Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Raporti Vjetor2009
B A N K A Q E N D R O R E E R E P U B L I K Ë S S Ë K O S O V Ë S
C E N T R A L N A B A N K A R E P U B L I K E K O S O VA
C E N T R A L B A N K O F T H E R E P U B L I C O F K O S O V O
P R I Š T I N A , J U N 2 0 1 4
Godišnji Izveštaj 2013
2 |
Efficiency of Banks in South-East Europe: With Special Reference to Kosovo CBK Working Paper no. 4
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 1
ANKA QENDRORE E REPUBLIKËS SË KOSOVËS
CENTRALNA BANKA REPUBLIKE KOSOVA
CENTRAL BANK OF THE REPUBLIC OF KOSOVO
Godišnji izveštaj 2013
CBK Godišnji izveštaj 2013
2 |
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 3
SADRŽAJ
Uvodna reč Predsednika Odbora Centralne Banke Republike Kosova ........................ 15
Uvodna reč Guvernera .................................................................................................. 17
Odbor Centralne Banke, Izvršni odbor i Revizorski komitet .......................................... 18
Organizaciona struktura CBK-a: 31. decembar 2013. godine ....................................... 23
1. Izvršni pregled ........................................................................................................... 24
2. Spoljna ekonomska sredina ...................................................................................... 28
2.1. Jugoistočna Evropa .......................................................................................................................... 30
3. Kosovska privreda ..................................................................................................... 32
3.1. Realni sektor .................................................................................................................................... 32
3.1.2 Cene ........................................................................................................................................... 33
3.2. Fiskalni sektor .................................................................................................................................. 34
3.2.1 Budžetski prihodi ........................................................................................................................ 34
3.2.2 Budžetski rashodi ....................................................................................................................... 35
3.3. Finansijski sektor .............................................................................................................................. 35
3.3.1 Opšte karakteristike ................................................................................................................... 35
3.3.2 Bankarski sektor ......................................................................................................................... 37
3.3.3 Penzioni fondovi ......................................................................................................................... 51
3.3.4 Osiguravajuće kompanije ........................................................................................................... 52
3.3.5 Mikro-finansijske institucije ......................................................................................................... 53
3.4. Spoljni sektor .................................................................................................................................... 55
3.4.1 Tekući račun ............................................................................................................................... 55
3.4.2 Finansijski račun ........................................................................................................................ 59
3.4.3 Međunarodna investiciona pozicija ............................................................................................ 60
3.4.4 Spoljni dug ................................................................................................................................. 61
3.5 Očekivanja za 2014. godinu .............................................................................................................. 61
4. Nadzor financijskih institucija .................................................................................... 64
4.1. Licenciranje i standardizacija ........................................................................................................... 64
4.1.1 Licenciranje ................................................................................................................................ 64
4.1.2 Standardiziranje i regulativa ....................................................................................................... 65
4.1.3 Zaštita potrošača ........................................................................................................................ 67
4.2. Bankarski nadzor mikro-finansijskih institucija i nebankarskih institucija ........................................ 68
4.2.2 Pregledi na licu mesta (on-site) mikro-finansijskih institucija i nebankarskih finansijskih institucija .............................................................................................................................................. 69
4.3. Sprečavanje pranja novca ............................................................................................................... 70
CBK Godišnji izveštaj 2013
4 |
4.4. Nadzor osiguranja ............................................................................................................................ 70
4.5. Nadzor penzija ................................................................................................................................. 73
5. Usluge pružene vlastima, finansijskoj zajednici i javnosti .......................................... 76
5.1. Operisanje i upravljanje gotovinom .................................................................................................. 76
5.2. Održavanje i transakcije računa ....................................................................................................... 79
5.3.1 Operacija elektronskog sistema međubankarskog kliringa ........................................................ 83
5.4. Upravljanje sredstvima ..................................................................................................................... 88
5.4.2 Upravljanje investicijama............................................................................................................ 88
5.4.2 Upravljanje rizikom ..................................................................................................................... 90
5.4.3 Hartije od vrednosti .................................................................................................................... 91
5.5. Kreditni registar Kosova ................................................................................................................... 92
5.6. Aktivnosti o oblasti ekonomskih analiza i finansijske stabilnosti ...................................................... 94
5.7. Aktivnosti u oblasti statistika ............................................................................................................ 95
6. Unutrašnja kretanja ................................................................................................... 98
6.1. Interna revizija .................................................................................................................................. 98
6.3. Pravne aktivnosti Centralne Banke Republike Kosova .................................................................. 100
6.4. Informativna tehnologija ................................................................................................................. 101
7. Regionalna i međunarodna saradnja ....................................................................... 102
7.1. Sporazumi, promocija i međunarodno zastupanje ......................................................................... 102
7.2. Tehnička pomoć ............................................................................................................................. 102
8. Finansijski Izveštaji CBK-a ...................................................................................... 105
9. Statistički prilog ....................................................................................................... 139
11. Reference .............................................................................................................. 159
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 5
SPISAK SKRAĆENICA
NSS Neto strana sredstva
KAP Kosovska Agencija za Privatizaciju
ASK Agencija za statistiku Kosova
PAK Poreska administracija Kosova
ATM Bankomat (eng. Automated Teller Machine)
ATP Agencije za transfer novca
SB Svetska Banka
EU Evropska Unija
BEC Glavne ekonomske kategorije (eng. Broad Economic Categories)
BEEP Projekat o poboljšanju poslovnog ambijenta (eng. Business Environment Enhancement Project)
EBOR Evropska banka za obnovu i razvoj
BIC Business Identifier Code
BIS Banka za međunarodna poravnanja (eng. Bank for International Settlements)
BKS Kosovski biro za osiguranja
BKT Banka Kombëtare Tregtare
BPB Banka për Biznes
CBK Centralna banka Republike Kosovo
CAR Pokazatelji adekvatnosti kapitala (eng. Capital Adequacy Ratio)
CEFTA Sporazum o slobodnoj trgovini zemalja centralne Evrope (eng. Central European Free Trade Agreement)
CPI Indeksi potrošačkih cena (eng. Consumer Price Index)
DJI Dow Jones Industrial Average
DPP Odeljenje za rad i zapošljavanje
OFSEA Odeljenje za finansijski stabilnost i ekonomske analize
SPT Specijalna prava tiraža
ECB Evropska centralna banka (eng. European Central Bank)
EFSE Evropski fond za jugoistočnu Evropu (eng. Euroepan Fund for Southeastern Europe)
JIE Jugoistočna Evropa
EULEX Misija Evropske Unije za vladavinu prava
EUROSTAT General Directorate of European Statistics
MMF Međunarodni monetarni fond
FSKP Slovenački Kosovski penzioni fond
GBR Great Britain Pound
HHI Herfindahl-Hirschman indeks (eng. Herfindahl-Hirschman Index)
IAIS Međunarodna asocijacija supervizora osiguranja (eng. International Association for Insurance Supervisors)
CBK Godišnji izveštaj 2013
6 |
DSI Direktne strane investicije
MFI Mikro-finansijske institucije
IPI Indeks i uvoznih cena (eng. Imports Price Index)
KEK Elektroenergetska korporacija Kosova
KKP Nacionalni Savet plaćanja
KMB Komercijalna Banka
ODK Ostale depozitne korporacije
MF Ministarstvo finansija
MRSZ Ministarstvo rada i socijalne zaštite
OAO Osiguranje auto odgovornosti
NLB Nova Ljubljanska Banka
NPL Neprofitni krediti (eng. Non Performing Loans)
NOSD Neprofitna organizacija u službi domaćinstava
BDP Bruto Društveni Proizvod
PCB Procredit Bank
MIP Međunarodna investiciona pozicija
POS Prodajno mesto (eng. Point of Sale)
pt Procentna tačka
PPI Indeks proizvođačkih cena (eng. Producer Price Index)
PPP Paritet kupovne moći (eng. Purchasing Power Parity)
PTK Pošta i telekomunikacije Kosova
RBK Raiffeisen Bank of Kosovo
REER realna efektivna stopa razmenjivanja (eng. Real Effective Exchange Rate)
RKK Registar kredita Kosova
ROAA Mesečni povratak mesečnih aktiva (eng. Return on Average Assets)
ROAE Mesečni povratak kapitala (eng. Return on Average Equity)
RTGS Poravnanje plaćanja u realnom vremenu (eng. Real Time Gross Settlement)
RWA Rizična aktiva (eng. Risk Weighted Assets)
ESMK Elektronski sistem međubankarskog kliringa
SEPA Zona koja koristi Evro kao si jedinu valutu plaćanja (eng. Single Euro Payment Area)
SFR Swiss Franc
SRK Sistem registra računovodstva
SWIFT Society for Worldwide International Financial Telecommuniacation
TEB Türk Ekonomi Bankasi
TPŠK Trust penzione štednje Kosova
TPL Odgovornost trećeg lica (eng. Third Party Liability)
PDV Porez na dodatu vrednost
UNMIK Misija Ujedinjenih Nacija na Kosovu (eng. United Nations Mission in Kosovo)
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 7
USAID Američka agencija za međunarodni razvoj (eng. United States Agency for International Development)
USD United States Dollar
TŠVV Tehnologija šifrovanja i virtuelnih veza
CBK Godišnji izveštaj 2013
8 |
SPISAK GRAFIKONA 1. Inflacija u evrozoni i u nekim odabranim zemljama evrozone ------------------------------------------------- 28
2. Nezaposlenost u odabranim zemljama evrozone ---------------------------------------------------------------- 29
3. Stopa neprofitnih kredita u odabranim zemljama evrozone ---------------------------------------------------- 29
4. Pokazatelj adekvatnosti kapitala u odabranim zemljama evrozone ----------------------------------------- 29
5. Stopa porasta realnog BDP-a u JIE --------------------------------------------------------------------------------- 30
6. Deficit tekućeg računa u JIE, u procentima BDP-a -------------------------------------------------------------- 30
7. Prosečna godišnja stopa inflacije u JIE ---------------------------------------------------------------------------- 31
8. Realni porast BDP-a ---------------------------------------------------------------------------------------------------- 32
9. Glavni komponenti BDP-a ---------------------------------------------------------------------------------------------- 32
10. Inflacija i njeni glavni doprinosioci ------------------------------------------------------------------------------------ 33
11. Indeksi potrošačkih, proizvodnih i uvoznih cena ----------------------------------------------------------------- 33
12. Struktura sredstava finansijskog sistema prema sektorima ---------------------------------------------------- 35
13. Neto spoljna sredstva prema institucijama ------------------------------------------------------------------------ 36
14. Struktura zahteva prema spoljnom sektoru ----------------------------------------------------------------------- 36
15. Vrednost zahteva prema spoljnom sektoru i godišnje izmene ----------------------------------------------- 36
16. Struktura obaveza prema spoljnom sektoru ---------------------------------------------------------------------- 37
17. HHI za sredstva, kredite i depozite ----------------------------------------------------------------------------------- 37
18. Struktura sredstava bankarskog sektora --------------------------------------------------------------------------- 37
19. Godišnji porast sredstava bankarskog sektora ------------------------------------------------------------------- 38
20. Struktura hartija od vrednosti ----------------------------------------------------------------------------------------- 38
21. Stopa rasta kredita prema sektorima ------------------------------------------------------------------------------- 38
22. Struktura kredita----------------------------------------------------------------------------------------------------------- 39
23. Struktura kredita prema ekonomskim delatnostima ------------------------------------------------------------- 39
24. Trend porasta kredita prema ekonomskim sektorima ---------------------------------------------------------- 40
25. Struktura kredita prema roku dospeća ----------------------------------------------------------------------------- 40
26. Trend porasta depozita ------------------------------------------------------------------------------------------------- 40
27. Struktura depozita prema sektorima --------------------------------------------------------------------------------- 41
28. Struktura depozita preduzeća prema sektorima ------------------------------------------------------------------ 41
29. Struktura depozita prema roku dospeća --------------------------------------------------------------------------- 42
30. Godišnja stopa kamatne stope ---------------------------------------------------------------------------------------- 42
31. Bilans prihoda i rashoda ------------------------------------------------------------------------------------------------ 42
32. Pokazatelji profitabilnosti ----------------------------------------------------------------------------------------------- 43
33. Godišnja stopa porasta prihoda i rashoda -------------------------------------------------------------------------- 43
34. Struktura prihoda --------------------------------------------------------------------------------------------------------- 44
35. Struktura rashoda -------------------------------------------------------------------------------------------------------- 44
36. Krediti i depoziti bankarskog sistema -------------------------------------------------------------------------------- 44
37. Odnos 'sveobuhvatnih' likvidnih sredstava/ kratkoročne obaveze ------------------------------------------- 45
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 9
38. Odnos NPL/ ukupni krediti --------------------------------------------------------------------------------------------- 45
