1

PLANIRANJE POVEZNE DISTRIBUTIVNE MREE UPOTREBOM PROGRAMSKOG PAKETA CADDIN 4.1

SAETAK

U opskrbnom podruju istonog dijela grada Zagreba predviena je gradnja nove napojne transformatorske stanice TS 110/10(20) kV FERENICA budui da je postojea srednjonaponska mrea s pripadajuim napojnim voritima vrlo optereena. Takoer je vano napomenuti da je u navedenom podruju planirana izgradnja mnogih novih poslovnih i stambenih objekata te je stoga u bliskoj budunosti potrebno raunati na znaajno poveanje optereenja. Izgradnja navedene transformatorske stanice takoer je dio dugoronog plana prijelaza na 20 kV i ukidanja etveronaponskog sustava. Optimizacijski postupak izveden je pomou programskog paketa CADDiN 4.1 razvijenog na Zavodu za visoki napon i energetiku na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu. Programski paket CADDiN 4.1 koristei genetski algoritam daje dugorono rjeenje topologije distributivne mree odabranog opskrbnog podruja kao i ukupne investicijske trokove.

Kljune rijei: optimiranje, planiranje, povezna struktura, programski paket CADDiN, genetski algoritam, prijelaz na 20 kV

PLANNING OF A LINK STRUCTURED DISTRIBUTION NETWORK USING THE CADDIN 4.1 SOFTWARE PACKAGE

SUMMARY

The construction of a new supply transformer station TS 110/10(20) kV is planned in the power supply area in the eastern part of town due to the overload of the existing medium voltage network with belonging power supply nodes. It is important to note that the construction of many commercial and residential buildings is planned in the stated power supply area. Because of this it is necessary to count on the increased demand for power in the near future. The construction of this power supply station is also part of a long-term plan for the transition to 20 kV and abolition of four voltage system. Optimization procedure is performed using CADDiN 4.1 software package developed at the Department of Power Systems at the Faculty of Electrical Engineering and Computing. CADDiN 4.1 software package is based on a genetic algorithm and provides a long-term solution for distribution network topology of selected supply areas and total investment costs.

Key words: optimization, planning, link based structure, CADDiN software package, genetic algorithm, transition to 20 kV

Tin Bobetko, dipl.ing.el. HEP OPS d.o.o., PrP Zagreb tin.bobetko@hep.hr

Joko Grao, dipl.ing.el. HEP ODS d.o.o., Elektra Zagreb josko.graso@hep.hr

Matej Cvitanovi, dipl.ing.el. HEP ODS d.o.o., Elektra Zagreb matej.cvitanovic@hep.hr

Matija Zidar, dipl.ing.el. Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb matija.zidar@fer.hr

SO5 082. (8.) savjetovanje Umag, 16. 19. svibnja 2010.

HRVATSKI OGRANAK MEUNARODNE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE

2

1. UVOD

Osnovni zadatak svakog elektrodistribucijskog poduzea je osigurati pouzdanu opskrbu potroaa kvalitetnom elektrinom energijom uz minimalne trokove. Navedeni zadatak je posebno teko ostvariti u urbanim sredinama gdje se potreba za elektrinom energijom poveava na dnevnoj razini, a sama srednjonaponska mrea u urbanim sredinama je najee iznimno kompleksne strukture. Upravo sama struktura mree te njena dotrajalost doprinose znaajnom smanjenju pouzdanosti sustava te poveanju trokova odravanja. Iz tih razloga ispravno planiranje srednjonaponske mree predstavlja rjeenje nekih od kljunih problema svake elektrodistribucije.

Optimalno strukturiranje razdjelnih mrea je postupak iji je cilj da se, uz minimalna ulaganja u nove elemente, to je vie mogue iskoriste postojei. Stoga je potrebno na odgovarajui nain pripremiti podatke o postojeim elementima razdjelne mree, moguim trasama polaganja novih vodova te o lokacijama novih transformatorskih stanica. Sama struktura mree dokazana kao optimalna naziva se povezna te je prikazana na slici 1.

