaredio današnjihrvatski blaženik kardinal Alojzije Stepinac na Petrovo1947. Kao kapelan službovao je u Donjoj Voæi, Hrašæini iPetrinji, odakle je pozvan na odsluženje vojnog roka. Uvojsci je uhiæen 1950. i odveden na vojni sud. U montiranom

Domovinske vijesti ika

6 19. rujna 2007. broj 38/2007

sudskom procesu osuðen je na sedam godina zatvora te jekaznu izdržavao od 1951. u zatvorima u Novoj Gradiški, naGolom otoku i otoku Ugljanu te u Bilaèi u BiH, nakon èegaje 1953. pušten na slobodu. Božjom providnošæu mimoišaoga je metak te je mogao nastaviti sveæenièko djelovanje.Kratko je djelovao kao kapelan u Bjelovaru, a nakondosluženja vojnog roka 1955. postaje župnikom u Lukaèu.Godine 1962. imenovan je župnikom u Virju, gdje je bio idekan Virovskog dekanata do 1980. godine, kada jeimenovan kanonikom Prvostolnog kaptola zagrebaèkog.Obnašao je dužnosti suca istražitelja i voditelja kancelariježenidbenoga suda, te arhiðakona bekšinskog i varaždinskog.Godine 1989. papa Ivan Pavao II. imenovao ga jemonsinjorom. Od umirovljenja živi u sveæenièkom domu uZagrebu.

Mjesto i uloga obitelji u pastoralu duhovnih zvanjaU organizaciji Vijeæa za sjemeništa i duhovna zvanja HBK iCentra za zvanja HUVRP i HKVRP u Ðakovu održan susretanimatora za duhovna zvanjaÐakovo, 15.9.2007. (IKA) - U organizaciji Vijeæa zasjemeništa i duhovna zvanja Hrvatske biskupskekonferencije i Centra za zvanja Hrvatske unije višihredovnièkih poglavarica i Hrvatske konferencije višihredovnièkih poglavara u Ðakovu je 14. i 15. rujna održansusret animatora za duhovna zvanja na temu "Mjesto i ulogaobitelji u pastoralu duhovnih zvanja". Na susretu se okupilo pedesetak redovnica, redovnika isveæenika iz republika Hrvatske i BiH. Nakonprijepodnevnog okupljanja u Bogoslovnom sjemeništuanimatori su u pratnji povjerenika za pastoral duhovnihzvanja u Ðakovaèkoj i Srijemskoj biskupiji mo. IvanaAndriæa razgledali katedralu-baziliku Sv. Petra i kriptu teKatolièki bogoslovni fakultet i Središnju biskupijsku ifakultetsku knjižnicu gdje im je domaæin bio vlè. PetarVidoviæ, tajnik KBF-a i nadstojnik SBFK. U Biskupskomdomu prijam za sve sudionike uprilièio je domaæin susretaðakovaèki i srijemski biskup Marin Srakiæ, predsjednikVijeæa za sjemeništa i duhovna zvanja HBK. "Ne bih htio daovi dani budu dani napetosti i nervoze zbog smanjenja brojazvanja, i dani kada æemo upirati prstom odakle dolazi tajpad, veæ da otvorimo oèi, sagledamo situaciju oko sebe,obitelj, kako pomoæi da doista Gospodin naðe pogodno tlo ipozove neke u sjemenište, a neke u samostan", rekao jebiskup Srakiæ. Upravo zato što je Bog predvidio da i drugi snjim suraðuju u djelu spasenja, pa i u ostvarenju božanskihpoziva, cijela crkvena zajednica pozvana je ukljuèiti se udjelo zvanja, a to znaèi i biskupija i župa i kršæanska obitelj,ali i pojedini kršæani, prema vlastitoj zadaæi, tj. biskup,župnik, vjernici laici, skupine, pokreti i udruge vjernikalaika. Briga za zvanja treba obuhvatiti sve kršæane, svihdobi, i biti usmjerena prema svim zvanjima, a naposeduhovnim. Meðu onima s kojima se Bog služi kad pozivapojedince u svetu službu posebno mjesto pripada kršæanskimroditeljima i obiteljima", zakljuèio je biskup Srakiæ. Prijamusu nazoèili rektor Bogoslovnog sjemeništa mr. JosipBernatoviæ, kanonik-kancelar mons. Luka Strgar i tajnikBiskupskog ordinarijata Fabijan Svalina. Nakon obilaskaBiskupskog doma i ruèka gostoprimstvo su im u samostanuuprilièile sestre sv. Križa koje na blagdan Uzvišenja sv.Križa slave blagdan svoje Družbe. Radni dio susreta zapoèeo je u Bogoslovnom sjemeništupredavanjem "Eklezijalna dimenzija obitelji – obitelj uslužbi rasta sveæenièkih i redovnièkih zvanja dr. MilanaŠimunoviæa, dugogodišnjeg profesora pastoralne teologije ikatehetike na Teologiji u Rijeci. Obitelj danas treba gledati

kao ugroženu s raznih strana. Neki govore o tzv. ogoljenojobitelji, jer se propagiraju antivrednote koje se obrušavaju naobitelj. U Hrvatskoj možemo biti radosni što su mnogeobitelji zaista u službi zvanja, jer zvanje nije samosveæenièko ili redovnièko veæ je i poziv vjerouèitelja,katehete i svi drugi pozivi. Nas zanima koliko su obitelji uslužbi sveæenièkoga ili redovnièkog zvanja. Danas je to sveproblematiènije zbog toga što mnoge struje utjeèu na obitelj,ali moramo raditi na tome da posvijestimo obitelj, da je onane samo za sebe, nego je bitna u službi zajednice. Svihsedam sakramenata su bitni, ali dva posebno u službizajednice – sakrament ženidbe i sakrament svetoga reda, jersu oni za služenje unutar obitelji, Crkve, odnosno župnezajednice i unutar društva. Djeci unutar obitelji treba poticatiosjetljivost na osluškivanje dobrih glasova, poziva,konkretno Božjega, te na osluškivanje poziva za angažiranjeunutar župne zajednice i društva", rekao je dr. Šimunoviæ.Težište je stavio i na župnu zajednicu da pomogne tojobitelji da u djetetu izvrši do kraja stimuliranje naopredjeljenje za sveæenièko ili redovnièko zvanje. "Nemoramo biti pesimisti, premda svi govorimo da je zvanjamanje, ali nisu naše obitelji toliko neosjetljive na Božji pozivkoliko se misli, jer se angažiraju u župnim zajednicama.Treba samo malo više naglasiti da treba posvetiti veæupozornost onim zvanjima koja æe se posebno angažirati upredvoðenju zajednica, a bez sveæenika, odnosno redovnika iredovnica, toga nema. Optimistièan sam, jer bez obzira što unašim obiteljima ima negativnih pojava ipak prevladavajupozitivne, odnosno vjernost, ljubav, zalaganje, žrtvovanje, iako to malo jaèe potenciramo kroz kateheze, propovijedi,liturgiju, mislim da æe se onda raðati nova duhovna zvanja,poruèio je dr. Šimunoviæ. Nakon rada u skupinama, izvješæa i plenuma veèernje misnoslavlje u ðakovaèkoj katedrali predvodio je ðakovaèki isrijemski pomoæni biskup Ðuro Hraniæ. Nakon molitvenogabdjenja u samostanskoj crkvi druženje je nastavljeno udvorištu Sjemeništa. Nakon jutarnje u kapelici Bogoslovnog sjemeništa drugogadana susreta profesor pastoralne teologije na ðakovaèkomeKBF-u dr. Ivo Džiniæ održao je predavanje "Obiteljskekreposti – preduvjet duhovnih zvanja". Relevantni crkvenidokumenti kada govore o roditeljskom odgoju opæenito, te oulozi roditelja i cijele obitelji u odgoju buduæih duhovnihzvanja, pridaju obitelji toliku ulogu da je u tom kontekstunazivaju "prvim sjemeništem". Nastojanje oko "kreposnog"života u jednoj obitelji, u kojoj se napose žive krepostibraène i obiteljske ljubavi, meðusobne vjernosti i iskrenogpriznanja i poštovanja dostojanstva svih èlanova obitelji, kaoi kreposti pobožnosti, odnosno života po vjeri, formiramladog èovjeka da slobodno i odgovorno izabere svojživotni poziv, koji æe životom prema istim krepostimanastojati i ostvarivati. U tom kontekstu valja promatrati iizbor duhovnog zvanja, koje, ukoliko se prepozna i prihvatikao dar, nije samo dar za onoga koji ga prima, nego i zacijelu obitelj. Poradi velike uloge obitelji u odgoju i pripremina buduæi duhovni poziv, proizlazi da pastoral novihduhovnih zvanja stoji s pastoralom braka i obitelji u vrlouskoj korelaciji, o èemu inaèe u cjelokupnom pastoralnomdjelovanju valja voditi raèuna", zakljuèio je dr. Džiniæ. "Uloga obitelji u jedinstvenom pastoralu zvanja partikularneCrkve" bila je tema predavanja s. Ljiljane Radoševiæ,vjerouèiteljice u srednjoj školi u Slavonskom Brodu. Svièlanovi Crkve bez iznimke imaju milost i odgovornost brigeza zvanja. Obitelj ima nenadomjestivu ulogu u izgradnjiBožjega naroda. U raznim povijesnim trenucima obitelj je spravom zaslužila ime "kuæne Crkve", što je potvrdio i II.vatikanski sabor. Obitelj kao i Crkva mora biti mjesto gdje

Domovinske vijestiika

719. rujna 2007. broj 38/2007

se evanðelje prenosi i odakle ono zraèi. Meðutim, dubokaduhovna kriza suvremene civilizacije zahvaæa i naše obiteljitako da one sve teže prenose vjerske i moralne vrijednosti nanove naraštaje. Nije dosta samo "govoriti o obitelji" ili"sanjati tradicionalnu obitelj" s tri naraštaja: djed i baka,roditelji i djeca, veæ treba nešto èiniti da takva obitelj bude ida je se štiti. Dužna je to èiniti i hrvatska Vlada, sadašnja ibuduæe. I Crkva sa svoje strane mora u tome pomoæiobiteljima, upozorila je s. Ljiljana. Istaknula je kakojedinstveni pastoral zvanja partikularne Crkve ostvarujesvoje poslanje ukoliko svi njezini èlanovi njeguju duhistinskoga zajedništva, svjedoèeæi svoju vjeru u vlastitojsredini i svjesni su svoga poslanja služenja Bogu i braæi. Iova partikularna Crkva, Ðakovaèka i Srijemska biskupija,svjesna upravo te odgovornosti molila je i èinila brojnekorake u Godini duhovnih zvanja, a ova je godina u cijelojbiskupiji proglašena Godinom braka i obitelji, upravo zbogtoga što se suoèila s nezaobilaznom ulogom braka i obitelji utom prevažnom djelu evangelizacije, rekla je s. Ljiljana. Nakon predavanja održan je okrugli stol. Uposlijepodnevnim satima hrvatski i bosansko-hercegovaèkianimatori za duhovna zvanja bili su gosti "bosonogih"karmeliæanki u Levanjskoj Varoši, gdje je misu predvodiobiskup Srakiæ. Susret je završio u Trnavi, gdje su sudionici upratnji ekonoma Ðakovaèke i Srijemske biskupije mons.Stjepana Karaliæa obišli vinograde i vinarske pogone.

Zagreb: Meðunarodna konferencija voditelja djeèjihdomova EuropeZagreb, 15.9.2007. (IKA) – "Uzroci i oblici agresivnostikod djece bez odgovarajuæe roditeljske skrbi; prevencija iterapijske metode" bila je tema 6. meðunarodne konferencijavoditelja djeèjih domova Europe koja održana od 13. do 15.rujna u Zagrebu, Brezovici i Rovinju. Trodnevno dogaðanjeorganizirali su Zemaljska provincija viteškog reda sv.Vaclava i Caritas Zagrebaèke nadbiskupije, a uz domaæinena konferenciji su sudjelovali predstavnici djeèjih domova iinstitucija iz Èeške, Maðarske, Slovaèke i Poljske. Brojnesudionike iz crkvenoga, graðanskog i politièkog života napoèetku skupa pozdravio je zagrebaèki pomoæni biskupValentin Pozaiæ, zahvalivši svima koji imaju hrabrosti,odvažnosti i odluènosti djelovati za dobro djece. Uimeorganizatora rijeèi dobrodošlice uputio je i moderatorNadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu i predsjednikCaritasa Zagrebaèke nadbiskupije prof. Boris Balenoviæ,istaknuvši potrebu meðunarodne suradnje na svimpodruèjima "jer ljudi iz svih krajeva svijeta donose slièneprobleme te ne možemo ostati osamljeni otok nego setrebamo meðusobno povezati". Poželio je da svimštiæenicima djeèjih domova skup olakša i obogati njihovnaèin života. U radnome dijelu skupa dr. Zoran Juretiæ i mr. Neda Grgiæ izzagrebaèke Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež govorilisu o medicinskim uzrocima i terapiji djeèje agresivnosti,njezinoj simptomatologiji i terapiji. Zakljuèili su kako sukolièina i težina agresije odreðeni faktorima vezanim uzliènost i reaktivnim faktorima vezanima uz okolinu.Istaknuto je kako adolescenti i odrasle osobe s poremeæajemsocijalizacije imaju natprosjeèno èesto poveæanuimpulzivnost u djetinjstvu, znaèajne deficite pozornosti iveæu uèestalost cerebralnih ošteæenja. Predavaèi su seosvrnuli i na razne vidljive simptome destrukcije. Kaotretman takvoga ponašanja dr. Juretiæ i mr. Grgiæ osim psiho-farmakoloških tretmana istièu potrebitim razgovor sdjetetom, njegovim roditeljima i cijelom obitelji, a predlažu idruge oblike lijeèenja.

Dr. Marina Ajdukoviæ iz Studijskog centra socijalnog radaPravnoga fakulteta u Zagrebu, govoreæi o depresivcima i/iliagresivcima, zakljuèila je, uz ostalo, kako je djeci udomovima potrebno omoguæiti manje dnevnog stresa,smanjiti broj godina boravka te vratiti duhovnost koja jezanemarena. Naglasila je kako djeca koja žive u djeèjimdomovima oèituju znaèajno više poteškoæa u ponašanju iosjeæajima, èešæe se povlaèe, imaju više somatskihproblema, depresivnija su i anksioznija, socijalni odnosi suim nepovoljniji, imaju više kognitivnih problema i problemapozornosti, èešæe se agresivno, delinkventno isamodestruktivno ponašaju negoli djeca koja žive uudomiteljskim ili vlastitim obiteljima. "Djeèji domovi, unekom drugaèijem, obitelji sliènijem obliku, i dalje æe ostatidio naše stvarnosti. Stoga je bez obzira na nastojanjedeinstitucionalizacije skrbi za djecu potrebno posebnupozornost posvetiti djeci u djeèjim domovima jer nijednodijete ne smije biti zabravljeno", zakljuèila je dr. Ajdukoviæ. Dr. Dubravka Kocijan-Hercigonja s Poliklinike zaneurologiju i psihijatriju zakljuèila je da su djeca agresivna izato "što im jedno govorimo, a drugo èinimo", dok je dr.Gordana Buljan-Flander istaknula da je djeci potrebna trajnaa ne prigodna pomoæ struènjaka. Dr. Tomislav Ivanèiæupozorio je kako je "nemoguæe terapiju agresije zamisliti beztranscendentalne dimenzije koju svaki èovjek ima, još odtrenutka zaèeæa, a koja nas povezuje s našim korijenjem,apsolutnom ljubavlju, Bogom". Napomenuo je da je svakiznak agresivnosti ili bilo koje traume znak da se nešto udubini èovjeka dogaða. Posebno je istaknuo kako su vjera iBog pravi lijek agresivnosti, ali i ostalih trauma u èovjeka.Dr. Ivanèiæ pozvao je i na obraæenje jer "religija možepridonijeti patologiji stanja èovjeka, ali ne i religioznost".Pozvao je kršæane da "prestanu biti kršæanima" veæ dapostanu Isusovim uèenicima jer æe jedino tada doživjetiapsolutnu Božju ljubav. "Svaki znak agresivnosti znak je dase nešto dogaða u dubini èovjeka i da se njegova sloboda nemože razvijati i njegova osobnost ne može biti originalna, ilije èovjek nauèen negativnome pa mu je savjest izranjena, iliga roditelji nisu trenirali u dobru pa je njegov karakterrazoren ili roditelji nisu uèili djecu razmišljati", istaknuo jedr. Ivanèiæ, rekavši kako ti uzroci mogu biti i terapije koje sena èovjeka mogu primijeniti od samoga roðenja jer"agresivni smo svi, i ne samo djeca u razredu veæ i uèitelji uzbornici, zato svi trebamo temeljni lijek a to je duhovnaèovjekova dimenzija po èemu je èovjek èovjek, psiha jenjegova psiha i tijelo je njegovo tijelo". Program konferencije nastavljen je 14. rujna u Caritasovomdomu bl. Alojzija Stepinca u Brezovici gdje su predstavnicidjeèjih domova pojedinih zemalja iznijeli svoja dosadašnjaiskustva u radu s djecom te brojne probleme upravo okoagresivnosti djece. Radni dio nastavljen je i treæega dana, i tou franjevaèkom samostanu u Rovinju, gdje je konferencija izakljuèena.

Mr. Tomislav Rogiæ blagoslovio tenisku dvoranuOgulin, 15.9.2007. (IKA) - U sklopu proslave Dana gradaOgulina i blagdana župe Uzvišenja sv. Križa u subotu 15.rujna održana je sveèanost otvorenja nove teniske dvorane uOgulinu. Rijeè je o jedinstvenoj teniskoj dvorani u Hrvatskojnamijenjenoj iskljuèivo teniskim sadržajima. Na otvaranjusu nazoèili ogulinski gradonaèelnik Nikola Magdiæ, saborskizastupnik Ivan Vuèiæ, predsjednik Hrvatskog teniskogsaveza Radimir Èaèiæ te ogulinski župnik i dekan mr.Tomislav Rogiæ, koji je dvoranu blagoslovio.

Domovinske vijesti ika

8 19. rujna 2007. broj 38/2007

Split: Poèela KMNL Ivan Pavao II.Split, 15.9.2007. (IKA) – U organizaciji Ureda za pastoralmladih Splitsko-makarske nadbiskupije 15. rujna poèela jeKatolièka malonogometna liga Ivan Pavao II. Otvorio ju jesplitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. Susret je poèeopripravom na sakrament pomirenja koji je u kapelisplitskoga Nadbiskupskog sjemeništa predvodio župnik naTrsteniku mr. don Jenko Buliæ. Nakon ispovijedi, oko 160èlanova KMNL sa svojim je župnicima sudjelovalo naeuharistijskom slavlju koje je predvodio nadbiskup Barišiæ."Branimo naslov nacionalnoga prvaka i ponosni smo na to",kazao je na poèetku mise nadbiskup Barišiæ, pozdravivšiorganizatora na èelu s predstojnikom dr. don AlojzijemÈondiæem, novoga voditelja lige Mladena Juriæa i sveèlanove KMNL. U propovijedi je, sjetivši se sportsketerminologije kojom se sv. Pavao služio u navještaju vjere,metaforièki posvijestio povezanost nogometnoga i životnogterena na kojemu svi igraèi, takoðer, žele postiæi uspjehsuoèavajuæi se s razlièitim preprekama i letvicama koje trebapreskoèiti. "Ovaj svijet je jedan teren na kojemu svi miigrajuæi želimo postiæi dobar rezultat, ali nam se dogaðaju"ofsajdi", "faulovi", žuti i crveni kartoni te razlièiti oblicionesposobljenosti. To u nas uvlaèi tjeskobu ako u našu igrune pustimo Isusa Krista, koji nam prilazi pomoæi i kao igraè ikao trener. A trener najbolje vidi što treba promijeniti uigri", istaknuo je splitsko-makarski nadbiskup. Nadbiskup jeèlanove KMNL upozorio da ne padnu pod utjecajdanašnjega mentaliteta koje promièe uspjeh na brzinu beztruda i žrtve. "Stablo da bi dalo dobar plod zahtijeva mnogobrige i topline, pažnje i ljubavi, èišæenja i vježbe, strpljivostii askeze. Želim da Gospodin blagoslovi ovaj poèetak, nekabude kao trener prisutan u svakoj momèadi i svakomu srcukako biste osvijetljeni svjetlom Duha Svetoga na terenugledali ne samo rezultat nego smisao cijeloga života tepostigli dobar cjeloviti životni rezultat", kazao je nadbiskupBarišiæ, zaželjevši malonogometašima da kršæanski duhzajedništva i solidarnosti koji isijava iz ove KMNL sve višerazvijaju u svom životu, u školi i obitelji, meðu prijateljima iu župnoj zajednici. Dr. Èondiæ zaželio je igraèima da i ovasezona bude uspješna i blagoslovljena kao i protekla te daprije svega za uzora svoje igre i momèadi imaju dobrogakatolika tj. da im misao vodilja kroz ovu sezonu bude: "Jabih htio biti dobar katolik igraè kao što je to onaj u drugojmomèadi i htio bih da moja momèad bude kršæanskiprepoznatljiva kao što je to ona druga". Nakon mise, koju jesvojim pjevanjem uljepšao vokalno-instrumentalni sastav"Znak mira" sa splitskih Pujanki, nadbiskup je kao pastir,duhovni trener i poèasni igraè na terenu u Vranjicu, uzmolitvu i blagoslov, s centra uputio poèetni udarac. Ove godine KMNL ima trideset i sedam momèadi, a natemelju prošlogodišnjih rezultata podijeljena je u dvije lige.Prvu je ligu izborilo 16 momèadi iz župa: Brda, CBS, DugiRat, Kaštel Gomilica, Kman, Kocunar, Makarska – KraljicaMira, Mertojak, Poljud, Pujanke, Ravne Njive, Solin - Gospaod otoka, Solinski muèenici, Stobreè, Tugare i Žnjan. Udrugoj ligi nastupit æe 21 momèad: Dubrava, Kamen, KaštelKambelovac, Konkatedrala, Lokva Rogoznica, Mejaši,Podstrana, Pojišan, Sitno Gornje, Srijane, Suæidar, Solin –Sv. Kajo, Sv. Dominik, Sv. Marko – Makarska, Sv. Obitelj –Split, Trogir – Gospa od Anðela, Trogir – sv. Lovre,Trstenik, Veli Varoš, Visoka i Vranjic. Jesenski dionatjecanja završava duhovnom obnovom poèetkomstudenoga, a proljetni poèinje krajem veljaèe sljedeæegodine. O pojedinostima se više može doznati na webstranici za mlade Splitsko-makarske nadbiskupije:http://split.hbk.hr/mladi.

