524-PLAN - gospodarenja otpadom Grada Osijeka - razdoblje ... - gospodarenja otpadom Grada...Otpadne gume vozila 2015. 90 70 Otpadna ulja 2010. 90 - ... Oporaba otpada jest svaki postupak

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 15 od 25. studenoga 2009.

Temeljem članka 11. stavak 2. Zakona o otpadu („Narodne novine“ br. 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09. ) i članka 19. točka 2. Statuta Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 6/01., 3/03., 1A/05., 8/05., 02/09., 9/09. i 13/09.) Gradsko vijeće Grada Osijeka na 4. sjednici održanoj 24. studenoga 2009. godine, donijelo je

P L A N

gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje do 2015. godine

1. OSNOVNE I OPĆE ODREDBE

Pod pojmom zaštite okoliša podrazumijeva se zaštita voda, tla i zraka. Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije što su osnovni uvjeti zdravog i održivog razvoja. Zaštita okoliša temelji se na Zakonu o zaštiti okoliša („Narodne novine“ 110/07.).

Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržani su u Zakonu o otpadu („Narodne novine“ 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.), Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne novine“ 130/05.) te Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015. godine („Narodne novine“ 85/07.).

A) Zakon o otpadu uređuje način gospodarenja otpadom koji predstavlja skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:

1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i njegovoga štetnog utjecaja na okoliš

2. obavljanje sakupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti

3. skrb za odlagališta koja su zatvorena. S otpadnim tvarima treba se postupati na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko

zdravlje i ne rabe postupci i načini koji bi mogli štetiti okolišu, a posebice kako bi se izbjeglo:

− rizik onečišćenja voda, tla i zraka − nastajanje eksplozije ili požara − pojava buke − ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta − štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti − narušavanje javnog reda i mira.

Osnovni ciljevi postupanja s otpadom su: − Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i to

posebice: razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora i tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili u najmanjoj mogućoj mjeri pridonose povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja te razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu namijenjenom oporabi

− oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omogućava odvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe, zbrinjavanje otpada na propisan način te sanacija otpadom onečišćenog okoliša.


2

B) Strategija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj između ostalog predviđa sljedeće aktivnosti:

− postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu, odlagalištima i drugim sadržajima: uz Zagreb, 20 županijskih i 4 regionalna središta, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta

− sprječavanje ispuštanja otpada u jezera, rijeke i potoke − centar za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta − kontrolirane prioritetne tokove otpada − visok stupanj sudjelovanja domaće industrije, opreme i usluga u projektima

gospodarenja otpadom kao doprinos smanjivanju nezaposlenosti − angažman domaćih i stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija

opravdanosti i potporu zajedničkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva na bazi IPPC* – BAT** tehnologije

− jačanje postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje međuresorske koordinacije za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih ministarstava za pojedine tokove otpada

− edukaciju javnosti, stručnjaka i upravnih struktura: Programi i aktivnosti za podizanje razine znanja trebaju imati razvojni, istraživački i djelatni pristup.

Prema zahtjevima koji proizlaze iz Strategije gospodarenja otpadom RH, neophodno je

u narednom razdoblju poduzeti odgovarajuće aktivnosti kako bi se postigli ciljevi iz tablice 1-2.

Tablica 1. Kvantitativni ciljevi za količine otpada koje se stvaraju na području Grada Osijeka

Udio (%) / godina Ciljevi

2005. 2010. 2015. 2020. 2025.

Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada 80 99

Količina odvojeno sakupljenog i recikliranoga komunalnog otpada 6 8 12 18 25

Količina obrađenoga komunalnog otpada 2 10 20 25 30

Količina odloženoga komunalnog otpada 95 80 68 58 45

Količina odloženoga biorazgradivog komunalnog otpada od količine proizvedene 1995. 95 85 75 55 35

Izvor: Strategija gospodarenja otpadom RH


3

Tablica 2. Kvote oporabe i recikliranja nekih vrsta otpada koji se stvaraju na području Grada Osijeka

Kvota (% težine) Otpad Rok

oporaba recikliranje 2010. 50 – 60 25 – 45

Ambalažni otpad 2015. 65 55 – 60 2015. 85 80

Otpadna vozila 2025. 95 85

e-otpad 4 kg/stan/god 2015. 70 – 80 50 –80

2010. 70 – 80 60 – 70 Otpadne gume vozila

2015. 90 70 Otpadna ulja 2010. 90 -

Izvor: Strategija gospodarenja otpadom RH

C) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015.

Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provođenja glavnih ciljeva Strategije postavljene za razdoblje od 2005. do 2025. na području gospodarenja otpadom u RH, i to: - uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom - sanacija i zatvaranje postojećeg odlagališta - sanacija „crnih točaka“ - lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom - razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, s

predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja i - uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.

Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2007. do 2015. sadrži sljedeće:

1. vrste količine i porijeklo otpada za koje treba osigurati gospodarenje 2. uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada 3. razmještaj lokacija (mreža) građevine i uređaje za gospodarenje otpadom i 4. procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provođenje ciljeva u gospodarenju

otpadom. Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i

graditeljstva (MZOPUG ).

Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine donosi gradsko, odnosno općinsko vijeće za razdoblje od osam godina, a njegovu provedbu nadzire nadležni ured županije.

D) Zakonske obveze iz postojeće i nove zakonske regulative

Prema obvezama i odgovornostima u gospodarenju otpadom koje proizlaze iz Zakona o otpadu država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada;


4

županije i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim vrstama otpada, osim za opasni otpad i spaljivanje, a gradovi i općine odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom.

Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i svojstvu otpada, uz primjenu načela „onečišćivač plaća“.

Zakonom je određeno da troškovi gospodarenja otpadom moraju obuhvatiti: 1. troškove odvojenog sakupljanja otpada 2. troškove prijevoza otpada 3. troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom

ostvarenim prometom otpada 4. procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš i 5. troškove oporabe i zbrinjavanja otpada koji obuhvaćaju troškove projektiranja i

gradnje građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, troškove rada građevina za oporabu i zbrinjavanje otpada te procjenu troškova zatvaranja građevina za oporabu i zbrinjavanje otpada, njihova naknadnog održavanja i gradnje nove građevine koja će se koristiti nakon prestanka rada postojeće. Stupanjem na snagu Strategije i Plana gospodarenja otpadom RH te pravilnika o

postupanju s posebnim kategorijama otpada, od posebne je važnosti za Hrvatsku, jer se njime pokreću promjene koje će, postupno rješavati postojeće probleme, unapređivati sustav i usmjeravati RH prema održivom gospodarenju otpadom, a i postignuta su značajna usklađivanja s propisima EU.

2. NAZIVLJE U PLANU

U ovom Planu u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem: Otpadnim tvarima podrazumijevaju se sve tvari ili predmeti određene kategorijama otpada propisanih posebnim pravilnikom, a koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Postupanje s otpadom po gospodarskim načelima i načelima zaštite okoliša podrazumijeva: sakupljanje, skladištenje, obrađivanje, odlaganje, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina. Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave – grada i općine i upravno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave – županije i Grada Zagreba, nadležno za poslove zaštite okoliša. Proizvođač otpada jest svaka pravna ili fizička osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvođač) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada. Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača. Građevinski otpad – otpad koji nastaje tijekom proizvodnje građevinskih proizvoda ili poluproizvoda, gradnje, rušenja i rekonstrukcije građevina. Opasni otpad je svaki otpad koji može ugroziti okoliš zbog svojstava otpada kao što su otrovnost, korozivnost, reaktivnost, zapaljivost ili drugi razlog.


5

Inertni otpad jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama. Ambalažni otpad je otpad definiran u kategorijama Kataloga otpada i predstavlja ambalažu i ambalažni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od ambalaže, isključujući proizvodne ostatke. Sakupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili predobrada otpada iste vrste u svrhu prijevoza. Obrada otpada jest postupak kojim se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, ugljučujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost otpada. Oporaba otpada jest svaki postupak ponovne obrade radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe. Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe. Sakupljač otpada je pravna ili fizička osoba koja sakuplja, razvrstava ili prevozi otpad. Obrađivač otpada je pravna ili fizička osoba koja skladišti, obrađuje ili odlaže otpad. Divlje odlagalište je odlagalište na koje neko naselje, skupina domaćinstava ili pojedina domaćinstva unutar neke općine ili grada odlažu svoj otpad na nekontroliran način. Odlagalište je najrasprostranjenija i najjeftinija metoda odlaganja otpada. Otpad se odlaže na pripremljeni teren, zbija se buldožerima ili kompaktorima, a na kraju radnog dana prekriva se slojem inertnog materijala. Procjedne vode se sakupljaju tako da je izbjegnuto onečišćenje površinskih i podzemnih voda. Lokacija odlagališta je udaljena od građevinske zone te je dobro povezana pristupnim cestama. Nakon odlaganja biorazgradivi otpad se razgrađuje. Sakupljeni plinovi ispuštaju se kroz odzračne kanale. Odlagalište mora biti čuvano i ograđeno te mora imati izrađene prateće sadržaje i opremu. Neorganizirano odlagalište je isto što i "divlje odlagalište". Zbrinjavanje otpada podrazumijeva svaki postupak prikupljanja, prijevoza i odlaganja otpada propisan propisima ZOO. Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek. Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja, ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš. Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša. Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj količini i/ili koncentraciji ima takva svojstva. Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu. Registar onečišćavanja okoliša je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš. Pretovarna stanica (transfer stanica) je građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom.


6

Građevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i županijski centri za gospodarenje otpadom, odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i građevine namijenjene za spaljivanje otpada – spalionice otpada. Centar za gospodarenje otpadom je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i zbrinjavanje otpada. Gospodarenje otpadom - je skup aktivnosti, odluka i mjera za: sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovog štetnog utjecaja na okoliš; skupljanje, prijevoz, oporaba i zbrinjavanje (obrada i zbrinjavanje), uključujući i nadzor nad takvim operacijama i brigu o odlagalištima koja su zatvorena. Centralno reciklažno dvorište - je građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju određenih vrsta otpada. Mini reciklažno dvorište – je građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju samo određenih vrsta otpada i to u manjem obimu. Reciklažni eko otok – dvije do četiri posude ili kontejnera za odvojeno sakupljanje komponenti otpada kao što su papir i karton, staklena ambalaža, plastika i sl. Sortirnica – objekt u kojem se vrši odvajanje pojedinih komponenta otpada iz doveženog nerazvstanog otpada koji nije miješan sa otpadom iz kućanstva. Kratice:

IPPC - integrirano sprječavanje i kontrola zagađenja (Integrated prevention pollution control) BAT - najbolja raspoloživa tehnologija (Best available technology) 3. PREGLED postojećeg stanja

Prema Zakonu o otpadu (“Narodne novine“ 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.) otpad se dijeli na neopasni, inertni i opasan otpad, a prema izvoru razlikujemo komunalni i proizvodni otpad. Postojeće stanje količina, vrsta i sastava otpada odnosi se na područje Grada Osijeka.

