54999676-Pravni-akti-seminarski.doc

8/18/2019 54999676-Pravni-akti-seminarski.doc

1/15

PREDMET:

Osnovi prava

Tema:Pravni akti

Student: Mentor:

Mulaosmanović Zajim prof.dr. Biljana Petrović

Br. indexa : III-178/07 Ocjena: 5 6 7 8 9 !

"#$%&'(' )# POS&O*+( S'%,-(

Banja &uka


2/15

1. Uvod

Pod pojmom pravnog akta podrazumijeva se akt normativnog karaktera(skup pravnih normi) koji je iskazan i uobličen u odgovarajućoj formi, i kojiuređuje neku objektivnu pravnu situaciju između subjekata prava. pravnoj teoriji i pravnoj nauci različito je de!nisan pojam pravnog akta. "akose, primera radi, pravni akt uzima kao sredstvo stvaranja i primjene prava.

#trukturu pravnog akta čine dva elementa$%Psihički akt & odluka volje ispoljni akt & izjava volje.% Psihičko i materijalno (osposobljeno) u pravnom aktusu veoma komplementarni (dali postoji slaganje volje i izjave volje) i oni sesamo metodolo'ki mogu razdvajati i razlikovati po'to ono'enje pravnogakta je uistinu mje'ovit psiho*!zički proces, sastavljen od istovremenog ilikratkovremeski sledujećeg mno'tvta radnji*mi'ljenja, osjećanja, volje, pokreta,glasa i slično%.+aterijalizacija pravnog akta , koji je nastao kao unutra'nji(psihički) akt, vr'i se njegovim izgovaranjem, pisanjem, simboličkim i drugimsaop'tavanjem. akle, pod pravnim aktima se misli na pisane jezičke oblike ilitekstove koji sadre pravne norme & normativni pravni akt, ali se misli i na

ljudske radnje koje imaju pravna dejstva & pravne radnje. Tako da se možereći da je pravni akt uobličen i uređen tekst koji sadrži jednu ili višepravnih normi. savremenim pravnim sistemima, pravni akti se najče'ćeizraavaju u pisanom obliku i pisanim tekstovima.Prednosti ovakvih načina izraavanja pravnih normi su vi'estruke$

-. Pisani tekstovi omogućavaju jasno, trajno i objektivnije iskazivanje,očuvanje i razumevanje pravnih normi, koje bi inače, da nisu napisaneostale nedovoljno određene.

. Pisani tekstovi omogućavaju da se zajedno i istovremeno iskae veći

broj pravnih normi koje reguli'u (pokrivaju ili usmeravaju) jedan ili vi'esrodnih dru'tvnih odnosa kao i da se one lak'e smisleno poveu.

/. Pisani akti omogućavaju da se pravne norme izraze preciznoi op'irnije, apo potrebi da se uz njih i pisano obrazloi njihovo dono'enje & kao 'to seradi u presudama, u pravnim repenjima i ponekad u pravnim poslovima.

2

"#$%&'(' )# POS&O*+( S'%,-(

Banja &uka


3/15

0. Pisani tekstovi olak'avaju objavljivanje i 'irenje pravnih normi, 'to znači

i njihovo bolje upoznavanje od strane adresata. Pravni akti se mogusabrati po određenoj srodnosti i objavljivati u 'tampanoj formi ilielektonskom obliku.

. #adrina i forma pravnog akta

pravnoj nauci se pravi razlika između sadrine i forme pravnog akta$

-. #adrina je zapravo ono 'to čini +ateriju% pravnog akta i ona ima dvadijela$ 1lavni i sporedni dio.

a) Glavni dio pravnog akta predstavlja jedna odluka razuma i volje(tzv. izjava volje) koja izaziva određene pravne posledice, donosipromjene u pravnom poretku, 'to praktično znači da stvara, mijenjaili ukida izvjesna prava i obaveze pravnih subjekata. Po glavnomelementu sadrine pravni akti se dijele na dvije osnovne grupe. Prvu

grupu čine akti kojima se stvaraju pravne norme. rugu grupu čineakti kojima se postavljaju uslovi za primjenu pravne norme.

b) Sporedni dio*element sadrine pravnog akta čini 2značavanjesamog akta kako bi se 'to tačnije odredilo njegovo mjesto u pravnomporetku, a samim tim i njegovo dejstvo %. 2bično se označava vrstapravnog akta, koji ga je subjekat donio, pravni osnov done'enja,mjesto i vrijeme done'enja, postupak po kom je donijet, u kom ciljuse donosi i sl.