Ivaneèki Vrhovec: Biskup Mrzljak blagoslovio križni putu kapeli Žalosne GospeUpozorivši da se danas živi u svijetu koji ne voli govoriti okrižu i žrtvi, biskup je istaknuo da æe u iduæim mjesecima udruštveno-politièkom životu mnogi pozivati da se upravonjima daruje glas na izborima, jer æe obeæavati mnogo toga,no rijetko tko od njih æe kazati da se ne može ostvariti boljavrijednost ako se nešto ne uloži ili žrtvujeIvaneèki Vrhovec, 15.9.2007. (IKA) - Na blagdan BlaženeDjevice Marije Žalosne 15. rujna varaždinski biskup JosipMrzljak predvodio je misno slavlje i blagoslovio novi križniput u kapeli Žalosne Gospe - Marije suotkupiteljice usamostanu Klanjateljica Krvi Kristove u IvaneèkomVrhovcu u župi Ivanec. Koncelebriralo je 10 sveæenika,uglavnom iz župa Gornjovaraždinskog dekanata, na èelu sdekanom preè. Valentom Posavcem, te djelatniciBiskupskog ordinarijata u Varaždinu. Sve je okupljene ufilijalnoj kapeli ivaneèke župe pozdravio domaæi župnikStjepan Šoštariæ. Uime zajednice sestara mjesna poglavaricas. Zdenka Pezer uputila je pozdravne rijeèi biskupu i svimanazoènima. Upozorivši u propovijedi da se danas živi u svijetu koji nevoli govoriti o križu i žrtvi, biskup je istaknuo da æe uiduæim mjesecima u društveno-politièkom životu mnogipozivati da se upravo njima daruje glas na izborima, jer æeobeæavati mnogo toga, no rijetko tko od njih æe kazati da sene može ostvariti bolja vrijednost ako se nešto ne uloži iližrtvuje. Dodao je da i za vjeèni život èovjek treba uložitizemaljski život u kojem æe iæi putem Isusa Krista, makar tonije lako, nego je naprotiv zahtjevno. Primijetio je da jesudbina odbacivanja Kristova križa aktualna i u današnjevrijeme, jer mnogi i danas odbacuju križ i žrtvu zbog togašto nemaju snage ni volje uzvisiti svoj duhovni život i postiæiveæu životnu vrijednost. Pozvao je okupljene da moleMarijin zagovor kako bi im pomogla da idu predano, hrabro,odgovorno i ustrajno Isusovim putem noseæi križ svogsvagdanjega života, ne bježeæi od križa, niti ga odbacujuæi,znajuæi da život na kršæanski naèin vodi premaproslavljenom nebeskom životu. Na kraju slavlja biskup je blagoslovio slike s postajamakrižnog puta na zidovima kapele, redovnice, vjernike i sveone koji æe nadahnuti slikama sudjelovati u pobožnostikrižnog puta. Biskupu je zahvalila regionalna poglavarica s.Cecilija Milkoviæ, kazavši kako su se okupili u samostanu ukojem žive uglavnom starije sestre zajednice KlanjateljicaKrvi Kristove, èije su žrtve neprocjenjive, a njihova molitvasnaga i podrška. Podsjetila je na rijeèi njihove utemeljiteljicesv. Marije De Mattias, koja je istaknula da je Krist po svojojKrvi uspostavio lijep poredak stvari, duhovne stvarnosti kojaje neodvojiva od materijalne stvarnosti, radi èega Crkvapodupire i promièe umjetnost, taj prikaz beskrajne Božjeljepote. Kazala je kako æe se nova umjetnièka djela, pet slikasa po tri postaje križnog puta, uklopiti u skladno ureðenuunutrašnjost kapele, jer su ih oslikali umjetnici Dražen JosipPaviæ i Ivan Lovrekoviæ, koji su zajedno izradili i oltarnusliku Marije pod Križem – žene Novog saveza. U samostanu, koji je izgraðen 1994., živi najbrojnijazajednica sestara u Zagrebaèkoj provinciji. Nova jesamostanska kuæa podignuta kako bi se skrbilo o starijim ibolesnim sestrama, koje su zbog ratnih opasnosti izbjegle izstogodišnjih samostana u Banjoluèkoj biskupiji. Danaszajednicu Klanjateljica Krvi Kristove u Ivaneèkom Vrhovcuèini 35 sestara, meðu kojima su i one koje se brinu o starijimsestrama, pomažu u pastoralnom radu u župi te se bavekatehetskim radom, a èesto su i domaæini susretima iduhovnim obnovama raznih skupina vjernika.

Domovinske vijestiika

919. rujna 2007. broj 38/2007

"Jurjeva katedrala"U organizaciji Šibenske biskupije u Šibeniku drugi putodržana likovna radionica, kojoj je cilj skrenuti pozornostjavnosti na važnost stalne obnove katedrale Sv. JakovaŠibenik, 15.9.2007. (IKA) - U organizaciji Šibenskebiskupije u Šibeniku je od 10. do 15. rujna drugi put održanalikovna radionica "Jurjeva katedrala", kojoj je cilj skrenutipozornost javnosti na važnost stalne obnove katedrale Sv.Jakova. Ovogodišnja kolonija okupila je osam slikara i kipara. To suAntun Boris Švaljek, Ljubica Dragojeviæ Buble, FraneRadak, Ljiljana Mihaljeviæ, Petra Grozaj, MilenaMikulandra, Aleksandar Ale Guberina, Lana MartinoviæÈala dok æe desetak drugih umjetnika koji sada nisu moglidoæi u Šibenik, meðu kojima je i Tatjana Politeo, VatroslavKuliš, Matko Mijiæ i Petar Barišiæ, poslati svoje radove. Prodajom umjetnièkih radova prikupljenih na kolonijiosigurat æe se dio sredstava potrebnih za obnovu katedrale, adio æe se zadržati u vlasništvu Biskupije, te æe u doglednojbuduænosti biti namijenjeni stalnom postavu muzejaŠibenske biskupije, kazao je pokretaè radionice šibenskibiskup Ante Ivas u petak 14. rujna u Katolièkom domubiskupa Jeronima Milete na konferenciji za novinare nakojoj su predstavljeni i sudionici radionice. Želimo da ovaradionica bude kontinuirani rad potpore umjetnièkom duhušibenske katedrale. Sve ovo što se stvara u radionici smatrampoklonom katedrali i njenom tvorcu Jurju Dalmatincu,istaknuo je biskup. Sudionici radionice naglasili su važnost ovakvog pristupazaštiti sakralne baštine. Svi su istaknuli zadovoljstvo sradionicom i njezinom organizacijom. Osobito ih je dojmiobiskup Ivas i njegov senzibilitetom prema umjetnosti.Naglasili su važnost njegove potpore mladim akademskiobrazovanim umjetnicima te smatraju da je šibenskaradionica dobar put i primjer rada u Crkvi na podruèjuumjetnosti i kulture.

Hodoèašæe Gospi Žalosnoj u MrkopaljMrkopalj, 15.9.2007. (IKA) – Treæe nedjelje rujna vjerniciiz Bakarskog dekanata tradicionalno su zavjetno hodoèastiliMajci Božjoj Žalosnoj u Mrkopalj te sudjelovali na misnomslavlju. Ove godine došli su iz svih deset župa Bakarskogdekanata u šest autobusa predvoðeni svojim sveæenicima ibakarskim dekanom Petrom Belaniæem. U prepunoj crkviGospe Žalosne, uz pjevanje mrkopaljskoga župnog zbora,misno slavlje 16. rujna predvodio je ovogodišnjimladomisnik Kristijan Zeba, a uz njega su bili kolegemladomisnici Siniša Vujèiæ i Tomislav Zeèeviæ. Uz trojicumladih sveæenika, bio je i mrkopaljski župnik mons. JurePetroviæ koji ove godine slavi svoj zlatnomisnièki jubilej,pedesetu obljetnicu misništva, na èemu su mu èestitali mladikolege i bakarski dekan uime sveæenika i brojnih vjernika izPrimorja koje on godinama u svojoj crkvi rado doèekuje. Vlè. Zeba u propovijedi je istaknuo da Božja rijeè uvijekiznenaðuje i ne može nikada zastarjeti, ni proæi, a u svakovrijeme je djelotvorna, živa i poticajna. Govoreæi o primjerusv. Pavla, propovjednik je istaknuo: "Kad Gospodin taknenaše srce, uðe u život kakve se promjene dogaðaju? Svatkood nas mora otvoriti svoje srce Bogu, nositi ga u svom srcuiz dana u dan pa i onda kada doðu teški trenuci. ŽivjetiBožju rijeè svakodnevno jedino je jamstvo sretnog života zasvakog".

.

Molve: Susret mladih Varaždinske biskupije i "Marijafest"Molve, 16.9.2007. (IKA) - Oko 350 mladih vjernika iz svihkrajeva Varaždinske biskupije okupilo se u nedjelju 16.rujna na petom festivalu duhovne glazbe "Marija fest" isusretu mladih Varaždinske biskupije u župi UznesenjaBDM u Molvama, u organizaciji biskupijskog Ureda zapastoral mladih i Nacionalnog centra Udruge VojskeBezgrešne. I ove pete, jubilarne godine, organizatori suželjeli okupiti mlade iz èitave biskupije preko njihovihsrednjoškolskih vjerouèitelja, pružiti im moguænostmeðusobnog upoznavanja i zajednièkog susreta, te im napoèetku školske godine ponuditi jednodnevnu duhovnuobnovu. Cjelodnevni program i veèernju misu priredio jepod geslom "Ljubavlju služite jedni drugima!" (Gal 5,13)Ured za pastoral mladih pod vodstvom vlè. DamjanaKorena. Mladi su na sportsko-rekreativnom prostoruSekuline, na obali rijeke Drave, u radionicama svjerouèiteljima prolazili i obraðivali katehezu po skupinama.Nacionalni centar Udruge Vojske Bezgrešne pripremio jetradicionalan veèernji program s festivalom duhovnihskladbi "Marija fest". Nakon poèetnog okupljanja u župnoj crkvi Uznesenja BDMsve sudionike pozdravili su domaæi župnik fra Ivan Poleto ipredstojnik Koren, koji im je predstavio tijek programa. Pozavršetku rada po skupinama uslijedio je objed s kraæimodmorom. Mladi su se zatim vratili u Molve kako bi sepripremili za misno slavlje koje je predvodio varaždinskibiskup Josip Mrzljak u zajedništvu s provincijalomfranjevaca konventualaca fra Ðurom Hontiæem i drugimsveæenicima. Misa je bila istinsko slavlje, jer su se svisudionici vrlo aktivno ukljuèili u pjevanje koje je predvodioBiskupijski zbor mladih s voditeljem Ivanom Malbašiæem. Biskup je pozvao mlade da budu u Crkvi oni koji æe jeobnavljati i pomlaðivati iznutra, a to æe moæi ako budusvojim životom pokazivali vjernost Isusu i vrednotama kojeevanðelje prenosi. U više navrata biskup je povezao Susretmladih Varaždinske biskupije sa Susretom hrvatskekatolièke mladeži koji æe biti u Varaždinu 26. i 27. travnja2008., a i sama tema – Ljubavlju služite jedni drugima,povezana je s geslom iduæeg SHKM Bijahu postojani…Biskup je pozvao mlade da se i dalje ukljuèuju u pripremu zaSHKM u Varaždinu, jer u proglašenoj Godini mladih ubiskupiji to je zapravo prva toèka u nizu dogaðanja kojimase želi još više pokrenuti i oživjeti pastoral mladih. Povezanost tih dvaju važnih dogaðaja za Varaždinskubiskupiju, provlaèila se i kroz sam festival koji je vodilaMolvarka Tanja Popec, urednica Vjerskog programa naHrvatskom katolièkom radiju, koji je bio i glavni medijskipokrovitelj festivala. Veæ prema tradiciji, festival nije bio natjecateljskogkaraktera, nego je svaki od izvoðaèa izveo jednu svojupoznatu i veæ izvoðenu skladbu i jednu novu, posveæenuBlaženoj Djevici Mariji, sa željom da se upravo meðu njimauzdigne poneka nova duhovna marijanska šansona koju æemladi rado prihvatiti, slušati i pjevati. Nakon što suotpjevane sve pjesme, svi izvoðaèi zajedno s publikom kao isvake godine zapjevali su pjesmu "Zdravo Djevo, KraljiceHrvata" i time službeno zatvorili peti "Marija fest" i otvorilinatjeèaj za izbor skladbi festivala u Molvama sljedeæegodine.

.

Domovinske vijesti ika

10 19. rujna 2007. broj 38/2007

Proslavljena zaštitnica RovinjaRovinj, 16.9.2007. (IKA) – Svetkovina zaštitnice GradaRovinja sv. Eufemije sveèano je proslavljena u nedjelju 16.rujna. Mnoštvo hodoèasnika koji su u velebnoj župnoj crkviuz žitelje Rovinja sudjelovali na misama pristizali supojedinaèno i organizirano iz svih dijelova Poreèko-pulskebiskupije i šire, a iz susjednih mjesta zapadne istarske obale - iz Vrsara, Funtane i Fuškulina pojedine su skupinehodoèasnika stigle i brodicama. Na svetkovinu se ujednoslavi i Dan grada Rovinja pa su stoga na misi poldanici bilinazoèni i predstavnici gradskog poglavarstva, rovinjskigradonaèelnik prof. Giovanni Sponza i predsjednik gradskogvijeæa Davorin Flego te drugi dužnosnici. Dva sveèanakoncelebrirana misna slavlja predvodio je ogulinski dekan ižupnik mons. mr. Tomislav Rogiæ. Rijeèima pozdrava izahvalom na sudjelovanju okupljenima se obratio i domaæinrovinjski župnik mr. Milan Zgrabliæ. U homiliji predslaviteljse osvrnuo na lik i slavu svetice muèenice Eufemije. Ona,koja je obzirom na visoki obiteljski stalež mogla uživati sveblagodati lagodnog zemaljskog života sve je to odbacilazbog odanosti i ustrajnosti u vjernosti vlastitim idealima,svega se zemaljskog odrekla i prihvatila muèeništvo zavjeènu slavu života s Bogom. Prièa o životu, muèeništvu islavi sv. Eufemije duboko su utkani u svijest regionalnogidentiteta žitelja grada Rovinja i njegove okolice. Podaci onjezinu životu sakupljeni su pretežno iz legendi prisutnih oddavnih vremena na tim prostorima. Eufemija, patricijska kæirimskog senatora, ali i mlada kršæanka iz prvih kršæanskihvremena, roðena u Kalcedonu, osuðena je i zatvorenatijekom progona kršæana za vladavine cara Dioklecijana.Dosljedna svojim uvjerenjima, postojana u vjeri i svojojodanosti Kristu, svjesno prihvaæa smrtnu osudu, ali prolazinetaknuta kroz razne vrste muèenja, kotaè sa šiljcima kojimje trebala biti muèena biva spaljen gromom, iz peæi zaspaljivanje izlazi netaknuta. Stoga biva uvedena u arenu predlavove od kojih je netom stradalo nekoliko desetaka prvihkršæana. Djevica muèenica svoje je posljednje trenutkeovozemaljskog života okrunila gorljivom molitvom; tek jojje jedan od lavova gotovo krotko prišao i ozlijediopodlakticu. Eufemija je klonula na pijesak arene, ogrnutabijelim djevièanskim velom, na kojem su tragovi muèenièkekrvi postali neizbrisivi dokaz njezine slave u Kristu. Premapredaji bilo je to 16. rujna 304. godine. Njezino su tijelopobožni kršæani saèuvali, i kada su milanskim ediktomdobili slobodu javnog ispovijedanja vjere, na njezinu sugrobu u Kalcedonu sagradili veliku crkvu, u kojoj je 451.održan kalcedonski sabor. Godine 620. Kalcedon osvajaperzijska vojska te sarkofag sv. Eufemije biva prenesen uCarigrad u velebnu crkvu koju je njoj u èast dao izgraditi carKonstantin. No, dolaskom na vlast cara Nicefora, protivnikaštovanja ikona, svetih slika i moæi, tamošnji kršæanisklanjaju sarkofag zbog opasnosti oskvrnjivanja. Sarkofagtako nestaje iz Carigrada 800. ali te iste godine, 13. srpnja,nakon olujne noæi, morem èudesno dospijeva do rovinjskeobale. Legenda prenosi, kako se svetica rijeèima "ja samEufemija Kalcedonska - koja svojom krvlju zaruèih Krista"objavila djeèaku kojem je naložila da svojim mladimjunicama dopremi kameni sarkofag na mjesto gdje se danasnalazi velebna župna crkva. Njezin kip tako veæ vjekovima svrha impozantnog zvonika bdije nad gradom èija je povijestnezamisliva bez štovanja te svetice muèenice. Na misi poldanici pjevali su èlanovi Zbora sv. Eufemije, a naveèernjoj misi svoje su glazbeno umijeæe pokazali gosti,èlanovi Zbora župe sv. Blaža iz Zagreba pod ravnanjemzborovoðe Ronija Brausa. U povodu blagdana u nedjelju 9. rujna na glavnom gradskomtrgu održan je koncert popularne duhovne glazbe.

Organizatori i voditelji koncert bili su poznati rovinjskikantautor Davor Terziæ i njegova supruga Vesna PetriæTerziæ. Tom su se prigodom publici predstavili stalni gostitradicionalnog okupljanja Patrizia Sfettina i skupina Poklonu pratnji Damira Damijaniæa, a ovogodišnji su nastupuvelièali i Siniša Èesi te vokalno-instrumentalna skupinaEmanuel. Svoj prvi samostalni nastup te veèeri imala jeèlanica Zbora mladih sv. Eufemije Martina Ferrara, koja je,kao i osam novih èlanica zbora, ovogodišnja krizmanica. Nakon završnog blagoslova "ad intercessionem sanctaEufemie" uslijedio je tradicionalni obilazak oko kamenogsarkofaga sv. Eufemije.