Povezna mrea je najpovoljnija struktura gradskih razdjelnih mrea, odnosno svih podruja s dva ili vie izvora. Vei broj izvora pogoduje tome da se gubitak transformacije u jednom izvoru nadoknauje zalihou susjednih izvora i to je ono to ovakvu strukturu ini estom. Veza izlazi iz jedne TS VN/SN, obilazi nekoliko TS SN/NN i zavrava u drugoj TS VN/SN (slika 1.). Ovisno o broju transformatora, kod povezne mree esto nisu potrebne nikakve rezerve u snazi transformatora. Pogonska otvorenost se moe postii otvaranjem veze na polovici veze ili na mjestu minimalnih gubitaka u mrei. U sluaju kvara na nekom vodu, nakon to je izdvojeno mjesto kvara, dio veze do mjesta kvara se napaja iz jednog izvora, a drugi dio iz drugog izvora. Najnepovoljniji kvar je sluaj kvara na vodu veze koji se nalazi odmah na izlazu iz TS VN/SN. Tada e se sve TS SN/NN napajati iz drugog izvora pri emu e doi do najveeg optereenja prvog voda iz drugog izvora.

Slika 1. Povezna struktura mree

Optimiranje distributivne srednjonaponske mree na opskrbnom podruju Ferenice izvedeno je pomou programskog paketa CADDiN 4.1 razvijenog na Zavodu za visoki napon i energetiku na FER-u. Princip rada samog programskog paketa zasniva se na genetskom algoritmu detaljno opisanom u literaturi [1].

2. OPSKRBNO PODRUJE FERENICA

2.1. Opi podaci Opskrbno podruje Ferenica prostire se na povrini od oko 15 kvadratnih kilometara u istonom

dijelu grada Zagreba. Gledano iz energetskog aspekta navedeno podruje zanimljivo je zbog raznovrsne strukture potroaa budui da se u istom opskrbnom podruju nalaze i stambeni objekti i industrijski pogoni

3

dok je u novije vrijeme prisutna i izgradnja velikih poslovnih objekata i velikih trgovakih centara. Iz ovih je razloga izuzetno bitno navedenom podruju osigurati pouzdanu opskrbu elektrinom energijom u svako doba. Distribucija elektrine energije na navedenom podruju trenutano se obavlja preko sedam uklopnih transformatorskih stanica od kojih su njih pet 30/10 kV transformatorske stanice.

2.2. Izgradnja nove napojne toke 4TS31 FERENICA Izgradnja nove napojne toke u navedenom opskrbnom podruju je apsolutno nuna u bliskoj

budunosti iz vie razloga. Argumente za izgradnju nove transformatorske stanice moemo podijeliti u tri grupe.

2.2.1. Preoptereenost postojee 10 kV mree i pripadajuih napojnih toaka Optereenja postojeih napojnih transformatorskih stanica opskrbnog podruja Ferenice dana

su u tablici 1. Navedeni podaci odnose se na datum 12.1.2009. kada je izmjereno najvee optereenje grada Zagreba u 2009. godini. Iz danih podataka lako je vidljivo da je ak pet napojnih toaka optereeno preko 50 % to znaajno naruuje sigurnost i pouzdanost pogona te kri sigurnosni kriterij n-1.

Tablica I. Optereenja napojnih toaka na datum 12.1.2009. Napojna toka Instalirana snaga [MVA] Vrno optereenje za datum

12.1.2009.* 3TS2 LEPUIEVA 2 x 16 18 (56%) 3TS6 DRIEVA 3 x 8 7 (29%) 3TS11 ITNJAK 1 2 x 16 23 (72%) 3TS12 ITNJAK 2 3 x 8 21 (88%) 4TS13 SAVICA 2 x 40 25 (31%) 3TS18 VOLOVICA 2 x 16 14 (44%) 4TS25 TRPIMIROVA 2 x 40 54 (68%)

Vano je napomenuti i da su 30 kilovoltna postrojenja izrazito stara, te su pri kraju svog ivotnog vijeka to dodatno utjee na pouzdanost elektrine opskrbe navedenog podruja. Izgradnjom nove napojne toke 4TS31 FERENICA ve u prvoj etapi bilo bi mogue eliminirati dvije 30 kV transformatorske stanice: 3TS2 Lepuieva i 3TS6 Drieva.

2.2.2. Tendencija izrazito brzog porasta optereenja na navedenom podruju Stope godinjeg porasta optereenja na odreenom podruju se uobiajeno kreu izmeu 25 %, ali

u sluaju opskrbnog podruja Fereneice navedene stope su neodrive. U navedenom podruju je u narednim godinama predviena izgradnja novih transformatorskih stanica ukupne instalirane snage preko 85 000 kVA. Naime, upravo e ire podruje Ferenice zajedno s podrujem itnjaka u narednim godinama preuzeti ulogu velikog gradilita te postati izrazito propulzivni dio grada Zagreba. Takoer je predviena izgradnja brojnih novih stambenih i poslovnih objekata na mjestu nekadanjih industrijskih kompleksa.