Procjena količine komunalnog otpada i proizvodnog otpada sličnih svojstava komunalnom otpadu za Grad Osijek, na razmatranom području, bila je omogućena na temelju podataka kojima raspolaže Grad Osijek i komunalno poduzeće „Unikom“ d.o.o., te iz statističkih podataka i ankete o količinama otpada provedene 2008. godine.

Na razmatranom području otpad sakuplja komunalno poduzeće "Unikom" d.o.o. iz Osijeka i odlaže ga na odlagalištu otpada "Lončarica Velika". Sakupljanje i odvoz otpada određeno je programima sakupljanja i odvoza otpada. Na odlagalište „Lončarica Velika“ odlaže se organizirano sakupljen otpad s područja naselja Brijest, Briješće, Josipovac, Klisa, Nemetin, Osijek, Podravlje, Sarvaš, Tenja, Tvrđavica i Višnjevac.

3.1. Kapaciteti za postupanje s otpadom na području Grada

Na području Grada Osijeka organizirano sakupljanje i odvoz otpada te čišćenje javnih gradskih površina vodi "Unikom" d.o.o. koje u tu svrhu koristi sljedeći vozni park:


7

Tablica 3. - Kapaciteti vozila za sakupljanje i odvoz otpada

Tip vozila Broj vozila Prosječni korisni volumen nadgradnje, m3

smećar 6 16 smećar 2 17 smećar 1 22 autopodizač 8 5 ili 7 čistilica 7 3 kamion 5 1, 2, 6, i 8 kamion-kiper 1

Izvor: „Unikom“ d.o.o.

Miješani komunalni i neopasni proizvodni otpad se na mjestu nastanka sakuplja i iznosi u namjenskim posudama (kontejnerima) različitih volumena. U tablici u nastavku iznose se podaci o udjelu pojedinih posuda (kontejnera).

Tablica 4. – Učešće pojedinih posuda/kontejnera za odlaganje komunalnog otpada

Način prikupljanja Udio, % Kante 120-240 l 80Kontejneri 700-1.100 l 10Kontejneri 5 - 10m3 10UKUPNO 100

Izvor: „Unikom“ d.o.o.

Broj postavljenih posuda (kante, kontejneri) za komunalni otpad iznosi: - posude 120 l – 30.000 komada - posude 240 l – 4.000 komada - kontejner 1.100 l – 2.000 komada - kontejner 5 m3 – 500 komada.

3.2. Opis postojećeg stanja sakupljanja, prijevoza i zbrinjavanja otpada

U Gradu Osijeku, u 2007. godini, organiziranim sakupljanjem i odvozom otpada iz domaćinstava bilo je obuhvaćeno 40.753 domaćinstava s 111.489 stanovnika odnosno, cca 97 % domaćinstava. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području Grada Osijeka živjelo je 114.449 stalnih stanovnika u 41.835 domaćinstva.


8

Tablica 5. - Stanovništvo Grada Osijeka (popis 2001.)

Grad Osijek Stanovnika Domaćinstva

Naselja Brijest 1.235 372Briješće 1.373 388Josipovac 4.394 1.315Klisa 463 145Nemetin 177 66Osijek 90.286 34.220Podravlje 356 122Sarvaš 1.537 513Tenja 6.742 2.231Tvrđavica 750 260Višnjevac 7.136 2.203Ukupno: 114.449 41.835

Izvor: DZS Popis stanovništava 2001. godine

Organizirani odvoz otpada iz domaćinstava provodi se 1 puta tjedno, za centar grada Osijeka 2 puta tjedno, a iz gospodarskih djelatnosti 1 puta tjedno tijekom 6 radnih dana. Sakupljeni otpad se odvozi i zbrinjava na odlagalištu „Lončarica Velika“.

Glomazni otpad sakuplja se prema unaprijed izrađenom i objavljenom planu putem kontejnera većeg volumena, te se odvozi i zbrinjava na odlagalištu „Lončarica Velika“.

Proizvodni neopasni otpad, koji se javlja u toku proizvodnih procesa u poduzećima, poduzeće "Unikom" d.o.o. dovozi na odlagalište “Lončarica Velika” zajedno sa komunalnim otpadom.

Na području Grada Osijeka provodi se odvojeno sakupljanje određenih vrsti otpada iz domaćinstva i gospodarstva. Odvojeno sakupljen otpad preuzima „Unijapapir“ iz Osijeka. Tako je u 2007. godini odvojeno sakupljeno papira, kartona, stakla, PET-a i ostale plastike, metalnog otpada, akumulatora, starih ulja i sl. oko 1.291 tona. Usporedni prikaz učinkovitosti provođenja odvojenog sakupljanja – primarne reciklaže u 2003. i 2007. godini iznosi se u tabličnom prikazu 6. Vidljivo je da segment koji obuhvaća sakupljanje eko kontejnerima ima kod ambalažnog stakla i PET-a veliki pad sakupljenih količina. Pad sakupljenih količina povezan je s primjenom Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu koji nije predvidio neodgovorno ponašanje pojedinaca koji iz eko kontejnera vade odloženi materijal i prodaju trgovinama i ovlaštenim sakupljačima od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.


9

Tablica 6.- Usporedni prikaz odvojeno sakupljenih količina određenih vrsta otpadnih materijal u 2003. i 2007. godini na području Grada Osijeka

2003. godine 2007. godine

Način provođenja Vrsta materijala

Kontejner veličine

(m3)

Broj kontejnera

Sakupljena količina

(t)

Kontejner veličine

(m3)

Broj kontejnera

Sakupljena količina

(t)

Papir i karton 2 112 208 2 i 2,5 1.234 353 Amb. Staklo 2 87 235 2 i 2,5 3 2

1. Eko-kontejneri na javnim površinama Grada PET 2 73 47 2 150 7 2. Svežnjevi karton. ambalaže - - 129 ručno 134

Papir i karton 5 2 62,5 5 177 73 Amb. Staklo 5 2 12,6 2,5 8 5 PET 5 1 2,2 - - - Ostala plastika 5 1 2,8 5 15 4 Akumulatori 5 1 8,2 3 4 3 Metalni otpad 5 1 25,5 5 9 7

3. Reciklažno dvorište

Stara ulja 0,1 1 1 1 3 3 4. Školske akcije Papir i karton 5 20 162 30 i 5 345 5. Zeleni otpad s javnih površinama Grada. Biljna masa - - - 315 6. Ostalo - - - 40 Ukupno odvojeno sakupljeno (t) 895 1291

Izvor: Grad Osijek

Procjena količina odloženog otpada na odlagalištu „Lončarica Velika“, budući da otpad nije vagan, temelji se na procjenama i iskustvenim podacima. Pri procjeni količina otpada odloženih od početka korištenja lokacije, korištene su postavke proizašle iz prijašnjih upitnika i anketa, kretanja obuhvatnosti stanovništva te stanja gospodarskih subjekata.

Količina odloženog komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada u razdoblju od 15.09.1995. do 2007. godine na odlagalištu otpada „Lončarica Velika“ procijenjena je na cca 483.000 t.

Volumen koji zauzima odloženi otpad na lokaciji procijenjen je uzimajući u obzir nasipne težine različitih vrsta odloženog otpada na odlagalištu, i to:

- nasipna težina zemlje i građevinskog otpada je od 1.200 do 1.400 kg/m3 - zbijenost komunalnog otpada na odlagalištu je 400 – 850 kg/m3. Prema procjeni, na odlagalištu “Lončarica Velika” ukupno je odloženo oko 636.000 m3. Prosječna nasipna težina odloženog otpada procjenjuje se na oko 759 kg/m3. Nasipna količina otpada mjerena na drugim odlagalištima u Hrvatskoj iznosi od 400 do 1.200 kg/m3.

3.3. Komunalni otpad

Komunalni otpad prema Zakonu o otpadu je otpad iz kućanstava te otpad iz proizvodne i uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Navedeni otpad nastaje u kućanstvima, uslužnim djelatnostima (trgovina, ugostiteljstvo i dr.), institucijama (kao što su škole, objekti koje koriste gradske i državne službe i sl.) i na javnim


10

površinama kao posljedica uređivanja i održavanja javnih površina na području Grada Osijeka iz kojih se otpad organizirano sakuplja.

Količina komunalnog otpada (prema podacima koje je dostavio Unikom d.o.o.) nastala u 2007. godini na području Grada Osijeka procijenjena je na oko 33.048 tona, od čega na lokalno stanovništvo otpada cca 31.511 t, a na odvojeno sakupljen otpad cca 1.291 t. Na temelju ovih podataka, specifična količina komunalnog otpada koja se stvara na analiziranom području po stalnom stanovniku obuhvaćenom organiziranim odvozom iznosila je: specifična količina = 32.802 tona × 1.000 / (111.489 stanovnika × 365 dana) = 0,806 kg/st./dan

Očekuje se da će u narednim godinama doći do povećanja specifične količine otpada te da će se ona približiti europskim standardima.

Prema procjeni tvrtke „Unikom“ d.o.o. u 2007. godini skupljeno je 12 258 tona glomaznog otpada koji je uključen u ukupnoj količini komunalnog otpada.

Neopasni proizvodni otpad odlaže se zajedno s komunalnim otpadom na lokaciju odlagališta "Lončarica Velika".

U nekim poduzećima javljaju se i manje količine opasnog otpada, koji poduzeća skladište unutar svojeg prostora i rješavaju u suradnji s drugim ovlaštenim poduzećima koja se bave zbrinjavanjem takve vrste otpada.

Prema podacima Grada Osijeka, količina neopasnog proizvodnog otpada stvorena u 2007. godini i odložena na službenom odlagalištu “Lončarica Velika”, procijenjena je na cca 5.467 tona.

3.4. Projekcija količina otpada

Projekcija količina otpada rađena je za razdoblje do 2015. godine. Količine otpada koje će nastajati na području Grada Osijeka odvozit će se na odlagalište “Lončarica Velika” sve do realizacije regionalnog/županijskog Centra za zbrinjavanje komunalnog otpada.

Procjena količina otpada koja će nastajati na području Grada Osijeka u predstojećem razdoblju do 2015. godine, rađena je na temelju podataka o: - obuhvatnosti organiziranim odvozom otpada od stanovništva u naseljima prema

podacima iz 2007. godine - podacima iz popisa stanovništva 2001. godine za Grad Osijek - procijenjenom prirodnom prirastu stanovništva - procijenjenom povećanju životnog standarda - procjeni kretanja količina ambalažnog i industrijskog otpada u razmatranom razdoblju.