. 3orma pravnog akta de!ni'e se kao #kup materijalnih sredstava(činilaca) i postupaka (načina) kojima se on u stvari izraava% ili 'to je uosnovi isto, kao oblik postajanja i postojanja pravne norme ili kojedruge, pojmom akta obuhvaćene sadrine.

4esto se u pravnoj teoriji ističu tri osnovna elementa iz kojih se sastojisvaki oblik pravnog akta. 2blik ili formu pravnog akta određuju$ organ zadono'enje pravnog akta, postupak dono'enja pravnog akta (procedurepotrebne za njegovo dono'enje) i materijalizacija pravnog akta (podesnost začulno opaanje i izraavanje pravnog akta).

3

"#$%&'(' )# POS&O*+( S'%,-(

Banja &uka


4/15

5adlenost (organ) za dono'enje pravnog akta predstavlja ovla'ćenje i

obavezu određenih subjekata da donese pravne akte. 6azlikuju se dve glavnevrste subjekata nadlenih za dono'enje pravnih akata7 jednu vrstu činedravni organi, a drugu, tzv. nedravni subjekti.

Postupak po kom se pravni akti donose obuhvata one konkretne radnjepomoću kojih tvorac mora ovaj da stvori. Postupak dono'enja pravnog aktamoe biti$ sloen ili jednostavan, redovan ili skraćen, dugotrajan ili kratak,svelan ili unaprijed predviđen i strogo određen, 'to zavisi od subjektadono'enja, značaja pravnog akta, i od toga da li je u pitanju javni ili privatnopravni akt i sl.

/. +aterijalizacija pravnog akta

+aterijalizacija pravnog akta sastoji se u preduzimanju materijalnih(tjelesnih) radnji ili upotrebi drugih sredstava kojima se akt izraava i činitrajnim. 5ajče'će se pravni akt ispoljava jezikom, ali to mogu biti i drugimaterijalni znaci podesni za čulno opaanje i razumijevanje njegove sadrine.

2dnos forme i sadrine pravnog akta nalazi se u centru panje pravnetehnike, pravne nauke i pravne hermeneutike. Pravna tehnika moe da značisvojevrsnu ve'tinu primjene pravnih propisa na konkretne slučajeve7 onamoe da znači i formalno ostvareno pravo.

Pravna nauka bavi se, takođe, odnosom forme i sadrine pravnog akta iona je doprinela nastajanju nove pravne discipline koja se zove nomotehnika.

5omotehnika izučava pravilnosti i daje uputstva za valjano jezičko itehničko% uobličavanje pravnih akata.

8ermeneutika prestavlja tumačenje pravne norme$ ona obuhvataobja'njenje, traenje smisla i uobličavanje pravne norme kao značenjsketvorevine.

0. 2p'ti pravni akti

2p'ti pravni akt je svaki akt koji sadri op'tu pravnu normu (jednu ili vi'e njih)na osnovu koje se stvaraju i iz koje proizilaze pojedinačni pravni akti, odnosnopojedinačne pravne norme. 9bog svog poloaja utvrđenog u pravnom poretku,ovi akti određuju nastanak i sadrinu pojedinačnih pravnih normi i akata, te se