S. Samuela Šimunoviæ odlazi u misije u KongoUz novo æe prebivalište s. Samuela dobiti i novo,misionarsko ime Muhiya - "mlada nevjesta"Split, 16.9.2007. (IKA) – Školske sestre Franjevke splitskeprovincije Presvetog Srca Isusova ove godine obilježavaju33. godinu od odlaska prvih sestara u misije u Kongo, gdjese sada nalazi 7 sestara Hrvatica koje svoju karizmuostvaruju radeæi u školstvu, zdravstvu, katehezi, pastoraluduhovnih zvanja, Caritasu i dr. Nakon sedamnaest godina jošjedna sestra odlazi u Kongo. Misijski križ s. SamueliŠimunoviæ dodijelio je splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišiæ u nedjelju 16. rujna u tijeku euharistijskoga slavlja usamostanu na Lovretu u Splitu. Pozdravivši nazoène redovnice, meðu kojima su imisionarke s. Romana i s. Ivka, koje su upravo za tu prigodudošle iz Konga, nadbiskup je istaknuo kako je današnjidogaðaj, koji izrasta iz te zajednice i mjesne Crkve, velikiBožji dar Crkvi Afrike. U propovijedi je istaknuo da Bogamožemo upoznati i shvatiti jedino po ljubavi tj. dajuæi iprimajuæi ljubav te da biti misionar znaèi "biti svjedok, bitiposlan otiæi iz svoje kuæe da bi u kuæu Oèevu privodio svojubraæu i sestre". Biti misionar znaèi biti produžetak Božjemilosrdne ljubavi, rekao je nadbiskup Barišiæ, èestitavširedovnicama na njihovu svesrdnom zauzimanju na tom poljusvjedoèenja ljubavi. Potom je uz molitvu blagoslova s.Samueli predao misijski križ – njezinu, kako je rekao,"osobnu kartu" – s kojom kreæe na dalek put. Uz novo æeprebivalište s. Samuela dobiti i novo, misionarsko imeMuhiya što znaèi "mlada nevjesta". S. Samuela sa s. Ivkom odlazi u misije u Kongo a s.Romana, jedna od prve dvije sestre koje su došle na afrièkotlo 13. rujna 1974. godine, pridružit æe im se za nekolikodana, kazala je provincijalka s. Klara Šimunoviæ, roðenasestra s. Samuele, predstavivši ukratko povijest dolaskasestara u DR Kongo. Sestre su prvotno bile u Luhwinji;godine 1988. otvorile su zajednicu u Nyantende, a 1994. i uBukavu. Nažalost, zbog ratnih neprilika i èestih napadaredovnice su morale napustiti svoje prve misijske postaje:Nyantende 1997. godine, a Luhwinju 1999. godine tepobjeæi u Bukavu, gdje su 2004. godine otvorile još jednukuæu i to u siromašnoj èetvrti Muhungu. Na blagdan MaleGospe ove godine vratile su se u Nyantende, a pripremaju sei za povratak u Luhwinju. U sklopu svoga misijskogadjelovanja bave se razlièitim vrstama apostolata te skrbe oostavljenoj djeci, siroèadi, udovicama, zlostavljanim ženamai prognanima. Posljednjih godina posebnu pozornost i briguposveæuju odgoju u redovnièkoj zajednici i imaju èetrnaestzavjetovanih sestara Kongoanka. Sada se u zajednici uKongu nalazi sedam sestara Hrvatica, a s. Samuela æe bitiosma, i èetrnaest sestara Kongoanka te sedam pripravnica zaredovnièki život, istaknula je provincijalka, dodavši daupravo toga dana nadbiskupija Bukava obilježava 100.obljetnicu kršæanstva te da joj je nadbiskup Francois Maroy

Domovinske vijestiika

1119. rujna 2007. broj 38/2007

Xavier obeæao nakon te proslave doæi u Split. U tom je duhuprovincijalka pozvala splitsko-makarskoga nadbiskupa daposjeti sestre u Kongu te mu u znak zahvalnosti darovalamalenu afrièku brodicu. S. Samuela Šimunoviæ roðena je 21. rujna 1975. u Otokukod Sinja. Ima jednoga brata i šest sestara, od kojih su dvijeredovnice. Nakon završene gimnazije u Sinju 1994. došla jeu zajednicu školskih sestara franjevki u Split, gdje je nakonredovnièke formacije 1997. položila prve redovnièke zavjetete doživotne 2002. Godine 1998. upisala je na Pravnomfakultetu u Zagrebu studij socijalnoga rada i diplomirala2002. Usporedo je završila Institut za teološku kulturu laikapri KBF-u u Zagrebu. Po završetku studija odradila jepripravnièki staž u Centru za socijalnu skrb u Kninu i 2004.godine položila struèni ispit. Nakon toga je premještena usamostan u Zagrebu gdje je vodila brigu o studenticama uinternatu. Uz rad u internatu, voðena željom pomagatinajpotrebnijima, kao socijalna radnica djeluje i u CaritasuZagrebaèke nadbiskupije. Proteklu je školsku godinu uParizu uèila francuski jezik i pripremala se za odlazak umisije.

Blagoslov oltara u jelenjskoj crkviU crkvi Sv. Mihovila rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæblagoslovio novi kameni oltar i ambonJelenje, 16.9.2007. (IKA) – U crkvi Sv. Mihovila u Jelenjuna misnom slavlju 16. rujna rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæblagoslovio je novi kameni oltar i ambon. Uz župnikaJelenja Sanjina Francetiæa koncelebrirali su mons. IvoslavLiniæ, Dalibor Božiæ, jelenjski župni vikar Tomislav Zeèeviæte o. Zdenko Vlah koji je od 9. do 16. rujna vodio puèkemisije u župi Jelenje. U propovijedi je nadbiskup Devèiæ govorio o Božjoj ljubavi."Vidimo kako se pastir raduje sa svima kada je našaoizgubljenu ovcu, vidimo kako se ona žena što je našladrahmu raduje s drugima. Tako bismo se i mi trebaliradovati radi svakoga koji je našao put natrag u Crkvu, uzajednicu vjernika i kojega smo našli svojim zauzimanjem,svojom ljubavlju, svojim autentiènim životom i doveli ganatrag u crkvenu zajednicu. Ne smijemo biti ravnodušni kadvidimo da mnogi odlaze, kako mnogi danas u Kristu više neprepoznaju Spasitelja, kako mnogima Crkva kao zajednicavjernika danas više ne govori, ne privlaèi ih. Moramo sepitati zašto je to tako i prihvatiti poziv današnjeg evanðelja ato je: poæi za njima, poæi svojim životom, svojomljubavlju,poæi svojim svjedoèenjem ali istovremeno i èekati,moliti kao što je otac u proèitanom evanðelju èekao, molioza svog izgubljenog sina da se vrati. I mi koji se svakenedjelje i dnevno ovdje okupljamo trebamo biti poput togoca koji èeka, koji traži i moli Boga da pomogne da seizgubljeni brat, izgubljena sestra vrate u zajednicu, vratesvojima". "Ovaj oltar i ovaj ambon nam simboliziraju tusvestranu Božju ljubav, ljubav koja ide u susret èovjeku,Krista koji ide u susret èovjeku, Krista koji je zajedno snama prošao naše ljudske staze u potrazi za èovjekom, alisimbolizira nam i Krista koji nas ovdje èeka", rekao jenadbiskup Devèiæ. Prije blagoslova oltara, nadbiskup je u oltar položio moæi bl.Alojzija Stepinca koje su dobivene od zagrebaèkognadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa.

.

Gospa od velikog hrvatskog zavjeta u Biskupiji kodKninaSveèano misno slavlje i procesiju s Marijinim pralikom naostacima starohrvatske bazilike Sv. Marije predvodio biskupIvasKnin, 16.9.2007. (IKA) - Svetkovina Gospe od velikoghrvatskog zavjeta proslavljena je u nedjelju 16. rujna uBiskupiji kod Knina, jednom od èetiri marijanska svetištaŠibenske biskupije. Sveèano misno slavlje i procesiju sMarijinim pralikom na ostacima starohrvatske bazilike Sv.Marije predvodio je šibenski biskup Ante Ivas. Uz vjernikehrvatskoga kraljevskog grada Knina na slavlju su se okupilihodoèasnici iz cijele Šibenske biskupije te susjednihnadbiskupija Zadarske i Splitsko-makarske. Kako je u uvodnim mislima slavlja istaknuo gvardijansamostana sv. Ante u Kninu i kninski župnik fra PetarKlariæ, ove godine obilježava se i 70. obljetnica posvetekamena temeljca memorijalne crkve u Biskupiji, koju je uzostatke starohrvatske bazilike projektirao Ivan Meštroviæ.Kamen je posveæen 5. kolovoza 1937. godine te je župnikKlariæ u tome datumu istaknuo simboliku i poveznicu sopstojnošæu Hrvata na kninskom podruèju i oslobodilaèkomakcijom Oluja. Danas se sjeæamo i svih onih muènih odlazaka, iseljavanja,raseljavanja i ponajviše pomno planiranih i provoðenihrastjerivanja hrvatskog naroda s ovoga tla, od vremenaturskih, austrijskih, jugoslavenskih, sve do posljednjihvelikosrpskih, kazao je biskup Ivas u uvodnim mislimahomilije, pritom evocirajuæi uspomene na sve preminuleHrvate. Sjeæamo se danas zahvalno i svih naših povrataka,kako je kazao, èesto puta muènih, ali i pobjednièkih, kakavje bio i "olujni povratak", koga smo se nedavno prisjetili idostojanstveno obilježili "domovinskom zahvalnošæu" ovdjeu Kninu, u Èavoglavama i diljem cijele domovine. I danasovdje doživljavamo istinitost biblijske poruke: "Neæu teostaviti, narode moj!" Gospa nam i danas želi poruèiti da je Božja Rijeènajsigurniji i najèvršæi temelj za sve ljude i narode, za svavremena i sve izazove, rekao je biskup Ivas i potom ukazaona režime koji su u tijeku hrvatske povijesti htjeli oslabitizajedništvo Hrvata i Rimske Crkve: "Na sve su moguæenaèine htjeli da se naša domovinska Crkva, biskupi,sveæenici i vjerni narod odijeli od Rima, od Petra. Zbog togaje Crkva, naroèito Rimokatolièka Crkva sa Svetim Ocembila sustavno optuživana i osuðivana kao najveæi neprijateljnaroda". Uz dužno poštivanje svaèijeg uvjerenja i životnogstava, ipak teško možemo zanijekati i smijemo prešutjeti, dai danas ima, vrlo organiziranih i smišljenih djelovanja kojisustavno žele oslabiti i olabaviti upravo to jedinstvo izajedništvo naše Crkve, kazao je biskup Ivas. Upozorio jekako se danas vjernici razdjeljuju na napredne i nazadne, nahijerarhiju i narod, na konzervativne, formalne i radikalne,na tradicionaliste pa èak i fundamentaliste. Prekapaju poljudskim ranama Crkve, želeæi je obezvrijediti iznutra,relativizirati i omalovažiti snagu sadržaja i duha njezineporuke, njezinih akcija, djelovanja. Kazao je kako danas imasve glasnijih poruka da nam ne trebaju tzv. "crkvenedoktrine" ili "popovanja", nigdje, naroèito ne u školi, odgoju,kulturi, politici, gospodarstvu, nigdje u javnom životu.Crkva bi, za neke, bila najbolja kad bi šutjela da bi bilapogodnija za napad i optužbu, da je parazit koji narodommanipulira i kome je narod samo sredstvo za promidžbuvlastitih interesa. "Pitati nam se je danas ovdje predGospom, nad ovim svetim temeljima, što mi držimo i kogami držimo sigurnim temeljem našega života, naše osobe,ljudstva, èovjeènosti, našega naroda i naše države. Je li tonama i danas Krist i njegovo Evanðelje i njegova Crkva koja

Domovinske vijesti ika

12 19. rujna 2007. broj 38/2007

ima jedino poslanje da te njegove temelje èuva, naviješta idaruje svijetu da na njima gradi život u izobilju", zakljuèio jebiskup Ivas. Veèer uoèi svetkovine mladi iz kninske FRAMA-epredvoðeni duhovnim asistentom fra DomagojemVolaroviæem hodoèastili su pješice iz Knina u Biskupiju,gdje je bilo uprilièeno molitveno bdjenje. Mladima sepridružio i biskup Ivas.

Dvostruko slavlje u župi HrvaceBiskup Štambuk blagoslovio nova crkvena vrata, a jubilarnu250. obljetnicu župe i župna je crkva doèekala u novom ruhuHrvace, 16.9.2007. (IKA) – Misnim slavljem koje je ukoncelebraciji dvadeset pet sveæenika i sudjelovanju više oddvije tisuæe vjernika predvodio hvarsko-braèko-viški biskupSlobodan Štambuk, vjernici Hrvaca, stare cetinske župe Svihsvetih nedaleko od Sinja, proslavili su 16. rujna ŽalosnuGospu, svoju drugu nebesku zaštitnicu i 250. obljetnicuosnutka župe. Euharistijsko slavlje poèelo je procesijom ukojoj su alkari i alkarski momci u starim viteškim odoramaponijeli više od 300 godina staru, umjetnièki vrijednu slikuGospe Žalosne, ulje na platnu, rad nepoznatog majstora iz17. st., koju spominje i glasoviti putopisac isusovac AlbertoFortis, koji je u 18. st. putovao tim krajevima. U dugomophodu oko crkve na brdu te grobljem i glavnomprometnicom za Sinj, Gospin su lik marijanskim pjesmamapratili i mnogobrojni župljani i hodoèasnici iz Sinja teokolnih cetinskih župa, èlanovi KUD-a "Hrvace" u starimcetinskim narodnim nošnjama, ispred kojih su hodali brojnisveæenici, sinjski franjevci, ministranti i redovnice,predvoðeni biskupom Štambukom i župnikom fra FranomBilokapiæem. Sveèana služba Božja nastavljena je uobnovljenoj župnoj crkvi Svih svetih, u kojoj je biskupblagoslovio nova crkvena vrata. U propovijedi biskup je,govoreæi o obitelji, stavio vjernicima na srce èuvanjeljudskih i kršæanskih vrednota, napose obitelji, koja je temeljCrkve i društva. Pozvao ih je da se ne dadu zavestibezbožnim novotarijama i suvremenim zlima, na koja ivjernike žele navesti oni koji bi željeli izbaciti Boga izljudskoga srca, obitelji, društva, navesti ih da misle tuðom, ane svojom glavom, da odbace sve ono što je temelj europskeuljudbe i kulture, a to su kršæanske zasade. Za dvostruko slavlje župljani su se duhovno pripravilitrodnevnicom koju su predvodili franjevci iz sinjskogsamostana, prvu veèer dr. fra Bruno Pezo, profesor u sinjskojFranjevaèkoj klasiènoj gimnaziji, drugu dr. fra Bože Norac –Kljajo, profesor na splitskom KBF-u, a treæu veèer prof.Blaž Toplak, takoðer profesor u Sinju. U subotu nakonveèernje mise u župnoj je crkvi na brdu ponad mjestaprireðen vjersko-kulturni program s recitalom "250.obljetnica župe u rijeèi i slici", za koji je tekst napisao iuglazbio ga fra Blaž Toplak, a zatim je na mjesnom trguodržan kulturno-zabavni program koji su o blagdanu Gospeod Žalosti, na koji se slavi i Dan opæine, priredile opæinskevlasti. Za proslavu 250. obljetnice župe i župna je crkva temeljito iizvorno obnovljena u unutrašnjosti, pa je jubilej doèekalasva u novom ruhu. Obnovljeni su i obojeni zidovi i strop,postavljena nova rasvjeta i ozvuèenje, obnovljen kor, a uznovi oltar, u crkvi su novi i ambon i krstionica, radakademskog kipara Vene Jerkoviæa, izraðeni u rozolitu, uklesarskoj radionici župljanina Stanka Galiæa. Vrata ubronci, s motivom Uznesenja Marijina, rad su akademskogkipara Stipe Sikirice, a izlivena su u zagrebaèkoj ljevaoniciDamira Ujeviæa, dok je interijer crkve osmislio zagrebaèkiarhitekt Marko Milas", kazao je župnik fra Frano Bilokapiæ.

Kardinal Bozaniæ posvetio župnu crkvu Sv. Luke uTravnomPosveæujuæi glavni oltar, kardinal Bozaniæ u njega jeugradio moæi bl. Alojzija Stepinca koji se na poseban naèinštuje u toj župnoj zajedniciZagreb, 16.9.2007. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ posvetio je u nedjelju 16. rujna oltar inovoizgraðenu crkvu u župi sv. Luke u novozagrebaèkomnaselju Travno. Više tisuæa vjernika, meðu kojima seposebna isticala skupina djece u narodnim nošnjama,doèekala je kardinala ispred crkve. Dobrodošlicu je uimežupnog i pastoralnog vijeæa i župljana izrekao je IvoPancirov. Istaknuo je kako je to trenutak kada s ponosom inostalgijom misli lete trideset ljeta unazad kada su sevjernici poèeli okupljali u stanu, jer neprijatelji Crkve gradilisu betonska zdanja, èitava naselja, ali bez crkava, zvonika, tesu bili uvjereni da æe tako Bog brzo išèeznuti iz životamodernog èovjeka. Kako su se varali i prevarili, ili nisu èuliili nisu vjerovali, ili su pak u svojoj zaslijepljenosti ignoriralirijeèi našeg brata Isusa "ni vrata ju paklena neæe nadvladati",rekao je Pancirov. Podsjetio je kako su vjernici podnosilinapade, a i sama izgradnja ovoga doma molitve bila jeometana neistinama i optužbama. No, na sve to vjerni puk jeodgovarao molitvom, koju je Nebeski Otac èuo i uslišao. U propovijedi je kardinal Bozaniæ pojasnio znaèajposveæenja crkve, èina koji se pamti cijeloga života. Danasposveæujemo ovaj dom Božji da ovdje gdje mi živimo bude idom koji nije samo vanjski znak, veæ dom u kojem sestvarno nešto dogaða. Dogaða se susret izmeðu èovjeka iBoga, te se naviješta, sluša i razmatra Božja rijeè. U ovom æese domu slaviti otajstvo našega spasenja. Ovo je dom, vašdom gdje æete dolaziti pojedinaèno i zajedno na slavlje, namolitvu, na prošnju. Ovaj æe vas dom pratiti i u radosti i užalosti ovozemnog života, ali uvijek s jednom porukom da jena kraju svega pobjednik Bog, poruèio je kardinal. Na krajupropovijedi podsjetio je kako vjernika karakterizira dolazaku crkvu, slavlje mise. Nedjeljom se kršæani okupljaju idoživljavaju pripadnost zajednici Crkve. Nedjeljom slavemisu, povezuju se s Kristom, primaju hranu sa stola rijeèi ieuharistije, i tako nedjeljom zapoèinju novi tjedan. KardinalBozaniæ propovijed je završio rijeèima: "Zato danasposveæujemo ovu crkvu da ona bude mjesto našeg redovitognedjeljnog okupljanja na svetoj misi. Blagoslovljeni narodkoji poštuje nedjelju, koji poštuje Boga, koji se nedjeljomokuplja na euharistiji". Posveæujuæi glavni oltar, kardinalBozaniæ u njega je ugradio moæi bl. Alojzija Stepinca koji sena poseban naèin štuje u toj župnoj zajednici. Dekret oposveti crkve proèitao je župnik župe sv. Ivana evanðelisteiz Utrine i novozagrebaèki dekan Josip Golubiæ. Na kraju mise domaæi župnik Josip Horvat ukratko jepodsjetio na povijesni razvoj same župne zajednice odnjenog osnivanja s posebnim naglaskom na probleme vezaneuz liturgijski prostor. U tijeku tridesetak godina misa seslavila u stanu, a posljednjih šesnaest godina nedjeljna misaslavila se u holu škole "Gustava Krkleca". Župnik Horvatzahvalio je svim svojim prethodnicima-župnicima, težupnim vikarima, upravi škole, djeèjeg vrtiæa, a naposevjernicima koji su molitvom i prilozima pridonijeli izgradnjicrkve. Zahvalio je i izvoðaèima radova te gradu Zagrebu napotpori i razumijevanju. Posebne rijeèi zahvale župnikHorvat uputio je kardinalu Bozaniæu i Zagrebaèkojnadbiskupiji koja je i moralno i materijalno pomoglaizgradnju crkve.

.

Domovinske vijestiika

1319. rujna 2007. broj 38/2007

Biskup Pozaiæ blagoslovio Gospin kip u VelikomTrgovišæuVeliko Trgovišæe, 16.9.2007. (IKA) - Misnim slavljem kojeje prvu nedjelju nakon blagdana Majke Božje od SedamŽalosti, 16. rujna, sa župnikom Ivanom Dužaiæem išestoricom sveæenika predvodio zagrebaèki pomoæni biskupValentin Pozaiæ, župa Veliko Trgovišæe župnim jeproštenjem sveèano proslavila blagdan župne zaštitnice inaslovnice župne crkve Majke Božje od Sedam Žalosti. Prijemise biskup je pred mnoštvom vjernika i hodoèasnika izokolnih župa na novom Trgu bl. Alojzija Stepinca kraj crkveblagoslovio novi kip župne nebeske zaštitnice, postavljen uzjužni dio crkve, a potom je nastavljeno euharistijsko slavlje ukojem je biskup govorio o svetosti, vrijednosti i zaštitiljudskoga života i obitelji. Prva je misa slavljena u 8 sati, u10.30 sati slijedilo je zajednièko moljenje slavne krunice smarijanskim pjesmama i razmatranjem slavnih otajstava, anakon biskupske mise vjernici su u zavjetnom ophodu jošdugo obilazili pjesmom i molitvama oko oltara Majke BožjeŽalosne. Na sam blagdan, 15. rujna, župljani i hodoèasnici uvelikom su se broju okupili u župnoj crkvi na veèernjemmoljenju žalosne krunice s razmatranjem žalosnih otajstava,a potom im je župnik Dužaiæ u župnoj dvorani prikazao"slajdove" na marijanske teme. Duga procesija uputila sezatim do starog kipa Majke Božje ispred župne crkve, gdjese uz zavjetne molitve i marijanske pjesme ostalo do kasno unoæ.