Stoga su se pri procjeni količina otpada koje treba prikladno zbrinuti te pri određivanju

za to potrebnog odlagališnog prostora, u proračunu koristile sljedeće pretpostavke: - da se broj stanovnika na razmatranom području neće bitno mijenjati, i da će rasti po

prosječnoj godišnjoj stopi od oko 0,1% - da je u 2007. godini na razmatranom području prosječna obuhvatnost organiziranim

odvozom otpada bila 97% - potpuna obuhvatnost organiziranim odvozom otpada očekuje se u 2009. godini - da će specifična količina komunalnog otpada po stanovniku rasti po prosječnoj

godišnjoj stopi od 0,5 - 1% - za proizvodni neopasni otpad predviđa se povećanje rasta količine po prosječnoj

godišnjoj stopi od 3,0%


11

- da će se povećati količina proizvodnog neopasnog otpada koja će sama poduzeća ponovno upotrijebiti ili davati na obradu drugim specijaliziranim poduzećima.

Prilikom svake značajnije promjene tehnološkog procesa ili broja tehnoloških jedinica, potrebno je preispitati i količinu proizvodnog neopasnog otpada.

U nastavku je tablični prikaz procijenjenog očekivanog kretanja godišnjih količina miješanog komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada na području Grada Osijeka.

Tablica 7. - Prikaz očekivanog kretanja stvorene količine miješanog i proizvodnog otpada s područja Grada Osijeka za razdoblje do 2015. godine

Broj Komunalni Proizvodni Ukupni

Godina obuhvaćenih otpad neopasni otpad stanovnika t/god. otpad t/god. t/god.

2008 113.072 37.270 5.631 42.901 2009 114.678 37.934 5.800 43.733 2010 114.793 38.166 5.974 44.139 2011 114.907 38.400 6.153 44.553 2012 115.022 38.637 6.337 44.974 2013 115.137 38.877 6.528 45.405 2014 115.253 39.292 6.723 46.016 2015 115.368 39.713 6.891 46.605

Izvor: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. prema navedenim pretpostavkama

Količina pojedinih kategorija otpada koje se moraju odvajati iz komunalnog otpada za razdoblje do 2015. godine prema Planu gospodarenja otpadom RH, kao i projekcija ukupne količine komunalnog otpada zajedno sa količinama odvojenog sakupljanja, daje se u nastavku.


12

Tablica 8. - Projekcija količina komunalnog otpada s planom odvajanja određenih komponenti za Grad Osijek

Godina

Količina stvorenog

komunalnog otpada, t/god

Prognoza odvajanja pojedinih komponenti, t/god

Količine KO za

odlaganje, t/god

Udio odvojenog otpada*,

%

Papir i karton PET Staklo Metali Kuhinjski

i biootpad UKUPNO 2008 37.270 1.680 464 1.147 239 0 3.530 33.740 9,52009 37.934 1.766 501 1.273 300 69 3.910 34.024 10,32010 38.166 1.856 541 1.414 378 125 4.314 33.852 11,32011 38.400 1.951 584 1.569 476 225 4.805 33.595 12,52012 38.637 2.051 631 1.742 598 405 5.427 33.210 14,02013 38.877 2.156 681 1.934 753 729 6.253 32.624 16,12014 39.292 2.267 736 2.147 947 1.318 7.414 31.878 18,92015 39.713 2.383 794 2.383 1.191 2.383 9.134 30.579 23,0*udio odvojeno sakupljenog otpada u odnosu na stvorenu količinu komunalnog otpada

Izvor: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. Količine komunalnog otpada iz tablica 7. i 8. razlikuju se u tome što je u tablici 7. dan prikaz miješanog komunalnog otpada, a

u tablici 8. toj količini je pribrojena količina odvojeno sakupljenog komunalnog otpada. U tom slučaju količina komunalnog otpada za odlaganje se s vremenom počinje smanjivati za 2008. godinu. Za 2008.godinu količine odvojenog sakupljanja komponenta otpada temelje se na podacima dobivenih za Grad Osijek i procijenjenih količina otkupljenih putem Fonda.


13

Prikaz potencijala određenih vrsta otpada u ukupnom otpadu, radi sagledavanja mogućeg odvojenog sakupljanja otpada, temelji se na pretpostavljenom sastavu komunalnog otpada. S obzirom da su na području Grada Osijeka posljednja ispitivanja sastava otpada provedena 1995. godine u nastavku se daje sastav otpada preuzet iz Plana gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007-2015, a koji se odnosi na procjenjeni sastava otpada za kontinentalno područje RH. U tablici 9. daje se pretpostavljeni sastav komunalnog otpada za područje Grada Osijeka računajući po pretpostavljenom učešću komponenti otpada iz Plana RH za slične velike gradove.

Tablica 9. – Pretpostavljeni sastav komunalnog otpada za područje Grada Osijeka

Komponenta otpada mas % Kuhinjski i biootpad 43,1

Papir i karton 19,6

Koža i kosti 3,0

Drvo 1,3

Tekstil 7,8

Staklo 6,6

Metali 4,1

Inertni 1,5

Plastika 11,6

Guma 0,9

Posebni 0,4 Izvor: Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015.

Prema Planu gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007-2015, za potrebe projektiranja svakog elementa sustava gospodarenja otpadom prije same izrade projektne dokumentacije, potrebno je obaviti prethodna mjerenja kako količina tako i porijekla i sastava komunalnog otpada. Prije određivanja kapaciteta i vrsta objekata za predobradu i obradu pojedinih vrsta otpada potrebno je provesti seriju ispitivanja sastava i količina otpada u barem dva karakteristična godišnja razdoblja.

U nastavku se iznose procjene količina određenih grupa otpada nastalih na području Grada Osijeka i gruba procjena trenda kretanja za narednih sedam godina. Podaci se temelje na različitim izvorima, i to na dokumentu Katastar otpada - izvješće za 2006. proizvodni otpad, Agencija za zaštitu okoliša, 2008., podacima dobivenih od Grada Osijeka za 2007. godinu te Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.


14

Tablica 10. - Procjena kretanja količina posebnih vrsta otpada na području Grada Osijeka VRSTA OTPADA 2008.god. 2015.god.

t/god t/god 1- Komunalni otpad 33.600 36.000 2 - Građevinski otpad i otpad od rušenja 27.100 28.700 3 - Proizvodni i rudarski 5.700 6.900 4 - Poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad

-poljoprivredni otpad (šećerana) 88.900 97.800 -stočarski (uzgoj stoke) 6.000 6.000 -šumarsko-drvni otpad (gradsko zelenilo +ostalo) 20 20

5 - Opasni otpad 480 500 6 - Ambalažni otpad 8.240 9.900 7 - Otpadna vozila 1.850 2.800 8 - Otpadne gume vozila 1.930 2.900 9 - Otpadna električna i elektronička oprema 1.550 2.100 10 - Komunalni mulj 1.100 1.200 11 - Otpad životinjskog porijekla 3.110 3.110 12 - Otpadna ulja i zauljeni otpad

-mineralna ulja 720 720 -jestiva ulja 770 800

13 - Otpadne baterije i akumulatori 90 130 14 - Postojana organska zagađivala 2 2 15 - Medicinski otpad 60 70

Izvor: Strategija gospodarenja otpadom RH, Grad Osijek, AZO

Postupanje s pojedinim vrstama otpadnih materijala navedenih u tabličnom prikazu regulirano je posebnim Pravilnicima: − Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08) − Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05 i 81/08) − Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06) − Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06) − Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom

(NN 74/07) − Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima − Pravilnik o gospodarenju otpadnim, baterijama i akumulatorima − Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom.

S obzirom na količine električnog otpada (bijele tehnike) koja se u pravilu pojavljuje u

glomaznom otpadu treba razmotriti mogućnost da se s istim postupa u skladu s Planom RH. Uz dobivanje ovlaštenja isto bi mogla raditi tvrtka „Unikom“ budući da na području Grada Osijeka vrši sakupljanje glomaznog otpada.

U ovom Planu postupci sakupljanja i obrade posebnih vrsta otpadnih materijala se neće opisivati.


15

4. MJERE GOSPODARENJA OTPADOM I ODVOJENOG SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA

4.1. Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Integralni koncept gospodarenja otpadom u sebi sadrži osnovna načela, i to: − izbjegavanje otpada − vrednovanje otpada − zbrinjavanje otpada.

Shematski prikaz gospodarenja otpadom daje se na slici 1.

Slika 1. - Shematski prikaz gospodarenja otpadom

Izbjegavanje Neizbjegnuti otpad

- manji proizvodni otpad- proizvod s manje otpada- uporaba primjerenije ambalaže

- materijalna reciklaža i ponovna uporaba- biološka reciklaža i ponovna uporaba- energetska reciklaža i ponovna uporaba

Kontrolirana odlagališta

Vrednovanje otpada

Izvor: Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje od 2007. do 2015. godine

Postupanje s otpadom na predmetnom području razvija se u skladu sa ciljem ostvarivanja integralnog koncepta gospodarenja otpadom čije su osnove: - sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom - iskorištavanje vrijednih svojstava pojedinih vrsta otpada u materijalne svrhe - kontrolirano odlaganje otpada - saniranje otpadom onečišćenog tla.

U nastavku o programima – podsustavima integralnog koncepta gospodarenja s otpadom koji su značajnije prisutni na analiziranom području:

Iskorištavanje vrijednih svojstava otpada provodi se putem:

Domaćinstava i uslužne djelatnosti - odvojenog sakupljanja papira, kartona te staklene i plastične ambalaže putem

kontejnera smještenih na javnim površinama područja.

Gospodarstvo - odvojenog odlaganja i sakupljanja određenih vrsta otpada u kontejnere raznih vrsta i

dimenzija - predobrada ili obrada istih u vlastitom krugu radi ponovnog korištenja u proizvodnom

procesu ili predaje tvrtkama za sakupljanje, obradu i promet sekundarnim sirovinama.


16

Kontrolirano odlaganje otpada - privremeno odlaganje ostatnog otpada iz domaćinstava i gospodarske djelatnosti

(komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada) na uređenom odlagalištu.

4.2. Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada

Mjere izbjegavanja i smanjenje nastajanja otpada prema europskim smjernicama su sljedeće:

Smanjenje količina otpada može se postići na više načina, a najvažniji su:

− sprječavanje nastajanja pojedinih vrsta i količina otpada − sprječavanje da se u proizvod za tržište ugrađuju štetni sastojci − sprječavanje miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za tržište koji

onemogućava da se otpadni materijal koristi za ponovnu uporabu.

Prioritet cjelovitog sustava gospodarenja otpadom je sprječavanje nastanka otpada. Suština izbjegavanja nastanka otpada je: "Najbolji otpad je onaj, koji uopće ne nastane". To podrazumijeva da otpad koji se izbjegne ne oštećuje čovjekovo zdravlje i okoliš i ne troše se sredstva za njegovu obradu i/ili odlaganje. Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvođenjem na tržište "povoljnih" vrsta proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača, smanjiti će količine i štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti.

U okviru tehničkih i gospodarstvenih mogućnosti treba:

- robu tako oblikovati, proizvoditi i prerađivati da se ostatne tvari mogu maksimalno ponovno iskorištavati

- načine prodaje novih proizvoda i preuzimanja iskorištenih proizvoda regulirati tako, da se količina otpada kod krajnjih potrošača stvara u što manjem obimu

- proizvode tako upotrebljavati da nakon njihove primjene ostaje što manje štetnih tvari - proizvode tako upotrebljavati da nastaje što manje otpada.