4

"#$%&'(' )# POS&O*+( S'%,-(

Banja &uka


5/15

zbog toga simbolično nazivaju izvorom prava%. formalnom smislu, pod

izvorom prava se smatra op'ti pravni akt.:ao izvori prava pojavljuju se tri oblika7*3ormalni izvori prava* stvaranje i oblikovanje samih pravila*+aterijalni (sociolo'ki) izvori prava* realan uzrok nastanka pravnog akta*;dejni (aksiolo'ki)izvori prava* ciljevi koje djelovanjem prava elimo

dostići#vi ovi izvori prava često dolaze u sukob, ali je veoma bitan i sklad izmeđunjih.

naprijed donijet op'ti pravni akt obezbeđuje pravnom subjektuizvjesnost kako se treba pona'ati. 2vaj akt sve slučajeve u odnosu na subjekte

reguli'e na isti način. 2p'ti pravni akti su veoma često akti sistemskogkaraktera% (na primer, zakon o obligacijama).

0.-. 8ijerarhija op'tih pravnih akata

Pravni sistem karakteri'e skup normi koje međusobno stoje u stogimhijerarhijskim odnosima & kao vi'e i nie norme. 6azlika između vi'eg i niegpravnog akta naziva se pravna snaga i njoj je adekvatan poloaj pravnogakta kao nadređenog i kao podređenog. Pravna snaga jednog pravnog akta(norme) jeste njegov poloaj nadređenosti ili podređenosti prema drugimpravnim aktima (normama) u hijerarhijskoj lestvici pravnog sistema. rugimriječima7 pravna snaga pravnog akta moe se odrediti kao mjera uticaja koju jedan akt vr'i na druge (od njega nie) akte, i kao mjera uticaja koju trpi oddrugih (u odnosu na njega) vi'ih akata. #polja posmatrano, pravni akt imaonoliku snagu kolika je moć organa koji ga donosi, ili pravna snaga akta zavisiod njegove forme, a ne od njegove sadrine.


6/15

#vaki pravni akt ima određenu pravnu snagu & veću ili manju, kao i svoj

poloaj & vi'i ili nii, u pravnom sistemu7 primera radi, hijerarhijska lestvicadravnih pravnih akata potpuno odgovara hijerarhijskoj lestvici dravnihdjelatnosti i dravnih organa. #vaki vi'i organ stvara vi'u vrstu akta, kao 'tosvaki nii otgan stvara niu vrstu pravnog akta$

-. stavotvorac & ustav

. 9akonodavac & zakon

/. =ef drave & ukazi

0. >lada & uredbe?. +inistarstva & pravilinici, odluke, naredbe, upustva

@. 2p'tinske skup'tine & stauti, odluke

A. #udovi & presude

B. 5ii upravni organi* upravna re'enja

Pravna snaga svakog akta je (jednako kao i vlast svakog dravnog organa)i relativna i relaciona.

2p'ti pravni akti su preteno vi'i akti, dok su individualni pravni akti nii upravnom sistemu.

2p'ti pravni akti ili propisi, kao sto su$ ustav, zakoni, uredbe, pravilnici,naredbe, statuti, kolektivni ugovori, pravni običaji itd,nazivaju se formalnimizvorima prava, a iz kojih izviru svi nii op'ti i svi individualni pravni akti, kao'to su presude, rje'enja i pravni poslovi.

+jesto pravnih akata na hijerarhijsoj lestvici zavisi od pravne snage, amjesto na hijerarhijskoj lestvici dravnih organa zavisi od stepena tj. količinevlasti. 8ijerarhija op'tih pravnih akata odnosno formalnih izvora pravanajče'će polazi od ustava kao najvi'eg pravnog akta drave, zatim sledizakon, potom dolaze podzakonski akti i u niim hijerarhijskim redovima slede

akti dru'tvenih organizacija i subjekata.