39. Godišnja stopa porasta svih kredita i NPL-a ---------------------------------------------------------------------- 45
40. NPL-prema sektorima --------------------------------------------------------------------------------------------------- 46
41. NPL-i i provizije ------------------------------------------------------------------------------------------------------------ 46
42. Krediti i zaduženja u stranim valutima ------------------------------------------------------------------------------ 46
43. Krediti i depoziti osetljivi nad kamatnim stopama ---------------------------------------------------------------- 47
44. Praznina sredstava i obaveza osetljivih nad kamatnim stopama -------------------------------------------- 47
45. Kapitalizacija bankarskog sistema ----------------------------------------------------------------------------------- 48
46. Regulatorni kapital i RWA-i --------------------------------------------------------------------------------------------- 48
47. Struktura RWA-a prema težini rizika --------------------------------------------------------------------------------- 48
48. Struktura investicija TPŠK-a ------------------------------------------------------------------------------------------- 50
49. Struktura sredstava TPŠK-a ------------------------------------------------------------------------------------------- 50
50. Struktura sredstava TPŠK-a ------------------------------------------------------------------------------------------- 50
51. Sredstva osiguravajućih kompanija --------------------------------------------------------------------------------- 52
52. Struktura sredstava osiguravajućih kompanija -------------------------------------------------------------------- 52
53. Primljene premije i isplaćene štete ---------------------------------------------------------------------------------- 53
54. HHI za sredstava i kredite MFI-a ------------------------------------------------------------------------------------- 53
55. Struktura sredstava MFI-a ---------------------------------------------------------------------------------------------- 54
56. Kamatne stope u kreditima MFI-a ----------------------------------------------------------------------------------- 54
57. Odnos rashodi / prihodi ------------------------------------------------------------------------------------------------- 54
58. Bilans tekućeg računa -------------------------------------------------------------------------------------------------- 55
59. Uvozi, izvozi i trgovinski bilans --------------------------------------------------------------------------------------- 55
60. Ukupan izvoz i međunarodne cene metala ------------------------------------------------------------------------ 56
61. Ukupan izvoz i međunarodne cene nafte i hrane ----------------------------------------------------------------- 56
62. Struktura eksporta i importa prema zemljama --------------------------------------------------------------------- 57
63. Struktura neto izvoza usluga ------------------------------------------------------------------------------------------ 57
64. Tekući transferi ----------------------------------------------------------------------------------------------------------- 58
65. Doznake -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 58
66. Direktne strane investicije kao procenat BDP-a i deficita tekućeg računa -------------------------------- 59
67. Direktne strane investicije prema glavnom ekonomskom sektoru ------------------------------------------- 59
68. Međunarodna pozicija investicija ------------------------------------------------------------------------------------- 60
69. Međunarodna pozicija neo investicija prema institucionalnim sektorima ---------------------------------- 60
70. Bruto spoljni dug --------------------------------------------------------------------------------------------------------- 61
71. Bruto spoljni dug prema sektorima ---------------------------------------------------------------------------------- 61
72. Cena po jedinici ----------------------------------------------------------------------------------------------------------- 73
73. Vrednost jedinice Slovenačko- Kosovskog penzijskog fonda 2007-2013 ---------------------------------- 75
74. Snabdevanje gotovinom ------------------------------------------------------------------------------------------------ 76
75. Prijem gotovine ------------------------------------------------------------------------------------------------------------ 76
76. Snabdevanje novčanicom evro prema apoenima ---------------------------------------------------------------- 76
CBK Godišnji izveštaj 2013
10 |
77. Snabdevanje kovanicama evro prema apoenima --------------------------------------------------------------- 76
78. Novčanica evra primljene prema apoenima------------------------------------------------------------------------ 77
79. Novčanica evra primljene prema apoenima ----------------------------------------------------------------------- 77
80. Izvoz gotovine ------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 78
81. Uvoz gotovine ------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 78
82. Broj zastarelih novčanica povučenih od opticaja ---------------------------------------------------------------- 78
83. Proporcija novih novčanica povučenih od opticaja --------------------------------------------------------------- 78
84. Snabdevanje novčanicom evro --------------------------------------------------------------------------------------- 78
85. Proporcija novih novčanica puštenih u opticaju ------------------------------------------------------------------- 78
86. Falsifikovani novac u evrima koji je zaplenjen na nivou Kosova ---------------------------------------------- 79
87. Obim domaćih odlazećih transakcija -------------------------------------------------------------------------------- 80
88. Vrednost domaćih odlazećih transakcija --------------------------------------------------------------------------- 80
89. Obim međunarodnih dolazećih transakcija ------------------------------------------------------------------------- 80
90. Vrednost međunarodnih dolazećih transakcija ------------------------------------------------------------------- 80
91. Evaluacija depozita glavnih klijenata CBK-a ----------------------------------------------------------------------- 80
92. Obim međunarodnih dolazećih transakcija ------------------------------------------------------------------------- 81
93. Vrednost međunarodnih dolazećih transakcija -------------------------------------------------------------------- 81
94. Obim međunarodnih odlazećih transakcija ------------------------------------------------------------------------ 81
95. Vrednost međunarodnih odlazećih transakcija ------------------------------------------------------------------- 81
96. Broj transakcija u ESNK------------------------------------------------------------------------------------------------- 83
97. Vrednost transakcija u ESNK ------------------------------------------------------------------------------------------ 83
98. Dnevni prosek broja transakcija u ESNK --------------------------------------------------------------------------- 83
99. Dnevni prosek iznosa transakcija u ESNK ------------------------------------------------------------------------ 83
100. Godišnji obim transakcija ESNK-a prema njihovim vrstama -------------------------------------------------- 84
101. Godišnja vrednost transakcija ESNK-a prema njihovim vrstama --------------------------------------------- 84
102. Broj debitnih kartica prema njihovim vrstama --------------------------------------------------------------------- 86
103. Broj kreditnih kartica prema njihovim vrstama -------------------------------------------------------------------- 86
104. Broj terminala ATM-a --------------------------------------------------------------------------------------------------- 86
105. Broj terminala POS-a ---------------------------------------------------------------------------------------------------- 86
106. Godišnji obim transakcija elektronskih instrumenata plaćanja ------------------------------------------------ 87
107. Godišnja vrednost transakcija elektronskih instrumenata plaćanja ----------------------------------------- 87
108. Izveštaj raspodele investicija portfolija CBK-a --------------------------------------------------------------------- 88
109. Ukupan iznos sredstava investicionog portfolija ----------------------------------------------------------------- 88
110. Raspodela investicionog portfolija na kraju godine -------------------------------------------------------------- 89
111. Kretanje normi na međubankarskom tržištu evrozone i kretanje normi u depozitima koja su --------- 89
112. Stopa povraćaja investicija u portfoliju i rizik tokom 2012. Godine ------------------------------------------ 89
113. Prosečni vremenski horizont investicija finansijskih sredstava ----------------------------------------------- 90
114. Raspodela portfolija prema kratkoročnom kreditnom rangiranju (S&P) ------------------------------------- 90
115. Struktura Vladinih Hartija od vrednosti prema roku dospeća ------------------------------------------------- 91
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 11
116. Struktura učesnika na aukcijama ------------------------------------------------------------------------------------ 91
117. Prosečne godišnje stope povraćaja --------------------------------------------------------------------------------- 91
118. Aukcije državnih zapisa ------------------------------------------------------------------------------------------------ 92
119. Broj registrovanih korisnika -------------------------------------------------------------------------------------------- 92
120. Broj istraživanja u sistemu RKK-a ----------------------------------------------------------------------------------- 92
121. Broj novih kredita --------------------------------------------------------------------------------------------------------- 93
122. Struktura kredita prema klasifikaciji --------------------------------------------------------------------------------- 93
123. Godišnja stopa povećanja ukupnih kredita i NPL-a -------------------------------------------------------------- 93
124. Struktura neprofitnih kredita ------------------------------------------------------------------------------------------- 94
125. Broj zahteva za kreditne izveštaje ----------------------------------------------------------------------------------- 94
126. Struktura prema obrazovanju ----------------------------------------------------------------------------------------- 99
CBK Godišnji izveštaj 2013
12 |
SPISAK TABELA
1. Odabrani makroekonomski pokazatelji ------------------------------------------------------------------------------ 28
2. Broj finansijskih institucija ---------------------------------------------------------------------------------------------- 35
3. Struktura sredstava u bankarskom sektoru ------------------------------------------------------------------------ 39
4. Struktura obaveza bankarskog sistema ----------------------------------------------------------------------------- 41
5. Pregled rezultata stress- teksta: Rizik likvidnosti ---------------------------------------------------------------- 50
6. Ključni pokazatelji penzijskih fondova ------------------------------------------------------------------------------ 52
7. Krediti – trend naplaćivanja -------------------------------------------------------------------------------------------- 69
8. Depoziti – trend prikupljanja ------------------------------------------------------------------------------------------- 69
9. Osiguravači i poreklo kapitala ----------------------------------------------------------------------------------------- 72
10. Struktura sredstava prema poreklu osiguravača ----------------------------------------------------------------- 72
11. Izvršeni pregledi sa nagledanja penzija ---------------------------------------------------------------------------- 73
12. Struktura investiranja penzionerskih sredstava ------------------------------------------------------------------ 74
13. Struktura investiranja penzijskih sredstava od SKPF-a --------------------------------------------------------- 75
14. Iznos transakcija prema glavnim vrstama plaćanja ------------------------------------------------------------- 79
15. Nivo depozita prema vrstama računa-------------------------------------------------------------------------------- 82
16. Pokazatelji koncentracije za inicirane/prosleđene transakcije u ESMK ------------------------------------- 85
17. Pokazatelji koncentracije za primljene/ulazne transakcije u ESMK ------------------------------------------ 85
18. Broj računa ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 87
19. Uporedna tabela instrumenata i terminala plaćanja ------------------------------------------------------------- 88
Spisak polja Polje 1. Performans procesa likvidnosti Kreditne banke u Prištini----------------------------------------------------- 69
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 13
2 |
Efficiency of Banks in South-East Europe: With Special Reference to Kosovo CBK Working Paper no. 4
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 15
Uvodna reč Predsednika Odbora Centralne Banke Republike Kosova
U ime Odbora Centralne banke Republike Kosova drago mi je da kroz godišnji izveštaj 2013
prezentiram ekonomske glavne trendove tokom 2013 i aktivnosti CBK ka promovisanju i
očuvanju održivosti finansijskog sektora.
Ovaj izveštaj , u svom sastavu je bogat u pogledu prikazanih podataka i sveobuhvatnu
pokrivenost u smislu ekonomskog i finansijskog sektora , služeći čitaocu , bila šira javnost ,
učesnici na finansijskim tržištima , nosilac interesa vlasništvu ili potencijalni investitor.
U skladu sa pravnim okvirom i boljim standardima upravljanja , aktivnosti Odbora Centralne
banke Republike Kosova su fokusirane na unapredjenje regulatornog okvira primenjujući jedan
broj novih pravilnika obogaćenih sa najnovim zahtevima ovih vremena u oblasti regulisanja
finansijskog sektora, plaćanja i centralnog bankarstva u celosti. Unapredjnje regulativnog okvira
je značajno smanjilo razlike izmedju regulatornih zahteva zemalja kojima je najznačajnije
poreklo najznajčaniji deo stranog lokalnog kapitala približavajući sa direktivima Evropske unije.
Sve ovo čini da se povoljno odrazi na perfomansu finansijske institucije povećavajući kvalitet
upravljanja rizicima održavati adekvatnost kapitala, likvidnost, ukupni kvalitet kreditnog
portofolija, ulaganja i iznad svega racionalizacijom troškova finansijskog posredovanja.
Nadalje Odbor CBK je obogatio i ukupni okvir samoupravljanja CBK ažurirajući organizativnu
strukturu i podržavajući sa odgovarajućim budžetom kao i očuvanje finansijske i opertaivne
aktivnosti. Unapredjenje regulativnog okvira je napravljen u unutrašnjem domenu CBK prema
okruženju efikasne unutrašnje kontrolle , pouzdanosi finansijskog izveštavanja CBK i povećanja
analiza , statistike i druge publikacije u funkciji jedne sveobuhvatne transparentnosti. Od
značajnih postignuća tokom godine je i obezbedjenje državnog koda “SWIFT” za medjunarodna
plaćanja komercijalnih banaka koje operiraju na lokalnom tržištu.
Uprkos nižeg rasta globalne privrede tokom 2013 (3.0 odsto u 2013, u odnosu na 3.2 podsto u
2012), recesije u Eurozoni (-0.5odsto), procene CBK evidentiraju realnu normu povećanja BDP
3.1 odsto u odnosu na 2.5 podsto koliko je bilo 2012. Tokom 2013, ekonomski rast se uglavnom
pripisuje poboljšanju trgovinskog bilansa koji se smatra da je rezultat zamene nekih uvoznih
proizvoda sa domaćim proizvodima. Osim supstitucije uvoza , 2013 godina je takodje povoljna u
pogledu cena uvoznih proizvoda koje su dovele do niske stope inflacije od 1.8 odsto u poređenju sa
stopom od 2.5 odsto zabeleženu u 2012.
Značajno povećanje je obeležio finansijski sektor zabeležeći nivo svih aktiva od 4.2 miliardi evra
ili godišnji rast od 10.2 odsto . ovo povećanje odražava povećanje imovine penzionih sredstava
na nivou od 23.3 odsto i komercijalnih banaka od 8.1 odsto , dok ukupna sredstva /aktiva/ u
sektoru osiguranja porasla je za 1.4 odsto.
Dok stabilnost finansijskog sektora je evidentan u svim komponentama konstituivnih kapitala ,
profitabilnosti , likvidnosti i kvaliteta upravljanja rizikom.
Iznad visokog nivoa adekvatnosti kapitala od 16.7% do minimalnog potrebnog nivoa od 12.0%,
stabilnost bankarskog sektora iz perpektive solventnosti ponovno potvrdjen u izveštaju
pokrivenosti od 110.6% nenaplativih kredita kapitala . Sve ovo odražava visoki kapacitet
apsorbiranja sa kapitalnim gubicima sa značajnim rizikom u bankarskom tržištu.
Takođe pozicija likvidnosti bankarskog sektora evidentira kao stabilna premašujući regulatorne
zahteve u pogledu nivoa likvidnosti i povoljna je u kontekstu upravljanja rizikom likvidnosti.