Katuni: Blagoslov bisti pape Ivana Pavla II. i kardinalaFranje KuhariæaSlavlje predvodio biskup Jezerinac koji je blagoslovio bisteKatuni, 16.9.2007. (IKA) – U novoj župnoj crkvi BDMPosrednice svih milosti župe Uznesenja BDM Kreševo-Katuni vojni biskup Juraj Jezerinac predvodio je 16. rujnamisno slavlje te je ispred crkve blagoslovio biste pape IvanaPavla II. i kardinala Franje Kuhariæa. Uz veæ prije podignutespomenike – prvom hrvatskom predsjedniku dr. FranjiTuðmanu i palim braniteljima Domovinskoga rata iz te župe– time je dana jedna cjelina suvremenicima i peèatdesetljeæu, posvjedoèio je župnik don Veæeslav Šupuk. Utijeku euharistijskoga slavlja zasvirale su nove orgulje, kojeje blagoslovio biskup Jezerinac, a pjevanje je predvodiožupni mješoviti zbor pod vodstvom s. Danke Žaper. Upropovijedi je biskup Jezerinac stavio naglasak na ulogupape Ivana Pavla II. u svjetskoj i našoj povijesti i na svetostkardinala Kuhariæa, koji je i u ratu pozivao na ljubav ipraštanje te bio protiv mržnje i osvete. Istaknuo je vjernostpuka toga kraja bogoljublju, rodoljublju i domoljublju te utom vidu opravdanost podizanja spomenika onima koji suveoma zaslužni za uspostavu neovisne države: dr. FranjiTuðmanu, svim župljanima poginulim u Domovinskom ratui sada velikanima duha papi Ivanu Pavlu II. i kardinaluKuhariæu. U novoj župnoj crkvi nalazi se grob mariologa idobroèinitelja fra Karla Baliæa. Pobožnom ozraèju mjestauvelike pridonosi Križni put s velikim križem na brdu ivelika krunica na zvoniku crkve, a planira se podizanjespomenika Hrvatskoj Majci patnici te izgradnja novogagroblja i mrtvaènice. Nakon mise u dvorištu ispred crkvebiste je otkrila autorica radova akademska kiparica SandraNejašmiæ, kæi toga kraja, a blagoslovio ih je biskupJezerinac. Sveèanost blagoslova uzvelièala je pjesma klapePasika iz Kostanja. Župa Uznesenja BDM Kreševo-Katuni,nekoæ "Radobilja", živa je zajednica. Premda su brojnivjernici iselili u zapadnu Europu, ne zaboravljaju svoju župumaterijalno i duhovno pomoæi.

Zlatni jubilej Školskih sestara franjevki u Kloštar IvaniæuKloštar Ivaniæ, 16.9.2007. (IKA) - Školske sestre franjevkeBosansko-hrvatske provincije Preèistog Srca Marijinaproslavile su 50. obljetnicu života i djelovanja u KloštruIvaniæu. Buduæi da je u samostanu u Kloštru odmah poosnutku smješten i Novicijat te Provincije, prve novakinjeproslavile su 50. obljetnicu redovnièkog života. Nakontrodnevne molitvene priprave za proslavu jubileja koju susestre uprilièile u samostanu, središnje slavlje održano je 16.rujna u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije.Sveèano euharistijsko slavlje predvodio je provincijalHrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda fraŽeljko Železnjak, a koncelebrirali su župnik fra JosipVrbanec, nekadašnji župnik fra Venancije Mihaljeviæ,profesor fra Vlatko Badurina, rektor Biskupijskog sjemeništaiz Mainza dr. Udo Bentz, vicerektor vlè. Martin Berker,duhovnik sestara fra Mirko Kralj, gvardijan iz Èakovca fraStanko Belobrajdiæ, župni vikar fra Igor Barišiæ i bivši župnivikar fra Tomislav Božièek. Zavjetna obeæanja obnovile sus. Doloroza Dilber, s. Blaženka Marinèiæ, s. Evelina Tomas,s. Margareta Ištuk, s. Cecilija Mislijeviæ i s. TavelinaKošæec, te s. Gabrijela Tomas i s. Ana Oršoliæ 25.obljetnicu. Okupljenu zajednicu vjernika, meðu kojima su mnogisusjedi, prijatelji, dobroèinitelji, te rodbina sestarajubilantkinja pozdravio je župnik i gvardijan franjevaèkogsamostana u Kloštru Ivaniæu fra Josip Vrbanec.Provincijalna predstojnica s. Celina Vidak u pozdravu jezahvalila svima koji su na razlièite naèine pratili i pomagalizajednicu od dolaska sestara u Kloštar sve do danas.Zamjenica provincijalne predstojnice s. Lidija Jurišiæ krozLCD prezentaciju svim dionicima slavlja izložila jepovijesni presjek života i djelovanja zajednice u KloštruIvaniæu kroz proteklih 50 godina. Na poèetku euharistijskog slavlja provincijal Železnjakpozvao je na zahvalnost Bogu za proteklih 50 godina teposebno zahvalio sestrama za njihovo vjerno redovnièkosluženje i sve dobro koje je po njima došlo od Boga. Nakon euharistijskog slavlja redovnice su priredile ruèak zasve uzvanike u Puèkom domu u Kloštru Ivaniæu.Dobrodošlicu svima izrazila je kuæna predstojnica s. AnaAntoloviæ. Èestitku sestrama prigodom jubileja iz Rima jeuputila vrhovna predstojnica s. Natalija Palac, te brojneosobe iz crkvenoga života, meðu kojima i kardinal KarlLehmann buduæi da sestre veæ 40 godina djeluju ubiskupijskom sjemeništu i ordinarijatu u Mainzu. Prof. fraVlatko Badurina prisjetio se mnogih generacija novakinjakojima je vodio seminare i održao mnoga predavanja.Podsjetio je takoðer na nedavno preminulog fra ZdenkaTenšeka, dekana zagrebaèkoga KBF-a, koji je svojomradošæu, vedrinom i znanjem obogaæivao sve koje jesusretao. Radosne susrete s njim pamti i zajednica u Kloštru.Sestrama je èestitao dekan Josip Æoriæ, nekadašnji župnik uKloštru Ivaniæu fra Venancije Mihaljeviæ, te rektorBiskupijskog sjemeništa iz Mainza dr. Udo Bentz.Povjerenik hrvatske Vlade za opæinu Kloštar Ivaniæ ZlatkoGolubiæ zahvalio je redovnicama za sve dobro koje èine natom podruèju. Uime rodbine jubilej je èestitao Ante Ištuk,brat s. Margarete. Radost jubileja sestre su izrazile pjesmom. Kao kvintetnastupile su: s. Mira Bliznac, s. Lucijana Bobaš, s. JelicaDoliæ, s. Samuela Klaiæ i s. Danijela Bavrka, a svirala jeJelica Bojiæ. U subotu 15. rujna uveèer nakon I. Veèernje uoèi središnjegslavlja obljetnica pred okupljenom zajednicom sestaraprovincijalna predstojnica s. Celina Vidak u postulaturu jeprimila èetiri kandidatkinje: Slaðanu Ivanoviæ, Biljanu Joziæ,

Domovinske vijesti ika

14 19. rujna 2007. broj 38/2007

Maju Ivkoviæ i Anu Šariæ. U samostanu franjevki živi èetrdesetak sestara, te novakinje ipostulantkinje. Sestre vrše razlièite vrste apostolata. Starije inemoæne sestre žive intenzivan molitveni život te takopodupiru sestre koje aktivno sudjeluju u životu župnezajednice u Kloštru Ivaniæu, te u ostalim podružnicama oveprovincije. Kroz sve protekle godine sestre suraðuju sbraæom franjevcima u župnom pastoralu, djeluju kaovjerouèiteljice u školama i u župnoj katehezi, vode crkvenopjevanje. U tijeku Domovinskog rata rade u župnomCaritasu pri kojem osnivaju i djeèji vrtiæ. Osobitu pozornostposveæuju djeci iz brojnih i siromašnih obitelji. U samostanutakoðer otvaraju Dom sv. Franje u kojemu je utoèište našloviše starijih i nemoænih osoba, a vode i domaæinstvo ufranjevaèkom samostanu.

Pehlin: 11. obljetnica smrti biskupa Sreæka BadurinePehlin, 17.9.2007. (IKA) – Župa Pehlin u Rijeèkojnadbiskupiji u ponedjeljak 17. rujna sveèano je obilježilajedanaestu obljetnica smrti šibenskog biskupa SreækaBadurine. Euharistijsko slavlje u crkvi Sv. Franje Asiškogapredvodio je fra Vice Blekiæ. U istoimenom samostanu kojise nalazi u neposrednoj blizini crkve blakopokojni šibenskibiskup bio je prvi upravitelj. Isusov naputak onima koji ga žele slijediti, neka se odreknusebe, uzmu križ i krenu za njim, slijedio je biskup SreækoBadurina, rekao je fra Vice Blekiæ okupljenim vjernicima.Prisjeæajuæi se blagopokojnoga prijatelja za kojega kažekako je živio povuèeno, tiho i nenametljivo, ali uvijeknaslonjen na križ, predstavio ga je kao velikog domoljuba alii ekumenistu. Njegova tiha i skromna narav osobito seodrazila u danima kada je bio imenovan biskupom, kazao jeBlekiæ. Blagopokojni biskup bio je prvi poglavar samostanasv. Franje Asiškoga na Pehlinu gdje je u kapelici slavio prvumisu na prvu nedjelju došašæa 1976. godine. Danas u atrijusamostana stoji reljefni lik biskupa Badurine, radakademskog kipara Kažimira Hrasta ispred kojega je pozavršetku misnoga slavlja održan duhovni program.

Jesensko zasjedanje Prezbiterskog vijeæa Gospiæko-senjske biskupijeGospiæ, 18.9.2007. (IKA) - U Biskupskom domu u Gospiæuodržana je 18. rujna jesenska sjednica Prezbiterskog vijeæaGospiæko-senjske biskupije na kojoj je sudjelovao i biskupMile Bogoviæ. Nakon molitve treæeg èasa, generalni vikarGospiæko-senjske biskupije mons. mr. Tomislav Šporèiæpredstavio je pastoralni plan za nastupajuæu godinu 2007/08.koji æe biti u znaku Godine župnih suradnika. U nastavku suizneseni prijedlozi biskupijskih ureda i ustanova za iduæugodinu, mr. Agneze Andrašek za Kancelariju, vlè. NikoleTurkalja za Ekonomat, biskupijske ustanove za uzdržavanjeklera i Katehetski ured, vlè. Luke Blaževiæa za Caritas ibiskupa Bogoviæa za Crkvu hrvatskih muèenika. Izneseni sui prijedlozi i planovi rada Povjerenstava za iduæu godinu, mr.Tomislava Rogiæa za pastoral mladeži, vlè. Ante Luketiæa zaduhovna zvanja i ministrante, preè. Mile Èanèara zapjevaèke zborove, mons. Tomislava Šporèiæa i vlè. MileŠajfara za pastoralna vijeæa, te Šporèiæa za obiteljskipastoral, vlè. Marka Cvitkoviæa za misije i fra NediljkaKnezoviæa za prognanike i izbjeglice.

.

Biskup Košiæ èestitao židovske blagdaneZagreb, 19.9.2007. (IKA) – Predsjednik Vijeæa HBK zaekumenizam i dijalog zagrebaèki pomoæni biskup VladoKošiæ uputio je èestitke Židovskoj opæini Zagreb i Židovskojvjerskoj zajednici Bet Israel u povodu Roš ha-Šana 5768.,kao i skorašnjih proslava Dana pomirenja i blagdana Sjenica."Želim Vam radosno slavljenje i plodonosno življenje ovihblagdana, te obilje Božjeg blagoslova", istièe u èestitkibiskup Košiæ.

Domovinske vijestiika

1519. rujna 2007. broj 38/2007

Crkva u Hrvata

Caritas BK BiH u borbi protiv trgovine ljudimaOd rujna 2006. proveden niz aktivnosti usmjerenih napreventivno djelovanjeSarajevo, 12.9.2007. (IKA/KTA) - Caritas Biskupskekonferencije BiH zajedno s Catholic Relief Services (CRS),Caritasom Francuske i Caritasom Norveške veæ duževrijeme provodi projekte koji imaju za cilj zaustavljanjetrgovine ljudima u Bosni i Hercegovini. Od rujna godine2006. pa do danas proveden je niz aktivnosti usmjerenih napreventivno djelovanje. Najveæi naglasak stavljen je naedukaciju mladih (radionice, peer edukacija, predavanja uškolama i posebnim susretima za mlade, plesni performansi),razvoj manjih timova volontera u lokalnim zajednicama,educiranje obiteljskih savjetnika, predavanja vjernicima tesuradnju s drugim institucijama i organizacijama. "Sredinom 90-ih, trgovina ljudima pokazala se kao jakoozbiljan i složen problem u zemljama Pakta stabilnosti, patako i u BiH koja je u tijeku i poslije rata ocijenjena kaozemlja tranzita prema Zapadnoj Europi, pomalo je postajalasve više i više zemlja destinacije za osobe iz zemaljasredišnje i jugoistoène Europe. Štoviše, prema najnovijimpokazateljima, u BiH je zabilježen porast trgovine ljudimameðu njezinim državljanima. Uz taj problem vezani su i nizdrugih kriminalnih radnji poput droge, alkohola, rada nacrno i ilegalne migracije", istièe direktor Caritasa BK BiHmons. Bosiljko Rajiæ. Vlasti BiH, svjesni opasnost i složenosti te pojave, znaèajnosu se aktivirale na sprjeèavanju trgovine ljudima od godine2000. Poduzet je niz zakonskih, administrativnih ioperativnih mjera od kojih je veæina obuhvaæena prvimakcijskim planom iz godine 2001. Odlukom Vijeæa ministaraod 2003. uspostavljena je funkcija Državnog koordinatora istruktura za koordinaciju aktivnosti za spreèavanje trgovineljudima i ilegalne migracije. "Za promicanje dostojanstvenogživota stanovnika BiH, Caritas u Bosni i Hercegovini uposljednjih nekoliko godina prikljuèio se inicijativamavladinog i nevladinog sektora kroz aktivno sudjelovanje uprogramima prevencije trgovine ljudima s ciljemsenzibiliziranja javnosti o problemima nasilja i trgovineljudima te prepoznavanje i suzbijanje ovog fenomena",rekao je mons. Rajiæ, podsjeæajuæi da je ovih dana Caritaspredstavio i medijsku kampanju "Tražite posao? Zašto da ne,ali budite oprezni", koja se realizira u suradnji s Uredomdržavnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima iilegalne imigracije i CRS-om BiH. Kampanja se realizirapreko Caritasove mreže, sveuèilišta u BiH, Državne granièneslužbe, stranih diplomatskih predstavništva u BiH iinozemstvu, tržnih centara, a pomoæ pri kampanji oèekuje sei od Zavoda za zapošljavanje, te osnovnih i srednjih škola uBiH. U Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci postavljeni su city lightplakati, dok su u Tuzli postavljeni plakati na gradskimautobusima. Caritasovi volonteri dijelili su promotivne letkena prometnim mjestima u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci. Caritas namjerava u narednom razdoblju prošiti svojedjelovanje, usredotoèiti se na ekonomsko osnaživanjepotencijalnih žrtava, radu unutar župnih zajednica i edukacijimladih ljudi.

.

Mala enciklopedija Bosne SrebreneSarajevo, 13.9.2007. (IKA/FIA) - Na Franjevaèkoj teologijiu Sarajevu potpisan je 13. rujna ugovor o suradnji za izradbuprojekta Mala enciklopedija Bosne Srebrene. Ugovor supotpisali ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krležaiz Zagreba Vlaho Bogišiæ i provincijal Franjevaèkeprovincije Bosne Srebrene fra Mijo Džolan. Cilj projekta je izraditi enciklopediju u kojoj bi se u forminatuknica izložila graða vezana uz djelovanje franjevacaBosanske vikarije, poslije provincije Bosne Srebrene. U njojbi bili izloženi opæi pojmovi iz društvenog i crkvenog,napose franjevaèkog života; zemljopisni pojmovi koji suvezani uz djelovanje franjevaca u BiH, Hrvatskoj i drugimkrajevima te pripadnici Franjevaèkog reda koji su ostavilividljiv trag napretka kraja u kojemu su boravili i djelovalikao i pojedinci koji su suraðivali s franjevcima. Nositeljiprojekta su Leksikografski zavod i Franjevaèka provincijaBosna Srebrena. Uime Leksikografskog zavoda voditeljposla je Pejo Æoškoviæ, a uime provincije fra MarkoKaramatiæ. Mala enciklopedija Bosne Srebrene bila biuraðena kao jednosvešèana enciklopedija koja bi sadržavalaoko 2500 èlanaka i oko 2000 ilustracija i bila bi standardneforme enciklopedijskog sveska. Kako je projekt zahtjevan,uz struènjake iz Leksikografskog zavoda i èlanoveFranjevaèke provincije Bosne Srebrene, predviðeno je da unjemu sudjeluju struènjaci s razlièitih podruèjahumanistièkih, društvenih i prirodnih znanosti. Najveæi dioposla na tome projektu trebao bi biti dovršen u sljedeæe trigodine a objavljivanje Male enciklopedije Bosne Srebrenepredviðeno je u prvom tromjeseèju 2011.

Trostruko slavlje bosanskih franjevacaSarajevo, 14.9.2007. (IKA/FIA) – U Franjevaèkomsamostanu sv. Nikole, današnjem Franjevaèkomemeðunarodnom studentskom centru (FMSC), ProvincijaBosna Srebrena proslavila je 14. rujna svoj dan. Bilo je totrostruko slavlje: patrona provincije (Uzvišenje sv. Križa),Kapitula na rogožinama i sveèano zavjetovanje sedmoricekandidata. U novom dijelu zgrade na Kovaèiæima okupilo sedvjestotinjak franjevaca iz svih dijelova provincije. Prvi dioprograma obuhvatio je informativno meditativni program ukojem su ukratko izloženi naglasci dokumenta Izvanrednoggeneralnog kapitula OFM 2006. u Asizu "Gospodin namgovori na putu". Aktualizaciju dokumenta za suvremenifranjevaèki životu u Bosni prikazali su fra Ivan Nujiæ("Bratstvo i poslanje u svjetlu dara"), fra Stipo Alandžak("Metodologija Emausa") i fra Petar Jeleè ("Smjernice zabuduænost: od dobroga ka boljem"). Sveèano misno slavljepredvodio je provincijal fra Mijo Džolan. Na misi su uzfranjevce sudjelovali i mnogobrojni prijatelji Bosne Srebreneiz politièkog, kulturnog i javnog života Sarajeva te okolnihgradova, kao i gosti iz Leksikografskog zavoda MiroslavKrleža iz Zagreba. U tijeku mise sveèane zavjete položila susedmorica kandidata: fra Ivo Bošnjak, fra Miroslav Jeliæ, fraIlija Alandžak, fra Šimo Ivelj, fra Antonio Ivkoviæ, fraMarinko Baotiæ i fra Ilija Deviæ. U propovijedi je provincijalistaknuo mistièku i politièku dimenziju franjevaèkoga životai franjevaèkih redovnièkih zavjeta. U popodnevnim satimafranjevci su nastavili s razgovorom o aktualnim pitanjimaprovincije, o položaju franjevaca u aktualnom politièkom,kulturnom i društvenom životu te su upoznati s projektomobnove samostana na Kovaèiæima.