0.. stav

5aziv ustav% vodi porijeklo od latinske riječi constitutio% 'to znači carskauredba, ustav(Ciceron). antičkoj !lozofskoj misli kod Platona i


7/15

sreću se razmatranja o ustavima grčkih dravica & Polisa. ;zraz ustav%

upotrebljava se prvenstveno u značenju osnovnih obiljeja političkog uređenjakonkretnog Polisa. 2vim nozivom ne označava se pravni akt, već konkretansistem dravnog i dru'tvenog uređenja Polisa. ;


8/15

0./. 9akon

Pod zakonom se podrazumijevaju svi pisani pravni akti. 9akon je aktnajvi'e pravne snage poslije ustava. narodnom jeziku izraz zakon% ima jedno 'ire značenje, koje je identično značenju izraza pravo%.

pravnom jeziku zakonom se naziva samo onaj, poslije ustava najvi'iop'ti pravni akt koji donosi skup'tina narodnih poslanika (predstavnika), a to je parlament ili kongres, po jednom posebnom (zakonodavnom) postupku, uobliku zakona. "o je tzv. zakon u formalnom smislu. #uprotno zakonu u

formalnom smislu, zakon u materijalnom smislu najče'će postoji kaozajednički imenitelj% kojim se označavaju svi op'ti pravni akti%. sled tenepreciznosti pojam zakona uzima se u jedinstvu materijalog i formalnogsmisla.5a evropskom tlu najstariji pojam zakona sreće se kod so!sta.#vi zakoni treba da budu formalno i materijalo u skladu sa ustavom & načeloustavnosti. < oni sami jesu opet osnove svih ostalih normativnih pravnihakata, dravnih i nedravnih, shodno principu ili načelu zakonitosti.

0./.-. Podzakonski akti

;zrazom podzakonski pravni akti% nazivaju se dravni op'ti akti nii odzakona koje donose izvr'no*politički , upravni i lokalni organi samouprave.rugim riječima podzakoniski op'ti pravni akti su akti koje donose dravniorgani, a koji su nii od zakona. 2vi akti obuhvataju brojne i različite akte kojiimaju i određene zajedničke karakteristike%

"e zajedničke karakteristike su sledeće$* Pravna snaga podzakonskih op'tih akata manja je od zakona

* Podzakonski op'ti akti proističu iz zakona

* 5jih donose prvenstveno izvr'ni i upravni organi

* Podzakonski akti donose se nakon dono'enja zakona

* Podzakonski akti donose se, najče'će, u cilju primjene zakona

9ajednička odlika svih podzakonskih akata je sledeća$ to su pravni akti slabijesnage od ustava i zakona koji stoje u funkciji primjene zakona.

8

"#$%&'(' )# POS&O*+( S'%,-(

Banja &uka


9/15

-. $redbe su najvi'i podzakonski (op'ti) pravni akti (poslije zakona). redba je akt koji donosi uredbodavni organ(vlada) po uredbodavnom postupku uobliku uredbe koja sadri op'tu pravnu normu.

redba mora da bude u skladu sa zakonom i ustavom. redbe konkretizujuodredbe zakona, tako da u praksi na jedan zakon dolazi mno'tvouredbi.redbe radi izvr'enja zakona donose organi izvr'ne vlasti na osnovugeneralnog ovla'ćenja, sadranog u ustavu, ali i posebnog ovla'ćenjautvrđenog u zakonu.

redbe za slučaj nude donosi izvr'ni organ vlasti(vlada ili 'ef drave) uslučaju nekog vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili rata. 5jihovovremensko dejstvo vezuje se uz okolnosti koje su izazvale dono'enje uredbepo nudi.

. %dluka (npr odluka o kućnom redu i miru) je naziv za op'te akte kojedonose razni organi među njima & parlament, vlada i ministarstva. 9alokalnu upravu i samoupravu osobito su vane odluke op'tinskih skup'tina,kojima se reguli'u glavni predmeti iz nadlenosti tih najvi'ih tijela lokalnevlasti.

/. ravilnik predstavlja zajednički naziv za mnogobrojne akte dravnih i

nedravnih organa. 2n označava izvor prava, na primer, kada je najvi'ipropis uprave. (pravilnik o načelima za organizaciju op'tinskih vatrogasnih jedinica).