CBK Godišnji izveštaj 2013
16 |
Osećam se privilegovanim da završim ovu uvodnu reč godišnjeg izveštaja CBK izražavajući
duboku zahvalnost za sve finansijske institucije za podršku i njihov kontinuirani doprinos dat
CBK , kao Američki trezor, Međunarodni monetarni fond , Svetska banka, Nemački razvojni
fond, Evropska centralna banka i Centralne banke u regionu.
Prof. Dr. Bedri Peci
Predsednik Borda
Centralne Banke Republike Kosova
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 17
Uvodna reč Guvernera
Kosovska ekonomija je tokom 2013. godine okarakterisana makroekonomskom stabilnošću, koja
je uglavnom podržana nastavkom ekonomskog rasta i umerenom stopom inflacije. Jedan od
najznačajnijih doprinosioca održavanja makroekonomske stabilnosti na Kosovu je nesumnjivo
finansijska stabilnost, koja predstavlja primarni cilj Centralne Banke Republike Kosovo (CBK).
Kontinuirano angažovanje CBK-a u cilju obezbeđivanja finansijske stabilnosti u zemlji i oprezno
ponašanje samih finansijskih institucija doprinelo je tome da Kosovo i u 2013. godini uživa jedan
održivi finansijski sistem i u funkciji ekonomskih potreba za finansijskim uslugama.
Bankarski sektor je nastavio da bude održiv u svim aspektima na osnovu zadovoljavajuće pozicije
likvidnosti, na osnovu visokog kvaliteta kreditnog portfolija i visokog nivoa kapitalizma. Depoziti
koji su prikupljeni u okviru zemlje nastavili su da budu održivi izvor finansiranja za banke koje
operišu na Kosovu, čineći ekonomiju zemlje manje zavisnom od kretanja ponude i troškova
inostranih fondova. Međutim, kreditiranje ekonomije je nastavio sa sporijem tempom porasta u
odnosu na prethodne periode. Posrednička aktivnost bankarskog sektora tokom 2013. godine
okarakterisana je smanjenjem kamatnih stopa kako za kredite tako i za depozite, odražavajući,
između ostalog, preduzete mere od strane bankarskog sektora za povećanje efikasnosti.
Zadovoljavajući performans obeležen je i od strane drugih komponenata finansijskog sistema
Kosova, gde vredi pomenuti povećanje povraćaja od strane investicija penzijskih fondova kao i
dalje proširenje aktivnosti osiguravajućih kompanija, dok aktivnost davanja kredita finansijskih
institucija je nastavila da opada.
Tokom 2013. godine, CBK je nastavila da posvećuje posebnu pažnju unapređenju pravnog okvira
za finansijske institucije kako u pogledu primarnog zakonodavstva tako u pogledu sekundarnog
zakonodavstva. U tom smislu, vredi pomenuti izradu strategije za zaštitu potrošača i finansijsku
edukaciju koja pomaže u jačanju pozicije korisnika finansijskih usluga na Kosovu. Istovremeno,
obeležen je napredak u daljem unapređenju finansijskog nadzora ka nadzoru zasnovanog na rizik
i unapređenje kapaciteta za procenu finansijske i makroekonomske stabilnosti na Kosovu. Kao
važne osnove za unapređenje uloge CBK-a u osiguravanju finansijske stabilnosti poslužile su i
preporuke iz Programa za procenu finansijske stabilnosti (PPFS) koji je realizovan u 2012. godini
zajedno sa Međunarodnim Monetarnim Fondom i Svetskom Bankom. Da bi se obezbedilo
efikasnije rešavanje ovih preporuka, CBK je izradila detaljan akcioni plan, kroz koji uspevamo da
na strukturisan način realizujemo obaveze koje proizilaze iz izveštaja PPFS-a. Tokom ove godine,
značajna dostignuća su zabeležena i u oblasti platnog sistema, gde treba naglasiti obezbeđenje
posebnog državnog koda SWIFT za finansijske institucija koje operišu na Kosovu, što će uticati
na povećanje efikasnosti i bezbednosti tokom obavljanja međunarodnih transfera. CBK je uspela
da uspešno realizuje i ostale obaveze koje se nadovezuju sa bankarskim uslugama nad
institucijama i ekonomijom u celini, uključujući, između ostalog, redovno snabdevanje ekonomije
gotovinom kao i izdavanjem novih državnih zapisa u ime Vlade Kosova.
Druga važna stavka aktivnosti CBK-a tokom 2013. godine bila je i redovno obaveštavanje
javnosti i nadležnih organa koje donose odluke oko ekonomskih i finansijskih dešavanja na
Kosovu, što je realizovano kroz dalje unapređenje statistika koje su sastavljene od strane CBK-a i
kroz razne publikacije. Posebna pažnja posvećena je i međunarodnoj saradnji, kroz koji postižemo
da veoma brzo približimo postizanju standarda i najboljih praksi centralnog bankarstva.
Centralna Banka ostaje posvećena očuvanju finansijske stabilnosti kroz usvajanje efikasnijih
politika i praksi identifikacije potencijalnih rizika, kao i u stvaranju politika i podsticajnih
infrastruktura za dalji razvoj finansijskog sektora. Dosadašnja dostignuća u prevazilaženju
CBK Godišnji izveštaj 2013
18 |
izazova i realizaciji obaveza predstavljaju dobru osnovu za dalje unapređenje kapaciteta za
realizaciju naših pravnih ciljeva, koje CBK želi da postigne kroz kontinuirani razvoj
institucionalnih tehničkih i humanih kapaciteta, kao i visoki nivo posvećenosti i odgovornosti
svih njenih zaposlenih.
Bedri Hamza
Guverner Centralne Banke
Republike Kosova
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 19
Odbor Centralne Banke, Izvršni odbor i Revizorski komitet
Aktivnosti Odbora Centralne Banke bile su orijentisane na uspešno ispunjavanje dužnosti i
odgovornosti koje su određene Zakonom o Centralnoj Banci Republike Kosova. Za ovu svrhu,
Odbor je održavao kontinuirane sastanke na kojima je obaveštavan i gde su razmatrana sva
pitanja u vezi sa sveukupnim tokovima finansijskog sistema na Kosovu a i šire, održavanjem
preko 16 formalnih sastanaka na kojima su donošene odluke.
Odbor je blagovremeno odobrio godišnji budžet Centralne Banke kao što je i vršio kontinuiranu
supervizju njegovog izvršenja. Razmotrio je i usvojio preglede i periodične i krajnje finansijske
izveštaje CBK-a.
Odbor je razmotrio i usvojio izdavanje i dopunu uredbe iz oblasti finansijskog sistema na osnovu
zahteva i predloga koja su predložena od strane Izvršnog odbora, koji su predstavljeni u
nastavku:
- Opozivanje VIII Uredbe o Upravljanju banaka
- Izmenu Uredbe za adekvatnost kapitala banaka
- Izmenu Uredbe o velikim izlaganjima
- Izmena Uredbe o Upravljanju kreditnim rizikom
- Izmena Uredbe za Konsolidovano nadgledanje bankarskih grupacija
- Uredbu o upravljanju kreditnim rizikom za MMF
- Uredbom o izveštavanju mikro finansijskih institucija u CBK-u
- Uredbu o unutrašnjim kontrolama i funkcionisanju unutrašnje revizije za MMF
- Uredbu za efektivnu kamatnu stopu i zahteve za otkrivanje za MMF
- Uredbu za upravljanje rizikom likvidnosti za MMF
- Uredbu za spoljnu reviziju mikro finansijskih institucija
- Uredbu za ograničavanje održavanja nepokretne i pokretne imovine za MMF
- Uredbu o procedurama izricanja administrativnih kazni
- Izmenu Uredbe o ekvivalentnom depozitu sa kapitalom za filijale stranih banaka
- Uredbu o kliringu i funkcionisanju računa za poravnanje
- Uredbu o šemi direktnog debitovanja Elektronskog sistema za međubankarski kliring
- Izmene u Uredbi o Statistikama platnog bilansa i Međunarodnih investicionih pozicija
- Izmenu Uredbe o Statistikama platnog bilansa i Međunarodnih investicionih pozicija
CBK Godišnji izveštaj 2013
20 |
Odbor Centralne Banke je takođe usvojio:
- Godišnji plan unutrašnje revizije za 2013. godinu
- Godišnji izveštaj Komiteta šefa unutrašnje kontrole CBK-a za 2012. godinu
- Godišnji finansijski izveštaj CBK-a za 2012. godinu;
- Budžet CBK-a za 2014. godinu;
- Izveštaje i periodične izveštaje finansijskog stanja CBK-a;
- Organizacionu strukturu CBK-a.
Radi uspešnog ispunjavanja odgovornosti koje su određene zakonom, Odbor je blagovremeno
izvršio sve obaveze u vezi sa:
- Sprovođenjem procesa nadgledanja i imenovanja u okviru odgovornosti koje su određene
Zakonom CBK-a;
- Razmatranje svih izveštaja i preporuka Izvršnog odbora i Guvernera, u cilju ispunjenja
finansijske stabilnosti; i
- Druga pitanja koje su pod odgovornošću Odbora Centralne Banke.
Odbor je obavljao i druge poslove koji su bili u skladu sa Zakonom o Centralnoj Banci Republike
Kosovo i ostalim važećim zakonodavstvima.
Dana 31. decembra 2013. Godine, Odbor Centralne Banke Republike Kosovo sačinjen je od strane
sledećih članova:
Mejdi Bektashi, Predsednik Odbora Centralne Banke
Bedri Hamza, Guverner i član Odbora Centralne Banke
Bedri Peci, član Odbora Centralne Banke
Fatmir Plakiqi, član Odbora Centralne Banke (Direktor trezora MF-a)
Upražnjeno mesto ne-izvršnog člana Odbora Centralne Banke od 12. juna 2013. godine
Izvršni odbor
U skladu sa zakonom br. 03/L-209 o Centralnoj Banci Republike Kosovo, Odnosno član 34. tačka
3. izvršni Odbor čine Guverner (predsedavajući Izvršnog Odbora) i vice- guverneri.
Dužnosti o odgovornosti Izvršnog odbora su određena članom 36. Zakona br. 03/L-209 o
Centralnoj Banci Republike Kosovo.
Tokom 2013. godine, Izvršni odbor Centralne Banke Republike je održao 24 sastanaka.
Dana 31. decembra 2013. godine, Izvršni odbor su činili Bedri Hamza (Guverner/Predsedavajući
Izvršnog odbora), Lulzim Ismajli (Viceguverner za bankarske operacije), Fatmir Gashi
(Viceguverner za opšte funkcije) i Fehmi Mehmeti (Viceguverner za finansijski nadzor).
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 21
Sekretar Izvršnog odbora tokom 2013. godine bio je Flamur Mrasori (Generalni savetnik
guvernera).
Revizorski Komitet
U okviru transparentnog upravljanja u organizacionoj strukturi CBK-a, u skladu sa članom 62.
Zakona br. 03/L-209 o Centralnoj Banci Kosova i statuta Revizorskog komiteta, funkcioniše i
Revizorski Komitet. Ciljevi Revizorskog Komiteta su asistencija Upravnog odbora CBK-a u vezi
sa ispunjenjem odgovornosti u odnosu na unutrašnju reviziju, unutrašnje kontrole, poslovnom
etikom i transparentnim upravljanjem kao i o finansijskom izveštaju CBK-a.
Revizorski Komitet se imenuje od Odbora Centralne Banke i sastoji se od tri članova (dva ne-
izvršna člana koji su izabrani iz redova Odbora Centralne Banke i jednog spoljnog člana–
eksperta iz oblasti računovodstva i revizije).
31. decembra 2013. godine, Revizorski Komitet su činili sledeći članovi:
Mejdi Bektashi, Predsednik Odbora Centralne Banke;
Bedri Peci, Član Odbora Centralne Banke;
Arben Dërmaku, spoljni član.
CBK Godišnji izveštaj 2013
22 |
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 23
Organizaciona struktura CBK-a: 31. decembar 2013. godine
Depa
rtman
za
unutr
ašnju
rev
iziju
Depa
rtman
za
prav
o
Depa
rtman
za
planir
anje
i fin
ansij
sko
izveš
tavan
je
Depa
rtman
sta
tistik
e
Kom
itet R
eviz
ije
Depa
rtman
za
nadz
or ba
naka
Depa
rtman
za
nadz
or os
iguran
ja
Depa
rtman
za
licen
ciran
je I
reguli
sanje
Šef U
nutra
šnje
Reviz
ije
Odelj
enje
za
admi
nistra
tivne
us
luge I
tra
nspo
rt
Odelj
enje
za
bezb
edno
st
Odelj
enje
za
naba
vke
Odelj
enje
za
pregle
de
Odelj
enje
za
pravn
e sav
ete
Odelj
enje
za
nadz
or i a
nalze
Odelj
enje
za
tehno
logiju
I inf
ormac
ione
sistem
e
Odelj
enje
statis
tike i
pla
tnog b
ilans
aKabin
et Gu
verne
ra
Odelj
enje
za
ljuds
ke
odno
se
OD
BO
R C
BK
Depa
rtman
za
spolj
ne
odno
se
Zame
nik G
uvern
era za
Op
šte fu
nkcij
e
Kan
cela
rija
za s
trat
eško
plan
iranj
e up
ravl
ajnj
e riz
icim
a
pro
jeka
ta i
tehn
ičke
po
mo
ći
Depa
rtman
za
ekon
omsk
u an
alizu
I fin
ansij
sku
stabil
nost
Depa
rtman
za
admi
nistra
ciju
Odelj
enje
za
račun
ovod
stvo
Odelj
enje
za
Hartij
e od
vredn
osti
Guv
erne
rIzvršni Odbor
Odelj
enje
za
odrzi
vost
rada
I b
ezbe
dnos
t
Zame
nik G
uvern
era-
Bank
arske
opera
cije
Depa
rtman
za
uprav
ljanje
inf
ormac
ijam
a
Odelj
enje
sistem
a pla
ćanja
Depa
rtman
go
tovine
i ba
nkars
kih
odno
sa
Odelj
enje
opera
tivno
g sis
tema
Odelj
enje
za
gotov
insko
pla
canje
Odelj
enje
kredit
nog
regis
tra
Odelj
enje
za
nadz
or I
anali
zu
sistem
a
Odelj
enje
za
bank
arske
od
nose
Depa
rtman
up
ravlja
nja
sreds
tava
Odelj
enje
za
inves
tiranje
Odelj
enje
za
zalbe
I ko
risnik
e fin
uslug
a
Zame
nik G
uvern
era-F
inans
ijska
Su
pervi
zija
Odelj
enje
za
nadz
or MM
F I
IFJB
Odelj
enje
za
nadz
or u
mestu
Odelj
enje
za
nadz
or u
mestu
Odelj
enje
za
stand
arde I
reg
ulacij
u
Odele
nje za
sp
reca
vanje
pra
nja no
vca
Odelj
enje
za
izveš
taje i
an
alizu
Odelj
enje
za
izveš
taje i
an
aloizu
Odelj
enje
za
licen
ciran
je
Odelj
enje
za
nadz
or pe
nzija
i trž
išta
CBK Godišnji izveštaj 2013
24 |
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 25
1. Izvršni pregled
Na globalnom nivou, ekonomska aktivnost tokom 2013. godine okarakterisana je porastom.