Crkva u Hrvata ika

16 19. rujna 2007. broj 38/2007

Studijsko putovanje zadarske VTKŠ u RimRim, 15.9.2007. (IKA) - Studenti, profesori i djelatniciVisoko teološke katehetske škole iz Zadra (VTKŠ) bili su od10. do 15. rujna na studijskom putovanju u Rimu. Hodoèašæeje predvodio ravnatelj Škole mr. don Marinko Duvnjak, a usrijedu 12. rujna pridružio im se i zadarski nadbiskup IvanPrenða, inaèe predavaè na VTKŠ, te je s mladim nositeljimakateheze sudjelovao u opæoj audijenciji s papomBenediktom XVI. On je izrijekom na hrvatskom jezikupozdravio studente VTKŠ-a što je bilo iznenaðenje isudionicima hodoèašæa. Kad mu je u kasnijem susretu sPapom, nadbiskup Prenða rekao "Tu su moji studenti",Benedikt XVI. je rekao "Da, znam, èuo sam ih", misleæipritom na njihov glasni i oduševljeni "odzdrav" Papi nakonšto je izgovorio njihovo ime. Prepoznatljivi po pokliku ihrvatskoj zastavi, Zadrani su u prvim redovima audijencijeposvjedoèili žarku privrženost Petru naših dana.Svakodnevno su molili Jutarnju i Veèernju, slavili misu terazgledavali rimske bazilike i ostale znamenitosti. Pomolilisu se i na grobu Ivana Pavla II., posjetili Gregorijanu, a uHrvatskom zavodu u crkvi Sv. Jeronima misno slavlje zahodoèasnike predvodio je nadbiskup Prenða. Posjetili su itrapistièku opatiju, crkvu "Tri izvora", mjesto gdje je sv.Pavlu odrubljena glava. Monasi u opatiji uzgajaju eukaliptusi proizvode razne ljekovite proizvode, šampone i likere, odte biljke s terapijskim uèinkom. Na putu do Rima zaustavilisu se u Ravenni i slavili misu u ranokršæanskoj bazilici Sv.Ivana Evanðeliste iz 5. st. Posjetili su i poznatu crkvu Sv.Vite iz 6. st. i mauzolej s brojnim mozaicima starokršæanskihmotiva. Izmeðu Riminija i San Marina zaustavili su se ukomuni "San Patrignano" gdje živi 1600 osoba, koji se lijeèeod ovisnosti. Prostor komune nalazi se na 14.000 èetvornihmetara i izgleda poput malog grada, s brojnim gospodarskimobjektima. U komuni se nalaze i Hrvati iz Zadra i Splita, ajedan Zadranin bio je vodiè kroz komunu svojimhodoèasnièkim sugraðanima. Posjetili su i Akvileju, jedanod èetiri najveæa grada Rimskog carstva koji sad ima svega2000 stanovnika. Pod akvilejske bazilike iz 11. st. pun jemozaika sa starokršæanskim motivima. Hodoèasnike jeosobito dojmio posjet Domitilinim katakombama, koje su uzKalistine najveæe u Rimu. Kad se boravi u hladnim i vlažnim17 km dugim hodnicima u èetiri nivoa, a najveæa dubinaseže do 30 metara u zemlji, hodoèasnici kažu da je to snažanpoziv ljudima našeg vremena da žive životom kršæanina,znaju podnositi patnje, probleme i neprihvaæanje Crkve. UDomitilinim katakombama su brojni grobovi prvih kršæana.Oni su sav svoj život dali Kristu. To je poziv i primjer svimanama da prihvatimo progone koji su danas drugaèijeg tipa,rekla je hodoèasnica Ana Æurko. Nakon niza jednokratnihposjeta studenata VTKŠ-a hodoèasnièkim i studijskimmjestima u Hrvatskoj i BiH, dio troškova rimskog studijskogputovanja hodoèasnicima je financirala Zadarskanadbiskupija.

Köln: Prvi festival popularne duhovne glazbeKöln, 15.9.2007. (IKA) - Prvi festival duhovne popularneglazbe "Dom kardinala Stepinca" održan je 15. rujna udvorani Bürgerzentruma u Kölnu, u organizaciji Hrvatskekatolièke misije Köln, a pod medijskim pokroviteljstvomVeèernjega lista. Uvodne pjesme izveli su Zrinka i HrvojeTomašiæ, skupina djece iz HKM Köln "Duga" uz glasovirskupratnju Zrinke Tomašiæ te kantautorica Marijana Zovko izLaupheima. Sve je na poèetu festivala, na kojem se okupioznatan broj posjetitelja, uime delegata za hrvatsku pastvu uNjemaèkoj fra Josipa Bebiæa pozdravio dr. Adolf Polegubiæ,istaknuvši kako je to takoðer jedan o uspješnijih naèina

okupljanja hrvatske katolièke mladeži u hrvatskimkatolièkim misijama i zajednicama u Njemaèkoj. Pritom jeuputio èestitke voditelju HKM Köln fra Branku Brnasu,dušobrižniku u toj misiji fra Josipu Repeši i ostalimmisijskim djelatnicima. Uime Generalnog konzulataRepublike Hrvatske u Düsseldorfu sve je pozdravio konzulKristijan Tušek koji je ujedno prenio pozdrave generalnekonzulice Katarine Trstenjak. "Veèeras æemo biti u prilicièuti niz lijepih skladbi duhovnog sadržaja koje æe izvestimladi hrvatski glazbenici iz cijele Njemaèke. Bit æe to opetprilika pjevati i družiti se zajedno te na lijep naèin svijetupokazati tko smo, odakle smo i što nas èini posebnima. To jeupravo ljubav prema pjesmi, prema drugome i prema Bogu",rekao je. Pozdravnu rijeè uputio je i voditelj misije Brnaskoji je kazao kako je cilj festivala da mladi budu zajedno."Kad su mladi zajedno, tu je radost, pjesma, osmjeh, a gdjesu radost i pjesma, tu je i Bog", kazao je Brnas koji je potomotvorio festival. Festival nije imao natjecateljski znaèaj, anastupili su: Glorija Turiæ iz Rüsselsheima, skupina "Oèenaš" iz HKM Koblenz, skupina "Èežnja" iz HKMWuppertal, Zrinka i Hrvoje Tomašiæ, Zbor mladih iz HKZStuttgart, Skupina iz HKM Köln "Modra rijeka", "JanušBand" (Marijana Vuko i Andreas Horn), te na krajuMarijana Zovko. Prije dodjele diploma sudionicimafestivala, predsjednik prosudbene komisije fra Branko Brnassudionicima festivala pojedinaèno je uputio poticajnu rijeè.Na kraju su svi otpjevali skladbu "Kriste, u tvoje ime". Uzabavnom programu nastupio je Bruno Bakoviæ uz pratnjuEthno banda.

Hodoèašæe Hrvata iz HKM GissenWickstadt, 16.9.2007. (IKA) - Vjernici iz Hrvatskekatolièke misije Giessen u velikom su broju u nedjelju 16.rujna hodoèastili u marijansko svetište Maria Sterenbach,nedaleko od Wickstadta. Nakon okupljanja u Wickstadtuvoditelj misije fra Marijan Petrièeviæ uprilièio je blagoslovautomobila. Potom su se svi u ophodu uputili do dvakilometra udaljenog svetišta, moleæi krunicu i pjevajuæimarijanske pjesme. Sveèano misno slavlje ispred Gospinecrkve predvodio je Petrièeviæ uz asistenciju stalnoga ðakonau toj hrvatskoj misiji Mate Valjana, koji je ujednopropovijedao. Imati "zavièaj" znaèi u vrtlozima života, uživotnim usponima i padovima imati korijene, imati prostoru kojemu se možemo uspraviti, u koji se možemo povuæi, ukojem možemo crpiti novu snagu. Tko je jednom napustiozavièaj zna kakav je to gubitak i kako se neizbrisivo urezujeu èovjekovo srce. Zato nama strancima i stranim gostima,gostima radnicima, nije teško osjetiti što je to zavièaj i što onznaèi. Možemo to posebno osjetiti i na osnovi svih našihbliskih i dragih, svih naših sunarodnjaka koji su u tijekuprošlog rata u Hrvatskoj i Bosni bili protjerani sa svojihognjišta, možemo donekle osjetiti njihovu bol i njihovgubitak. Ali "zavièaj" je oèito mnogo više od jednog mjesta.Svako hodoèašæe izraz je naše èežnje za jednim posebnim,nutarnjim zavièajem. Isusova povijest s nama ljudimapoèinje time što Bog daje jednoj osobi - Mariji - novizavièaj. Istinski, nutarnji zavièaj, dom, domovinu. PrihvatitiBoga da se nastani u nama znaèi biti pripravan da Bogpreokrene i moj život i moje životne planove. Jedan odnajdubljih razloga što su ljudi našega vremena izgubiliosjeæaj za zavièaj, izgubili sigurnost i pouzdanje jest što suizgubili vjeru u Boga i time svoj nutarnji zavièaj, istaknuo jeðakon Valjan. Nakon misnog slavlja prireðen je agape. Hodoèašæe jezavršilo s blagoslovom s Presvetim u svetištu.

Crkva u Hrvataika

1719. rujna 2007. broj 38/2007

Uzvišenje sv. Križa u HamiltonuOtvoreno novo župno parkiralište uz crkvuHamilton, 16.9.2007. (IKA) - U hrvatskoj župi sv. Križa uHamiltonu u kanadskoj provinciji Ontario u nedjelju 16.rujna zakljuèena je župna proslava Uzvišenja sv. Križa zakoju se župa pripremala trodnevnicom. Misu je predvodiožupnik u Pitomaèi u Podravini Ivica Puškadija st., akoncelebrirali su sveæenik Mostarske biskupije i župnik uOakvilleu don Ilija Petkoviæ, franjevac hrvatske franjevaèkekustodije u Chicagu i upravitelj Hrvatskog franjevaèkogsredišta u Norvalu fra Stipe Pandžiæ te domaæi župnikMarijan Mihokoviæ iz Varaždinske biskupije. Pjevao jemješoviti župni zbor pod ravnanjem orguljašice AndrejeMahovlich-Raèki, a sudjelovali su èlanovi župne folklorneskupine "Hrvatsko selo", Hrvatskog narodnog doma teKulturnog kluba "Draganiæ" iz Hamiltona, poèasna gardaKolumbovih vitezova, župnog ogranka te kanadskehumanitarne katolièke udruge pod ravnanjem glavnog vitezaStipe Æuriæa. Poslije mise sveèana se povorka iz crkveuputila na parkiralište iza crkve gdje je predvoditelj slavljaPuškadija blagoslovio novo parkiralište i automobile nanjemu te je predstavnik starijeg dijela župe Juraj Jurèiæ, kumcrkve koja je sagraðena prije gotovo 40 godina, prerezaovrpcu. Jastuèiæ sa škarama držao je najmlaði èlan župnefolklorne skupine Hrvatsko selo 4-godišnji Erik Horvat.Parkiralište je nakon mnogih zapreka u proteklih 40 godinakonaèno završeno. Time je hrvatska župa sv. Križa uHamiltonu riješila problem parkiranja, bez kojega jenemoguæe funkcioniranje župe i njezine dvorane. Projekt jeostvaren zalaganjem Župnog vijeæa uz potporu FrankaRukavine i Hamiltonske biskupije. U velikoj župnoj dvorani slijedio je župni objed koji je uspomen 21. obljetnice smrti mons. Stjepana Šprajca, prvogžupnika koji je prije 40 godina kupio zemljište za sadašnjižupni centar, pripremio župni ogranak Kolumbovih vitezova.Uz navedene goste nazoèni su bili predstavnici Hrvatskogkonzulata u Mississaugi, predstavnici susjedne United crkve,župnik župe Hrvatskih muèenika u Mississaugi IvicaReparinac, župnik kanadske župe u Cambridgeu FranjoŠprajc, župnik u kanadskoj župi u susjednom Grimsbyu ubiskupiji St. Catharines mons. Vladimir Živèiæ te sestremilosrdnice iz Oakville i služavke Malog Isusa izMississauge. Poèasni gosti bili su i Kolumbovi vitezovi iz hrvatskogogranka u župi sv. Franje u Winsdoru te predstavnicibiskupijske uprave ove udruge. Nakon pozdrava župnikaMihokoviæa, predstavljeni su poèasni gosti. Nekadašnjihrvatski župnik u Hamiltonu Franjo Šprajc isprièao jepovijest zalaganja za ovo parkiralište, zatim je slijedio kratkiprogram komièarke župljanke Ane Juraj, a potom je sadašnjiglavni vitez Stipe Æuriæ predao medalju zahvalnostiprijašnjem glavnom vitezu Denisu Pintariæu. Sve je završilotombolom za koji su se pobrinuli razlièiti darovatelji, meðunjima osobito Ivan Èaèkoviæ. Ovom se sveèanošæu aktivnosti Hrvatske župe u Hamiltonusele iz otvorenog prostora župnog parka u Smithvillu uzatvoreni prostor župnih dvorana gdje su poèele redoviteaktivnosti razlièitih udruga – od Hrvatske škole i folklora doumirovljenièkih susreta srijedom te molitvenih veèeriCursilla i tjednih vježbi župnog zbora.

.

Iskustvo Boga danas i karmelska mistika - Mistagogija imeðureligijski i kulturalni dijalogU organizaciji Generalne kuæe Reda bosonogih karmeliæanaiz Rima šestodnevni meðunarodni znanstveni seminar uDuhovnom centru "Karmel sv. Ilije" u Zidinama na Buškomjezeru okupio pedesetak karmeliæana i prouèavateljakršæanske mistike iz Europe, SAD-a, Latinske Amerike i AzijeZidine, 18.9.2007. (IKA) - "Iskustvo Boga danas ikarmelska mistika - Mistagogija i meðureligijski i kulturalnidijalog" naziv je šestodnevnoga meðunarodnog znanstvenogseminara koji je zapoèeo u ponedjeljak 17. rujna uDuhovnom centru "Karmel sv. Ilije" u Zidinama na Buškomjezeru u Bosni i Hercegovini, izvješæuje portal GlasaKoncila. U organizaciji Generalne kuæe Reda bosonogihkarmeliæana iz Rima seminar je okupio pedesetakkarmeliæana i prouèavatelja kršæanske mistike iz Europe,SAD-a, Latinske Amerike i Azije, koji promišljaju iskustvoBoga u svjetlu karmelske mistike i izvornoga biblijskogiskustva molitve, odnos izmeðu kršæanske i mistike drugihreligija, povratak mistike u puèku pobožnost, mistiènudimenziju u suvremenoj umjetnosti te odnos mistike izdravlja. Seminar je zapoèeo s radom u potpuno novimprostorima duhovnoga centra "Karmel sv. Ilije", koji jetijekom posljednjih pet godina izgradila Hrvatska karmelskaprovincija sv. oca Josipa sa sjedištem u Zagrebu.Karmeliæani i na taj naèin u suradnji s teolozima iz èitavogasvijeta žele pridonijeti razvoju duhovnoga života u BiH isusjednim zemljama. Na poèetku rada seminara sudionicima se obratio dr. VinkoMamiæ, èlan organizacijskoga odbora Meðunarodnogseminara i prior samostana, istaknuvši cilj seminara upokušaju pronalaženja odgovora na mnoge nade, oèekivanjai želje ljudi koji traže dublju svijest o sebi i Bogu.Spomenuvši da današnji svijet obilježavamultidimenzionalna, multikulturalna i globalna integracija,što je uzrokovalo brojne duhovne i psihološke promjene, dr.Vinko Mamiæ je kazao da je potrebno poæi od te stvarnosti, iu taj svijet unijeti istinu, slobodu i pravednost, ali ne naosnovi iskljuèivanja, veæ na odnosu pripadnosti ljudskomrodu, navevši rijeèi pape Ivana Pavla II: "Pravedni smoprema osobi, ako, njega ili nju, volimo". Duhovni život koji se želi promicati ovih dana zasnovan jena toj vrsti pravde, poruèio je dr. Mamiæ, poželjevši nadaljeda sudionici seminara otkriju naèine ozdravljenja za svakoljudsko biæe s kojim se dijeli životni prostor. Prenio je ipozdrave apostolskoga nuncija u Bosni i Hercegovininadbiskupa Alessandra D'Errica i mjesnoga biskupa RatkaPeriæa, koji su zaželjeli uspjeh seminaru te da njegoviplodovi budu korisni cijeloj Crkvi u toj izmuèenoj regiji. Sudionike je pozdravio i o. Zdenko Križiæ, zamjenikgenerala Reda bosonogih karmeliæana, proèitavši pismogenerala Reda o. Luisa Arostequija Gamboa. "Iskustvo Bogakao i mnogi pojmovi kršæanske vjere na poseban su naèinmisteriozni i neiscrpni, kao i naèini kojima se tome pristupa.To zahtijeva ekstremno težnju za preciznošæu pojmova,intelektualnu skromnost koja odmah na poèetku priznajesvoj poraz", poruèio je general Gamboa, osvrnuvši senadalje i na rijeè "mistagogija" iz podnaslova seminara, štoje zahtjevno podruèje istraživanja: "Osim o intelektualnomistraživanju, rijeè je o istinskom životnom traženju puta, jermistici su istodobno posve usmjereni prema Bogu. Ne želesamo prièati o Bogu, nego ga pronaæi i biti s njim". U uvodnom predavanju o. Luigi Borriello, profesor duhovnei mistiène teologije na "Terezianumu" i "Angelicumu" uRimu, pojasnio je temeljne pojmove s podruèja mistiènogaiskustva i teologije mistike. Provincijal Hrvatske provincijebosonogih karmeliæana dr. Jakov Mamiæ govorio je o

Crkva u Hrvata ika

18 19. rujna 2007. broj 38/2007

mistiènom iskustvu kao "teološkom mjestu". Nakon ta dvateološka predavanja, svoja su praktièna izlaganja iznijeliBernard McGinn, jedan od ponajboljih amerièkihpoznavatelja povijesti mistike, i nacionalna direktoricaKatolièke akcije u Italiji Maria Rosaria Del Genio. Amerièkikatolièki laik McGinn osvrnuo se na mistièno iskustvo injegovu potrebu za svako vrijeme, a talijanska katolièkaaktivistica Del Genio govorila je o mistici u svakodnevici. Uposlijepodnevnom radu seminara, sudionicima se prikljuèio ivladika jegarski Porfirije Periæ. Drugoga dana skupa naglasci su stavljeni na mistagogiju, tj.uvoðenje u otajstvo mistiènoga iskustva. U prijepodnevnomdijelu seminara Bruno Moriconi govorio je o temi "Svetopismo u mistagogiji karmelskih mistika", Salvador GarciaRos o "Iskustvu u mistagogiji Terezije Avilske", JuanAntonio Marcos o iskustvu u mistagogiji Ivana od Križa teasiški biskup Domenico Sorrentino o mistagogiji kodTerezije od Djeteta Isusa. U izlaganja je razmišljanjem uveodr. Mamiæ, rekavši da su životi tih svetaca primjer i poticajèovjeku današnjeg vremena kako æe prevesti svoje iskustvoBoga u rijeèi. "Kako danas prenijeti znanje onog štoposjedujemo onima koji su ga potrebni? To je mistagogija.Kako su veliki crkveni nauèitelji uspjeli u tome? Oni su biliuspješni u prenošenju iskustva Boga drugim ljudima nanaèin na koji to mogu prihvatiti i živjeti", poruèio je Mamiæ.Moderator drugog dana seminara o. Luigi Borriello istaknuoje da je mistagogija iskustvo koje je komunikacija premadrugima. Bruno Moriconi, profesor na Teresianiumu, govorio je omistagoškoj ulozi Biblije kod karmelskih mistika.Duhovnost sv. Terezije u bitnome je evanðeoska duhovnost,rekao je izlagaè, istièuæi primjetnost biblijskog temelja udjelima karmelskih mistika. U njihovim tekstovima brojni sucitati iz Biblije. Moriconi je postavio nekoliko pitanja: kakoje njihovo iskustvo utjecalo na èitanje Svetog pisma; uranjali najprije iskustvo mistika u Bibliju ili ono poèinje sBiblijom, jesu li karmelski mistici uèitelji Crkve zato što sunjihova nauèavanja utemeljena na Svetom pismu i je li taèinjenica dala novo iskustvo Crkvi. Biblija je dala osnovicuza razumijevanje mistika, istaknuo je Moriconi, naglasivšida se išèitavanje Svetog pisma mora poklapati sa životom.To je stvarni znaèaj o kojem treba govoriti, poruèio jepredavaè, rekavši da su karmelski pisci bili dobri tumaèiBiblije, iskustvo ih je vodilo razumijevanju Biblije, jer susami imali mistièni odnos s Kristom. Salvador Ros Garcia, jedan od najboljih izuèavateljaTerezije Avilske, naveo je tri milosti u njenu duhovnomiskustvu: prva je milost koju Bog daje da imamo iskustvo,druga da to iskustvo razumijemo, a treæa da komuniciramo,predamo drugima. "Mnogi dobiju samo prvu milost,iskustvo, ali ga ne žele prenijeti dalje. Terezija ide punodalje. Posebna milost koju je Tereza primila je treæa milost.Znala je prenijeti svoje iskustvo. To je milost mistagogije",rekao je Garcia, istaknuvši da je mistagogija sposobnostkomuniciranja svog iskustva drugima. "Mistagog je onaj kojije imao iskustvo Boga u njegovom otajstvu. Umješnostmistagoga sastoji se u znanju kako prenijeti ne toliko vlastitoiskustvo, nego milosti koje su iz toga proizašle", rekao jeGarcia, dodavši da mali broj mistika ima sintezu mistagogijei mistike kao što je imala Terezija Avilska. Ona je otkrilaodreðene stvari, razumjela ih, a ako se primi milost, èin jeljubavi prenositi ih dalje, poruèio je Garcia. Istaknuo je daTerezijinu osobnost karakterizira strast za komunikacijom."Inicijacija u iskustvo Boga jedan je od velikih pastoralnihzahtjeva, a to je iskustvo, nažalost, zaboravljeno.Mistagogija je pedagogija usmjerena misteriju, a neuvoðenje znanja. Ako se nekad èinilo da je mistièno iskustvo