0. &aredba je izvor prava kada reguli'e pojedninačnu situaciju na op'ti način(naredba o ograničavanju saobraćaja za pojedine vrste vozila na javnimputevima)

?. $putstva reguli'u način rada i izvr'enje poslova uprave, ona imaju internikarakter.

Podzakonski akti moraju biti formalno i sadrajno usklađeni sa ustavom izakonima, ali i međusobno prema njihovoj hijerarhiji.

0./.. 2p'ti akti dru'tvenih organizacija

2p'ti pravni akti koje donose razne dru'tvene organizacije ( privrednapreduzeća, trgovačka dru'tva, zdravstvene, prosvjetne, kulturne, sportske i

9

"#$%&'(' )# POS&O*+( S'%,-(

Banja &uka


10/15

druge organizacije i udruenja) čine nedravno, dru'tveno, vi'e ili manje

autonomno pravo. #tepen autonomije ove normativne delatnosti zavisi odtoga koliko su organizacija i rad dru'tvenih organizacija dravno normirani, akoliko im dravni propisi ostavljaju slobode da same, vlastitim aktima, uređujusvoje unutra'nje i međusobne odnose.

#vaka dru'tvena organizacija ima svoja pravila i konstitui'e se kaoorganizacija i kao pravno lice upravo putem tih pravila. Statut je njihovtemeljni akt. "o je osnovni op'ti akt, neka vrsta ustava% organizacije.

2sim statuta, kao svojih temeljnih i konstitutivnih pravnih akata,dru'tvene organizacije donose i druge pravne akte koji su im potrebni zafunkcionisanje & npr. pravilnik o radu (radnim mjestima, radnoj i disciplinskojodgovornosti, platama i dr.) ili poslovnike o radu pojedinih organa pravnog lica

(skup'tine, upravnog odbora i dr.)

0././. 2bičajno pravo

2bičajno pravo je jedan speci!čan skup op'tih pravnih normi kojipredstavlja izvor prava u odnosu na individualne pravne akte.

2bičajno pravo su op'te norme koje nastaju vi'e ili manje spontano,neorganizo*vano, dugotrajnim ponavljanjem pona'anja, kada se ustali svijestobaveznosti pona'anja u najvanijim i konEiktnim odnosima globalnog dru'tva

ili nekih posebnih ljudskih zajednica, a izraavaju se faktičkim pona'anjem iusmeno. srednjem vijeku običaj je glavni izvor prava, a danas na kontinentu, u

evropskom pravu, običaj je na dnu hijerarhijske lestvice izvora prava, dok uanglosaksonskom pravu običaj predstavlja značajan izvor prava.

?. Pojedinačni pravni akti

'.(. ojam pojedinačnog pravnog akta

Pojedinačni pravni akt je onaj pravni akt koji stvara ili sadri pojedinačnunormu, bilo u cjelini ili djelimično. Pojedinačni (individualni) pravni akti jesupisani tekstovi ili usmeni iskazi koji sadre individualne pravne norme, tj.5orme za konkretne odnose, između subjekata određenih imenom iprezimenom.

pravnoj teoriji često se sreće podjela pojedinačnih pravnih akata napotpune pojedinačne akte i nepotpune pojedinačne akte.

10

"#$%&'(' )# POS&O*+( S'%,-(

Banja &uka


11/15

otpuni pojedinačni akti stvaraju oba normativna elementa, tj.

pojedinačnu dispoziciju i pojedinačnu sankciju. &epotpuni pojedinačni aktistvaraju samo pojedinačnu dispoziciju ili sankciju.

'.). *rste pojedinačnih pravnih akata

Postoje četiri glavna tipa individualnih pravnih akata7 ukaz+ sudskapresuda, upravno rešenje i pravni posao. Prva su tri tipa dravni akti, apravni posao je pravni akt !zičkih lica, dru'tvenih pravnih lica, ili drave.