Prema procenama MMF-a, realna stopa porasta BDP-a bila je 3.0 odsto u odnosu na porast od 3.2
odsto u 2012. godini. Povećana ekonomska aktivnost tokom 2013. godine bila je izražena u
razvijenim zemljama, dok u zemljama u razvoju ekonomska aktivnost bila je sporija. Sa druge
strane, Evrozona se suočila u drugoj godini za redom sa recesijom koja je nastavila da se izaziva
problemima fiskalnog sektora ali i zatezanjima finansijskog sektora, posebno u njenim
periferijskim zonama. Ova dešavanja kao i zatezanje prekogranične finansijske aktivnosti
predstavile su dodatan izazov za uspeh monetarnih olakšavajućih politika u Evrozoni. Prema
tome, jedna od zabrinutosti CBK-a za narednu godinu ostaje rizik koji može proisteći od deflacije.
Za razliku od zemalja evrozone, zemlje JIE-a tokom 2013. godine okarakterisane su poboljšanjem
ekonomske aktivnosti u odnosu na 2012. godinu. Takođe, nivo cena bio je u poželjnim stopama, s
obzirom da su većina zemalja okarakterisana umerenom inflacijom. Povećanje ekonomske
aktivnosti u zemljama JIE-a tokom 2013. godine bilo je uglavnom rezultat poboljšanja deficita
tekućeg računa ali i blagog porasta stranih direktnih investicija.
Za Kosovsku ekonomiju, dešavanja tokom 2013. godine bila su povoljna. Realna stopa porasta
BDP-a se ubrzala i dostigla 3.1 odsto od 2.5 odsto koliko je bila 2012. godine. Prosečna potrošnja
imala je solidan porast koji je vođen doznakama, potrošačkim kreditima bankarskog sektora,
platama javnog i privatnog sektora, itd., što se tiče investicija, za razliku od prethodne godine
koja je okarakterisana opadanjem, tokom 2013. godine investicije su porasle kao rezultat porasta
DSI-a i investicionih kredita za privatni sektor, dok investicije javnog sektora tokom 2013. godine
su imali negativan uticaj. Tokom 2013. godine, ekonomski porast na Kosovu se uglavnom
pripisuje poboljšanju trgovinskog bilansa koji se smatra kao rezultat zamene nekih proizvoda
koji su uvoženi domaćim proizvodima. Pored zamene uvoza, 2013. godina je bila povoljna i što se
tiče cena uvoženih proizvoda koje su dovele do jedne niske stope inflacije. Stopa inflacije u 2013.
je bila 1.8 odsto u odnosu na stopu od 2.5 odsto koja je obeležena 2012. godine. Pozitivnim
razvojima okarakterisan je i fiskalni sektor nakon što su prihodi od domaćih poreza obeležile
značajan porast u dostizanju nadoknađivanja opadanja prihoda od graničnih taksi kao rezultat
opadanja uvoza. Porastom su okarakterisani i budžetski rashodi, uglavnom zbog povećanja
subvencija i transfera kao i roba i usluga.
Ukupna vrednost sredstava finansijskog sistema na Kosovu dostigla je 4.2 milijardi evra u 2013.
godini, što predstavlja godišnji porast od 10.2 odsto. Rast ukupnih sredstava finansijskog sistema
tokom 2013. godine uglavnom odražava rast sredstava penzionerskih fondova i komercijalnih
banaka. Preostali deo sredstava finansijskog sistema, konkretno sredstava mikro finansijskih
institucija i finansijskih asistenata, u 2013. godini bio je manji u odnosu na prethodnu godini.
Sredstva bankarskog sektora nastavljaju da dominiraju strukturom ukupnih sredstava
finansijskog sistema. U 2013. godini, sredstva bankarskog sektora obeležila su godišnji porast od
8.1 odsto, postigavši vrednost od 3.1 milijardi evra. U performansama sredstava, primećuje se
proširenje bankarskog portfolija investicija u hartijama od vrednosti i rast kategorije bilansa sa
CBK-om, dok kreditna aktivnost nastavlja da se poveća sporijim ritmom. Proširenje investicionog
portfolija u hartijama od vrednosti kao i povećanje rezervi komercijalnih banaka u CBK-u u
odnosu na porast kreditne aktivnosti nastavlja da odražava veći konzervativni pristup
komercijalnih banaka u pogledu ekonomskog kreditiranja. 2013. godine, ukupna vrednost
kredita Kosovskog bankarskog sektora postigao je 1.8 milijardi evro, godišnji porast od 2.4 odsto.
U istom periodu, ukupna vrednost depozita dostigla je 2.4 milijardi evra, što pokazuje godišnji
porast od 7.5 odsto. Porastu depozita tokom ovog perioda uglavnom je doprinelo i ubrzani rast
CBK Godišnji izveštaj 2013
26 |
depozita privatnih preduzeća u 2013. godini, dok su depoziti drugih finansijskih korporacija i
depoziti javnih preduzeća okarakterisana opadanjem. U 2013. godini, glavni pokazatelji
profitabilnosti bankarskog sektora obeležili su poboljšanje uglavnom kao rezultat porasta profita.
Takođe, tokom 2013. godine, nivo kapitalizacije je ojačan i pokazatelji adekvatnosti kapitala su
postigli nivo od 16.8 odsto (14.2 odsto u decembru 2012. godine). što se tiče izloženosti
bankarskog sektora u zemlji nad kreditnim rizikom, 2013. godine se primećuje porast izloženosti
u odnosu na prethodnu godinu, i tom prilikom odnos neprofitnih kredita nad ukupnim kreditima
postigao je 8.7 odsto (7.5 odsto u 2012. godini). Međutim, rast ovog izveštaja uglavnom odražava
usporavanje rasta ukupnih kredita, dok vrednost loših kredita nije okarakterisan ubrzanjem
porasta u ovom periodu. pozicija likvidnosti bankarskog sektora tokom 2013. godine ostala je u
zadovoljavajućom nivou. Uglavnom kao rezultat bržeg porasta depozita u odnosu na kredite,
izveštaj između kredita i depozita smanjen je na 73.7 odsto, od 77.4 odsto koliko je bio u
decembru 2012. godine.
Što se tiče tržišta osiguranja, broj i struktura osiguravajućih kompanija ostaju neizmenjeni od
prethodne godine, kada je finansijski sistem brojao 13 osiguravajućih društva od kojih 90 odsto
pružaju usluge neživotnog osiguranja, dok preostali deo od 10 odsto predstavlja segment životnog
osiguranja. U 2013. godini, ukupna sredstva osiguravajućih društva koja funkcionišu u zemlji
dostigla su vrednost od 132 miliona evra, godišnji porast od 1.4 odsto. Sektor osiguranja tokom
2013. godine je okarakterisan neto gubitkom od 337 hiljada evra, što je vidno manje u odnosu na
prethodnu godinu kada je ovaj sektor registrovao gubitak u vrednosti od 3.1 miliona evra.
Smanjenje gubitaka je omogućen uglavnom od strane boljeg upravljanja troškova.
Tokom 2013. godine, pripremljena su dva nacrta zakona od posebnog značaja za finansijski
sektor na Kosovu. Jedan od njih je nacrt zakona o opštim osiguranjima, dok drugi ima veze sa
nacrtom zakona o Mikro-finansijskim institucijama i Ne-bankarskim finansijskim institucijama
takođe, značajan napredak je postignut i u izdavanju sekundarnog finansijskog zakonodavstva.
U pogledu jednog stabilnog bankarskog sistema, tokom 2013. godine izvršena su ispitivanja
komercijalnih banaka u skladu sa predviđenim planom. U sklad sa međunarodnim praksama u
relevantnoj oblasti, posebna pažnja se obraća kreditnom riziku, likvidnosti, tržištu i drugim
rizicima, na osnovu pristupa nadgledanja na osnovi rizika. Poseban izražaj tokom ispitivanja
imalo je nadgledanje ispunjenja preporuka koja su data tokom ispitivanja, relevantnih odluka
kao i tokom procenjivanja usklađenosti banaka u skladu sa važećim zakonskim okvirom, posebno
uredbe CBK-a koje su stupile na snagu od 03. decembra 2012. godine.
CBK se i tokom 2013. godine angažovala za primenjivanje najboljih praksi nadgledanja
osiguranja, na osnovu principa Međunarodne asocijacije nadgledanja osiguranja i nadgledanja
zasnovanog na riziku, doprinoseći tako povećanju transparentnosti poslovanja osiguravača nad
javnošću. Sa posebnom pažnjom nadgledana je finansijska pozicija osiguravajućih društva, što je
rezultiralo kontinuiranim poboljšanjem finansijske pozicije ovog sektora.
U 2013. godini, odeljenje za nadgledanje penzijskih fondova je pokrenulo razmatranje,
prilagođavanje i usklađivanje sekundarnog zakonodavstva penzija sa Zakonom o penzijskim
fondovima Kosova br. 04/L-101 i uredbom Evropske Unije. Kosovski penzijske fond štednje je u
2013. godini okarakterisan jednom pozitivnom performansom, i tom prilikom ukupna sredstva
penzijskog sistema su obeležila godišnji porast od 23.3 odsto i postizanje vrednosti od 918.7
miliona evro. Tokom 2013. godine, TPŠK je okarakterisan povećanjem cene akcija i povećanjem
povraćaja d investicija. Fond penzijske štednje je tokom 2013. Realizovalo povraćaj od investicije
sredstava u vrednosti od 68.1 miliona evro, jedan godišnji rast od 7.5 odsto, dok je cena akcije u
2013. godini za 7.3 odsto bila viša u odnosu na prethodnu godinu.
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 27
Kao i prethodnih godina, tokom 2013. godine CBK je obezbedila jednu kvalitativnu i
kvantitativnu ponudu gotovine za bankarski sektor, kako bi omogućila gotovinsko vršenje
transakcija u ekonomiji. Što se tiče kretanja u platnom sistemu, 2013. godine je usvojen Zakon o
platnom sistemu kao i razmotreni su i usklađeni prateći propisi, jačanjem nadzornih ovlašćenja
platnog sistema i tržišne infrastrukture u bankarskoj industriji. Tokom 2013. godine zabeležen je
porast u obimu i vrednosti transakcija Elektronskog sistema međubankarkog kliringa (ESMK),
učinjen je dalji napredak sistema i funkcionalizovano je učešće“IS Bank” u ESMK banci koja je u
zemlji počela sa funkcionisanjem tokom 2013. godine.
Tokom 2013. godine, sva sredstva pod upravljanjem CBK-a uložena su u finansijskim
instrumentima koji spadaju u kategoriji sigurnih i likvidnih instrumenata. CBK je realizovala
pozitivne povraćaje od investicija, i tom prilikom su povraćaji bili povoljniji u od ulaganja u
hartijama od vrednosti u odnosu na investicije u bankarskim depozitima. Tokom 2013. godine
CBK je realizovala 21 aukciju na kojima je po prvi put izdate državne obveznice sa rokom
dospeća od 364 dana sa prosečnom stopom povraćaja od 1.99 odsto, dok su godišnje stope
povraćaja okarakterisane uglavnom trendom opadanja kao posledica povećanja tražnje za učešće
u ovim aukcijama. Kreditni registar je u 2013. godini registrovao 385 novih korisnika, kao
rezultat zahteva koji su podneti od strane institucija članica, dok istraživanje o obavezama i
kreditnoj istoriji kreditnih podnosilaca tokom godine dostigao je na broj od 623,334 istraživanja.
CBK Godišnji izveštaj 2013
28 |
2. Spoljna ekonomska sredina
Ekonomska kretanja na globalnom nivou tokom 2013. godine okarakterisana su pozitivnim
trendom, ali su stope rasta bile nešto niže u odnosu na prethodnu godinu. Procene MMF-a su da
globalni ekonomski rast u 2013. je bio 3,0 odsto, u poređenju sa 3,2 odsto u 2012-oj. Ekonomska
aktivnost na globalnom nivou je podstaknuta od razvijenih zemalja, dok su zemlje u razvoju, iako
su okarakterisane pozitivnim trendovima, imale niže stope rasta.