Osnovne mjere izbjegavanje otpada mogu se taksativno svesti na:

Izbjegavanje otpada u proizvodnji - razvojem tehnologije koja ne stvara otpad - otpad vraćati u vlastitu proizvodnju - otpad upućivati na recikliranje i koristiti u drugim proizvodnim procesima - proizvoditi robu koja nakon upotrebe ima manje otpada kojeg treba obraditi - pri proizvodnji za tržište izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranom količinom i

štetnosti otpada - proizvod na tržište davati u najnužnijoj ambalaži - proizvode ne pakirati u ambalažu koja služi za jednokratnu upotrebu, a nakon toga se

odbacuje kao otpad.

Ponašanje potrošača - da ne kupuju proizvode koji se ne mogu reciklirati, - da pri kupovanju izbjegavaju robu u jednokratnoj ambalaži, odnosno da pri kupovanju

robe preferiraju povratnu ambalažu, - da smanje korištenje plastičnih vrećica i slične ambalaže i dr.


17

Edukacija - koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvođača i potrošača o mogućim

načinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg smanjenja, - stimulacija i kažnjavanje. 4.3. Mjere odvojenog sakupljanja i oporabe komunalnog otpada

Primarna reciklaža temelji se na odvojenom sakupljanju iskoristivih otpadnih tvari na mjestu nastanka otpada. Odvojeno sakupljanje pojedinih vrsta otpada (npr. autoguma, lijekova, ulja, e-otpada, građevinskog otpada, akumulatora, zelenog otpada i lako biorazgradivog otpada, papira, starih automobila, stakla, metalne i plastične ambalaže i dr.) dugoročno jamče kvalitetnu reciklažu. To je dinamički sustav koji se stalno nadopunjuje. Prema Planu gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007-2015 predviđeno je odvojeno prikupljanje sljedećih komponenti komunalnog otpada: – papir i karton – staklo – plastika – metali – glomazni otpad – drugo.

U tabličnom prikazu 11. dane su grupe otpada, mogući način sakupljanja, mogući načini obrade i smjernice njihova vrednovanja u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom.

Tablica 11. - Mogući načini sakupljanja i obrade te smjernice za postupanje s pojedinim grupama otpada

VRSTA OTPADA Mjesto/način sakupljanja

Mjesto/način obrade Vrednovanje

Materijalno Biološko Odvajanje Energetsko 1 -Komunalni otpad CGO

Odlaganje Odlagalište GO 2 - Građevinski otpad i

otpad od rušenja Mini RD Odvajanje i obrada na odlagalištu GO

Ponovna upotreba Materijalno Biološko Odvajanje Energetsko

3. Proizvodni i rudarski otpad CGO

Odlaganje Ratarstvo Stočarstvo Šumsko tlo

4 - Poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad

Drvoprerađivačka

Biološko Energetsko

5 - Opasni otpad

- gospodarstvo Ovlašteni sakupljač Skladište proizvođača Energetsko

-domaćinstva Ovlašteni sakupljač Skl. ovlaš. sakupljača Recikliranje

Izvoz


18



6 - Ambalažni otpad Reciklažni otoci RD Mini RD Svežnjevi POOPSS

-papirni i kartonski

Gospodarski subjekti

Tvornica papira i kartona Recikliranje

Reciklažni otoci RD Mini RD POOPSS Trgovina

-stakleni

Gospodarski subjekti

Tvornica staklene ambalaže Recikliranje

Reciklažni otoci RD Mini RD -metalni

Gospod. subjekti

Tvornica za obradu metala Recikliranje

Reciklažni otoci RD Mini RD POOPSS Gospodarski subjekti

-plastični

Trgovina

Pogoni za obradu Recikliranje Energetsko

Bio kante Kompostana - biootpad RD

Kompostiranje Upotreba komposta

CGO RD Mini RD 7 - Otpadna vozila

POOPSS

Pogoni za reciklažu

Korištenje sekundarne sirovine

RD Ovlašteni sakupljač 8 - Otpadne gume vozila Trgovina

Skl. ovlaš. sakupljača

Materijalno Energetsko

RD 9 - Otpadna električna i elektronička oprema Ovlašteni sakupljač Predobrada Materijalno

Izvoz

10 - Komunalni mulj Uređaj za pročišćavanje Predobrada Kompostiranje

Energetsko 11 - Otpad životinjskog porijekla Rashladni kontejner Toplinska obrada Postupanje

prema propisu 12 - Otpadna ulja

RD Ovlašteni sakupljač - mineralna ulja Benzin. postaje

Skl. ovlaš. sakupljača Energetsko

RD - jestiva ulja Ovlašteni sakupljač Pogon za predobradu

Proizvodnja goriva


19



RD POOPSS 13 - Otpadne baterije i

akumulatori Trgovina

Skl. ovlaš. sakupljača Recikliranje

14 - Postojana organska zagađivala Ovlašteni sakupljač Skl. ovlaš.

sakupljača Izvoz

15 - Medicinski otpad-opasni

Materijalna Biološka Odvajanje Energetska - inertni Mjesto sakupljanja u

objektu Odlaganje

Skladište proizvođača Odvajanje

- opasni

Ljekarna Skl. ovlaš. sakupljača

Energetsko Biološko Kemijsko

Izvor: Strategija gospodarenja otpadom RH i IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.

Ovim planom predviđeno je na području Grada Osijeka odvojeno sakupljanje određenih komponenti otpada na mjestu nastanka putem: − reciklažnih eko otoka; − mini reciklažnih dvorišta (mini RD) − centralnog reciklažnog dvorišta (RD); − malootkupnih stanica - pretežno u vlasništvu poduzeća za sakupljanje, obradu i promet

sekundarnih sirovina; − sakupljanja svežnjeva kartonske ambalaže.

U RD-u ili na za to posebno izgrađenom platou u u skladu s propisima predviđa se organizirano sakupljanje glomaznog otpada jer na taj način dolazi do poboljšanja kvalitete usluge i smanjivanja troškova.

Prednosti odvojenog sakupljanja u RD-ima:

– građani mogu tijekom cijele godine, radnim danima i subotom, besplatno odložiti vlastiti glomazni otpad – povećavaju se prikupljene količine otpada po reciklažnim dvorištima i time smanjuje prosječna cijena – napušta se eventualno razbacivanje glomaznog otpada po javnim gradskim površinama – provodi se kvalitetnije odvojeno prikupljanje glomaznog otpada i time efikasnije recikliranje i oporaba (autogume, metali, rashladni uređaji, e-otpad, itd.) - omogućuje se ravnomjernije i efikasnije sortiranje te priprema za daljnju obradu.


20

Stupanj homogenosti zbijenosti odvojeno prikupljenih tvari nikad nije dovoljan za izravni plasman uz prihvatljivu ekonomsku nadoknadu. Iz tog razloga nužno je iz tih tvari odvojiti nečistoće, sortirati ih i prešati u bale dovoljne gustoće da bi transportni trošak postao prihvatljiv (vidi napomenu na str.17. vezano uz električni otpad).

4.3.1. Postojeće stanje

Na području Grada Osijeka postoje tri odlagališta, jedno reciklažno dvorište u vlasništvu „Unijapapira“ i 69 reciklažnih otoka postavljenih na javnim površinama Grada. Rezultati aktivnosti na provođenju primarne reciklaže iznijeti su u točci 3.2.

4.3.2. Mogućnosti prostornog širenja i kvalitativnog unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada i primarne reciklaže

Prema Planu gospodarenja otpadom na području RH predviđeno je postepeno kvantitativno i kvalitativno povećanje količina određenih komponenti otpada odvojeno sakupljenih na mjestu nastanka. U tablici 12. iznesene su procjene udjela otpada koji će se odvajati iz komunalnog otpada primarnim odvajanjem do 2015. i način provedbe primarnog odvajanja. Primarna reciklaža i odvojeno sakupljanje otpada ovisno o stanju tehnike i tržišnih uvjeta stalno se dopunjava i mijenja. Za što efikasniju i kvalitetniju provedbu primarnog odvajanja obavezan je daljnji nastavak edukacije na svim razinama društva.

Tablica 12. - Procjena povećanja udjela otpada koji se odvaja iz komunalnog otpada

primarnim odvajanjem do 2015. na nivou RH

2004. 2015. Odvajanje iz komunalnog

otpada

Odvajanje iz komunalnog

otpada Vrsta otpada

%

Način

%

Način

Biootpad 0,01 organizirano sakupljanje 3 organizirano

sakupljanje

Papir i karton 3,69 RD, organizirano sakupljanje 6

primjena posebnih propisa, organizirano sakupljanje, reciklažna dvorišta

Staklo 1,00 RD, organizirano sakupljanje

6 primjena posebnih propisa, organizirano sakupljanje

Metal 0,02 organizirano sakupljanje 6

reciklažna dvorišta, organizirano sakupljanje

Plastika+ PET 0,2

RD, organizirano sakupljanje

2

Ukupno 4,92 23 Ostalo 95,08 77

Ukupno 100 100 Izvor: Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje od 2007. do 2015. godine


21

Kao što je već navedeno na području grada Osijeka provodi se odvojeno sakupljanje određenih vrsti otpada iz domaćinstva i to papira, kartona, ambalažnog stakla, PET-a i ostale plastike, metalnog otpada, akumulatora, rabljenih ulja i sl. Na području Grada radi jedno reciklažno dvorište koje je u vlasništvu „Unija papira“.

Mjere koje se predviđaju ovim Planom na povećanju količina odvojeno sakupljenog otpada na mjestu nastanka su sljedeće:

- povećanje broja reciklažnih eko otoka - izgradnja jednog centralnog reciklažnog dvorišta - izgradnja više mini reciklažnih dvorišta - izgradnja kompostane za obradu bio mase sa javnih površina Grada - izgradnja sortirnice - izgradnja pogona za privremeno skladištenje i obradu građevinskog otpada na

lokaciji Sarvaš - nabava rashladnih kontejnera za otpad životinjskog porijekla.

4.3.3. Potrebna oprema i objekti vezani uz aktivnosti predviđene Planom i postupanje s posebnim vrstama otpada

A) Reciklažni otoci

Posude/kontejneri za korisni otpad se postavljaju na određenim lokacijama u gradskim naseljima ili trgovinama ili u/pred stambenim objektima. Tako postavljene posude/kontejneri (reciklažni otoci) za sakupljanje otpadnog papira, ambalažnog stakla, plastične, metalne i ostale ambalaže na jednoj lokaciji čine "reciklažni eko otok".

Lokacije reciklažnih otoka trebaju udovoljavati kriterijima: da maksimalna udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta za smještaj otoka bude oko 350 m, u drugoj fazi i manje udaljenosti od oko 200 m te da jednoj posudi treba gravitirati minimalno 500 do 600 stanovnika. Kako je gustoća u većem broju naselja na analiziranom području uglavnom manja od prije spomenute, uvažavajući slobodne površine, prometnice i zelene površine koje su na površinama naselja više ili manje prisutne, primijenit će se i drugi važeći kriteriji.