'.).($kaz je pravni akt kojim 'ef drave odlučuje o poslovima iz svoga

djelokruga&promulgira zakone, postavlja diplomate, daje pomilovanje,dodeljuje ordenje itd. "o je akt visoke pravne snage, ali nije op'tipravni akt, već sadri pravnu normu za konkretan odnos.

"ako, na primer, ukaz o pomilovanju glasi uvijek na ime i prezimeodređenog osuđenika (za razliku od zakona o amnestiji koji oslobađa odizdravanja kazne ili smanjuje kaznu čitavnoj kategoriji osuđenika).

'.).). Sudska presuda

Presuda je glavna vrsta sudskog akta kojom se, uvijek na temelju zakona ilidrugih op'tih akata , rje'ava jedan sudski spor i određuju se sankcije u$krivičnom, građanskom, trgovačkom, upravnosudskom ili drugom sudskompostupku. Presuda sadri individualnu normu koja postavlja pravne obavezei pravna ovla'ćenja strankama u konkretnom sporu, odnosno, presuda jeindividualni pravni akt koji utvrđuje da li je tueni učinio delikt za koji jetuen i, ako ga je učinio, sa kakvim stepenom krivice ga je učinio i kakotreba da bude kanjen.

sistemu tzv. kontinentalnoevropskog prava, kojem pripada i na'e pravo,

presuda je uvijek pojedinačni pravni akt7 ona se odnosi, kao norma, samo naimenovane stranke na koje je adresirana

'.).,. $pravno rješenje

pravno rje'enje je vrsta upravnog akta kojim dravni organi ili nedravni organiodlučuju, na osnovi zakona i drugih op'tih akata, o individualnim stvarima iz njihovogdjelokruga. pravno rje'enje donosi se u posebnom, zakonom propisanom upravnompostupku. 2no načelno ima isti sastav (strukturu) kao presuda i moe se osporavati

11

"#$%&'(' )# POS&O*+( S'%,-(

Banja &uka


12/15

zbog formalne i materijalne nezakonitosti, i to prvo albom na vi'i upravni organ, a

zatim tubom u sudu.

@. aenje ili obaveznost pravne norme odvija se nuno u određenimvremenskim, personalnim i prostornim okvirima ili u tzv. sferama vaenja%.5orme uviek vae u određenom vremenu (od*do) za određene osobe naodređenoj teritoriji.

:od vremenskog vaenja postoje dva krljučna momenta$ kada normapočinje i kada prestaje da vai. 5orma moe da počne da vai na sledećenačine$ a) od trenutka njenog izglasavanja ili izricanja7 b) od trenutka njenogobjavljivanja ili uručivanja adresatu7 -) nakon proteka određenog roka, npr. -?dana, nakon objavljivanja ili uručivanja adresatu7 d) retroaktivno(unazad) odnekog vremena prije njenog dono'enja.

Pravna norma moe prestati da vai, takođe, na vi'e načina$ a) izričitimukidanjem, tako da se donese nova norma u kojoj se kae da ona prethodnaprestaje da vai7 b) prećutnim ukidanjem, tako da se donese nova norma iste ili vi'e pravnesnage koja uređuje isti odnos na drugačiji način, ali na toj novoj normi ne kaeda ranija norma prestaje da vai7 -) istekom vremena vaenja, ako je to ono usamom aktu određeno7 d) revolucionarnim obaranjem pravnog sistema7 e)zbog dugotrajne nee!kasnosti pravne norme.

ersonalnopravne norme vae za 'iri ili ui krug adresata. 5aj'irepersonalno vaenje imaju međunarodne norme, koje su upućene svjetskomstanovni'tvu odnosno svim ili nekim dravama svijeta. >rlo 'iroko personalnovaenje imaju op'te pravne norme, upućene cjelokupnom stanovni'tvu jednedrave, kao 'to su norme krivičnih, imovinskih, porodičnih, privrednih i drugihzakona. e vaenje imaju op'te pravne norme upućene samo nekimgrupacijama stanovni'tva , npr. penzionerima, studentima, vojnim licima itd.5ajue personalno vaenje imaju individualne pravne norme & ukaz, presuda,rje'enje i pravni posao, za koje smo već rekli da su upućene imenom iprezimenom određenom adresatu. #trano diplomatsko osoblje i neka druga

strana slubena lica izuzeta su od primjene pravnih normi drave u kojojslubeno borave (diplomatski imunitet). "e osobe se nazivaju eksteritorijanimlicima.