Znaajan udio e imati i novi trgovaki centri od kojih su instalirane snage najvea tri, redom 12 MVA, 10 MVA i 6 MVA. Vano je napomenuti da uklapanje navedenih velikih potroaa nije izvedeno pomou programskog paketa CADDiN 4.1 budui da isti nije predvien za navedenu namjenu. Rasplet i nain uklapanja transformatorskih stanica ovako velikih instaliranih snaga izvodi se jo uvijek runo bez pomoi raunala.

2.2.3. Projekt prelaska na 20 kV i uspostava tronaponskog sustava

Nadalje, izgradnjom nove napojne toke 110/10(20) kV 4TS31 FERENICA bilo bi mogue ve u prvoj etapi eliminirati dvije 30 kV transformatorske stanice: 3TS2 Lepuieva i 3TS6 Drieva. Za eliminaciju navedenih napojnih toaka realizacija 20 kV srednjonaponske mree u navedenom podruju ne predstavlja nuan uvjet, odnosno napojne toke mogue je ukinuti ak i pri 10 kV postojeem naponu SN mree. U daljnjim etapama predvieno je potpuno ukidanje 30 kV naponske razine na podruju Ferenice to je u skladu s razvojnim planovima HEP ODS, ELEKTRE Zagreb koji predviaju ukidanje sustava (110 30 10 0,4 kV) te prelazak na tronaponski sustav 110 20 0,4 kV [2].

4

2.3. Koncepcija srednjonaponske mree opskrbnog podruja Ferenica Srednjonaponska mrea ireg podruja Ferenice u prvoj etapi izgradnje zamiljena je kao

povezna mrea ostvarena izmeu slijedeih napojnih toaka: 4TS31 FERENICA 110/10(20) kV 2x40 MVA 4TS25 TRPIMIROVA 110/10(20) kV 2x40 MVA 4TS13 SAVICA 110/10(20) kV 2x40 MVA 3TS11 ITNJAK 1 30/10 kV 2x16 MVA 3TS12 ITNJAK 2 30/10 kV 3x8 MVA 3TS18 VOLOVICA 30/10 kV 2x16 MVA pri emu su uvaene i postojee 30 kV transformatorske stanice 3TS2 LEPUIEVA i 3TS 6

DRIEVA na nain da se s posebnom pozornou pazilo na broj veza izmeu napojnih toaka te njihov geografski razmjetaj kako bi se odmah u prvoj etapi razvoja srednjonaponske mree Ferenice moglo pristupiti procesu eliminacije navedenih 30 kV postrojenja. Dakle navedene 30/10 kV transformatorske stanice u proraunu raspleta opskrbnog podruja Ferenica nisu promatrane kao napojne toke.

Samo podruje za koje se vri proraun je podijeljeno na sjeverni i juni sektor kako bi omoguili konvergenciju algoritma budui da je kompletno podruje Ferenice predstavljalo presloen ulazni podatak zbog velike povrine, kompleksne strukture i velikog broja 10(20)/0,4 kV transformatorskih stanica. Granica izmeu dva sektora postavljena je du Radnike ulice, dok je sama koncepcija sektora opisana detaljno u poglavlju 3. zajedno sa samim rezultatima prorauna.

3. ANALIZA REZULTATA PRORAUNA

3.1. Ulazni podaci za CADDiN 4.1

Ulazni podaci potrebni za proraun su uneseni u grafiki model mree izraen u Autodesk Map 3D programskom paketu te predstavljaju realno stanje u srednjonaponskoj mrei opskrbnog podruja Ferenice 2009. godine. Osim postojeih trafostanica i kabelskih vodova u model su unesene i planirane TS te pripadajui novi kabelski vodovi poloeni prema pripadajuem elektroenergetskom rjeenju za navedenu transformatorsku stanicu. Podaci koji su uneseni za sve navedene elemente navedeni su u tablici II.