luksuz, taj pojam treba napustiti. Mistièna iskustva nisuèudna stvar u povijesti èovjeèanstva, nego nužnost da kojedolazimo slijedeæi poziv koji nam Bog upuæuje", zakljuèio jeGarcia. Prouèavatelj života sv. Ivana od Križa Juan Antonio Marcoscitirao je Karla Rahnera da teologija mora biti mistagogijaiskustva vjere. "Mistika upuæuje na misterij. Mistiènoiskustvo nije problem koji treba riješiti, nego otajstvo kojetreba živjeti", rekao je Marcos, istaknuvši da se premauèincima vidi koliko je mistièni život vjerodostojan.Pozitivni efekti su kljuè svega i mogu se iskusiti unajzahtjevnijim trenucima života. Primjer je sv. Ivan odKriža koji je pred kraj života, napušten od braæe, rekao damože ako hoæe uživati mir i dobre plodove zaboravom sebe idrugih stvari. Ivan od Križa smatra da ono što nas èisti nijeèinjenica to što smo sami oprani, nego da operemo druge.Posveæujemo se darujuæi se drugima, a ne da bismo seposlije dali drugima. U svjetlu Ivanove mistagogije, Marcosje govorio o potrebi otvaranja drugima i otvorenosti ljubavi,poruèivši "Gdje nema ljubavi, stavi ljubav i dobit æešljubav". Asiški biskup Domenico Sorrentino, suradnik i Državnogatajništva Svete Stolice, osobiti je prouèavatelj mistagogijeTerezije od Djeteta Isusa. Smatra da je njeno proglašenjenauèiteljicom Crkve, toèno prije deset godina, provokacija skojom je uèiteljstvo Crkve željelo potaknuti današnje ljudeza duhovna zvanja. Etimološki, rijeè "provokacija" se krije iu talijanskom jeziku "pro vocazione" – za zvanja, kazao jemons. Sorrentino. "Kod Male Terezije ne postoji ništasistematski zapisano, nego samo naracija. Unatoè tome,proglašena je nauèiteljicom Crkve jer je sadržaj njezinakazivanja eminentna doktrina znaèajna za teologadanašnjice. Terezija se ne ogranièava iznošenjem èinjenica.Njen tekst je 'logos', sav ukorijenjen u pismo i iskustvo",rekao je Sorrentino, poruèivši da iskustva Male Terezijepostaju naša iskustva te da njena vrijednost svjedoèanstvapostaje put koji mogu slijediti ljudi današnjega vremena. U poslijepodnevnom nastavku seminara proèitana suizvješæa Rafaela Chece "Molitva - put iskustva", te CiroaGarcije "Stvarnost kršæanskog iskustva: karmelska iredovnièka".

Crkva u Hrvataika

1919. rujna 2007. broj 38/2007

Inozemne vijesti

Prelat s Malte novi Papin tajnikVatikan, 12.9.2007. (IKA) - Kurijalni prelat podrijetlom sMalte Alfred Xuereb imenovan je novim drugim tajnikompape Benedikta XVI. Prvi Papin tajnik je mons. GeorgGänswein. Xuereb, koji je dosad radio u prefekturi papinskog doma,novu je dužnost preuzeo poèetkom tjedna. U tijeku posjetaAustriji Svetom Ocu još je asistirao Ukrajinac MieczyslawMokrzycki, koji je poèetkom srpnja imenovan nadbiskupomkoadjutorom u Lavovu.

Izabran novi patrijarh Rumunjske pravoslavne CrkveMetropolit Daniel smatra se jednim od vodeæih teologapravoslavnoga svijetaBukurešt, 12.9.2007. (IKA) – Metropolit Daniel (Ciobotea)izabran je 12. rujna za novog patrijarha Rumunjskepravoslavne Crkve. Na mjestu poglavara te Crkve nasljeðujepatrijarha Teocista I. koji je krajem srpnja umro u 92. godiniživota. Novoizabrani patrijarh Daniel jedan je od vodeæihteologa pravoslavnog svijeta, te je povezan s mnogimekumenskim inicijativama, navodi "Kathpress". Daniel Ciobotea roðen je 22. srpnja 1951. u Dobresti.Studirao je u Sibinju, a zatim na europskim protestantskimteološkim fakultetima. Mentor mu je bio Dumitru Staniloae,najvažniji rumunjski teolog 20. stoljeæa. Godine 1990.imenovan je pomoænim episkopom u Temišvaru, a istegodine izabran je za metropolita Moldavije i Bukovine.

Sveti Otac upozorio na važnost braka i uloge katolièkihškolaPapa primio slovaèkog veleposlanikaVatikan, 13.9.2007. (IKA) - Papa Benedikt XVI. primio je13. rujna vjerodajnice Josefa Draveckyja, novoga slovaèkogveleposlanika pri Svetoj Stolici, te tom prigodom istaknuozajednièko zalaganje Crkve i graðanskoga društva upromicanju vrednota obitelji. Èvrsta su društva izgraðena natemeljima èvrstih obitelji, rekao je Sveti Otac, te istaknuokako bi sve civilizirane zajednice trebale èiniti sve moguæeda bi promicale gospodarske i socijalne politike koje pomažumladim braènim parovima i podupiru njihovu želju zaobitelji. Papa je govorio o odluèujuæem trenutku, jer sumladi stavljeni u kušnju da ne priznaju vrednote braka kojesu tako važne za njihovu buduæu sreæu i društvenu stabilnost.Stoga je vrlo važno zajamèiti Crkvi slobodu da osnuju i vodekatolièke škole koje daju obrazovanje koje obogaæuje svedimenzije ljudskoga biæa, ukljuèujuæi i onu religijsku iduhovnu, a koje je u interesu i Crkve i države. Papa je stogazatražio od slovaèkih vlasti da i dalje jamèe tu slobodu upoštovanju onoga što je odreðeno sporazumom postignutimgodine 2000. izmeðu države i Crkve. Sveti Otac potom je govorio o plodnoj suradnji izmeðuSlovaèke i Svete Stolice, te spomenuvši bogatu kulturnu iduhovnu baštinu te zemlje, kazao kako ona daje velikemoguænosti za oživljavanje duše europskoga kontinenta.Papa je posebice podsjetio na herojske žrtve brojnihmuškaraca i žena koji su se u vrijeme progona založili zaobranu prava na život, vjersku slobodu i slobodu služenjabližnjemu. Te važne vrednote bitne su za izgradnju Europskeunije, poruèio je Papa.

Škotski biskupi protiv ljudsko-životinjskih embrijaEdinburgh, 14.9.2007. (IKA) - Škotski katolièki biskupipozvali su zastupnike da se suprotstave dopuštanjuistraživanja ljudsko-životinjskih embrija, o kojima æe ustudenome glasovati britanski parlament. Nadležna britanskaustanova za reproduktivnu medicinu i embriologijuprotekloga je tjedna odobrila sporni postupak kojim semiješaju ljudske i kravlje stanice da bi se uzgojili embriji zadobivanje matiènih stanica za lijeèenje teških oboljenja.Škotski biskupi istièu kako bi se prihvaæanjem takvihistraživanja prešla moralna granica, a k tome tom tehnikomdosad nisu dobiveni nikakvi rezultati.

Stupio na snagu motu proprio o uporabi Rimskog misalaiz 1962.Vatikan, 14.9.2007. (IKA) - Motu proprio Benedikta XVI."Summorum pontificum" o ponovnoj uporabi Rimskogamisala iz 1962. godine stupio je 14. rujna na snagu.Govoreæi o znaèenju dokumenta u razgovoru za RadioVatikan, predsjednik Papinskoga povjerenstva "EcclesiaDei" kardinal Dario Castrillon Hoyos napomenuo je da je jošpapa Ivan Pavao II. htio vjernicima omoguæiti izbor obreda."Benedikt XVI. od samoga poèetka upoznat je sa sluèajembiskupa Lefebvrea i problemima koje je liturgijska reformastvarala vjernicima. Premda Papa pretkoncilsku liturgijusmatra neprocjenjivim blagom, ipak se ne želi vratiti nastaro", rekao je kardinal i podsjetio da obred svetoga Pija V.nikada nije ukinut, jer su i sami saborski oci na II.vatikanskom saboru misu slavili upravo prema tome obredu.Na upit što se motu proprijem mijenja, kardinal Hoyos kazaoje da je glavno to što sveæenici mogu, bez traženja posebnogodobrenja, misu slaviti po starom obredu. Misa je vrhunskooèitovanje otkupiteljske Božje ljubavi, pa nikada ne smijebiti razlog nesloge, rekao je kardinal. "Želio bih da liturgijabude izvor radosti za sve i za župe koje više neæe imatipodjela. Papa ne obvezuje, ali nalaže da se vjernicima ispuninjihova želja", zakljuèio je kardinal Hoyos, podsjeæajuæikako mjesni biskup mora bdjeti da ne nastanu nove podjele.

Papa primio sudanskog predsjednikaVatikan, 14.9.2007. (IKA) – Papa Benedikt XVI. primio je14. rujna sudanskog predsjednika Omara Hasana al-Bashirau svojoj ljetnoj rezidenciji u Castel Gandolfu. U središturazgovora bilo je dramatièno stanje u podruèju Darfura.Stajalište je Svete Stolice da se u podruèje morajurasporediti mirovne snage kako bi se omoguæio slobodanpristup humanitarnim organizacijama i povratak izbjeglica unjihova sela, navodi Kathpress, istièuæi da se Papa u beèkomHofburgu osvrnuo na taj problem i od Europe tražio da sezauzme za to podruèje. Sudanski se predsjednik nalazi uslužbenom posjetu Italiji.

Papa u travnju 2008. u posjetu SAD-uWashington, 16.9.2007. (IKA) – Papa Benedikt XVI.posjetit æe na proljeæe 2008. godine New York, Washington,Boston, a možda i Baltimore, najavila je amerièka katolièkanovinska agencija CNS, pozivajuæi se na BK SAD-a. Papa biu SAD-u trebao boraviti od 15. do 20. travnja, a trebao bi sesusresti i s predsjednikom SAD-a Georgeom W. Bushom iodržati govor pred Generalnom skupštinom UN-a.

Inozemne vijesti ika

20 19. rujna 2007. broj 38/2007

Papa o kardinalu Van Thuanu na petu obljetnicunjegove smrtiVijetnamski kardinal, progonjen zbog svoje vjernosti Crkvi,postao je simbolom kršæanske nade – Uskoro otvaranjepostupka za kardinalovu beatifikaciju koji æe voditiodvjetnica Silvia Monica CorrealeVatikan, 17.9.2007. (IKA) – Bio je jedinstveni prorokkršæanske nade, istaknuo je papa Benedikt XVI. spomenuvšise 17. rujna u Castel Gandolfu vijetnamskoga kardinalaXaviera Nguyena Van Thuana, pet godina nakon njegovapreminuæa. Kardinal je, naime, 13 godina proveo u zatvorupo nalogu vijetnamskih komunistièkih vlasti. Ubrzo æe bitipokrenut postupak za njegovu beatifikaciju, èija æepostulatorica biti odvjetnica Silvia Monica Correale, prvažena koju je Sveta Stolica odredila na tu dužnost. Francois-Xavier Nguyen Van Thuan bio je èovjek koji je"živio od nade". Ona je za njega bila "duhovna energija"koja mu je omoguæila biti jaèim od okrutnosti onih koji su gapokušali pokoriti, a koji su, naprotiv, bili osvojeni nadom tese obratili. Nada je od njega uèinila èovjeka svjetla i u tamiæelije u kojoj je proveo 108 mjeseci; devet godina u samici,bez ikakvoga društva osim vlastite vjere koja je svakogadana jaèala u potajnome služenju euharistije, s tri kapi vina ijednom vode, posveæenih na dlanu, s jednostavnim drvenimkrižem obješenim oko vrata na komadu elektriène žice, kojinije prestao nositi ni kao kardinal. To je svjedoèanstvo vjerekoje nam je ostavio taj herojski pastir, kazao je Sveti Otac,primivši u audijenciju èlanove Papinskoga vijeæa za pravdu imir, na èije je èelo 1998. tada nadbiskupa Van Thuanapozvao Ivan Pavao II. Ime kardinala Van Thuana dano je meðunarodnoj ustanoviutemeljenoj za promicanje socijalnoga nauka Crkve nameðunarodnoj razini. To je bila aktivnost u kojoj se kardinalrevno zalagao, osjeæajuæi posebnu želju za evangelizacijomAzije, ali tako da to ne utjeèe na sposobnost koju je imao zausklaðivanje karitativnih aktivnosti i promicanja èovjeka i nanajudaljenijim mjestima na zemlji. Kardinal Van Thuan bioje èovjek nade, živio je od nade i širio ju na sve one s kojimase susretao. Upravo je zahvaljujuæi toj duhovnoj energijiizdržao sve tjelesne i moralne teškoæe. Nada ga je poduprlakao biskupa koji je 13 godina bio odvojen od svojebiskupijske zajednice; u besmislenosti dogaðaja koji su gapogaðali, a tijekom kojih nikada nije bio suðen za cijelogasvojeg dugog zatoèeništva, nada mu je pomogla nazrijetiprovidnosni Božji plan, istaknuo je Benedikt XVI. Kardinal Van Thuan predvodio je na Stepinèevo godine2001. sveèanu misu u crkvi Sv. Jeronima u Rimu. Iste ga jegodine Ivan Pavao II. uvrstio u Kardinalski zbor. Godinuprije, Papa ga je pozvao da propovijeda na korizmenimduhovnim vježbama za èlanove Rimske kurije. Najvažnijazbivanja njegova posebnoga i muènoga tamnovanja postalasu materijal za dirljivo razmatranje o vrednoti vjerepoduprtoj nepokolebljivom nadom u Božju pomoæ. Ta sevrednota razabire i u njegovu razgovoru s novinarom RadioVatikana, nešto poslije atentata 11. rujna, a uoèimeðureligijskoga susreta u Asizu koji je papa Wojtylazakazao za sijeèanj 2002. godine. Pred tim nacionalnim imeðunarodnim tragedijama, vidimo tri vrlo važne toèke:pravednost, odgovornost – posebice odgajatelja i vladajuæih,i treæe, obraæenje srdaca, kazao je tada kardinal Van Thuan.

.

Kongres europskih teologa u LeuvenuTema kongresa bila je "Religije i europski projekt", aokupilo se više od 320 sudionika iz dvadesetak europskihzemalja te nekoliko predstavnika teološke struke s drugihkontinenataLeuven, 17.9.2007. (IKA) - Poznati flamanski sveuèilišnigrad Leuven u belgijskoj pokrajini Brabantu nedalekoBruxellesa bio je od 13. do 16. rujna domaæin VI. kongresaEuropskoga društva za katolièku teologiju (ET). Na tomskupu, što ga Društvo svake treæe godine prireðuje za svojebrojno èlanstvo, okupilo se više od 230 sudionika izdvadesetak europskih zemalja te više predstavnika teološkestruke s drugih kontinenata. Veæ iz znakovito sroèenognaslova kongresa "Religije i europski projekt" dadu senaslutiti glavni smjerovi, naglasci i težišta u promišljanjuaktualne društvene, religijske i crkvene zbilje u današnjojEuropi. Pouèene gorkim iskustvima II. svjetskog rata iohrabrene vlastitim nedvojbenim uspjesima u izgradnjidemokracije, postizanju blagostanja i uèvršæivanju mira, apod sve veæim utjecajem sveprisutne globalizacije, europskesu se zemlje odluèile èvršæe meðusobno povezati osobito napolitièkoj i gospodarskoj razini. No, Europskoj unijiistodobno nedostaje kulturni profil, a osobito je slaba upogledu duhovnoga identiteta bez kojega projekt integracijezacijelo ne može pravo uspjeti. U tom je kontekstu kongresraspravljao o oblicima prisutnosti kršæanstva u modernojsekularnoj kulturi i moguænostima dijaloga s njom, nadalje outemeljenju zajednièkih vrednota na židovsko-kršæanskimkorijenima bez kojih postojeæe integracije ostaju lišeneresursa smisla te izvora nade i solidarnosti. Pitanje identitetanužno ukljuèuje raspravu o fenomenu današnje religijskepluralnosti èemu je takoðer posveæena dužna pozornost.Nameæe se potreba ponovnoga definiranja europskogidentiteta koji ukljuèuje i odnos prema drugima i drukèijimana religijskom podruèju. Glede relativno nove èinjeniceprisutnosti islama u europskim društvima, ali i postojanjaeuropskog islama nameæu se brojna otvorena pitanja gdjeEuropa, ako želi izbjeæi konflikte, mora nanovo promišljatimjesto i ulogu religija u svome društvu. Nadbiskup Bruxellesa kardinal Godfried Danneels naotvorenju je pozvao teologe da dadu svoj prinos u današnjojkonfliktnoj raspravi oko toga što Europu èiniprepoznatljivom i što spada u njezine temelje, spominjuæinapose pitanje shvaæanja odnosa prema istini,transcendentno utemeljenje zajednièkih vrednota ili pakodgovor na pitanje smisla. Rad kongresa odvijao se prema idejnom usmjerenju idinamici koja je dolazila iz èetiri plenarna predavanjauglednih gosta. Za struènu informaciju o cijelom nizuposebnih pitanja ili za daljnje produbljenje pojedinih toèakaiz zadane teme organizator je ponudio 23 tematske radneskupine. U uvodnom predavanju Ursula King (VelikaBritanija) današnji europski društveni kontekst opisala jepojmovima globalizacije i èinjenicom religijskog pluralizma.Na temelju tako sagledanoga stanja ona uoèava potreburedefiniranja europskog identiteta a to je jedino moguæe umeðureligijskom dijalogu èije promicanje smatraprioritetnom teološkom zadaæom. Paul Valadier DI (Pariz)kritièki je osvijetlio pozadinu i vrednovao razlièiteargumente u još uvijek aktualnoj polemici oko odbijanja dase spomene Bog ili kršæanski korijeni u preambuli europskogUstava. Hans-Joachim Sander (Salzburg) govorio je osuvremenim znakovima vremena u današnjoj Europi kaomjestima gdje se ljudi bore za svoje dostojanstvo, a Crkva nemože pravo spoznati tko je ona ako se ne suèeli s timmjestima i ljudskim situacijama. Felice Dassetto (Louvain-la-Neuve) dao je pregled sve zamjetnije prisutnosti islama u

Inozemne vijestiika

2119. rujna 2007. broj 38/2007

Zapadnoj Europi u tijeku posljednjih èetrdesetak godina,koja neminovno nameæe potrebu meðureligijskog dijaloga.Razlièite faze doseljavanja muslimana i raznolik stupanjnjihove integracije u ovdašnje društvo, postojeæe vjerskestruje u islamu i problematièan odnos prema državi nameæubrojna otvorena pitanja koja traže rješenje na europskojrazini. Buduæi da je Bruxelles povrh Strasbourga administrativnosjedište Europske unije, u njemu djeluju i predstavnicikršæanskih Crkava. Na kongresu su o svojim iskustvimagovorili predstavnici Evangelièke i pravoslavne Crkve, abiskup Rotterdama A. H. van Luyn koji je i predsjednikCOMECE-a informirao je o radu svoje ustanove prieuropskim institucijama i moguænostima crkvenog utjecajana politièke odluke. Na završnoj raspravi predsjednikDruštva Lieven Boeve (Leuven) podnio je izviješæe o radu uproteklom mandatu, a njegovi suradnici su izvijestili oizdavaèkom nizu Ost-West, financijskom poslovanju te oureðivanju èasopisa Bulletin ET kojemu je skupštinapromijenila ime u Journal of the European Society forCatholic Theology. Skupština je takoðer usvojila i nekestrukturne promjene u odnosu na mandat predsjednika,sastav predsjedništva i sjedište Društva. Prihvaæen jeprijedlog da se uvede služba glavnoga tajnika tepotpredsjednika Društva na èije je mjesto izabran EamonnConway, teolog iz Irske. U èetverodnevnom radu 6. kongresa Europskog društva zakatolièku teologiju u Leuvenu sudjelovali su èlanoviHrvatske sekcije ET-a profesori Nediljko A. Anèiæ, TonèiMatuliæ, Željko Tanjiæ, Ðuro Zalar te èlanovi iz Bosne iHercegovine Franjo Topiæ i Mato Zovkiæ.