Terirorijalnopravne norme vae na 'iroj ili uoj teritoriji$ na teritoriji svihdrava ili nekoliko drava, na cjelokupnoj teritoriji jedne drave ili nadijelovima teritorije jedne drave.

akle , pravna norma je vaeća ako je stvorena od nadlenog organanezavisno od toga koliko jeste ili nije e!kasna.

12

"#$%&'(' )# POS&O*+( S'%,-(

Banja &uka


13/15

pravnoj teoriji, aktuelna obavezanost pravne norme ponekad se naziva

formalno vaenje, djelotvornost pravne norme naziva se materijalno vaenje, a pravednost pravne novrme & eričko vaenje.

A. 9akonitost pravnih akata

2dnos nadređenosti i podređenosti, hijerarhije, između vi'ih i niih pravnihakata u pravnom sistemu izraava se načelom zakonitosti ili legaliteta.

5ačelo zakonitosti & legaliteta jeste osnovni princip pravnog sistema kojezahtijeva da svi pravni akti dravnih i drugih subjekata, kao i njihove pravneradnje, budu formalno i materijalno usklađenji sa vi'im pravnim normama kojereguli'u iste odnose, propisujući sankcije protiv akata i radnji koji taj zahtjevne po'tuju. 2vo načelo se ispoljava kao zahtjev usklađenosti vi'ih i niihakata, ima dva aspekta (oblika)$ formalnu zakonitost i materijalnuzakonitost.

ormalna zakonitost je zahtjev da se forma ispo'tuje, zadovolji kodpravnih akata. Postoje tri formalna% zahtjeva & o nadlenosti, postupku i

obliku niih pravnih akata./aterijalna zakonitost je zahtjev da sadraj niih pravnih akata, tj. dahipoteze, dispozicije i sankcije pravnih normi budu saglasne sa sadrajem vi'ihpravnih akata koji reguli'u istu vrstu dru'tvenih odnosa.

Pored formalne i materijalne zakonitosti, odnosno nezakonitosti, razlikujuse i subjektivna i objektivna zakonitost, odnosno nezakonitost. %bjektivna (ne)zakonitost je ona koju je utvrdio odgovarajući nadleni organ upropisanom postupku. Subjektivna zakonitost sačinjava vlastito uvjerenjegrađanina o zakonitosti ili nezakonitosti pravnog akta ili materijalne radnje.

13

"#$%&'(' )# POS&O*+( S'%,-(

Banja &uka


14/15

Fiteratura$

* 2p'te učenje o pravu & prof. dr 1ordana >ukadinović 75ovi sad &GG/

* 2snovi prava*skripta & prof.dr. Diljana Petrović7 Dijeljina GGB

14

"#$%&'(' )# POS&O*+( S'%,-(

Banja &uka


15/15

#adraj$

-. vod............................................................................... . #adrina i forma pravnog akta........................................ //. +aterijalizacija pravnog akta.......................................... 00. 2p'ti pravni akti..............................................................00.-. 8ijerarhija op'tih pravnih akata................................... ?0.. stav........................................................................... @0./. 9akon.......................................................................... A

0./.-. Podzakonski akti...................................................... A0./.. 2p'ti akti dru'tvenih organizacija............................ H0././. 2bičajno pravo......................................................... H?. Pojedinačni pravni akti................................................... H?.-. Pojam pojedinačnog pravnog akta............................. H?.. >rste pojedinačnih pravnih akata............................... -G@.

Documents

54999676-Pravni-akti-seminarski.doc