Iznimka za postavljanje kontejnera moguća je ukoliko na određenom prostoru postoji neki veći proizvođač određene vrste otpada (restorani, kafići, uredske prostorije s većim brojem zaposlenih i sl.).

Uvažavajući slobodne površine, prometnice i zelene površine koje su na površinama naselja više ili manje prisutne, primijenjeni su drugi važeći kriteriji za raspored zelenih otoka kako bi se istima obuhvatio što veći broj stanovnika i promicala reciklaža, trebalo bi postaviti do 200 reciklažnih otoka ukupno. B) Centralno reciklažno dvorište

Centralno reciklažno dvorište je fiksno nadzirano mjesto za odvojeno odlaganje raznih

otpadnih tvari, koje nastaju u domaćinstvima. Centralno reciklažno dvorište ima mogućnosti za odvojeno odlaganje manjeg ili većeg broja različitih otpadnih materijala. U okviru reciklažnog dvorišta moguće je odvojeno odlagati korisni i dio štetnih otpadnih materijala. Reciklažno dvorište ima određeno radno vrijeme pod nadzorom zaposlenog i ovdje građani donose u za to postavljene kontejnere ili posude odgovarajućeg volumena otpadne materijale, kao što su: papir i karton, valovita ljepenka, drvo (ambalaža i sl.), ambalažno staklo, limenke od pića i napitaka, bezbojno ravno staklo, crne metale, obojene metale, plastičnu ambalažu, zeleni otpad (trava, lišće, granje i sl.), kućanske aparate (bijela tehnika) i dijelove


22

autokaroserija, opasni otpad u količinama koje nastaju u kućanstvima i dr. Uvjeti za izgradnju su nepropusna podloga, kanalizacija sa separatorom - taložnikom, ograda, objekt za zaposlenog, te mjere zaštite po važećim zakonima.

1. Izgradnja centralnog reciklažnog dvorišta osigurava se na minimalno 3.000 m2 tlocrtne površine (radno skladišne). Na samoj lokaciji reciklažnog dvorišta ili neposredno uz lokaciju mora biti dovoljno dodatnog slobodnog prostora za parkiranje osobnih vozila s teretnom prikolicom, kao i osiguran prostor za pristup i manipulaciju vozila koja odvoze sakupljene otpadne tvari.

2. Kriteriji za izgradnju jednog reciklažnog dvorišta je gravitaciono područje polumjera od 1 do 3 km. Na osnovi izvršenih analiza, na području Županije, predviđa se etapna izgradnja reciklažnih dvorišta. U Gradu Osijeku u planskom razdoblju do 2015. godine predviđa se izgradnja jednog centralnog reciklažnog dvorišta.

Slika 2. - Shematski prikaz reciklažnog dvorišta

Centralno reciklažno dvorište mora udovoljavati osnovnim tehničko-tehnološkim uvjetima: - mora biti ograđeno - otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvu, vrsti, i agregatnom stanju - podna površina mora biti nepropusna i otporna na djelovanje uskladištenog otpada


23

- mora biti opremljeno tako da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada, širenje prašine, buke, mirisa i drugih emisija

- mora biti opremljeno uređajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i sprečavanje širenja požara te drugom sigurnosnom opremom sukladno posebnim propisima

- stacionirana posuda, spremnik i druga ambalaža, moraju biti izrađeni tako da je moguće sigurno punjenje, pražnjenje, odzračivanje, uzimanje uzoraka te nepropusno zatvaranje i pečaćenje

- na uočljivom mjestu mora biti istaknut »plan djelovanja u slučaju izvanrednoga događaja« koji sadrži sljedeće podatke: o vrstama otpada koji se skladišti; o mogućim izvanrednim događajima; ime, prezime i telefonske brojeve odgovornih osoba i njihova ovlaštenja; telefonski broj policije; telefonski broj vatrogasaca i telefonski broj hitne pomoći

- mora biti označeno natpisom »Reciklažno dvorište« s podacima o vrsti otpada koji se primaju, ključnom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu te nazivu pravne ili fizičke osobe i podaci o radnom vremenu.

U centralnom reciklažnom dvorištu gospodarit će se sukladno Zakonu o otpadu, kao i odgovarajućim Pravilnicima o postupanju sa posebnim vrstama otpada.

C) Mini reciklažna dvorišta

Mini reciklažno dvorište je fiksno, povremeno nadzirano mjesto za izdvojeno odlaganje određenih vrsta otpadnih tvari, koje nastaju u domaćinstvima. Ovo tzv. mini reciklažno dvorište na površini od 300-500 m2 opremljeno je s tri rolo-kontejnera srednjeg kapaciteta i opremom za odlaganje (kontejnerima/posudama) papira i kartona, ambalažnog stakla, plastične i metalne ambalaže te istrošenih baterija. Rolo-kontejneri služe za skupljanje glomaznog otpada pretežno metalnog sastava, glomaznog otpada pretežno nemetalnog sastava i građevinskog otpada od manjih zahvata u domaćinstvima. Ograđeni prostor je asfaltiran/betoniran, opskrbljen separatorom ulja i masti te stupom za rasvjetu reflektorskog tipa. Odvoz otpada u najbliže reciklažno dvorište, ili objekta za predobradu ili obradu sakupljenog materijala, obavlja se odgovarajućim vozilima.

Slika 3. - Shematski prikaz „mini“ reciklažnog dvorišta


24

Tijekom vremena, a ovisno o efikasnosti provedbe reciklažnih aktivnosti na području, moguće je mini reciklažno dvorište dograditi u reciklažno dvorište većeg kapaciteta i mogućnošću skupljanja dodatnih vrsta otpadnih materijala. Na području Grada Osijeka planira se izgradnja 5 mini reciklažnih otoka.

D) Rashladni kontejneri za sakupljanje otpada životinjskog podrijetla

Kontejner za sakupljanje otpada životinjskog podrijetla je rashladni rolo-kontejner posebne izvedbe kojeg se po točno utvrđenom rasporedu i uz uvažavanje vremenskih uvjeta (temperature zraka), zamjenjuje praznim i dezinficiranim rashladnim kontejnerom. Sakupljeni otpad životinjskog porijekla odvozi se na obradu obrađivaču vozilom (navlakačem rolo-kontejnera koje može biti multifunkcionalno, tj. obavljati radove i na drugim lokacijama kao na primjer u reciklažnim dvorištima ili pretovarnim stanicama) koje je u vlasništvu komunalnog poduzeća, županjiskog poduzeće ili ovlaštenog koncesionara. Ovim Planom predviđa se nabavka dva kontejnera, a ako bude potrebno nabaviti će se i dodatni kontejneri. E) Kompostana

Na području Grada Osijeka predviđa se sakupljanje biorazgradivog zelenog otpada s javnih površina. Zeleni otpad je otpalo lišće, pokošena trava, te drvenasti otpad (ogranci, stabljike i korijenje), a sakuplja se sistemom skupljanja glomaznog otpada nakon reciklaže i sortiranja i s tržnica, groblja, parkova i drugih javnih zelenih površina.

Sakupljeni zeleni otpad će se obrađivati u kompostani.


25

Slika 4. - Shematski prikaz kompostane- „windrow“ tehnologija obrade

Danas se sve više primjenjuje obrada biorazgradivog otpada u cilju dobivanja komposta koji ima višestruku primjenu. Kompostiranje mogu obavljati i sami građani koji imaju vrtove i vrtne kompostere. Proces kompostiranja tj. razgradnje biorazgradivog otpada do konačnog produkta kao što je kompost vrlo je složen i treba ga voditi pod strogo kontroliranim uvjetima. S obzirom da ovdje treba osigurati znatna sredstva, a proizvod je prema upotrebi sezonskog karaktera, neophodno je prvo započeti s ograničenim sakupljanjem i najjednostavnijom obradom, tj. aerobnim kompostiranjem u hrpama (“windrow” sustav). Na području Grada Osijeka predviđa se izgradnja kompostane koja bi obrađivala otpadnu biljnu masu sa javnih površina Grada, masu skupljenu u kontejnerima poslije sortirnice i masu skupljenu sa groblja, tržnica i iz prodajnih centara.

F) Sortirnica

Sortrinica otpada služi za završno razvrstavanje raznih odvojeno sakupljenih materijala namijenjenih za recikliranje. Najčešće se na ovakvim linijama razvrstava ambalažni otpad (PET, PE, ostale vrste plastike, Al i ostale limenke), kao i papir i karton. Neke od navedenih komponenti razvrstavaju se i prema boji.


26

Također bi se na probirnoj traci razvrstavao otpad iz kontejnera za odvojeno sakupljanje smještenim na javnim površinama.

Sortirnica je zatvoreni objekt koji može prema potrebama biti većih i manjih kapaciteta, a onaj srednjeg kapaciteta je približne je površine od oko 300 m2.

U objektu je smještena linija za razvrstavanje, a koja se sastoji od sljedeće opreme:

- lijevak za punjenje ulaznog konvejera - ulazni konvejer (s jamom) - konvejer za razvrstavanje - kontejneri za prihvat odvojenih materijala (4 kom) s lijevcima za punjenje preše - hidraulička preša za baliranje - posude za razvrstani i nerazvrstani otpad.

Nadalje, od strojeva u sortirnici služi kombinirani stroj s utovarnom lopatom i polipnim

hvatačem.

Slika 5. - Shematski prikaz sortirnice


27

G) POSTUPANJE SA POSEBNIM VRSTAMA OTPADA G-1) Postupanje s glomaznim otpadom

Pod glomaznim otpadom s pretežno metalnim sastavom podrazumijevaju se odbačena

bijela tehnika (hladnjaci, ledenice, perilice, sušilice rublja, grijalice, bojleri i dr.), dijelovi automobila i dr. Svi oni sadrže značajne količine metala.

Glomazni otpad pretežno nemetalnog sastava sakuplja se na isti način kao onaj pretežno metalnog sastava. Isti se predobrađuje sortiranjem, odvajanjem propisanih materijala (u skladu s Pravilnicima za postupanje s određenim vrstama otpada) usitnjavanjem, magnetskom separacijom magnetičnog materijala i kompaktiranjem radi uštede u transportu do krajnjeg obrađivača.

Sakupljanje i obrada ove vrste otpada smanjuje potrebe za odlagališnim prostorom za čak 20%.

Objekti-uređene površine za privremeno skladištenje i predobradu glomaznog otpada pretežno nemetalnog sastava iz domaćinstva treba realizirati u reciklažnim dvorištima ili na dijelu prostora saniranih i zatvorenih odlagališta. Predobrada se obavlja mobilnim shredderom (trgač-usitnjivač) i mobilnom prešom za kompaktiranje usitnjenog otpada koja obilazi lokacije na kojima je privremeno uskladišten glomazni otpad pretežno nemetalnog sadržaja. Mobilna oprema može biti u vlasništvu koncesionara, komunalnog ili županijskog poduzeća.