Tablica II. Ulazni parametri za CADDiN 4.1 programski paket

Transformatorska stanica

Broj TS Konstrukcijski napon [kV] Instalirana snaga [kVA] Faktor optereenja Radna snaga [kVA] Koordinate [x,y]

Kabelski vod Broj KV

Konstrukcijski napon [kV] TS 1 TS 2

Za transformatorsku stanicu prvi ulazni parametar je broj TS pomou kojega se vri indeksiranje svih TS u navedenom opskrbnom podruju. Nadalje osim vrijednosti instalirane snage unesene su i vrijednosti radne snage koja je definirana kao umnoak instalirane snage i faktora optereenja. Vrijednost faktora optereenja pojedine transformatorske stanice dobiven je iz mjerenja optereenja TS ukoliko je ono izvreno, odnosno uzeta je vrijednost 0.4 za TS gdje nema dostupnih rezultata mjerenja. Osim navedenih podataka uneseni su i podaci koordinata koji definiraju toan smjetaj TS u stvarnom geografskom mjerilu te vrijednosti konstrukcijskog napona (20 ili 10 kV).

Za kabelski vod unesene su vrijednosti broja KV (indeksiranje KV u navedenom modelu), konstrukcijskog napona (kV) te brojane oznake polazne i odredine transformatorske stanice, tj. brojevi TS koje odreeni kabelski vod povezuje.

5

Osim navedenih elemenata (transformatorska stanica i kabelski vod) u ulaznom modelu potrebno je definirati i elemente trasa i koridor. Koridor je definiran kao mogua veza izmeu dvije TS ili postojeih kabelskih vodova pri emu je kroz takvu vezu potrebno poloiti novi kabelski vod ija cijena je data u ulaznim parametrima (tablica III.). Trasa je definirana kao mogua veza izmeu dvije TS ili postojeih kabelskih vodova za koju je cijena polaganja drukija od one za koridor. Naime za trasu je ta cijena manja budui da kao trasu najee definiramo onu vezu u kojoj ve imamo neki postojei kabelski vod. Iz tog je razloga jeftinije polagati kabel kroz takvu vezu. U naem modelu kao trase su definirani svi kabelski vodovi nazivnog napona 10 kV budui da moraju biti mijenjani prema programu prelaska na 20 kV. Kao koridori su iscrtane nove veze pri emu se obratila pozornost na stvarni razmjetaj ulica i objekata.

Nakon ovako modeliranog grafikog modela izvrava se parametriranje odreenih trokovnih i energetskih parametara navedenih u tablici III. te izdvajanje u novu bazu podataka pomou programskog paketa CADDiN 4.1 Map Module. Vrijednosti navedenih parametara su takoer definirane u tablici III. Tako dobivena baza predstavlja ulaznu datoteku za sam proraun optimiranja izvren pomou CADDiN 4.1 programa.

Tablica III. Parametri izdvajanja podataka

Energetski parametri Presjek kabela [mm2] 185 mm2 Dozvoljena strujna opteretivost [A] 290 A Materijal Aluminij

Trokovni parametri Faktor stalnih godinjih trokova [%] 2 % Diskontni faktor [%] 4 % Razdoblje planiranja [godina] 20 godina Jedinina cijena izgradnje voda po metru [/m] 100 /m Koeficijent smanjenja troka za postojee trase 0.5

3.2. Optimiranje povezne mree opskrbnog podruja Ferenica Nakon datoteka stvorenih spomenutim izdvajanjem unutar Autodesk Map 3D softvera ulazni

podaci za sam CADDiN optimizacijski postupak su gotovi te je mogue pristupiti procesu optimiranja. U navedenom procesu potrebno je zadati odreene parametre koji e definirati i usmjeriti sam optimizacijski postupak. Navedeni parametri i njihove vrijednosti definirani su u tablici IV.

Tablica IV. Parametri optimiranja

Energetski parametri Maksimalno dozvoljeno optereenje veze [kVA] 10000 kVA Faktor optereenja TS x/0.4 kV [%] 100 % Faktor istodobnosti 0.5 Dozvoljeni padovi napona u normalnom pogonu [%] 5 % Dozvoljeni padovi napona u izvanrednom pogonu [%] 10 % Maksimalan broj TS po vezi 20

Trokovni parametri Cijena gubitka energije [/kWh] 0.07 /kWhCijena gubitka snage [/kW] 5 /kW Godinji porast optereenja [%] 2 % Vrijeme uporabe max. optereenja godinje [h] 4000 h

Parametri genetskog algoritma Broj generacija 2500000

Veliina populacije 500 Intenzitet selekcije 1.02 Vjerojatnost mutacije 0.3 Operator krianja CX

Energetski parametri su postavljeni prema dostupnim informacijama iz stvarnih sluajeva i pogona samog sustava. Uz sve ovdje navedene parametre potrebno je navesti i broj veza izmeu uklopnih transformatorskih stanica te broj raspoloivih vodnih polja u istima.