Tabela 1. Odabrani makroekonomski pokazatelji
2012 2013 2012 2013 2012 2013
Globalna ekonomija 3.2 3.0 3.9 3.6
Eurozona -0.7 -0.5 2.5 1.3 2.0 2.9
Zemlje u razvoju 5.0 4.7 6.0 5.8 1.4 0.7
Evropske zemlje u razvoju 1.4 2.8 5.8 4.1 -4.5 -3.9
OpisUBP Inflacija Tekući račun (% e UBP)
Izvor: MMF (2014)
U 2013-oj, evrozona se karakterisala recesijom beležeći negativne stope ekonomskog rasta od 0,4
odsto, koji je podstaknut stalnim problemima u fiskalnom i finansijskom sektoru perifernih
zemalja poput Španije, Italije, Grčke, Portugalije i Slovenije, ali i drugih zemalja kao Holandije.
S druge strane, zemlje kao Nemačka i Francuska, iako nisu imale recesiju, imale su veoma nizak
rast od 0,5 odnosno 0,2 odsto. Recesija u evrozoni u tokom 2013. je rezultat relativno niskog
nivoa pouzdanosti za poboljšanja u realnom sektoru ekonomija i zabrinutosti oko javnog duga.
Tokom 2013, javni dug je dostigao 95,7 odsto BDP-a u poređenju sa 92,9 odsto u 2012, uprkos
padu budžetskog deficita. Nedostatak privrednog ekonomskog rasta čini izazovnim očuvanje
održivosti dugova u evrozoni. Takođe i problemi u finansijskom sistemu, koji se poslednjih godina
kretao u pravcu smanjenja međubankarske delatnosti, se smatraju da su doprineli stvaranju
daljih neizvesnosti.
U cilju podsticanja privredne i
međubankarske aktivnosti, ECB je
tokom 2013. dva puta snizio stopu
refinansiranja. U maju 2013,
refinansiranje je smanjeno sa 0,75 na
0,50 odsto, dok je u novembru 2013.
smanjeno na nivo od 0,25 odsto, što
istovremeno predstavlja najniži istorijski
nivo.
Projekcije za 2014. su veoma
ohrabrujuće jer se globalni rast očekuje
do 3,7 odsto, dok se ovaj rast očekuje da
bude uravnotežen između razvijenih
zemalja i zemalja u razvoju. (MMF WOE, 2014). Međutim, slabosti koje su karakterisale
globalnu ekonomiju su i dalje prisutne u 2014. Rizici za 2014. uglavnom dolaze iz mogućnosti da
deflatorni pritisci budu prisutni u razvijenim zemljama, nastavak slabe potražnje u zemljama u
razvoju, veoma spor oporavak u evrozoni.
-0.5
0.5
1.5
2.5
3.5
4.5
Aus
trija
Špan
ija
Italij
a
Nem
ačka
Fran
cusk
a
Por
tuga
lija
Grč
ka
2010 2011 2012 2013
Slika 1. Inflacija u odabranim zemljama Evrozone, u procentima
Izvor: Eurostat (2014)
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 29
Na globalnom nivou, stopa inflacije je
dostigla 3,8 odsto u poređenju sa 4,0
odsto u prethodnoj godini (tabela 1).
Rast cena na globalnom nivou je najviše
podstaknut inflacijom zemalja u razvoju,
dok su razvijene zemlje tokom 2013.
godine okarakterisane niskom stopom
inflacije, povećajući tako zabrinutost
zbog mogućnosti pojave deflacije u
nekim zemljama evrozone. U zemljama
evrozone, stopa inflacije u toku 2013.
godine je bila 1,5 odsto, što je znatno
niža od cilja ECB-a za inflaciju na oko 2
odsto. To je upravo jedan od razloga koji
su doveli do smanjenja stope
refinansiranja iz ECB-a. Pad nivoa
inflacije u evrozoni je uglavnom došao
kao rezultat slabljenja potražnje iz
privatnog sektora i nivoa obuzdavanja
javne potrošnje (slika 1). Kao rezultat
ovih kretanja, negativno su uticale cene
ključnih proizvoda, posebno cene
metala. Takođe, u cilju izbegavanja
rizika od strane ponude, mnoge
razvijene zemlje su stvorile rezerve
nafte, faktor koji u 2013, doveo da cene
nafte budu najniže na globalnom nivou.
Pored toga, i povećanje proizvodnje
nafte u SAD-u je učinilo da potražnja
SAD-a za uvozom nafte pada,
izazivajući pritisak za pad cene nafte na
globalnom nivou. Pad cena nafte se
takođe ogledao u cenama hrane, koje su
se takođe odrazile trendom pada.
Što se tiče nezaposlenosti, trenutni
podaci ukazuju na male pokrete stope
nezaposlenosti u većini razvijenih
svetskih privreda. Dok je, stopa
nezaposlenosti u evrozoni nastavila da
raste u 2013, kao rezultat niže
privredne aktivnosti, obeležavajući
povećanje od 11,4 odsto u 2012. na 12,3
odsto u 2013. Grčka, Španija, Portugalija osim što su zemlje koje vode na listi u pogledu stope
nezaposlenosti, takođe predstavljaju zemlje u kojima je nezaposlenost nastavila da raste najviše
tokom 2013. u poređenju sa 2012. (slika 2). Blagih pokreta je bilo i u Nemačkoj, gde je stopa
nezaposlenosti blago povećana sa 5,5 odsto u 2012. na 5,6 odsto u 2013. Trgovina na globalnom
nivou tokom 2013. godine okarakterisana je povećanjem od 2,6 odsto, koje je došlo kao rezultat
ubrzanja izvoza i uvoza kako u zemljama u razvoju tako i u razvijenim zemljama.
0
5
10
15
20
25
30
Špan
ija
Grč
ka
Portu
galija
Italija
Fran
cusk
a
Nem
ačka
Aust
rija
2010 2011 2012 2013
Slika 2. Nezaposlenost u odabranim zemljama Evrozone, u procentima
Izvor: Eurostat (2014)
0 5 10 15 20 25 30
Grčka
Italija
Portugalija
Španija
Francuska
Nemačka
2012 2013
Slika 3. Stopa nekvalitetnih kredita u odabranim zemljama Evrozone
Izvor: MMF (2014)
0 5 10 15 20
Nemačka
Francuska
Italija
Portugalija
Španija
Grčka
2012 2013
Slika 4. Pokazatelj adekvatnosti kapitala u odabranim zemljama Evrozone, procenat
Izvor: MMF (2014)
CBK Godišnji izveštaj 2013
30 |
Stopa rasta kreditiranja u evrozoni tokom 2013. je bila negativna sa 2,0 odsto u poređenju sa 0,4
procenta u 2012. Tokom 2013, stopa rasta kreditiranja je ostala negativna kako prema
preduzećima tako i prema domaćinstvima, ali je kategorija preduzeća imala značajan pad. Ovo i
kao rezultat pogoršanja kvaliteta kreditnog portfolija i solventnosti privatnog sektora. Štaviše,
finansijska aktivnost je ostala izolovana samo u okviru privreda svakog člana, kao rezultat
povećane neizvesnosti nad privrednom aktivnošću, koji je ujedno bio faktor smanjenja
kreditiranja van političkih granica. To se i dalje odražavalo u porastu troškova posredovanja,
naročito za zemlje koje su najviše pogođene krizom. S druge strane, u većini zemalja evrozone,
banke su izvestile poboljšanje pokazatelja adekvatnosti kapitala (slika 4).
2.1. Jugoistočna Evropa
Tokom 2013, i zemlje Jugoistočne Evrope
(JIE) okarakterisane su pozitivnim
privrednim aktivnostima, koje je imalo
za karakteristiku pad domaće potražnje,
ali rast strane potražnje. Hrvatska
nastavlja da se suočava sa opadanjem
privredne aktivnosti od 0,6%, dok je iz
recesije od 2012. izašla Bosna i
Hercegovina beležeći rast od 0,5 odsto. I
Srbija je tokom 2013. prešla u povećanje
za 2,0 odsto u odnosu na pad od 1,7 odsto
u prethodnoj godini.
Makedonija i Crna Gora sa negativnog
rasta od 0,5 odsto prešle su na povećanje
od 1,5 odsto u 2013. (slika 5). Stabilizacija privredne aktivnosti u regionu tokom 2013. u
značajnoj meri se pripisuje poboljšanju izvoza, ali i blagom rastu stranih direktnih investicija
(SDI).
Blago poboljšanje privredne aktivnosti
tokom 2013. u zemljama regiona se
takođe ogledalo i u stopi nezaposlenosti.
Procene Evropske komisije pokazuju
pad stope nezaposlenosti u Albaniji,
Makedoniji i Srbiji, dok je u Bosni i
Hercegovini bilo blagog porasta stope
nezaposlenosti.
Prosečna stopa deficita tekućeg računa
za zemlje JIE u 2013. je bila 8,8 odsto
BDP-a (0.2 pp niža nego u 2012.). Tokom
ove godine, sve zemlje JIE su se
karakterisale sužavanjem deficita
tekućeg računa, sa izuzetkom
Makedonije, koja je povećala deficit od
3,0 odsto na 4,5 odsto BDP-a (slika 6). Crna Gora, Albanija i Bosna i Hercegovina i dalje imaju
najviši nivo deficita, dok su Makedonija, Kosovo i Srbija u 2013. izvestile najniži nivo deficita
tekućeg računa. Smanjenje nivoa deficita u većini zemalja u regionu bilo je rezultat pada cena
glavnih proizvoda na međunarodnom tržištu, kao što su nafta, metali i prehrambeni proizvodi,
koje su usporile rast vrednosti uvoza. Takođe, pored usporavanje rasta uvoza, tokom 2013.
-2-10123456
Koso
vo
Mak
edon
ija
Srbi
ja
Alb
anija
Crn
a G
ora
Bosa
i H
.
Hrv
atsk
a
2011 2012 2013 2014
Slika 5. Stopa rasta realnog BDP-a u jugoistočnoj Evropi
Izvor: MMF (2014) i procene CBK-a za Kosovo za 2014. godinu
-30
-25
-20
-15
-10
-5
0
Mak
edon
ija
Srb
ija
Bos
na i
H.
Alb
anija
Kos
ovo
Crn
a G
ora
2010 2011 2012 2013
Slika 6. Deficit tekućeg računa u jugoistočnoj Evropi, u procentima BDP-a
Izvor: Evropska komisija (2013) i procene CBK-a za Kosovo za2013. godinu
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 31
povećanje izvoza u svim zemljama regiona bilo je veće nego prethodne godine. U proseku, u 2013.
izvoz je porastao za više od 6 procenata iz zemalja regiona, u poređenju sa izvozom 2012. koji je
smanjen za više od 5 procenata.
Svakako, efekat trgovinskih poboljšanja je izbledeo zbog pada doznaka u nekim zemljama, izuzev
Kosova gde doznake emigranata su nastavile da rastu. Među najvažnijim komponentama platnog
bilansa u zemljama regiona ostaju strane direktne investicije koje su značajno porasle u 2013,
naročito kada se uzme u obzir da je 2012. godina okarakterisana sa relativno niskim nivoom SDI-
a.
Silazni trend inflacije na međunarodnim
tržištima uticao je da se i u zemljama
regiona ublaže inflatorni pritisci. Sa
izuzetkom Srbije, gde je stopa inflacije
dostigla 8,8 odsto, cene u drugim
zemljama u regionu su okarakterisane
umerenom inflacijom u proseku sa 2
odsto (slika 7). Što se tiče performanse
fiskalnog sektora, većina zemalja regiona
se okarakterisala slabijom
performansom, kako u troškovima tako i
u budžetskim prihodima u poređenju sa
početnim projekcijama. Međutim, tokom
2013, smatra se da slabija performansa
budžetskih prihoda je primorala zemlje regiona da skrate različite kategorije potrošnje, posebno
kapitalne izdatke.
Finansijski sektor u zemljama regiona je pratio sličan razvoj sa zemljama evrozone, koji se
karakteriše smanjenjem ili usporavanjem kreditiranja. Kreditna aktivnost je imala negativne
stope rasta u Albaniji, Srbiji, i veoma niske stope rasta u drugim zemljama kao što su
Makedonija, Bosna i Hercegovina i Kosovo. Ovo u mnogim slučajevima je došlo i kao rezultat
stranih banaka koje su se podvrgle pravilima matičnih banaka za pažljivo proširenje na nivou
njihovih grupa što se tiče kreditiranja. Depoziti u skoro svim zemljama regiona su zabeležili rast
tokom 2013. Što se tiče kvaliteta kreditnog portfolija tokom 2013, nekvalitetni krediti, kao
procenat ukupnih kredita svih zemalja u regionu, su zabeležili dvocifrene stope, dostižući 23,5
odsto u Albaniji, 14,9 odsto u Bosni i Hercegovini, 10,9 odsto u Makedoniji i 20,6 odsto u Srbiji.
Kosovo je i dalje zemlja sa najboljim kvalitetom kreditnog portfolija gde su u decembru
nekvalitetni krediti bili 8,7 odsto. Što se tiče kapitalizacije, u nekim od zemalja regiona
pokazatelj adekvatnosti kapitala je blago povećan. Nivo kapitalizacije u Albaniji je porastao sa
16,2 na 17,9 odsto ukupnih sredstava, na Kosovu sa 16,7 odsto na 14,2 odsto, i u Srbiji od 19,9 na
20,5 odsto. U Bosni i Hercegovini, pokazatelj kapitalizacije ostao je na istom nivou od prethodne
godine od 17,0 odsto, dok je u Makedoniji zabeležio blagi pad sa 17,1 na 16,8 odsto.