Sakupljanje glomaznog otpada na području Grada Osijeka bit će organizirano sakupljanjem: - u reciklažnim dvorištima - u otkupnim stanicama poduzeća za sakupljanje, promet i obradu sekundarnih sirovina - kontejnerima većih volumena (5m3) povremeno postavljenim na javnim površinama

prema unaprijed utvrđenom rasporedu, za svaku lokaciju na području gradskih četvrti Grada Osijeka.

G-2) Postupanje s građevinskim otpadom

Pod građevinskim otpadom podrazumijeva se otpad koji nastaje prilikom izgradnje, rekonstrukcije, popravaka ili rušenja stambenih, poslovnih i ostalih objekata te otpad koji nastaje pri izgradnji cesta. Građevinski otpad obično sadrži zemlju, kamenje, beton, cigle, lomljeni asfalt, žbuku, drvnu građu, cijevi, elektroinstalacije i dr.

Uvjeti reciklaže građevinskog otpada vrlo su složeni i redovito zahtijevaju izgradnju

posebnih postrojenja. Osnovne tehnološke manipulacije mogu se svesti na sljedeće: - drobljenje - primarno, sekundarno itd. - prosijavanje - primarno, sekundarno itd. - magnetna separacija - praonica (akvamatorska stanica) - ispiranje materijala (voda je u kružnom toku) - prijenos tračnim transporterima.

U postrojenjima se reciklažom građevinskog krša dobivaju sljedeći materijali: - humus - pijesak - drobljenac raznih granulacija.

U pogonu za obradu građevinskog otpada raditi će fiksna ili mobilna oprema odabranog koncesionara.


28

Mobilna oprema se predviđa radi smanjenja troškova i bolje iskoristivosti opreme, a na taj način opslužuje više pogona za privremeno skladištenje i obradu građevinskog otpada. G-3) Postupanje s opasnim otpadom iz domaćinstava

Postupanje s opasnim otpadom u nadležnosti je Države koja do dana donošenja ovog Plana nije donijela državni plan o postupanju s opasnim otpadom, načinu sakupljanja, predobradi i obradi opasnog otpada.

Sukladno zakonskim propisima u Prostornom planu Osječko-baranjske županije definirana je lokacija za prikupljanje i privremeno skladištenje opasnog otpada.

4.3.4.Prijedlog realizacije opreme i objekata za gospodarenje otpadom na području Grada Osijeka

U tablici 13. dan je prikaz planiranih objekata i opreme po naseljima Grada Osijeka koji se planiraju realizirati u razdoblju do 2015. godine.

Tablica 13. – Predložena realizacija opreme i objekata na području Grada Osijeka, u razdoblju do 2015. godine

Grad Osijek

Rec

ikla

žni o

toci

Rec

ikla

žno

dvor

ište

Min

i rec

ikla

žno

dvor

ište

Kom

post

ana

Ras

hlad

ni

kont

ejne

ri

Sort

irni

ca

Obj

ekt z

a gr

ađev

insk

i otp

ad

Naselje Brijest 1 0 0 0 0 0 0Briješće 2 0 0 0 0 0 0Josipovac 4 0 1 0 0 0 0Klisa 0 0 0 0 0 0 0Nemetin 0 0 0 0 0 0 0Osijek 107 1 2 0 2 1 0Podravlje 0 0 0 0 0 0 0Sarvaš 2 0 0 0 0 0 1Tenja 10 0 1 0 0 0 0Tvrđavica 0 0 0 1 0 0 0Višnjevac 12 0 1 0 0 0 0UKUPNO: 138 1 5 1 2 1 1

Izvor: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.

Na osnovu navedenog u tablici 13 na području Grad Osijeka planira se:

- nabava dodatnih 138 reciklažnih otoka (uz postojećih 69) - izgradnja jednog centralnog reciklažnog dvorišta - izgradnja 5 mini reciklažnih dvorišta - izgradnja objekta za kompostiranje


29

- izgradnja objekta za obradu građevinskog otpada u koji povremeno može dolaziti mobilna oprema koja opslužuje više pogona za obradu građevinskog otpada

- nabava 2 rashladna kontejnera za otpad životinjskog porijekla - izgradnja sortirnice za otpad koji se odvojeno sakuplja.

4.4. Informiranje javnosti i marketing

U okviru informiranja javnosti i marketinga potrebno je provoditi sljedeće aktivnosti: 1. Subvencioniranje projekata čistije proizvodnje, recikliranja i oporabe otpada – javni

oglas, javni natječaj za projekte, informiranje javnosti 2. Izvješćivanje o tijeku poslova oko provedbe modela gospodarenja otpadom 3. Izvješćivanje o sanaciji crnih točaka i divljih odlagališta 4. Izrada programa edukacije javnosti pojedini ciljanih skupina (škole, domaćice itd.) o

gospodarenju, posebno za opasni otpad 5. Upoznavanje javnosti o okolnostima na građenje Centra za gospodarenje otpadom

Orlovnjak 6. Marketing akcije za obrazloženje potrebe za promjenom cijene po volumenu i težini 7. Za izdvajanje otpada u reciklažne eko-otoke 8. Razvoj Web servisa za građane na portalu Osijek.hr i Unikom.hr 9. Informiranje javnosti o stvarnim troškovima obrade otpada i potrebi plaćanja

povećane – realne naknade za obradu komunalnog otpada 10. Jaka marketinška akcija za obrazloženje povećanja cijene zbrinjavanja otpada za cca

50 % 11. Brošure za škole, vrtiće, javnu upravu i drugo 12. Upotreba dnevnih novina za ekološke programe, podizanje ekološke svijesti građana. 5. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD

Na području Grada Osijeka nalaze se službena, ili u fazi legalizacije i sanacije,

sljedeća odlagališta: - Lončarica Velika - odlagalište neopasnog otpada - predviđeno za rad do izgradnje regionalnog centra za gospodarenje otpadom - Nemetin - "ratno" odlagalište neopasnog komunalnog i proizvodnog otpada u fazi sanacije i zatvaranja - Sarvaš - odlagalište komunalnog i inertnog otpada u fazi sanacije i nastavka rada kao odlagališta inertnog otpada - Filipovica - "ratno" odlagalište neopasnog komunalnog i proizvodnog otpada u fazi sanacije i zatvaranja.

Na lokaciju Lončarica Velika otpad se počeo odlagati 14.09.1995. godine. Odlagalište Lončarica Velika nalazi se južno od grada Osijeka na udaljenosti 3,3 km, a između južne obilaznice Osijeka (1000 m južno) i naselja Brijest (1100 m sjeveroistočno), te istočno od centralnog groblja (750 m). Lokacija odlagališta nalazi se cca 400 m od posljednjih kuća Južnog predgrađa. Odlagalište je smješteno na ravnom terenu ukupne površine cca 7,2 ha, nadmorske visine oko 90 m i okruženo je poljoprivrednim površinama na kojima se uglavnom uzgaja kukuruz i druge žitarice. Lokacija odlagališta nalazi se sjeverno od melioracijskog kanala, tj. kanal predstavlja južnu granicu odlagališta.


30

Odlaganje otpada na "ratnom odlagalištu" komunalnog otpada Nemetin započelo je 1990. godine dok je Osijek bio u ratnom okružju i nije imao pristup odlagalištu u Sarvašu. Odlagalište se nalazi na udaljenosti cca 600 m istočno od naselja Nemetin te cca 1.800 m zapadno od naselja Sarvaš, a južno na udaljenosti od cca 150 m nalazi se cesta Osijek – Sarvaš. Prema situciji terena korištenoj za Idejni projekt razminiravanja lokacije kao i izlaskom na teren procijenjeno je da je na lokaciji odlagališta otpada "Nemetin" do kraja 2005. godine ukupno odloženo cca 400.000 m3 otpada u što je uključen i otpadni mulj iz šećerane (karbokalk). S obzirom da se komunalni otpad prestao odlagati prije cca 11 godina sav biorazgradivi otpad se razgradio. Ukupna uređena površina odlagališta Nemetin unutar ograde obuhvaćat će površinu od cca 7 ha.

Lokacija odlagališta otpada “Sarvaš” nalazi se istočno od grada Osijeka između rijeke Drave i ceste Osijek – Nemetin - Sarvaš. Odlaganje otpada na odlagalištu komunalnog otpada Sarvaš započelo je 1968. godine i trajalo je do ljeta 1990. godine kada su mještani prekopavanjem ceste spriječili dovoz otpada na odlagalište. Ukupna površina odlagališta otpada „Sarvaš“ je cca 12 ha. Procjenjuje se da je na odlagalištu odloženo cca 630.000 t komunalnog otpada i cca 215.000 t proizvodnog otpada, odnosno, ukupno je odloženo cca 845.000 t otpada. Odloženi otpad je visine oko 9 do 10 m.

Lokacija odlagališta Filipovica je smještena oko 2 km jugozapadno od centra grada, odnosno unutar zapadne industrijske zone između ulice Sv. L. B. Mandića, Bednjanske ceste i južne gradske obilaznice te zapadno od tržnice rabljenih automobila i objekata skladišno - servisne zone. Ukupna površina odlagališta otpada „Filipovica“ je cca 2,9 ha. Procjenjuje se da je na odlagalištu odloženo cca 54.000 t komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada. Napušteno odlagalište otpada Filipovica će se sanirati i zatvoriti postavljanjem vodonepropusnog završnog pokrovnog sloja koji će se ozelenjeti sadnjom autohtonog bilja, čime će se lokacija postati zelena površina kako je i predviđeno prostorno planskom dokumentacijom.

U nastavku daje se prikaz mjera za upravljanje i nadzor odlagališta komunalnog otpada Lončarica Velika.

Osnovna mjera za zaštitu voda je sprječavanje bilo kakvog izlaza onečišćenih otpadnih voda s odlagališta. Podzemne i površinske vode, ako dođu u kontakt s otpadom onečišćuju se ovisno o karakteristikama odloženog otpada i količini vode koja se procjeđuje u tijelo odlagališta. Procjedne vode formiraju se prolaskom kroz slojeve otpada i tako se onečiste različitim organskim i anorganskim opterećenjima. Na odlagalištu mogu nastati sljedeće otpadne vode: slivne površinske vode, procjedne vode, sanitarno fekalne otpadne vode, vode od pranja vozila i opreme. Glavni način sprječavanju problema zagađenja voda sastoji se u smanjenju nastajanja procjedne vode i onemogućavanja kontakta procjednih voda s otvorenim vodama.