Sam optimizacijski postupak proveden je za pogonski napon 20 kV te poveznu strukturu mree. Pri pogonskom naponu 20 kV definirano je maksimalno mogue optereenje veze od 10 000 kVA.

6

Kako je nadstrujna zatita srednjonaponske mree postavljena na 360 A u uklopnim trafostanicama (napojnim tokama) maksimalne vrijednosti snage pri razliitim pogonskim naponima iznose:

pri pogonskom naponu 10 kV : Pmax = 6228 kVA pri pogonskom naponu 20 kV : Pmax = 12 456 kVA Iz navedenog se lako zakljuuje da su mogua preoptereenja pojedinih veza pri pogonskom

naponu 10 kV. Upravo iz tog razloga vano je napomenuti da se s posebnom pozornou pazilo da kroz istu zonu (geografsko podruje koje sadrava odreeni broj potroakih TS) prolazi vie razliito optereenih kabela kako bi se jednostavnim prespajanjima u budunosti mogao izbjei scenarij preoptereenih veza. Drugi vaan faktor koji je potrebno istaknuti je veliki broj planiranih transformatorskih stanica koje e biti izgraene u blioj ili daljoj budunosti, a ije optereenje je za ovaj optimizacijski postupak uzeto kao postojee. Upravo iz tog razloga stvarno optereenje veze nakon izgradnje 4TS31 110/10(20) kV FERENICA biti e znatno manje nego ono koje je dobiveno proraunom.

Iz navedenih razloga, usprkos odabranom maksimalnom optereenju veze od 10000 kVA, svaka od definiranih veza e u najgorem sluaju uz minimalne rune preinake moi biti u pogonu i pod 10 kV.

Govorei o samim parametrima optimiranja mree vano je napomenuti da je zadan maksimalni faktor iskoritenja TS 10(20)/0,4 kV, odnosno dodijeljena mu je vrijednost 1 (100%) iz razloga to su se kao ulazni podaci koristile vrijednosti pravih mjerenja. Cijena polaganja novog kabela je definirana kao 100 /m to znai da su i sve ostale trokovne analize definirane u eurima.

Optimizacijski postupak je dakle proveden za pogonski napon 20 kV, ali je vano napomenuti da je na ovaj nain isplanirana mrea u mogunosti biti u pogonu i pod 10 kV to znai da se odmah moe krenuti u realizaciju konanog stadija raspleta opskrbnog podruja Ferenica bez ikakvih meuetapa. Ovako provedenim optimizacijskim postupkom dobivena je konana koncepcija SN mree opskrbnog podruja Ferenica te se moe rei da je planiranje mree navedenog podruja definirano do daljnjega.

3.3. Rjeenje raspleta srednjonaponske mree opskrbnog podruja Ferenica Optimizacijski postupak je proveden u dva dijela prema ve spomenutoj geografskoj podjeli

podruja na sjeverni i juni sektor. Navedena podjela je izvrena kako bi sam genetski algoritam na kojem se temelji CADDiN 4.1 konvergirao te pritom dao optimalno rjeenje. Naime, ulazni podatak u obliku cijelog opskrbnog podruja je jednostavno bio presloen zbog same strukture mree te izrazito velikog broja elemenata mree (transformatorske stanice, kabelski vodovi, trase, koridori). Iz tog razloga je izvorni grafiki model podijeljen na dva dijela pri emu je granica postavljena du Radnike ulice te su na kraju dva dobivena rjeenja spojena u jedinstveno.

3.3.1. Sjeverni sektor

Sjeverni sektor opskrbnog podruja Ferenice obuhvaa napojne toke 4TS25 TRPIMIROVA, 3TS2 LEPUIEVA, 3TS18 VOLOVICA, 3TS11 ITNJAK 1, 3TS12 ITNJAK 2 te planiranu 4TS31 FERENICA. Skica dobivenog rjeenja dana je na slici 2. Vano je napomenuti da se uklapanja velikih potroaa na navedenom podruju rjeavaju runo te su stoga ovdje definirane veze koje obuhvaaju iskljuivo konzumne i manje TS x/0,4 kV. Iz tog je razloga stvarni broj veza vei od ovdje prikazanog. Vei potroai i njihove instalirane snage u sjevernom sektoru navedeni su u tablici V.