0
2
4
6
8
10
12
14
Srbi
ja
Mak
edon
ija
Crn
a G
ora
Koso
vo
Alb
anija
Bosn
a i H
.
2010 2011 2012 Jun-13
Slika 7. Prosečna godišnja stopa inflacije u jugoistočnoj Evropi
Izvor: Evropska komisija(2014)
CBK Godišnji izveštaj 2013
32 |
3. Kosovska privreda
3.1. Realni sektor
Kretanja u ključnim makroekonomskim
pokazateljima pokazuju na ubrzanu
aktivnost tokom 2013. u poređenju sa
2012. Shodno tome, procene CBK-a su
da je realni privredni rast u 2013.
dostigao stopu od 3,1 odsto (slika 8). Za
razliku od prethodnih godina, u 2013, su
poboljšanja u neto izvozu koje se
procenjuju da su glavni doprinosioci
ekonomskog rasta. Tokom 2013,
trgovinski deficit se smanjio kao
posledica pada uvoza i rasta izvoza, što
takođe može da se koristi kao pokazatelj
stepena zamene uvoza sa domaćim
proizvodima. Doprinos poboljšanja neto izvoza ekonomskom rastu se procenjuje da je bio 1,2
procentna poena. Uz pozitivan doprinos se takođe procenjuje i komponenta potrošnje. Međutim,
za razliku od prethodne godine, potrošnja je doprinela umerenijom stopom od oko 0,8 procentnih
poena. Komponenta investicija tokom 2013. je takođe imala pozitivan doprinos od 1,1 procentnih
poena u privrednom rastu, u poređenju sa 2012, kada je ova komponenta imala negativan
doprinos.
Potrošnja je i dalje komponenta sa
najvećim učešćem u BDP-u. U 2013,
udeo potrošnje u BDP-u je procenjen da
je bio 104,5 odsto. Investicije u toku
2013. imale su udeo od 28,1 odsto u
BDP-u, što predstavlja sličan nivo sa
prethodnom godinom. Međutim, za
razliku od prethodnih godina, kada se
javni sektor kroz kapitalne investicije
smatrao kao glavni nosilac rasta
investicija, u 2013. glavni doprinos rasta
komponente imao je privatni sektor.
Povećanje privatnih investicija, koje čine
oko 60 odsto ukupne investicije,
procenjuje se da je rezultat povećanja stranih direktnih investicija (SDI) i investicionih kredita.
Neto izvozi u 2013. beležili su deficit od 1,68 milijardi evra, što predstavlja pad od 2,5 odsto u
poređenju sa 2012. Shodno tome, u 2013, odnos deficita između neto izvoza i BDP-a opao je za
32,7 odsto u poređenju sa 35,1 odsto koliko je bio u prethodnoj godini.
-2,000
-1,000
0
1,000
2,000
3,000
4,000
5,000
6,000
7,000
8,000
2010 2011 2012 2013 (e )
Neto izvoz Investicije Potrošnja BDP
(e) Procena CBK-a
Izvor: KAS (2014)
Slika 9. Glavne komponente BDP-a
0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
3.5
4
4.5
5
2009 2010 2011 2012 2013 (e) 2014 (f)
Stvarni rast BDP-a
Slika 8. Stvarni rast BDP-a, procenat
(e) Procena CBK-a, (f) Projekcija CBK-aIzvor: KAS (2013), (e) CBK (2013)
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 33
3.1.2 Cene
Inflacija na Kosovu, izražena
indeksom cena potrošnje (engl:
Consumer Price Index: CPI) tokom
2013. godine okarakterisala se padom.
Prosečna godišnja stopa inflacije u
2013. je bio 1,8 odsto, u poređenju sa
stopom od 2,5 odsto u 2012. (slika 10).
Opadajući trend inflacije se nastavio
tokom cele 2013, dostižući 0,6 odsto u
decembru. Smanjenje stope inflacije je
uglavnom uzrokovano cenama
uvezene robe, odražavajući deflatorna
razvijanja u zemljama evrozone sa
kojima Kosovo ostvaruje najveći deo
trgovinskih razmena.
Što se tiče komponenti CPI-a, povećanje cena tokom 2013. je obeleženo kod alkoholnih pića i
duvana za 7,2 odsto, odeće sa 2,9 odsto, rekreacije i kulture 2,7 odsto, hrane i bezalkoholnih pića
sa 2,1 odsto itd. Dok pad cena je obeležen kod transporta sa 1,9 odsto i kod komunikacionih
sredstava sa 0,9 odsto. Međutim, glavni doprinos u promeni stope inflacije tokom 2013. imali su
prehrambeni proizvodi i bezalkoholna pića za 0,8 procentnih poena, kao i alkoholna pića i duvan
sa 0,5 procentnih poena, što osim u rastu cena je i kao rezultat velikog udela ove kategorije u
potrošačkoj korpi (slika 10). Cene prehrambenih proizvoda, duvana, i raznih pića su
determinisale kretanje cena i u prošlosti, jer kretanje ovih cena je bilo više izraženo, ali i zbog
visokog učešća koju ove kategorije imaju kosovskoj potrošačkoj korpi (43,0 odsto). Međutim, u
poslednjih nekoliko godina primećuje se opadajući trend učešća ovih proizvoda u ukupnoj
potrošačkoj korpi.
Kretanje cena na Kosovu je veoma
slično kretanjima cena na
međunarodnim tržištima zbog visoke
zavisnosti kosovske privrede od uvoza.
Ovo je potvrđeno u izvesnoj meri
indeksom cena uvoza (engl: Import Price
Index: IPI). Prosek IPI tokom 2013.
povećan ja za 0,2 odsto. Kao što je
prikazano na slici 11, CPI je pokazao
slično ponašanje sa IPI. Dok su
proizvođačke cene okarakterisane sa
godišnjim rastom od 2,5 odsto, povećanje
koje je podstaknuto povećanjem cene
iskopavanja kamenog uglja, lignita,
minerala i ostalih grana rudarske industrije.
Realna efektivna stopa razmene (RESR) evra u odnosu na valute zemalja trgovinskih partnera
Kosova, u 2013, procenjena je na prosečno 0,2 odsto. Procena RESR je uglavnom zbog činjenice
da je stopa inflacije na Kosovu bila veća nego u zemljama trgovinskih partnera. RESR je
procenjena za 0,3 odsto u odnosu na zemlje EU-a, dok je smanjena za 0,5 odsto u odnosu na
3.5
7.4
2.5 1.8
-8
-3
2
7
2010 2011 2012 2013
Hrana i bezalk.piće Alkoholna pića i duvanNameštaj EnergijaZdravlje Ostalo
Slika 10. Inflacija i njeni glavni doprinosioci
Izvor: ASK (2014) sa proračunima CBK-a
90
95
100
105
110
115
120
125
130
1T
M
2T
M
3T
M
4T
M
1T
M
2T
M
3T
M
4T
M
1T
M
2T
M
3T
M
4T
M
1T
M
2T
M
3T
M
4T
M
2010 2011 2012 2013
Potrošačke cene Proizvođačke cene Uvozne cene
Slika 11. Indeksi potrošačkih, proizvođačkih i uvoznih cena
Izvor: ASK (2014)
CBK Godišnji izveštaj 2013
34 |
zemlje CEFTA što podrazumeva da su kosovski proizvodi mogli doprineti konkurentnosti sa
zemljama CEFTA i smanjiti sa zemljama EU-a.
3.2. Fiskalni sektor
Fiskalni sektor tokom 2013. godine se okarakterisao blagim padom prihoda i povećanjem
rashoda. Budžetski1 prihodi su zabeležili pad za 0,5 odsto i dostigli vrednost od oko 1,3 milijarde
evra. S druge strane, vrednost ukupnih budžetskih2 rashoda dostiglo je iznos od oko 1,5 milijardi
evra, što predstavlja godišnji rast od 3,1 odsto. Shodno tome, budžet Kosova je registrovao
primarni deficit od 152,5 miliona evra ili 3,0 odsto BDP-a (2,4 odsto BDP-a u 2012). Dok je opšti
državni dug porastao na 16,1 odsto i ima vrednost od 475,7 miliona evra, što je ekvivalentno sa
9,1 odsto BDP-a.
3.2.1 Budžetski prihodi
Tokom 2013, označena je najbolja performansa u realizaciji domaćih prihoda koji su zabeležili
godišnji rast od 7,8 odsto i dostigli neto vrednost od 270.8 miliona evra. Rast domaćih prihoda
odražava povećanje efikasnosti PAK-a u prikupljanju prihoda i olakšanih procedura za izjavu i
plaćanje poreskih obaveza. Takođe, i povećana privredna aktivnost na Kosovu u toku 2013,
smatra se da je doprinela povećanju domaćih prihoda.
Tokom ovog perioda, sve glavne kategorije prihoda od domaćih poreza su se karakterisale
rastom. Neto PDV prikupljen u zemlji, koji ima 42,0 odsto udela u ukupnim prihodima od
domaćih poreza, obeležio je porast za 14,9 odsto, dostižući vrednost od 113.7 miliona evra. Neto
prihodi od poreza na korporacije, koji ujedno predstavlja drugu najveću kategoriju u okviru
domaćih poreza (23,3 odsto), zabeležili su godišnji rast od 3,0 odsto i dostigli vrednost od 63.1
miliona evra. Takođe, neto prihodi od poreza na lični dohodak su zabeležili rast od 2,3 odsto na
godišnjem nivou i dostigli vrednost od 61,2 miliona evra. U okviru prihoda od domaćih poreza,
veliki godišnji rast su zabeležili i neto prihodi od ličnih poslovanja (7,5 odsto), koji su dostigli
vrednost od 27,8 miliona evra.
S druge strane, prihodi od poreza na granici su zabeležili pad od 1,0 odsto i zabeležili vrednost od
834,1 miliona evra. Pad prihoda od poreza prikupljenih na granici uglavnom odražava smanjenje
nivoa uvoza. Uprkos padu, prihodi od poreza prikupljenih na granici i dalje predstavljaju glavnu
kategoriju budžetskih prihoda, sa učešćem od 75,5 odsto u ukupnim prihodima u 2013. (77,0 u
2012).
U okviru graničnih prihoda, glavna kategorija ostaje PDV, sa udelom od 49,3 odsto. U 2013, neto
prihodi od PDV-a su okarakterisani padom od 1,6 odsto, dostižući vrednost od 411.0 miliona evra.
Graničnih prihodi od akciza, koji imaju udeo od 36,1 odsto u ukupnim prihodima granice, takođe
su zabeležili blagi pad od 0,7 odsto u 2013. Sa povećanjem od 1,9 odsto okarakterisani su carinski
prihodi na uvoz, koji su dostigli neto vrednost od 119,5 miliona evra.
Uz pad su se okarakterisali i sopstveni prihodi centralnog i lokalnog nivoa, koji su dostigli
vrednost od 95,0 miliona evra, dok su prethodne godine zabeležili vrednost od 104,3 miliona evra.
Ostale važne stavke u okviru ostvarenih budžetskih prihoda u 2013. bile su i kazne i naknade,
koje su zabeležile rast od 7,6 odsto i dostigle vrednost od 42,9 miliona evra, zatim tantieme koje
su dostigle vrednost od 24,7 miliona evra i dividende iz javnih preduzeća koje su dostigle
vrednost od 43,0 miliona evra.
1 U okviru budžetskih prihoda nisu uključeni prilivi iz određenih donatorskih grantova, unutrašnji i spoljni krediti, prihodi od privatizacije distribucije KEK-a, raznih depozita
koji se drže u poverenju u ime trećih lica do određivanja njihove definicije. 2 U okviru budžetskih rashoda nisu uključene isplate iz određenih donatorskih grantova, isplate dugova, kao i vraćanje zaduživanja iz javnih preduzeća tretira se kao
smanjenje rashoda.
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 35
3.2.2 Budžetski rashodi
U 2013. vrednost ukupnih budžetskih rashoda iznosio je oko 1,5 milijardi evra, što predstavlja
godišnji rast od 3,1 odsto. Javni rashodi za kapitalne investicije tokom 2013. zabeležili su pad od
3,8 odsto i dostigli vrednost od 529.2 miliona evra. Uprkos ovom padu, kapitalni izdaci
predstavljaju glavnu kategoriju rashoda u budžetu, sa udelom od 36,0 odsto ukupnih rashoda.
S druge strane, rast tekućih rashoda tokom 2013. procenjuje se da je pozitivno doprineo rastu
ukupne potrošnje. Tekući rashodi, koji se sastoje od plata i dnevnica, robe i usluga, subvencije i
transfera ne uključujući isplatu duga, iznosili su 945.5 miliona evra, što predstavlja povećanje od
7,6 odsto u poređenju sa prethodnom godinom. U okviru tekućeg rashoda, rashodi vlade na
subvencije i transfere su zabeležili godišnji rast od 11,7 odsto, dostigavši 312,9 miliona evra.
Povećanjem su okarakterisani i vladini rashodi za robe i usluge i rashodi vlade za plate i
dnevnice, koje su zabeležile rast od 14,5, odnosno 2,3 odsto dostigavši 193,9 odnosno 417,1
miliona evra.
3.3. Finansijski sektor
3.3.1 Opšte karakteristike
Ukupna sredstava finansijskog sektora dostigla su vrednost od 4.2 milijarde evra, obeležavajući
godišnji porast od 10.5 odsto (9.9 odsto u decembru 2012).