"Rastava braka i Katolièka Crkva"Sydney, 18.9.2007. (IKA) – "Rastava braka i KatolièkaCrkva" naslov je knjižice koju je tiskala Australskabiskupska konferencija i podijelila po svim biskupijamakako bi se valjanim razlozima suprotstavila rastavi braka. Upriruèniku je brak definiran kao Božji poziv muškarcu i ženida jedno drugome darivaju èitavi život. U braku se kušaljubav koja odgovara iskonskim željama ljudskoga života.Rastava braka prouzrokuje tešku bol i razoèaranje, stoji upriruèniku. Osim toga, u priruèniku su navedeni sluèajevikada je moguæe poništiti brak, a takoðer se govori oosjetljivom pitanju prièešæivanja rastavljenih. Nadamo se daæe priruènik ponuditi upute i ohrabrenje svima kojiproživljavaju bolno iskustvo razvoda braka, istièe se udokumentu.

Inozemne vijesti ika

22 19. rujna 2007. broj 38/2007

Prilog dokumenti

Apostolsko putovanje u AustrijuPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 12. rujna2007.Draga braæo i sestre! Danas se u razmišljanju namjeravam zadržati napastoralnome pohodu što sam ga s radošæu proteklih danamogao ostvariti u Austriji, zemlji koja mi je osobito bliska,kako zbog toga što granièi s mojom rodnom zemljom tako izbog brojnih veza koje sam uvijek imao s njom. Posebnipovod toga moga pohoda bila je 850. obljetnica svetišta uMariazellu, najvažnijega u Austriji, omiljenoga i maðarskimhodoèasnicima, a kojega vrlo èesto posjeæuju i hodoèasniciiz ostalih susjednih nacija. Rijeè je bila, dakle, prije sveta ohodoèašæu koje je za geslo imalo "Gledati u Krista": iæi ususret Mariji koja nam pokazuje Isusa. Od srca zahvaljujem kardinalu Schönbornu, nadbiskupuBeèa, i cijelom episkopatu zemlje na velikome zauzimanjukojim su pripremili i pratili moj pohod. Zahvaljujemaustrijskoj vladi i svim civilnim i vojnim vlastima koji suvrijedno suraðivali; osobito zahvaljujem gospodinusaveznome predsjedniku na srdaènosti kojom me primio ipratio u razlièitim prigodama moga pohoda. Prva etapa bilaje kod Marijina stupa, povijesnoga stupa na kojemu jesmješten kip Bezgrešne Djevice: tamo sam susreo tisuæemladih i zapoèeo svoje hodoèašæe. Nisam propustio potomotiæi na Judenplatz kako bih poèastio spomenik koji podsjeæana Šoah. Vodeæi raèuna o povijesti Austrije i o njezinim tijesnimodnosima sa Svetom Stolicom, kao i o važnosti Beèa umeðunarodnoj politici, program toga moga pastoralnog putapredvidio je susrete s predsjednikom republike idiplomatskim zborom. Rijeè je o dragocjenim prigodama ukojima Petrov nasljednik ima moguænost potaknutiodgovorne nacija da se uvijek zauzimaju za mir i autentièniekonomski i društveni razvoj. Vodeæi posebno raèuna oEuropi, ponovno sam istaknuo svoje ohrabrenje da se nastaviaktualni proces ujedinjenja na temelju vrijednosti nadahnutihzajednièkom kršæanskom baštinom. Osim toga, Mariazell jejedan od simbola susreta europskih naroda oko kršæanskevjere. Kako zaboraviti da je Europa nositeljica tradicije mislikoja povezuje vjeru, razum i osjeæaj? Ugledni filozofi, pa ineovisno o vjeri, priznavali su središnju ulogu što ju je imalokršæanstvo u oèuvanju moderne svijesti od nihilistièkih ilifundamentalistièkih strujanja. Susret s politièkim idiplomatskim vlastima u Beèu bio je, dakle, vrlo prigodan dase moje apostolsko putovanje uklopi u aktualni konteksteuropskoga kontinenta. Pravo i istinsko hodoèašæe ostvario sam u subotu 8. rujna, nablagdan Marijina roðenja, kome je posveæeno svetište uMariazellu. Ono je osnovano 1157. kada je benediktinskimonah iz obližnje opatije San Lambrecht poslan dapropovijeda u tome mjestu, doživio èudesnu pomoæ Marije,èiji je mali drveni kipiæ nosio sa sobom. Æelija (Zell) gdje jemonah položio kipiæ postala je kasnije odredištem hodoèašæai u tijeku dva stoljeæa izgraðeno je važno svetište gdje se idanas èasti Majka Božja od milosti, nazvana Magna MaterAustriae. Jako sam se obradovao ovome povratku što sam gaostvario kao Petrov nasljednik na to sveto i tako dragomjesto narodima srednjoistoène Europe. Tamo sam se diviouzornoj hrabrosti tisuæa i tisuæa hodoèasnika koji su, unatoèkiši i hladnoæi, htjeli biti prisutni u toj slavljenièkoj prigodi svelikom radošæu i vjerom, i gdje sam im objasnio središnjutemu moga pohoda: "Gledati u Krista", temu koju su

austrijski biskupi mudro produbili na pripremnom putu što jetrajao devet mjeseci. No, samo kada smo dospjeli u svetištepotpuno smo shvatili smisao toga gesla: gledati u Isusa. Prednama su stajali kip Majke Božje koja s jednom rukompokazuje Dijete Isusa, a gore, iznad oltara bazilike, Raspelo.Tamo je naše hodoèašæe došlo do svoga cilja: razmatrali smolice Božje u onom Djetetu u krilu Majke i u onome Èovjekuraširenih ruku. Gledati Isusa oèima Marije znaèi susrestiBoga Ljubav, koji je za nas postao èovjekom i umro nakrižu. Na završetku mise u Mariazellu predao sam "mandat"èlanovima župnih pastoralnih vijeæa, koja su nedavnoobnovljena u cijeloj Austriji. Bila je to rjeèita crkvena gestakojom sam pod Marijinu zaštitu stavio veliku "mrežu" župau službi zajedništva i poslanja. U svetištu sam, jednako tako,doživio trenutke radosnoga bratstva s biskupima zemlje ibenediktinskom zajednicom. Susreo sam se sa sveæenicima,redovnicima, ðakonima i sjemeništarcima i s njima samproslavio Veèernju. Duhovno ujedinjeni s Marijom hvalilismo Gospodina zbog poniznoga posveæivanja brojnihmuškaraca i žena koji se pouzdaju u njegovo milosrðe iposveæuju u služenju Bogu. Te osobe, i uz njihove ljudskeogranièenosti, zapravo upravo u jednostavnosti i uponiznosti njihova èovještva, trude se svima pružiti odrazBožje dobrote i ljepote nasljedujuæi Isusa na putusiromaštva, èistoæe i poslušnosti, tri zavjeta koja valjaispravno shvatiti u njihovome autentiènome kristološkomznaèenju, ne onom individualistièkom veæ odnosnom icrkvenom. Potom sam u nedjelju ujutro slavio sveèanu euharistiju ukatedrali Sv. Stjepana u Beèu. U homiliji sam htio na osobitnaèin produbiti znaèenje i vrijednost nedjelje, podupiruæipokret "Savez za obranu slobodne nedjelje". Tom pokretupridružene su i nekršæanske osobe i skupine. Naravno, kaovjernici imamo duboke razloge da dan Gospodnji proživimoonako kako nas je nauèila Crkva. "Sine dominico nonpossumus!": bez Gospodina i bez njegova dana ne možemoživjeti, izjavili su muèenici iz Abitene (današnji Tunis) 304.godine. I mi, kršæani treæega tisuæljeæa, ne možemo živjetibez nedjelje: dana koji daje smisao radu i odmoru,aktualizira znaèenje stvorenje i otkupljenja, izražavavrijednost slobode i služenja bližnjemu… sve je to nedjelja:daleko više od zapovijedi! Ako narodi drevne kršæanskecivilizacije zanemare to znaèenje i dopuste da se nedjeljasvede na week-end ili na priliku za svjetovne i trgovinskeinterese, onda to znaèi da su odluèili odreæi se vlastitekulture. Nedaleko Beèa nalazi se opatija Svetoga križa, i doista sam sradošæu posjetio tu rascvalu zajednicu cistercitskihredovnika koja bez prekida postoji veæ 874 godine!Prikljuèena opatiji je Visoka filozofska i teološka škola kojaje nedavno dobila naslov "papinska". Obraæajuæi se posebnoredovnicima, podsjetio sam na uzvišeno uèenje sv.Benedikta o Èasoslovu, istièuæi vrijednost molitve kaosluženja hvale i klanjanja što se mora dati Bogu zbognjegove beskrajne ljepote i dobrote. Ništa ne smije bitiispred te svete službe – kaže Benediktinsko pravilo (43,3) –tako je cijeli život, s vremenom rada i odmora, uglavljen uliturgiji i usmjeren Bogu. I prouèavanje teologije ne može seodvojiti od duhovnoga života i molitve, kako je snažno držaosv. Bernard iz Clairvauxa, otac cistercitskog reda. PrisutnostTeološke akademije uz opatiju svjedoèi tu povezanostizmeðu vjere i razuma, izmeðu srca i pameti.

Prilog dokumentiika

2319. rujna 2007. broj 38/2007

Posljednji susret moga putovanja bio je sa dragovoljcima.Na taj sam naèin htio iskazati moje poštovanje tolikimosobama razlièite dobi koje se nesebièno zauzimaju usluženju bližnjemu, kako u crkvenoj tako i u civilnojzajednici. Dragovoljstvo nije samo "èiniti": ono je prijesvega naèin "bivanja" koje proizlazi iz srca, iz stavazahvalnosti prema životu te potièe na "vraæanje" i nadijeljenje primljenih darova s bližnjim. U toj sam perspektiviponovno htio ohrabriti kulturu dragovoljstva. Djelovanjedragovoljstva ne smije se gledati kao "krpanje rupa" uodnosu na državu i javne ustanove, veæ daleko više kaokomplementarnu i uvijek potrebnu prisutnost da u svijestiostane pozornost prema posljednjima i da se promièepersonalizirani stil u djelovanju. Zato i nema nikoga tko nebi mogao biti dragovoljac: èak i osoba koja je vrlo siromašnai jadna sigurno može puno toga podijeliti s drugima dajuæisvoj doprinos za izgradnju civilizacije ljubavi. Zakljuèujuæi, još jednom zahvaljujem Gospodinu na ovomepohodu - hodoèašæu u Austriju. Središnji cilj još je jednombilo marijansko svetište gdje se moglo doživjeti snažnocrkveno iskustvo kao što se tjedan dana ranije dogodilo uLoretu s mladim Talijanima. Osim toga u Beèu i uMariazellu oèitovala se osobito živa zbilja, vjerna i raznolikazbilja Katolièke Crkve koja je na predviðenim susretima bilatako brojna. Rijeè je bila o radosnoj i zaraznoj prisutnostiCrkve koja je poput Marije uvijek pozvana "gledati u Krista"da bi ga mogla pokazati i pružiti svima; Crkve uèiteljice isvjedokinje velikodušnoga "da" životu u svim njegovimdimenzijama; Crkve koja ostvaruje svoju dvotisuæljetnutradiciju u služenju buduænosti mira i istinskoga društvenoganapretka za cijelu ljudsku obitelj.

Èovjeèanstvu je potreban snažan navještaj i svjedoèenjeBožjega milosrðaPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 16.rujna 2007.Draga braæo i sestre! Danas liturgija u naše razmatranje ponovno stavlja 15.poglavlje Lukina evanðelja, jednu od najuzvišenijih inajdirljivijih stranica cijeloga Svetoga pisma. Lijepo je da ucijelome svijetu, gdje se god kršæanska zajednica okuplja naslavlje nedjeljne euharistije, na ovaj dan ponovno odzvanjaova Radosna vijest istine i spasenja: Bog je milosrdnaljubav. Evanðelist Luka u ovome je poglavlju sakupio triprispodobe o božanskome milosrðu: dvije kraæe - koje su muzajednièke s Matejem i Markom – govore o izgubljenoj ovcii izgubljenome novcu; treæa, duža, rašèlanjena i svojstvenasamo njemu, poznata je prispodoba o milosrdnome Ocu,koja se uobièajeno naziva "o izgubljenom sinu". Na tojevanðeoskoj stranici gotovo da se èini kako se èuje Isusovglas koji nam objavljuje lice Oca svoga i Oca našega. U biti,On je zato došao na svijet: da nam progovori o Ocu; da nas,izgubljenu djecu, upozna s njime i da u našim srcima uskrisiradost što mu pripadamo, nadu da nam je oprošteno i da namje vraæeno naše potpuno dostojanstvo, te želju da zauvijekživimo u njegovoj kuæi koja je i naša kuæa. Tri prispodobe omilosrðu Isus je ispripovjedio jer su farizeji i pismoznanciružno govorili o njemu, kada su vidjeli da dopušta da mu sepribližavaju grješnici i da je èak s njima jeo (usp. Lk 15,1-3).Tada je objasnio, svojim tipiènim jezikom, da Bog neæe dase izgubi niti jedan od njegovih sinova i da se njegova dušaprelijeva prepuna radosti kada se obrati neki grešnik. Stogaje prava vjera u ulaženju u sklad s tim Srcem "prepunimmilosrða" koje od nas traži da ljubimo sve, pa i daleke ineprijatelje, nasljedujuæi nebeskoga Oca koji poštujeslobodu svakoga od nas i sve privlaèi k sebi nepobjedivom

snagom svoje vjernosti. To je put koji Isus pokazuje onimakoji žele biti njegovi uèenici: "Ne sudite… ne osuðujte…oprostite i bit æe vam oprošteno; dajte i dat æe vam se…Budite milosrdni kao što je milosrdan Otac vaš" (Lk 6,36-38). U ovim rijeèima nalazimo prilièno konkretne upute zanaše svakodnevno vjernièko ponašanje. U naše dobaèovjeèanstvu je potreban snažan navještaj i svjedoèenjeBožjega milosrða. Tu pastoralnu potrebu na proroèki jenaèin shvatio ljubljeni Ivan Pavao II., koji je bio velikiapostol Božanskoga milosrða. Milosrdnome je Ocu posvetiosvoju drugu encikliku i tijekom svoga cijeloga pontifikatabio je misionar Božje ljubavi za sve narode. Nakon tragiènihdogaðaja 11. rujna 2001., koji su zamraèili zoru treæegatisuæljeæa, pozvao je kršæane i ljude dobre volje da vjeruju daje Božje milosrðe jaèe od svakoga zla, i da se samo uKristovu križu nalazi spasenje svijeta. Djevica Marija,Majka milosrða, o kojoj smo juèer razmatrali kao o MajciBožjoj Žalosnoj pod križem, neka nam isprosi dar trajnogapouzdanja u Božju ljubav i neka nam pomogne da budemomilosrdni kao što je milosrdan Otac naš koji je na nebesima. Papine rijeèi nakon Anðeoskog pozdravljenjaJutros je u Poljskoj, u svetištu u Lichenu, kardinal TarcisioBertone, moj državni tajnik, u moje ime blaženim proglasioo. Stanislava Papczynskoga, utemeljitelja KongregacijeMarijinih klerika. Upuæujem srdaèan pozdrav vjernicimaokupljenima na tome radosnom slavlju i brojnimpobožnicima novoga Blaženika, koji u njemu èastesveæenika uzorna u propovijedanju, u formaciji laika, ocasiromaha i apostola zagovorne molitve za pokojne. Isto takojutros je u Bordeauxu kardinal Jose Saraiva Martins,proèelnik Kongregacije za proglašenje blaženih i svetih, umoje ime blaženom proglasio redovnicu Mariu Celinu odNavještenja Blažene Djevice Marije, zavjetovanu monahinjuDrugoga reda sv. Franje. Njezin život obilježen križem –kako je sama govorila - htio je biti znakom Kristove ljubavi:"Žeðam da budem ruža ljubavi". Takoðer želim podsjetiti nao. Basilia Antonia Mariu Moreaua, utemeljiteljaKongregacije sv. Križa, kojeg je blaženim proglasio juèer uLe Mansu kardinal proèelnik Kongregacije za proglašenjeblaženih i svetih. Zagovoru tih novih blaženika povjeravamna osobit naèin njihovu duhovnu djecu, kako bi sa žaromslijedili sjajno svjedoèanstvo proroka Boga, Gospodinasvakoga života. Danas je 20. obljetnica prihvaæanja "Protokola iz Montreala"o tvarima koje osiromašuju ozonski sloj uzrokujuæi teškeštete ljudskome biæu i ekosustavu. U posljednja dvadesetljeæa, zahvaljujuæi primjernoj suradnji u meðunarodnojzajednici izmeðu politike, znanosti i ekonomije postignuti suznaèajni rezultati s pozitivnim uèincima za sadašnje i buduæenaraštaje. Priželjkujem da svi pojaèaju svoju suradnju sciljem promicanja opæega dobra, razvoja i zaštitestvorenoga, ponovno uèvršæujuæi savez izmeðu èovjeka iokoliša, koji mora biti ogledalo stvarateljske ljubavi Boga odkojega svi potjeèemo i prema kojemu idemo. "Od srca pozdravljam hodoèasnike i posjetitelje njemaèkogagovornoga podruèja. Posebni pozdrav danas upuæujemvodstvu humanitarne organizacije "Kirche in Not" (Crkva unevolji) koji su se okupili u Castel Gandolfu u povodu 60.obljetnice osnutka toga djela. Dragi prijatelji, budite svjesnizahvale i molitve Petrova nasljednika za vaše djelovanje,koje je rjeèito svjedoèanstvo ljubavi Božje. Neka ljudi i ubuduænosti dožive da je Bog tu za nas kao Otac ljubavi, kaošto smo èuli u današnjem evanðelju. Gdje Bog stanuje usrcima ljudi, tamo mogu rasti mir i socijalna pravda. Želimobiti oruðe Božje ljubavi u našemu svijetu. Bog vas sveblagoslovio".