Tablica V. Vei potroai i njihove instalirane snage (ne ulaze u CADDIN proraun) DUKAT 5300 kW LEDO 3000 kW ZVIJEZDA 3306 kW LDC KONZUM 2620 kW AVENUE PARK 3184 kW ZAGREB TOWER 9990 kW ZAGREB MALL 4210 kW

Navedeni vei potroai nisu potpuno zanemareni budui da je u sklopu parametriranja uzeta u obzir snaga postojeih kao i broj vodnih polja koji zauzimaju svojim uklopnim stanjem u pripadajuim uklopnim transformatorskim stanicama.

7

Slika 2. Skica rjeenja raspleta sjevernog sektora opskrbnog podruja Ferenica

3.3.2. Juni sektor

Juni sektor opskrbnog podruja Ferenice obuhvaa napojne toke 4TS13 SAVICA, 3TS6 DRIEVA, 4TS25 TRPIMIROVA, 3TS11 ITNJAK 1, 3TS12 ITNJAK 2 te planiranu 4TS31 FERENICA. Skica dobivenog rjeenja dana je na slici 3. Veze izmeu 4TS31 FERENICA i napojnih toaka 3TS11 i 3TS12 ITNJAKU kao i veze izmeu 4TS31 FERENICA i 4TS25 TRPIMIROVA definirane su u proraunu sjevernog sektora. U junom sektoru u optimizacijski postupak su ule sve TS budui da nema prisutnih veih potroaa u navedenom podruju.

Slika 3. Skica rjeenja raspleta junog sektora opskrbnog podruja Ferenica

8

3.3.3. Konano rjeenje Nakon ovako dobivena dva rjeenja slae se jedinstveno rjeenje opskrbnog podruja prikazano

na slici 4. Navedeno konano rjeenje tono definira poloaj svih kabelskih vodova kako postojeih tako i planiranih. Osim samog geografskog poloaja za svaku vezu dobiveni su slijedei rezultati:

Cijena izgradnje staze (cijena polaganja novih i rekonstrukcije starih vodova) Broj stanica u povezu Sve transformatorske stanice koje ulaze u navedenu stazu Padovi napona Mjesto otvaranja (mjesto isklopa svake veze)

o Najee na onom mjestu u stazi koje samu stazu dijeli na dva jednaka dijela gledajui optereenja iz svakog smjera

o Proizlazi iz nemogunosti paralelnog pogona srednjonaponske mree Ovako dobiveno rjeenje predstavlja topoloki model srednjonaponske mree opskrbnog

podruja Ferenica te pomae u rjeavanju problema planiranja srednjonaponske mree navedenog podruja (slika 4.)

4. ZAKLJUAK Optimimiranje postojee i planiranje budue srednjonaponske mree opskrbnog podruja

Ferenica izvreno je upotrebom programskog paketa CADDiN 4.1. Provedenom analizom se dobiva jedinstveno rjeenje koje dugorono rjeava napajanje zadanog opskrbnog podruja. Dobiveno rjeenje predstavlja optimalan model srednjonaponske mree u zadanom opskrbnom podruju. U prvoj etapi se srednjonaponska mrea opskrbnog podruja moe ostvariti napajanjem sa 10 kV naponom. Iz rjeenja je vidljivo da nijedan kabel u dobivenoj strukturi mree nije preoptereen te je uz minimalne materijalne trokove dobiven jednostavniji i pouzdaniji model srednjonaponske mree. Konano rjeenje predstavlja model povezno strukturirane srednjonaponske mree u kojem je pravilnom raspodjelom potroaa i sekcioniranjem svake kabelske veze postignuta vea pouzdanost napajanja potroaa. Provedena analiza je u cijelosti sagledala postojeu srednjonaponsku mreu tako da je opisani rezultat postignut uz minimalne promjene u postojeoj mrei.

9

Slika 4. Topoloki prikaz rjeenja

10

LITERATURA:

[1] N. Lang Kosi, Idejno rjeenje SN mree podruja Trnja, Elektra Zagreb, 1990.g. [2] N. Lang Kosi, Idejno rjeenje SN mree podruja itnjaka, Elektra Zagreb, 1992.g. [3] D. krlec, Idejno rjeenje SN mree podruja sredinjeg dijela grada Zagreba, Elektra Zagreb,

1990.g. [4] M. Skok i H. Keko, CADDiN Map modul manual, FER ZVNE, 2004.g. [5] S. utobradi, O razvoju srednjonaponskih mrea u Hrvatskoj elektroprivredi, Energija, 1992.g. [6] Rihard Schenner, Period planiranja distributivnih elektrinih mrea, Energija, 1993. g.