Tabela 2. Broj finansijskih institucija
Izvor: CBK (2014)
Porast se uglavnom pripisuje porastu
sredstava i penzijskih fondova i
komercijalnih banaka i delimično
blagom rastu osiguravajućih društva.
Dok, sredstva mikro finansijskih
institucija i finansijskih pomagača
obeležila su pad u odnosu na prethodnu
godinu.Struktura sredstava finansijskog
sistema u 2013. godini bila je slična sa
prethodnim godinama. Što se tiče broja
finansijskih institucija, jedine promene
su obeležene kod finansijskih pomagača
kod kojih je njihov broj povećan na 39
(38 u 2012. godini) (Tabela 2). Što se tiče
učešća sektora u ukupnim sredstvima finansijskog sistema, bankarski sektor nastavlja da
predstavlja najveći deo strukture sredstava. Međutim, u odnosu na prethodnu godinu, učešće
sredstava svih sektora, sa izuzimanjem penzijskih fondova, obeležio je pad. Penzijski fondovi su
bili jedini sektor koji je povećao učešće u 2013. godini na 21.7 od 19.5 odsto koji je bio u 2012.
godini (Slika 12).
Opis 2010 2011 2012 2013
Komercijalne banke 8 8 9 9
Osiguravajuće kompanije 12 13 13 13
Penzioni fondovi 2 2 2 2
Financijski pomagači 28 34 38 39
Mikrofinancijske institucije 17 20 17 17
73.7%
3.4%
3.0%0.2%
19.6%
2012
Komercijalne Banke
Osiguravajuće Kompanije
Mikrofinancijske Institucije
Financijski pomagači
Penzioni fondovi
72.3%3.1%
2.7%
0.2%
21.7%
2013
Komercijalne Banke
Osiguravajuće Kompanije
Mikrofinancijske Institucije
Financijski pomagači
Penzioni fondovi
Slika 12. Struktura finansijskih sredstava sistema po sektorima
Izvor: CBK (2014)
CBK Godišnji izveštaj 2013
36 |
Značajan deo sredstava finansijskog
sistema nastavlja da se ulaže u strana
tržišta. Vrednost neto stranih sredstava
(NSS) je u decembru 2013. godine
dostigla 2.56 milijardi evra,
obeležavajući godišnji porast od 9.5 odsto
(13 odsto u decembru 2012. godine).3
Najveće učešće u ukupnom NSS-u i dalje
imaju NSS-i CBK-a (slika 13). Jedini
segment koji je obeležio negativan bilans
NSS-a bio je iz mikro finansijskih
institucija, uglavnom kao rezultat visoke
podrške ovih institucija u stranom
finansiranju u vidu kreditnih linija.
Zahtevi nad spoljnim sektorom u
decembru 2013. godine dostigli su
vrednost od 3 milijarde evra,
obeležavajući godišnji porast od 8.7 odsto
(13.4 odsto u decembru 2012. godine)
(slika 14). Struktura zahteva se predvodi
od depozita po viđenju sa učešćem od
37.9 odsto, kojih slede hartije od
vrednosti osim akcija sa učešćem od 27.2
odsto, i druga sredstva sa učešćem od
21.6 odsto (slika 15).
U okviru zahteva, tokom 2013. godine,
najveći godišnji porast obeležile su
investicije u hartijama od vrednosti sa
68.4 odsto, sa kreditima od 37.8 odsto,
dok gotovina koja je držana u
institucijama izvan zemlje obeležila je
godišnji porast od 11.6 odsto. Opadanjem
je karakterisan novac koji je držan kao
depozit u stranim bankama (pad od 9.3
odsto), monetarno zlato i SPT-i (pad od
5.9 odsto) i kvota sa MMF-om (pad od
4.2 odsto). Povećanje investicija u
instrumentima kao investicije u
hartijama od vrednosti i kreditima
predstavlja pokazatelj orijentacije
investicija u instrumentima koje dovode
do najvećeg povraćaja u sredstvima (slika 14).
3 Uvom kontekstu, finansijski sektor obuhvata i Centralnu banku.
0200400600800
1,0001,2001,4001,600
Mar JunSepDecMar JunSepDecMar JunSepDecMar JunSepDecMar JunSepDec
2009 2010 2011 2012 2013
NSS CBK NSS komercialnih banakaNSS ostalih financijskih institucija
Figura 13. Neto Spoljna Sredstva institucija, umilionima evra
Izvor: CBK (2014)
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013
Monetarno Zlato i PPT GotovinaDepoziti Hartije od vrednosti osim akcijaKvota u MMF KreditiSredstva i ostali ekuiti Ostalo
Slika 14. Struktura e zahteva prema spoljnem sektoru, u procentu
Izvor: CBK (2014)
17.3%
2.4%
13.4%
8.7%
0%
2%
4%
6%
8%
10%
12%
14%
16%
18%
20%
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
3500
Dhjetor 2010 Dhjetor 2011 Dhjetor 2012 Dhjetor 2013
Vrednost zahteva prema spoljnem sektoru Godišnja razlika
Figura 15 Vrednost zahteva prema spoljnem sektoru(u milionima) i godišnja razlika
Izvor: CBK (2014)
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 37
Ukupne obaveze prema spoljnom sektoru, u decembru 2013. godine, dostigle su iznos od 455.6
miliona evra, obeležavajući godišnji porast od 4.4 odsto. Struktura obaveza se predvodi od
obaveza nad MMF-om sa 34.2 odsto,
zatim od kredita sa 31.9 odsto, depozita
sa 19.9 odsto i alokacije SPT-a sa 13.6
odsto. Povećanje obaveza nad spoljnim
sektorom predstavlja uglavnom rezultat
porasta kredita koje su domaće
komercijalne banke uzele od strane
spoljnog sektora i delimično od depozita
ne-rezidenata u bankarskom sektoru na
Kosovu (slika 16).
Izloženost finansijskog sistema nad
spoljnim sektorom ostaje relativno niska
u okviru sredstava, takođe i obaveza
(odnosno 33.2 i 5.6 odsto). Štaviše,
izloženost bankarskog sektora nad spoljnim sektorom ostaje niska. Investicije izvan zemlje čine
24.5 odsto od ukupnih sredstava bankarskog sektora, do samo 5.7 odsto obaveza spoljnom
sektoru.
3.3.2 Bankarski sektor
Struktura bankarskog sektora na
Kosovu u 2013. godini bila je slična sa
prethodnim periodima. Prema
vlasništvu, strukturom bankarskog
sektora nastavljaju da dominiraju banke
u stranom vlasništvu, čija sredstva čine
89.9 odsto ukupnih sredstava
bankarskog sektora, dok se preostali deo
upravlja od strane domaćih banaka.
Nivo koncentracije tržišta u bankarskom
sektoru je smanjen kao rezultat bržeg
rasta sredstava manjih banaka. U
decembru 2013. godine, učešće sredstava
tri najveće banke u zemlji je palo na 67.4 odsto u odnosu na 69.3 odsto u 2012. godini. Pad
koncentracije izražava se kroz Indeks
Herfindahl-Hirschman (IHH), koji
pokazuje trend opadanja u poslednje
četiri godine (slika 17).
3.3.2.1 Bilans stanja bankarskog
sistema
i. Sredstva
Vrednost sredstava kosovskog
bankarskog sektora tokom 2013. godine
je dostigao 3.06 milijarde evra, što
predstavlja godišnji rast od 8,1 odsto
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013
Depoziti Alociranje PPT-a Krediti Račun u MMF Ostalo
Slika 16. Struktura obaveza prema spoljnem sektoru,u procentu
Izvor: CBK (2014)
0
500
1000
1500
2000
2500
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013
Sredstva Krediti Depoziti
Figura 17. HHI za sredstva, kredite i depozite
Izvor: CBK (2014)
0%
2%
4%
6%
8%
10%
12%
0
500
1,000
1,500
2,000
2,500
3,000
3,500
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013Gotovina i bilans sa CBKBilans sa komercijalnim bankamaHartije od vrednostiBruto kreditiFiksna sredstvaOstala sredstvaGodišnji rast ukupnhih sredstava (desna strana)
Slika 18. Struktura sredstava bankarskog sistema, u milionima evra
Izvor: CBK (2014)
CBK Godišnji izveštaj 2013
38 |
(6,8 odsto u decembru 2012) (slika 18). Najveći porast u okviru sredstava obeležile su investicije
u hartije od vrednosti (38,2 odsto) i
kategorija bilansa stanja CBK (10,5
odsto) (slika 19). Ovo kretanje sredstava
komercijalnih banaka odražava
nespremnost banaka da povećaju
kreditiranje, koje se izražava i sa
najnižom stopom rasta kredita.
Međutim, krediti i dalje su glavna
kategorija u okviru strukture sredstava
bankarskog sektora sa udelom od 59
odsto u 2013. Kao rezultat usporavanja
rasta kredita, udeo kredita u ukupnim
sredstvima bankarskog sektora, u
poređenju sa 2012, bio je za 3.3
procentna poena niži. Dok, kategorija
koja je u stalnom porastu što se tiče
učešća u poslednje četiri godine je
kategorija hartija od vrednosti, koja je u
decembru 2013. imala udeo od 11,6 odsto
ukupnih sredstava (Tabela 3).
Neprekidni rast investicija u hartijama
od vrednosti donekle odražava
usporavanje kreditiranja od strane
banaka, što je povećalo sredstva na
raspolaganju za ulaganje u hartije od
vrednosti, ali i za više mogućnosti za
diversifikaciju ulaganja u sredsta sa
niskim rizikom, kao što su državni zapisi
Vlade Kosova.
U okviru portfolija hartija od vrednosti,
ulaganja u hartije od vrednosti Vlade
Republike Kosova su povećana na 28,2
odsto, što ukazuje da razvoj domaćeg
tržišta državnih zapisa predstavlja
atraktivan proizvod za ulaganja banaka
koje posluju na Kosovu. Međutim,
najveći deo ulaganja u hartije od
vrednosti nastavlja da je predstavljen od
ulaganja u inostrana tržišta. Tačnije,
najveći deo ulaganja u hartije od
vrednosti sastoji se od obveznica koje
izdaju strane vlade (71,8 procenata) šta
ukazuje da banke su tokom godine favorizovale investicije koje nose manji rizik. Ovo se
primećuje i od izuzetno niskog učešća ulaganja banaka u hartije od vrednosti i drugih
finansijskih i ne-finansijskih korporacija, koje se obično smatraju kao instrumenti sa većim
stepenom rizika (slika 21).
-40%
-20%
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013Ostala sredstva Fiksna sredstvaBruto krediti Hartije od vrednostiBilans sa komercijalnim bankama Gotovina
Slika19. Godišnji rast sredstava bankarskog sistema
Izvor: CBK (2014)
0.0% 0.0%
23.3% 28.2%
95.5% 99.8%
76.7% 71.8%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013
Vlada Kosova Strane Vlade Financijske i ne-Financijske korporacije
Slika 20. Struktura hartija od vrednosti, u procentu
Izvor: CBK (2014)
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013Stopa rasta ukupnih kreditaStopa rasta kredita za preduzećimaStopa rasta kredita za domaćinstva
Slika 21. Stopa rasta kredita po sektorima, u procentu
Izvor: CBK (2014)
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 39
Tabela 3. Struktura sredstava bankarskog sektora
Milion evra Učešće (%) Milion evra Učešće (%) Milion evra Učešće (%) Milion evra Učešće (%)
Gotovina i bilans sa CBK 307.0 12.5% 331.5 12.5% 425.7 15.0% 462.3 15.1%
Bilans sa komercialnim bankama 439.1 17.9% 329.5 12.4% 287.9 10.2% 339.9 11.1%
Hartije od vrednosti 173.4 7.1% 202.0 7.6% 256.6 9.1% 354.5 11.6%
Bruto krediti 1,458.7 59.4% 1,698.1 64.1% 1,763.4 62.3% 1,805.8 59.0%
Fiksna sredstva 44.0 1.8% 47.4 1.8% 57.7 2.0% 55.5 1.8%
Ostala sredstva 32.9 1.3% 41.3 1.6% 38.1 1.3% 41.5 1.4%
Ukupno 2455 100% 2,650 100% 2,829 100% 3,060 100%
OpisDecembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013
Izvor: CBK (2014)
ii. Krediti
U 2013. godini, ukupna vrednost kredita bankarskog sektora iznosila je 1,81 milijarde evra,
beležeći godišnji porast od 2,4 odsto.
Međutim, kreditiranje od bankarskog
sektora i ove godine je nastavilo da se
karakteriše usporavanjem trenda rasta
(slika 21). Usporavanje je primećeno
kako kod kredita za domaćinstvo tako i
kod kredita za preduzeća. Krediti za
domaćinstvo su porasli za 3,9 odsto na
godišnjem nivou (6,2 odsto u decembru
2012), dok krediti za preduzeća su
povećani za 2 odsto (3,9 procenata u
decembru 2012).
Krediti za preduzeća nastavljaju da
dominiraju strukturom ukupnih kredita
sa učešćem od 67 odsto, dok krediti za
domaćinstvo čine 31,2 odsto ukupnih
kredita (slika 22). U okviru kredita za
preduzeća, najveći deo se sastoji od
komercijalnih kredita za preduzeća koji
čine 52,6 odsto ukupnih kredita (slika
22).
Usporavanje kredita za preduzeća je, pre
svega, posledica usporavanja
kreditiranja za nefinansijske korporacije
koje su označili godišnji rast od 2,1 odsto
u poređenju sa 3,9 odsto u 2012. godini.