Procjedne vode obrađuju se na nekoliko načina, a ovdje će se ukratko iznijeti uobičajeni, a to su recirkulacija procjednih voda ili odvoz i upuštanje procjednih voda u gradsku kanalizaciju koja ima uređaj za pročiščavanje otpadnih voda. Ove vode mogu se i obraditi na uređaju za pročišćavanje procjednih voda, ali isti se grade samo na velikim odlagalištima i vrlo su skupi. Pri primjeni recirkulacije rasprskivači se postavljaju na površinu iznad otpada, a procjedna voda se raspršuje po odlagalištu. Procjedna voda se na ovaj način procjeđuje kroz otpad gdje se zbog povišene temperature unutar tijela odlagališta isparava. S obzirom na količinu procjednih voda, kao i tehnologiju odlaganja koju je uvjetovao oblik terena, kao i radi sigurnosti, predviđena su 2 sabirna bazena od 20 i 30 m3 iz kojeg će se voda recirkulirati. Procjedna voda se sakuplja sustavom drenažnih cijevi položenih na posteljicu (glina + vodonepropusni geotekstil + drenaža) te se odvodi u sabirne bazene za recirkulaciju. Iz istih procjedna voda se crpi na sustav za rasprskavnje.


31

Slivne površinske vode - kako bi se onemogućilo dotjecanje ovih voda, predviđena je

izgradnja obodnog kanala oko cijelog odlagališta. U obodni kanal sakupljat će se i slivne vode sa zatvorenog dijela odlagališta. Postojeći melioracijski kanal koristi se kao obodni kanal s južne strane odlagališta, dok se postojeći kanal uz cestu koristi s istočne strane.

Sanitarno fekalne otpadne vode - imaju karakteristike otpadnih voda iz kućanstva, a stvaraju se u sanitarnom čvoru i prilikom tuširanja. One se sakupljaju u nepropusnu sabirnu jamu volumena 15 m

3, a odvoze se autocisternom prema potrebi.

Vode od pranja vozila i opreme - donji postroj vozila smećara koji napušta odlagalište, kao i oprema, pere se visokotlačnim peračem na platou za pranje. Ove vode obrađuju se na separatoru ulja i masti te taložniku, a nakon toga se recirkuliraju. Iste se nakon kontrole mogu ispustiti u obodni kanal (ukoliko je voda čista) ili se voze u kanalizaciju.

Mjere za zaštitu atmosfere dijele se na mjere za sprječavanje nastanka ekoloških nesreća kod kojih može nastati zagađenje atmosfere i na mjere za sakupljanje i obradu plinova koji nastaju uslijed mikrobiološke razgradnje otpadaka. Sve mjere za zaštitu od požara ujedno su i mjere za zaštitu atmosfere. Pojava prašine na odlagalištu se uklanja povremenim prskanjem radnih površina i prometnica vodom. Sljedeći dio mjera za zaštitu atmosfere je kontrolirano sakupljanje i evakuacija plinova koji nastaju unutar tijela odlagališta. S obzirom da se radi o maloj količina plina, predviđeno je uklanjanje metana prirodnim putem. Kako je tehnologijom predviđeno odlaganje otpadaka u etažama visine od 2,5 m, to će jedan dio metana otići u atmosferu kroz pokrovni sloj, međutim, kako bi se otplinjavanje olakšalo predviđeno je otplinjavanje odlagališnog prostora pomoću ugradnje okomitih šljunčanih kanala. Pri zatvaranju odlagališta u šljunčane kanale ugrađuje se perforirana plastična cijev. Rad strojeva na odlagalištu izaziva buku. Prilikom rada buldozera, na odlagalištu je moguća buka u neposrednoj blizini izvora buke. Zbog toga je odlagalište locirano dovoljno daleko od naselja. Buku neminovno stvaraju i vozila koja sakupljaju i dovoze otpad (kamioni smećari i autopodizači). Međutim, ova vozila stvaraju veću buku prilikom sakupljanja otpada (u naseljima), nego prilikom istovara na odlagalištu.

Pod mjerama za zaštitu od požara treba napomenuti da je mogućnost njegovog nastanka na ovakvim objektima vrlo mala. Uobičajene mjere za zaštitu od požara na odlagalištu su: svakodnevno prekrivanje otpadaka slojem zemlje pa su tako dijelovi otpada međusobno razdvojeni; kontrolirana evakuacija nastalih plinova da ne dođe do sakupljanja plinova unutar tijela odlagališta, a time i do mogućnosti eksplozije; kontrola otpadaka koji dolaze na odlagalište kako se ne bi odlagale lako zapaljive i eksplozivne tvari; kontrola da se na odlagalištu ne odlaže zapaljeni otpad, a ukoliko se to dogodi, otpad treba ugasiti; kontrola ulaska na odlagalište kako treće osobe ne bi mogle namjerno izazvati požar; postavljanje odgovarajućeg broja protupožarnih aparata na za to predviđena mjesta; mogućnost telefonske veze s profesionalnom vatrogasnom brigadom i da su zaposlenici osposobljeni za zaštitu od požara.

Suzbijanje štetočina se provodi raspršivanjem insekticida i izlaganjem otrovnih mamaca. Deratizaciju i dezinsekciju trebaju provoditi za to ovlaštene ustanove.

Od ostalog treba napomenuti da se sve navedene negativnosti najbolje izbjegavaju pravilnom tehnologijom odlaganja tj. prekrivanjem otpada zemljom te držanjem otvorene radne površine za rad s otpadom što manjom. S obzirom da se tu kreću buldozer i kamioni smećari, i štetočine će se držati dalje od ove površine. Širenje neugodnih mirisa moguće je izbjeći prekrivanjem otpada inertnim materijalom na kraju radnog dana. Jedna od metoda za ispravan rad odlagališta je i čuvarska služba s kontroliranjem sastava odloženog otpada. Na taj način onemogućava se odlaganje nedozvoljenog otpada (opasni otpad). Ograđivanjem odlagališta te čuvarskom službom treba zabraniti ulazak neovlaštenih osoba.


32

Tijekom rada odlagališta te nakon zatvaranja potrebno je obavljati sljedeće praćenje

stanja okoliša (monitoring), a prema Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07): - Meteorološki podaci - na najbližoj meteorološkoj stanici uzimaju se podaci o

volumenu i intenzitetu oborina, temperaturama, smjeru i jačini vjetra, evaporaciji i vlažnosti.

- Podzemne i procjedne vode - treba kontrolirati dinamiku nastajanja te ispitivati fizikalno-kemijske karakteristike - Potrebno je kontrolirati moguću emisiju plinova - Uz navedene parametre potrebna je stalna kontrola sastava i količine odloženog otpada na odlagalištu.

5.1. Procjena potrebnih ulaganja u sanaciju službenih i odlagališta u fazi legalizacije

Ukupno procijenjena ulaganja prema izrađenoj tehničkoj dokumentaciji za sanaciju i nastavak odlaganja otpada na odlagalištu Lončarica Velika do njenog zatvaranja iznosi 33,450.150 kn.

Procijenjeni ukupni iznos investicije sanacije odlagališta Nemetin iznosi oko 20.780.000 kn.

Procijenjeni ukupni iznos troškova same sanacije odlagališta Sarvaš iznosi oko 35.730.000 kn. Troškovi sanacije i izgradnje odlagališta inertnog otpada iznosili bi cca 52.000.000 kn.

Procijenjeni ukupni iznos investicije sanacije odlagališta Filipovica iznosi 2.800.000 kn.

Točni troškovi pojedinih sanacija će biti poznati kada se u cijelosti izradi sva potrebna tehnička dokumentacija i provede postupak izbora najpovoljnijeg izvođača. 6. POPIS LOKACIJA OTPADOM ONEČIŠĆENOG TLA I NEUREĐENIH

ODLAGALIŠTA Na području Grada Osijeka evidentirano je osam neuređenih tj. „divljih“ odlagališta

otpada u naseljima Tenja, Sarvaš i Nemetin. Lokacije „divljih odlagališta koje treba sanirati i procjena volumena otpada po pojedinim lokacijama iznose se u nastavku: Naselje Tenja: - lokacija „Ul. Jure Kaštelana“ – cca 8.000 m3 - lokacija „Ul. Ante Kovačića“ – cca 3.000 m3 - lokacija „Velika bara“ – cca 8.000 m3 - lokacija „Betin dvor“ – cca 10.000 m3 - lokacija u Osječkoj ulici – cca 5.000 m3. Naselje Sarvaš: - lokacija na kraju Borovske ulice – cca 600 m3. Naselje Nemetin: - lokacija uz betonaru – cca 1.000 m3 - lokacija uz glavnu cestu – cca 3.000 m3. Osijek: - Višnjevac - Kralja Tomislava (kod igrališta)


33

- Višnjevac - Kanal „Crni Fok“ – južno od Višnjevca - vodno zaštitna zona – (sa obilaznice prema Čepinu – lijevo) - Josipovac - na ulazu u Josipovac tzv. „-Cigan dola“ – s desne strane - Svilajska - produžetak - Vrbaska - kod HŽ-a - GETRO - Našičko naselje – „bajer“.

Ukupni volumen otpada na divljim odlagalištima u Osijeku iznosi cca 20.000 m3, a odlagan je uglavnom građevinski i glomazni otpad.

Na navedenim lokacijama nije odlagan opasni otpada. Predviđa se sanacija lokacija na način da se lokacije počiste od raslinja i šiblja. Sa svih

lokacija otpad će se iskopati i preseliti na odlagalište u Sarvaš koje je u fazi legalizacije. Metalni otpad i otpadne gume će se odvojiti i zbrinuti od strane ovlaštenog sakupljača.

U tablici 14. iznose se osnovni podaci o divljim odlagalištima s procjenom troškova sanacije. Procijenjeni iznosi potrebnih sredstava temelje se na volumenu otpada i površini koja je onečišćena otpadom te vrsti otpada kojom je tlo onečišćeno.


34

Tablica 14. Neuređena tj divlja odlagališta na području Grada Osijeka i procjenjena sredstva potrebnih za sanaciju.

Naselje Naziv lokacije divljeg odlagališta Površina

Volumen otpada

m3 Vrsta otpada

Procjena sredstava za sanaciju, kn

Tenja Smetlište „Ul. Jure Kaštelana“ 6.000 m2 8.000

Građevinski, komunalni, glomazni, metalni, poljoprivredni

972.600,00

Tenja Smetlište „Ul. Ante Kovačića“ 2.000 m2 3.000


488.000,00

Tenja Smetlište „Velika bara“ 30.000 m2 8.000 Građevinski, komunalni, glomazni, poljoprivredni

1.348.500,00

Tenja Smetlište „Betin dvor“ 20.000 m2 10.000 Građevinski, komunalni, glomazni 1.674.600,00

Tenja Smetlište u Osječkoj ulici 10.000 m2 5.000 Građevinski, komunalni 844.500,00

Sarvaš Smetlište na kraju Borovske ulice 400 m2 600


100.500,00

Nemetin Smetlište uz betonaru 1.000 m2 1.000


164.500,00

Nemetin Smetlište uz glavnu cestu 4.000 m2 3.000


487.200,00

Osijek

- Višnjevac-Kralja Tomislava

- Višnjevac - Kanal „Crni Fok“

- vodno zaštitna zona

- Josipovac - na ulazu u Josipovac

- Svilajska

- Vrbaska-kod HŽ-a

- GETRO-Našičko naselje „bajer“

- 20.000 Građevinski, glomazni 4.000.000,00

Pripremni radovi - dokumentacija 386.000,00

UKUPNO: 10.466.400,00

Izvor: Tehnička dokumentacija IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.