Prilog dokumenti ika

24 19. rujna 2007. broj 38/2007

Poruka pape Benedikta XVI. za XXIII. svjetski danmladih"Primit æete snagu Duha Svetoga koji æe siæi na vas i bit æetemi svjedoci" (Dj 1,8)Dragi mladi! 1. XXIII. svjetski dan mladih S velikom se radošæu uvijek sjeæam razlièitih trenutaka štosmo ih proveli zajedno u Kölnu, u kolovozu 2005. Na krajute nezaboravne manifestacije vjere i entuzijazma, koja ostajeutisnuta u moju dušu i u moje srce, pozvao sam vas nasljedeæi susret što æe se održati u Sydneyu 2008. Bit æe toXXIII. svjetski dan mladih, a tema æe mu biti: "Primit æetesnagu Duha Svetoga koji æe siæi na vas i bit æete misvjedoci" (Dj 1,8). Nit vodilja duhovne pripreme za susret uSydneyu je Duh Sveti i poslanje. Ako smo se 2006. zadržalina razmatranju Duha Svetoga kao Duha istine, 2007. ganastojmo dublje otkriti kao Duha ljubavi da bismo krenuli naput prema Svjetskom danu mladih 2008., razmišljajuæi oDuhu jakosti i svjedoèenja koji nam daruje hrabrost daživimo evanðelje i odvažnost da ga naviještamo. Zato jenajvažnije da svatko od vas mladih, u svojoj zajednici i sasvojim odgojiteljima, može razmišljati o tom Protagonistupovijesti spasenja kakav je Duh Sveti ili Isusov Duh, da bistepostigli ove visoke ciljeve: prepoznati pravi identitet Duhanadasve slušajuæi rijeè Božju u Objavi Biblije; jasno sidozvati u svijest njegovu stalnu, aktivnu prisutnost u životuCrkve, osobito ponovno otkrivajuæi da se Duh Svetipostavlja kao "duša", životni dah samoga kršæanskog životazahvaljujuæi sakramentima kršæanske inicijacije – krštenju,potvrdi i euharistiji; postati na taj naèin sposoban doæi dodubljega i radosnog razumijevanja Isusa te istodobnodjelotvorno ostvariti evanðelje u zoru treæega tisuæljeæa.Ovom vam porukom rado nudim smjer za meditaciju što jevalja produbiti u tijeku ove pripremne godine i na kojemu jepotrebno utvrditi kvalitetu vaše vjere u Duha Svetoga,ponovno je pronaæi ako je izgubljena, ojaèati ako je oslabila,uživati u njoj kao pratnji Oca i Sina Isusa Krista zahvaljujuæiupravo nužnome djelovanju Duha Svetoga. Nemojte nikadazaboraviti da Crkva, dapaèe samo èovjeèanstvo, ono kojevas okružuje i koje vas oèekuje u vašoj buduænosti, oèekujepuno od vas mladih jer u sebi imate najviši dar Oca, IsusovDuh. 2. Obeæanje Duha Svetoga u Bibliji Pozorno slušanje Božje rijeèi glede otajstva i djelovanjaDuha Svetoga otvara nas velikim i poticajnim spoznajamašto ih sažimam u sljedeæim toèkama. Malo prije svoga uzašašæa, Isus je rekao uèenicima: "Jašaljem na vas Obeæanje Oca svojega" (Lk 24,49). To seostvarilo na dan Pedesetnice, kada su bili sabrani u molitvi udvorani Posljednje veèere s Djevicom Marijom. IzlijevanjeDuha Svetoga na Crkvu koja se raðala bilo je ostvarenjeprilièno staroga obeæanja Božjega, naviještenog ipripremanog u cijelome Starom zavjetu. Zapravo, još od prvih stranica Biblija o duhu Božjemugovori kao o Duhu koji je "lebdio nad vodama" (usp. Post1,2) te toèno navodi da je Bog udahnuo u èovjekove nosnicedah života (usp. Post 2,7) ulijevajuæi mu na taj naèin samživot. Nakon izvornoga grijeha, oživljujuæi duh Božji više æese puta oèitovati u povijesti ljudi, potièuæi proroke da biohrabrili izabrani narod da se vrati Bogu i da vjernoobdržava njegove zapovijedi. U slavnome viðenju prorokaEzekijela Bog svojim duhom oživljava izraelski narodprikazan kao "suhe kosti" (usp. 37,1-14). Joel prorokuje

"izlijevanje duha" na cijeli narod, pri èemu nitko neæe bitiiskljuèen: "Poslije ovoga – piše sveti pisac - izlit æu Duhasvoga na svako tijelo… Èak æu i na sluge i sluškinje izlitiDuha svojeg u dane one" (3,1-2). U "punini vremena" (usp. Gal 4,4) anðeo Gospodnjinaviješta Djevici iz Nazareta da æe Duh Sveti, "silaSvevišnjega", siæi i nad nju nadviti svoju sjenu. Zato æe onajkojega æe ona roditi biti svet i nazvan Sinom Božjim (usp.Lk 1,35). Prema izreci proroka Izaije, Mesija æe biti onaj nakoga æe siæi Duh Gospodnji (usp. 11,1-2; 42,1). Upravo je toproroštvo što æe ga Isus ponoviti na poèetku svoga javnogsluženja u sinagogi u Nazaretu: "Duh Gospodnji – rekao jeuz èuðenje prisutnih – na meni je jer me pomaza! On meposla blagovjesnikom biti siromasima, proglasiti sužnjimaosloboðenje, vid slijepima, na slobodu pustiti potlaèene,proglasiti godinu milosti Gospodnje" (Lk 4,18-19; usp. Iz61,1-2). Obraæajuæi se prisutnima, na sebe æe primijeniti teproroèke rijeèi ustvrðujuæi: "Danas se ispunilo ovo Pismošto vam još odzvanja u ušima" (Lk 4,21). K tome, prije svojesmrti na križu, više æe puta uèenicima navijestiti dolazakDuha Svetoga, "Tješitelja", èije æe poslanje biti da dadnesvjedoèanstvo za njega i da pomogne vjernicima uèeæi ih ivodeæi ih do cijele Istine (usp. Iv 14,16-17.25-26; 15,26;16,13). 3. Pedesetnica, polazište poslanja Crkve Naveèer na dan svoga uskrsnuæa Isus, ukazujuæi seuèenicima, "dahne u njih i kaže im: 'Primite Duha Svetoga'"(Iv 20,22). S još veæom snagom Duh Sveti sišao je naapostole na dan Pedesetnice: "I eto iznenada šuma s neba –piše u Djelima apostolskim - kao kad se digne silan vjetar.Ispuni svu kuæu u kojoj su bili. I pokažu im se kao nekiognjeni razdijeljeni jezici te siðe po jedan na svakoga odnjih" (2,2-3). Duh Sveti iznutra je obnovio apostole, dajuæi im snagu kojaih je uèinila odvažnima u naviještanju bez straha: "Krist jeumro i uskrsnuo!" Osloboðeni svakoga straha oni poèinjugovoriti iskreno (usp. Dj 2,29; 4,13; 4,29.31). Od uplašenihribara postali su hrabri vjesnici evanðelja. Èak ni njihovineprijatelji nisu uspijevali shvatiti kako to da su "nepismeni ineuki" ljudi (usp. Dj 4,13) sposobni pokazati takvu hrabrost is radošæu podnositi protivljenja, patnje i progone. Ništa ihnije moglo zaustaviti. Onima koji su ih htjeli ušutkatiodgovarali su: "Mi doista ne možemo ne govoriti štovidjesmo i èusmo" (Dj 4,20). Tako je roðena Crkva koja odDuhova nije prestala širiti Radosnu vijest "sve do nakrajsvijeta" (Dj 1,8). 4. Duh Sveti, duša Crkve i naèelo zajedništva No, da bismo shvatili poslanje Crkve moramo se vratiti udvoranu Posljednje veèere gdje su uèenici ostali zajedno(usp. Lk 24,49) moleæi s Marijom, "Majkom", oèekujuæiobeæanoga Duha. Na toj se ikoni Crkve što se raða morastalno nadahnjivati svaka kršæanska zajednica. Apostolska imisionarska plodnost nije ponajprije rezultat mudropripremljenih i "uèinkovitih" pastoralnih programa i metoda,veæ je plod neprekidne zajednièke molitve (usp. Pavao VI,apostolska pobudnica Evangelii nuntiandi, 75). Osim toga,uèinkovitost poslanja pretpostavlja da su zajedniceujedinjene, to jest da imaju "jedno srce i jednu dušu" (usp.Dj 4,32) i da su spremne svjedoèiti ljubav i radost što ih DuhSveti ulijeva u srca vjernika (usp. Dj 2,42). Sluga Božji IvanPavao II. napisao je kako je poslanje Crkve – prije nego li jedjelovanje – svjedoèanstvo i ižaravanje (usp. enciklikaRedemptoris missio, 26). Tako se dogaðalo na poèetku

Prilog dokumentiika

2519. rujna 2007. broj 38/2007

kršæanstva kada su se pogani, piše Tertulijan, obraæalividjevši ljubav koja je vladala meðu kršæanima: "Gledaj –kažu – kako se ljube meðusobno" (usp. Apologet, 39 § 7). Završavajuæi ovaj brzi pogled na rijeè Božju u Bibliji,pozivam vas da primijetite kako je Duh Sveti najuzvišenijidar Boga èovjeku, dakle vrhovno svjedoèanstvo njegoveljubavi za nas, ljubavi koja se konkretno oèituje kao "daživotu" što ga Bog želi za svako svoje stvorenje. Taj "daživotu" svoj potpuni oblik ima u Isusu iz Nazareta i unjegovoj pobjedi nad zlom preko otkupljenja. S tim u vezinemojmo nikada zaboraviti da se Isusovo evanðelje, upravosnagom Duha, ne svodi na puku konstataciju veæ želi postati"lijepa vijest za siromahe, osloboðenje sužnjima, vidslijepima…" To je ono što se snažno pokazalo na danPedesetnice, postajuæi milost i zadaæa Crkve prema svijetu,koji je njezino prioritetno poslanje. Mi smo plodovi toga poslanja Crkve po djelovanju DuhaSvetoga. Mi u sebi nosimo onaj peèat ljubavi Oèeve u KristuIsusu koji je Duh Sveti. Nemojmo to nikada zaboraviti, jer seGospodinov Duh uvijek sjeæa svakoga i hoæe, osobito prekovas mladih, u svijetu potaknuti vjetar i plamen novePedesetnice. 5. Duh Sveti, "unutarnji Uèitelj" Dragi mladi, i danas dakle Duh Sveti nastavlja snažnodjelovati u Crkvi i njegovi su plodovi obilni u mjeri kojomsmo spremni otvoriti se njegovoj obnoviteljskoj snazi. Zatoje važno da ga svatko od nas poznaje, uðe u odnos s Njime ida mu prepusti da ga on vodi. Ali, u ovoj toèki javlja senaravno jedno pitanje: tko je za mene Duh Sveti? Zapravo,nije mali broj kršæana za koje je On i dalje "velikinepoznati". Evo zašto sam vas, pripremajuæi se za sljedeæiSvjetski dan mladih, htio pozvati da produbite osobno znanjeo Duhu Svetome. U našem Vjerovanju molimo: "Vjerujem uDuha Svetoga, Gospodina i Životvorca, koji izlazi od Oca iSina" (Nicejsko-carigradsko vjerovanje). Da, Duh Sveti,Duh ljubavi Oca i Sina, Izvor je života koji nas posveæuje,"jer je (Božja ljubav) razlivena u srcima našim po DuhuSvetom koji nam je dan" (Rim 5,5). No, nije ga dovoljnopoznavati; treba ga i prihvatiti kao vodièa naših duša, kao"unutarnjega Uèitelja" koji nas uvodi u trojstveno Otajstvo,jer nas samo on može otvoriti vjeri i omoguæiti nam da jesvaki dan živimo u potpunosti. On nas potièe premadrugima, u nama pali oganj ljubavi, i èini nas misionarimaBožje ljubavi. Dobro znam koliko vi mladi u srcu nosite veliko poštovanje iljubav za Isusa, kako ga želite susresti i razgovarati s Njime.Zapamtite stoga da upravo prisutnost Duha u namadokazuje, predstavlja i gradi našu osobu na samoj OsobiIsusa raspetoga i uskrsloga. Postanimo, stoga, bliski sDuhom Svetim da to budemo s Isusom. 6. Sakramenti potvrde i euharistije No – reæi æete – kako možemo dopustiti da nas obnovi DuhSveti i rasti u našem duhovnom životu? Odgovor je kakoznate: to se može po sakramentima jer se vjera raða i u namajaèa zahvaljujuæi sakramentima, ponajviše onima kršæanskeinicijacije: krštenju, potvrdi i euharistiji koji sukomplementarni i neodvojivi (usp. Katekizam KatolièkeCrkve, 12585). Ta istina o tri sakramenta koji su na poèetkunašega kršæanskoga bivanja možda je zanemarena uvjerskome životu ne maloga broja kršæana za koje su onigeste iz prošlosti bez stvarnoga utjecaja na današnjicu, kaokorijeni bez životne limfe. Dogaða se da, kada se primipotvrda, brojni mladi udaljavaju od vjerskoga života. Ima

takoðer mladih koji uopæe ne prime taj sakrament. A zapravopo sakramentima krštenja, potvrde i kasnije – na stalni naèin– euharistije Duh Sveti èini nas djecom Oèevom, Isusovombraæom, èlanovima svoje Crkve, sposobnima za pravosvjedoèenje evanðelja, korisnicima radosti vjere. Zato vas pozivam da razmišljate o ovome o èemu vampišem. Danas je osobito važno ponovno otkriti sakramentpotvrde i pronaæi njegovu vrijednost za naš duhovni rast.Tko je primio sakramente krštenja i potvrde neka se sjeti daje postao "hram Duha": Bog stanuje u njemu. Neka uvijekbude svjestan toga i neka uèini da blago koje je u njemudonese plodove svetosti. Onaj tko je kršten, ali još nijeprimio sakrament potvrde, neka se pripremi na njegovoprimanje znajuæi da æe tako postati "dovršeni" kršæanin, jerpotvrda usavršuje krsnu milost (usp. KKC, 1302-1303). Potvrda nam daruje posebnu milost za svjedoèenje islavljenje Boga cijelim našim životom (usp. Rim 12,1); èininas u nutrini svjesnima naše pripadnosti Crkvi, "TijeluKristovu" èiji smo svi živi èlanovi, solidarni jedni s drugima(usp. 1 Kor 12,12-25). Dopuštajuæi da ga vodi Duh, svakikrštenik može dati svoj doprinos izgradnji Crkvezahvaljujuæi karizmama što ih On daruje jer "svakome sedaje oèitovanje Duha na korist" (1 Kor 12,7) na opæu korist.A kada Duh djeluje u duh stavlja svoje plodove koji su"ljubav, radost, mir, velikodušnost, uslužnost, dobrota,vjernost, blagost, uzdržljivost" (Gal 5,22). Onima koji meðuvama još nisu primili sakrament potvrde upuæujem srdaènipoziv da se pripreme i da ga prime, tražeæi pomoæ od svojihsveæenika. To je posebna prigoda milosti što vam jeGospodin nudi: nemojte dopustiti da vam izmakne! Ovdje bih htio dodati jednu rijeè o euharistiji. Za rast ukršæanskome životu potrebno se hraniti Tijelom i KrvljuKristovom: naime, kršteni smo i potvrðeni u vidu euharistije(usp. KKC, 1322; apostolska pobudnica Sacramentumcaritatis, 17). "Izvor i vrhunac" crkvenoga života, euharistijaje "trajna Pedesetnica" jer svaki puta kada slavimo svetumisu primamo Duha Svetoga koji nas dublje ujedinjuje sKristom i u Njemu nas mijenja. Ako, dragi mladi, èestosudjelujete na euharistijskome slavlju, ako æete malo svogavremena posvetiti klanjanju pred Presvetim Sakramentom, izIzvora ljubavi – Euharistije - doæi æe vam ona radosnaodluènost da život posvetite nasljedujuæi evanðelje.Istodobno æete doživjeti da nas tamo gdje ne dopiru našesnage Duh Sveti mijenja, ispunja svojom snagom i èinisvjedocima punima misionarskoga žara Krista uskrsloga. 7. Potreba i hitnost poslanja Mnogi mladi na svoj život gledaju sa zabrinutošæu ipostavljaju si brojna pitanja glede svoje buduænosti. Oni sezabrinuto pitaju: Kako se ukljuèiti u svijet obilježen brojnimi teškim nepravdama i patnjama? Kako reagirati na sebiènosti nasilje koji, kako se ponekad èini, prevladavaju? Kakoživotu dati puni smisao? Kako pridonijeti da plodovi Duhana koje smo podsjetili ranije, "ljubav, radost, mir,velikodušnost, uslužnost, dobrota, vjernost, blagost,uzdržljivost" (br. 6) natope ovaj ranjeni i krhki svijet,nadasve svijet mladih? Pod kojim uvjetima Duh životvoracprvoga stvaranja i nadasve drugoga stvaranja ili otkupljenjamože postati nova duša èovjeèanstva? Ne zaboravimo da štoje veæi Božji dar – a onaj Isusova Duha je najveæi – isto takoje velika potreba svijeta da ga primi i zato je veliko izanosnije poslanje Crkve da ga vjerodostojno posvjedoèi. Avi mladi sa Svjetskim danom mladih na odreðeni naèinpotvrðujete volju za sudjelovanjem u tome poslanju. Gledetoga, dragi prijatelji, moram vas ovdje podsjetiti na nekeistine o kojima treba razmatrati. Još vam jednom ponavljam

Prilog dokumenti ika

26 19. rujna 2007. broj 38/2007

da samo Krist može ispuniti najdublje težnje èovjeèjega srca;samo je On sposoban humanizirati èovjeèanstvo i odvesti gado njegova "pobožanstvenjenja". Snagom svoga Duha On unas ulijeva božansku ljubav koja nas èini sposobnima daljubimo bližnjega i spremnima da mu se stavimo u službu.Duh Sveti osvjetljava, objavljujuæi raspetoga i uskrslogaKrista, pokazuje nam put da Mu postanemo slièniji, to jestda budemo "oèitovanje i sredstvo ljubavi koja proistjeèe izNjega" (enciklika Deus caritas est, 33). A tko dopusti da gavodi Duh shvaæa da staviti se u službu evanðelja nijefakultativni odabir, jer primjeæuje koliko je hitno i drugimaprenijeti tu Radosnu vijest. Ipak, još se jednom morapodsjetiti, Kristovi svjedoci možemo biti samo akodopustimo da nas vodi Duh Sveti koji je "glavni djelatnikevangelizacije" (usp. Evangelii nuntiandi, 75) i "protagonistposlanja" (usp. Redemptoris missio, 21). Dragi mladi, kakosu više puta ponavljali moji èasni prethodnici Pavao VI. iIvan Pavao II., naviještati evanðelje i svjedoèiti vjeru danasje više nego nužno (usp. Redemptoris missio, 1). Netko mislida pokazati dragocjeno blago vjere osobama koje ju ne dijeleznaèi biti netolerantan prema njima, ali to nije tako, jerpredložiti Krista ne znaèi i nametnuti ga (usp. Evangeliinuntiandi, 80). Osim toga, veæ je dvije tisuæe godina kako sudvanaestorica apostola dali život da bi Krist bio poznat i dabi ga se ljubilo. Otada se evanðelje kroz stoljeæa i dalje širizahvaljujuæi muškarcima i ženama poticanima istimmisionarskim žarom. Stoga su i danas potrebni Kristoviuèenici koji neæe štedjeti vremena i energije da bi služilievanðelju. Potrebni su mladi koji æe dopustiti da u njima goriBožja ljubav i koji æe velikodušno odgovoriti na njegovsnažan poziv kako su to uèinili brojni mladi blaženici i sveciu prošlosti, a i u vremenima koja nam nisu tako daleka.Osobito vam jamèim da Isusov Duh danas poziva vas mladeda budete nositelji lijepe vijesti o Isusu svojim vršnjacima.Nesumnjivi napor odraslih da na shvatljivi i uvjerljivi naèindopru do podruèja mladih može biti znak kojim Duh želipotaknuti vas mlade da vi preuzmete teret za to. Vi poznajeteidealnosti, jezike, a takoðer i rane, oèekivanja a ujedno iželju za dobrim svojih vršnjaka. Otvara se širok svijetosjeæaja, rada, formacije, oèekivanja, mladenaèke patnje…Neka svatko od vas smogne hrabrosti da obeæa DuhuSvetome da æe jednoga mladoga dovesti Isusu Kristu, nanaèin koji smatra najboljim, znajuæi dati "odgovor svakomukoji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama" (usp. 1Pt 3,15). No, da biste dospjeli do toga cilja, dragi prijatelji, buditesveti, budite misionari jer se nikada ne može odvojiti svetostod poslanja (usp. Redemptoris missio, 90). Ne bojite sepostati sveti misionari poput sv. Franje Ksaverskoga koji jeproputovao Dalekim istokom navješæujuæi Radosnu vijest dozadnje snage, ili kao sveta Terezija od Djeteta Isusa koja jebila misionarka premda nije napustila Karmel: i jedan idruga su "zaštitnici misija". Budite spremni na kocku stavitisvoj život da biste svijet obasjali Kristovom istinom; da bistes ljubavlju odgovorili na mržnju i na preziranje života; dabiste naviještali nadu Krista uskrsloga u svim krajevimasvijeta. 8. Zazivati "novu Pedesetnicu" na svijet Dragi mladi, oèekujem vas u velikome broju u srpnju 2008.u Sydneyu. Bit æe to providonosna prigoda da u potpunostidoživimo snagu Duha Svetoga. Doðite u velikome broju, dabudete nada i dragocjena potpora za zajednice Crkve uAustraliji koje se pripremaju da vas prihvate. Za mladežzemlje koja æe nas ugostiti bit æe to izvrsna prilika zanaviještanje ljepote i radosti evanðelja društvu koje je u

mnogo èemu sekularizirano. Australija, kao i cijela Oceanija,treba ponovno otkriti svoje kršæanske korijene. Uposlijesinodskoj pobudnici "Crkva u Oceaniji" Ivan PavaoII. napisao je: "Snagom Duha Svetoga Crkva u Oceanijipriprema se na novu evangelizaciju naroda koji su danasgladni Krista… Nova evangelizacija prioritet je za Crkvu uOceaniji" (br. 18). Pozivam vas da posvetite vrijeme molitvi i vašoj duhovnojformaciji u ovome posljednjem dijelu puta koji nas vodi doXXIII. svjetskoga dana mladih, kako biste u Sydneyu mogliobnoviti obeæanja svoga krštenja i svoje potvrde. Zajednoæemo zazvati Duha Svetoga, tražeæi s povjerenjem od Bogadar obnovljene Pedesetnice za Crkvu i za èovjeèanstvotreæega tisuæljeæa. Marija, sjedinjena u molitvi s apostolima u dvoraniPosljednje veèere, neka vas prati tijekom ovih mjeseci i zasve mlade neka zadobije novo izlijevanje Duha Svetoga kojeæe im zapaliti srca. Zapamtite: Crkva ima povjerenja u vas!Mi pastiri, osobito, molimo da ljubite i da èinite da drugi sveviše ljube Isusa i da ga vjerno slijedite. Tim osjeæajima svevas blagoslivljam velikom ljubavlju. U Lorenzagu, 20. srpnja 2007. Benedikt XVI.

Prilog dokumentiika

2719. rujna 2007. broj 38/2007