35

7. REDOSLIJED AKTIVNOSTI U GOSPODARENJU OTPADOM

Ovim Planom se predviđa u razdoblju do 2015. godine realizacija sljedećeg: - povećanje broja reciklažnih eko otoka (ukupno cca 200 sa već postojećim) - izgradnja jednog centralnog reciklažnog dvorišta - izgradnja 5 mini reciklažnih dvorišta - izgradnja kompostane za obradu bio mase sa javnih površina Grada - izgradnja pogona za privremeno skladištenje i obradu građevinskog otpada - nabava rashladnih kontejnera za otpad životinjskog porijekla - izgradnja sortirnice - saniranje i zatvaranje odlagališta komunalnog otpada - sanacija i zatvaranje odlagališta u Nemetinu - sanacija i legaliziranje odlagališta u Sarvašu koji će se koristiti za odlaganje/predobradu/obradu inertnog otpada sa područja Grada - sanacija „divljih odlagališta“ - prelazak na naplatu usluge odvoza i odlaganja otpada po volumenu.

Predviđeni terminski plan realizacije istih u razdoblju do 2015. godine daje se u nastavku.

Tablica 15. - Terminski plan realizacije aktivnosti predviđenih ovim Planom Objekt/oprema/aktivnost 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Objekt za građevinski otpad × × Sortirnica × Reciklažni otoci × × Reciklažno dvorište - centralno × × Mini reciklažno dvorište × × Kompostana × × Rashladni kontejner × Sanacije i zatvaranje službenih odl. × × × × Sanacija divljih odlagališta × × Naplata usluge odvoza po volumenu × × Informiranje javnosti i marketing x x x x x x x

Izvor: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.


36

8. IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE SANACIJE

8.1. Izvori financijskih sredstava

Prema Zakonu o zaštiti okoliša sredstva za financiranje zaštite okoliša osiguravaju se državnim proračunom, proračunima jedinica lokalne samouprave i uprave, kreditima, sredstvima međunarodne pomoći, ulaganjima stranih ulagača, doprinosima i naknadama i iz drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom. Propisano je da će se ova sredstva koristiti za očuvanje, zaštitu i unapređenje stanja okoliša u skladu sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša regionalne i lokalne samouprave.

Uz sredstva iz godišnjeg Državnog proračuna danas se najčešće koriste ili će se koristiti sljedeći financijski instrumenti:

- sufinanciranje od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - gradski proračun - osiguranje neke kreditne linije koji se vraća iz namjenske naknade za komunalne usluge - vlastiti izvori i sredstva iz povećane naknade koju plaćaju domaćinstva za komunalnu uslugu postupanje s krutim otpadom (onečišćivač plaća) - koncesije i druga javno/privatna partnerstva - donacije - predpristupni i strukturni fondovi EU-a

Grad Osijek je obavezan sukladno mogućnostima osiguravati proračunska sredstva za

provedbu Plana. Samo financiranje zbrinjavanja i gospodarenja otpadom, u slučajevima kada nema osiguranih nepovratnih sredstava, zasniva se na principu proizvođač plaća, pa je na jedinici lokalne samouprave odabir načina osiguranja sredstava, procijenjenih i predviđenih ovim Planom. Za realizaciju ovog Plana gospodarenja otpadom mogu se koristiti jedan ili više financijskih izvora.

Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske s obzirom na današnje relativno niske cijene „Unikom“ u djelatnostima gospodarenja otpadom nužno je planirati njihov stalni i postupni rast a do visine pokrivanja stvarnih troškova, vodeći računa da je iznos cijena u međuzavisnosti s količinama i opasnim svojstvima otpada prema načelu "onečišćivač plaća".

"Gospodarenje otpadom se temelji na uvažavanju općeprihvaćenih načela zaštite okoliša, uređenih posebnim propisima, poštivanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša, uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse, a osobito na sljedećim načelima -onečišćivač plaća – posjednik otpada snosi sve troškove preventivnih mjera i mjera zbrinjavanja otpada, troškove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni prihodom ostvarenim od prerade otpada te je financijski odgovoran za provedbu preventivnih i sanacijskih mjera zbog štete za okoliš koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad ................................." (članak 6. Zakona o otpadu).


37

Troškovi gospodarenja otpadom prema članku 17. Zakona o otpadu, moraju obuhvatiti:

1. troškove odvojenog sakupljanja otpada 2. troškove prijevoza otpada 3. troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom ostvarenim prometom otpada i 4. procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš 5. troškove oporabe i/ili zbrinjavanja otpada koji obuhvaćaju troškove projektiranja i gradnje građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, troškove rada građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada te procjenu troškova zatvaranja građevine za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, njihovog naknadnog održavanja i gradnje nove građevine koja će se koristiti nakon prestanka rada postojeće.

Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i svojstvu otpada uz primjenu načela »onečišćivač plaća«.

Izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (NN60/08) u članku 57. određuje se prijelazno razdoblje za primjenu novog načina obračuna do 31.12.2009. s tim da se do toga dana mogu primjenjivati i drugi obračunski kriteriji u skladu sa zakonom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo. To konkretno znači da od 01.01.2010. godine za komunalni otpad iz kućanstva kao kriterij količine mogu se primjenjivati : jedinica mase ili volumena otpada ili broj članova kućanstva.

Grad Osijek je stoga obavezan izvršiti promjene svoje Odluke o komunalnom redu te po usuglašavanju sa davateljem usluga („Unikom“ d.o.o.) utvrditi cjenik usluga u području gospodarenja otpadom do 31.12.2009. godine.

8.2. Financijska sredstva potrebna za realizaciju Plana

Na temelju prijedloga potrebnih objekata i opreme u službi gospodarenja otpadom, tablica 13., u nastavku daje se procjena potrebnih sredstava za njihovu realizaciju.

Tablica 16. - Procjena ukupno potrebnih ulaganja u gospodarenje s otpadom u razdoblju do 2015. godine na području Grada Osijeka

Opće mjere – tehnička dokumentacija na nivou Grada - Elaborat -sortiranje otpada u zimskom i ljetnom razdoblju - Dokumentacija za objekte kompostane i pogona za obradu građevnog otpada i dokumentacija za sanaciju odlagališta

- Elaborat o prelasku obračunavanja troškova gospodarenja otpadom s m2 na naplatu po količini

- Programi za edukaciju - Ostali programi

Ukupno 5.000.000


38

Izdvojeno skupljanje i obrada pojedinih komponenti otpada - Kompostana 5.140.000 - Sortirnica 1.420.000 - Reciklažni otoci (kontejneri za PR) 2.070.000 - Reciklažna dvorišta 1.800.000 - Mini reciklažna dvorišta 1.250.000 - Rashladni kontejneri 140.000 - Objekt za građevinski otpad 3.520.000

Ukupno 15.340.000Sanacija odlagališta - službena odlagališta 109.030.150 - divlja odlagališta 10.466.400

Ukupno 119.496.550Sveukupno kuna 139.836.550

* Troškovi ulaganja u radove sanacije i zatvaranja odlagališta dani su u punom iznosu. Udjel sufinaciranja Fonda, prema izvješću Fonda, predviđa se u rasponu između 40-80%, ovisno o pojedinom odlagalištu.


39

Također, za objekte i opremu daje se ista procjena potrebnih sredstava prema dinamičkom planu za razdoblje do 2015. godine.

Tablica 17. - Procjena ulaganja u opremu i objekte na području Grada Osijeka u razdoblju do 2015. godine - Financijski plan

Ukupno Objekti/oprema kn 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.Objekt za građevinski otpad 3.520.000 0 0 1.760.000 1.760.000 0 0 0Sortirnica 1.420.000 0 0 0 1.420.000 0 0 0Reciklažni otoci 2.070.000 0 1.110.000 0 0 960.000 0 0Reciklažno dvorište 1.800.000 0 900.000 900.000 0 0 0 0Mini reciklažno dvorište 1.250.000 0 500.000 750.000 0 0 0 0Kompostana 5.140.000 0 2.570.000 2.570.000 0 0 0 0Rashladni kontejner 140.000 0 140.000 0 0 0 0 0Sanacije i zatvaranje službenih odl. 109.030.150 27.257.538 27.257.538 27.257.538 27.257.538 0 0 0Sanacija divljih odlagališta 10.466.400 5.233.200 5.233.200 0 0 0 0 0Ukupno sanacija odlagališta 119.496.550 32.490.738 32.490.738 27.257.538 27.257.538 0 0 0Sveukupno kn 134.836.550 32.490.738 37.710.738 33.237.538 30.437.538 960.000 0 0

Napomena: * Troškovi ulaganja u sanaciju odlagališta u ukupnom potrebnom iznosu, dijelom prema „Izvješću o ostvarivanju programa rada i poslovanja Fonda za 2005. godinu „ – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a dijelom prema izrađenoj tehničkoj dokumentaciji iza 2005. Udjel Fonda predviđen je s 40% za odlagalište Lončarica Velika, 80% za odlagalište Nemetin i 70% za odlagalište Sarvaš.


40

9. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Plan gospodarenja otpadom Grada Osijeka do 2015. godine predstavlja strateški dokument pa je za njegovu operacionalizaciju potrebno odrađivati godišnje operativne planove kao i izvješće o provedbi istih.

Slijedom navedenog Gradonačelnik Grada Osijeka imenovati će operativno stručno tijelo, Povjerenstvo za gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša. Zadaci operativnog stručnog tijela su sljedeći: - izrada prijedloga odredbe za provođenje PGO Grada Osijeka do 2015. godine; - izrada prijedloga godišnjih planova gospodarenja otpadom za Grad Osijek i za „UNIKOM“ d.o.o. Osijek; - izrada izvješća o provedbi godišnjih planova; - izrada drugih potrebni analiza za potrebe Gradonačelnika i Vijeća Grada Osijeka.

Gradsko vijeće i Gradonačelnik Grada Osijeka izvršit će odabir onih stručno i tehnički

osposobljenih pravnih osoba, za koje se po tehničkoj opremljenosti, broju zaposlenika i drugim potrebnim uvjetima može zaključiti da su podobni za krajnje zbrinjavanje i odvoz otpada na području Grada Osijeka u skladu s zakonskim propisima.

U slučaju da ovim Planom nije utvrđen neki od načina primjene sustava postupanja s otpadom, neposredno će se primjenjivati uputstvo nadležnog odjela Grada Osijeka.

10. STUPANJE NA SNAGU

Ovaj plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Osijeka. Klasa: 351-02/09-01/1 Urbroj: 2158/01-01-09-10 Osijek, 24. studenoga 2009. Predsjednik Gradskoga vijeća Gordan Matković, dipl.ing., v.r.

Documents

524-PLAN - gospodarenja otpadom Grada Osijeka - razdoblje ... - gospodarenja otpadom Grada...Otpadne gume vozila 2015. 90 70 Otpadna ulja 2010. 90 - ... Oporaba otpada jest svaki postupak