Ovo usporavanje odražava uglavnom
kretanja kreditiranja u sektoru trgovine, što predstavlja sektor sa najvećim brojem kompanija na
Kosovu i sa najvećim učešćem bankarskih kredita. U 2013, kreditni sektor trgovine beleži
godišnji rast od 0,8 odsto, stopa koja je znatno niža od godišnjeg rasta od 4,8 odsto u 2012. godini.
Kreditiranje u trgovini je bilo i pod uticajem smanjenja uvoza na Kosovu. Najizraženiji porast u
okviru kredita za preduzeća zabeležili su krediti namenjeni za ostale usluge (kao što su hotelske i
restoranske), koje su zabeležile godišnji rast od 6,6 odsto, ali njihovo učešće u ukupnim kreditima
je i dalje nisko (Slika 24).
69.9% 67.5% 67.5% 67.3%
29.8% 30.1% 30.8% 31.2%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013
Preduzeća Domaćinstva Ostalo
Slika 22. Struktura kredita, u procentu
Izvor: CBK (2014)
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013
Pljoprivreda Rudnici Proizvodnja Građevinarstvo Trgovina Ostale Usluge
Slika 23. Struktura kredita po privrednoj delatnosti, uprocentu
Izvor: CBK (2014)
CBK Godišnji izveštaj 2013
40 |
Rast je zabeležio i kreditiranje u
sektoru poljoprivrede, sa stopom od 5
odsto, ali koji je bio niži u odnosu na
prethodnu godinu (7,7 odsto u 2012.
godini). Uprkos činjenici da
poljoprivreda i dalje predstavlja sektor
sa najmanjim pristupom bankarskom
kreditiranju, primećuje se da je stopa
rasta poljoprivrednih kredita među
najvećim u odnosu na druge sektore. To
je takođe odraz vladinih subvencija za
podsticanje poljoprivrednih delatnosti
na Kosovu kao i šeme garancije
poljoprivrednih kredita podržavane od
USAID-a. S druge strane, kreditiranje u
industrijskom sektoru se karakteriše
padom, koji je posebno primećen kod
građevinskog kreditiranja, koji je
obeležio smanjenje na godišnjem nivou
za 5,2 odsto u poređenju sa 7,7
procenata u prethodnoj godini.
Prema roku dospeća, strukturom kredita
i dalje dominiraju krediti sa dužim
rokom dospeća, koji predstavljaju 67,2
odsto ukupnih kredita (slika 25). Tokom
2013, primećuje se blago pomeranje ka
kreditima sa kraćim rokom dospeća koji
može odražavati zatezanje kriterijuma komercijalnih banaka u obliku skraćenja roka dospeća.
iii. Obaveze
Obavezama bankarskog sektora i dalje
dominiraju depoziti (80.1 odsto ukupnih
obaveza), koji predstavljaju glavni izvor
finansiranja za komercijalne banke na
Kosovu (Tabela 4). Vrednost ukupnih
depozita u 2013. iznosio je 2,4 milijarde
evra, beležeći godišnji rast od 7.5
procenata (slika 26). Veliko oslanjanje
na domaće depozite kao izvor
finansiranja, naspram oslanjanja na
inostrana sredstava sa visokim
troškovima finansiranja, je dovelo do
toga da banke koja posluju na Kosovu koriste još jedan stabilan izvor finansiranja i izbegavaju
zavisnost od spoljnog finansiranja.
-10%
0%
10%
20%
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013PoljoprivredaIndustrija, energetika, građevinarstvoTrgovina
Slika 24. Trend povećanja kredita po privrednim sektorima, u procentu
Izvor: CBK (2014)
20.2% 21.2% 21.1% 25.0%
6.5% 7.2% 7.4% 7.7%
73.2% 71.6% 71.4% 67.2%
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013
Preko 2 godine Preko 1 godine do 2 godine Do 1 godine
Slika 25. Struktura kredita po roku dospeća, u procentu
Izvor: CBK (2014)
1,936.8 2,104.02,279.1
2,449.0
11.0%
8.6% 8.3% 7.5%
0%
5%
10%
15%
20%
25%
0
500
1,000
1,500
2,000
2,500
3,000
Decembar2010
Decembar2011
Decembar2012
Decembar2013
U m
ilio
nim
a e
vra
Depoziti Godišnji rast
Slika 26. Trend povećanja depozita, u procentu
Izvor: CBK (2014)
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 41
Tabela 4. Struktura obaveza bankarskog sistema
Milion evra Učešće (%) Milion evra Učešće (%) Milion evra Učešće (%) Milion evra Učešće (%)
Bilans od ostalih
banaka 70.7 2.9% 40.0 1.5% 6.0 0.2%16.5
0.5%
Depoziti 1,936.9 78.9% 2,104.0 79.4% 2,279.1 80.6% 2,449.0 80.0%
Ostali zajmovi 23.4 1.0% 30.4 1.1% 18.9 0.7% 13.4 0.4%
Ostale obaveze 160.3 6.5% 191.3 7.2% 223.6 7.9% 246.4 8.1%
Subordinirani dug 33.5 1.4% 31.0 1.2% 31.0 1.1% 56.3 1.8%
Sopstvena sredstva 230.4 9.4% 252.8 9.5% 270.7 9.6% 277.90 9.1%
Ukupno obaveza 2,455 100% 2,650 100% 2,829 100% 3,060 100%
OpisDecembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013
Izvor: CBK (2013)
U okviru obaveza, izraženiji godišnji rast
(79,1 odsto) je postigao subordinirani
dug (eng. subordinated debt) uglavnom
kao rezultat potrebe za rastom kapitala
u nekim od komercijalnih banaka da bi
se obezbedila usklađenost sa promenom
regulatornih zahteva CBK-a.4
Strukturom depozita bankarskog
sektora su nastavili da dominiraju
depoziti domaćinstava koji čine 72,5
odsto od ukupnih depozita. Ostatak se
sastoji od depozita preduzeća sa učešćem
od 22,7 odsto, nerezidentnih depozita za
3,6 odsto i ostalih depozita (gde su
obuhvaćene vlada i ostale nevladine
organizacije) do 1,2 odsto (slika 27).
Strukturom depozita preduzeća
dominiraju depoziti privatnih
preduzeća sa učešćem od 71,5 odsto. U
preostalom delu ulaze depoziti ostalih
financijskih korporacija sa 15,5 odsto, i
javnih preduzeća sa 13 odsto (slika 28).
U okviru depozita preduzeća, u 2013.
godini, depoziti privatnih preduzeća bili
su jedina kategorija koja je označila
rast i to sa godišnjom stopom od 18,5
odsto, dok ostale dve kategorije su
opadale. Depoziti drugih finansijskih korporacija označili su godišnji pad za 25,9 odsto, dok oni iz
javnih preduzeća zabeležili su godišnji pad od 4,7 odsto.
Depoziti nerezidenata tokom 2013. godine su porasli za 2,5 odsto, što predstavlja očigledni
usporeniji rast u poređenju sa prošlogodišnjim rastom (35,4 odsto). Ovo značajno usporavanje
rasta, u izvesnoj meri, može da odražava negativan trend kamatnih stopa na depozite.
4 Prema novoj Uredbi o adekvatnosti kapitala banaka, koja je na snazi od kraja 2012. godine, CBK je zaoštrio zahteve za obračun regulativnog kapitala od komercijalnih
banaka.
67.09% 70.84% 71.97% 72.47%
0%
20%
40%
60%
80%
100%
120%
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013Ostalo VladaOstale financijske korporacije Ostale javne korporacijeOstale ne-financijske korporacije Domaćinstva
Slika 27. Struktura depozita po sektorima, u procentu
Izvor: CBK (2014)
18.6% 20.5% 22.1% 15.5%
24.0% 24.5% 14.3%13.0%
57.4% 54.9% 63.6% 71.5%
0%
20%
40%
60%
80%
100%
120%
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013Ostale ne-financijske korporacije Ostale javne korporacijeOstale financijske korporacije
Slika 28. Struktura depozita Preduzeća po sektorima, u procentu
Izvor: CBK (2014)
CBK Godišnji izveštaj 2013
42 |
Prema roku dospeća, depozitima bankarskog sektora nastavljaju da dominiraju oročeni depoziti,
sa udelom od 46,7 odsto, dok ostatak se sastoji od prenosivih depozita (36,8 odsto) i štednih
depozita (16,5 odsto). U okviru oročenih
depozita, najveće udeo (62,1 odsto)
imaju depoziti sa rokom dospeća do 1.
godine. Depoziti sa rokom dospeća od 1.
do 2. godine čine 18,8 odsto, dok one sa
rokom dospeća preko 2. godine čine 19,1
odsto od ukupnih oročenih depozita
(slika 29). Kategorija koja je označila
nešto veće pokretanje kod oročenih
depozita tokom 2013. godine su bili
srednjoročni depoziti (od 1. do 2. godine)
koji su zabeležili godišnji pad od 27,3
odsto. Ovaj razvoj je uglavnom kao
posledica pomeranja depozita prema
kategoriji sa kratkim rokom dospeća, što
može biti posledica promene uslova koje
nude banke, tačnije, smanjenje
kamatnih stopa na depozite.
3.3.2.2 Kamatne stope5
Prosečne kamatne stope na kredite i
depozite su okarakterisane opadajućim
trendom tokom 2013. godine. Prosečna
kamatna stopa na kredite opala je na
12,4 odsto (13,4 odsto u 2012), dok je ona
od depozita opala za 3,4 odsto (3,6
procenta u 2012). Prema tome, razlika
između kamatnih stopa na kredite i
depozite u 2013. bila je 9 odsto, u
poređenju sa 9,8 u 2012. (slika 30).
Prosečna kamatna stopa na kredite
preduzeća je opala na 12,4 odsto u
decembru 2013. sa 13,2 odsto u
decembru 2012. Investicioni krediti su
okarakterisani niskim kamatnim
stopama (12 odsto u 2013; 12,9 odsto u
2012) u odnosu na ostale poslovne
kredite, kod kojih je prosečna kamatna
stopa tokom 2013. bila 13,6 odsto (14,6
odsto u 2012) (Slika 30). Pad je označen
i kod prosečne kamatne stope na kredite
za domaćinstva, koja je opala na 12,1
odsto sa 12,5 odsto u 2012.
Prosečna kamatna stopa na depozite
preduzeća je opala sa 3,3 odsto u 2012. na 2,8 odsto u 2013. Dok, prosečna kamatna stopa za
5
Podaci su prosek od januara do decembra 2013.
76.11%
54.37% 56.52% 62.10%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013
Preko 2 godine Preko 1 godine do 2 godine Do 1 godine
Slika 29. Struktura kredita po roku dospeća, u procentu
Izvor: CBK (2014)
0%
2%
4%
6%
8%
10%
12%
14%
16%
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013
Kamatna stopa u kreditima Kamatna stopa u depozitima
Razlika Krediti depoziti
Slika 30. Prosečna godišnja kamatna stopa, u procentu
Izvor: CBK (2014)
32.836.0
18.5
26.0
0
5
10
15
20
25
30
35
40
0
50
100
150
200
250
300
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013
Prihodi Troškovi Neto Profit (desna strana)
Slika 31. Bilans prihoda i troškova, u milionima evra
Izvor: CBK (2014)
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 43
depozite domaćinstva je opala za 2,7 odsto u decembru 2013. u poređenju sa 3 odsto u decembru
2012. Što se tiče roka dospeća, prosečna kamatna stopa na depozite preduzeća opala je u svim
kategorijama osim kod depozita u iznosi preko 250 hiljada evra sa rokom dospeća preko 2 godine,
gde je prosečna stopa dostigla 3,8 odsto sa 3,2 odsto u 2012. Prosečne kamatne stope na depozite
domaćinstava su označile pad na svim kategorijama prema roku dospeća.
3.3.2.3 Učinak bankarskog sektora
Učinak bankarskog sektora je poboljšan tokom 2013. godine. Neto profit bankarskog sistema je
dostigao 26 miliona evra, sa 18,5 miliona evra koliko je bilo u 2012. (slika 31). Povećanje je pre
svega odraz godišnjeg rasta od 0,3 odsto od prihoda sektora i pad ukupnih troškova od 2,2 odsto
(slika 31). Ova kretanja su dovela da se odnos troškova i prihoda u 2013. smanji na 88,7
procenata od 90,9 odsto koliko je bilo u 2012. godini, što ukazuje da je efikasnost bankarskog
sektora označio rast tokom ovog perioda.
Glavni pokazatelji profitabilnosti
bankarskog sektora označavali su
poboljšanje kao ishod povećanja profita.
Prinos na prosečni kapital (engl. Return
on Average Equity) je obeležio rast sa 7,1
odsto u 2012. na 9,4 odsto u 2013. Prinos
na prosečnu aktivu (engl. Return on
Average Assets) je takođe porastao sa 0,7
odsto u 2012. na 0,9 odsto u 2013. (slika
32).
Prihodi bankarskog sektora, uprkos
pozitivnoj stopi rasta, nastavljeni su da
se karakterišu sporijim trendom rasta,
koji se uglavnom odražava usporavanje
kreditiranja od strane banaka.
Usporavanje rasta prihoda je bilo
praćeno padom troškova, ali koja je bilo
zasnovano pre svega na smanjenje
troškova za provizije kao rezultat
najnižeg rasta vrednosti nenaplativih
kredita u odnosu na prethodnu godinu,
što znači da sadašnji nivo profitabilnosti
je veoma osetljiv na kretanja u kvalitetu
kreditnog portfolija.
Struktura prihoda bankarskog sektora
ostaje slična onoj iz prethodne godine.
Prihodi od kamata i dalje ostaju
dominantna kategorija sa 80 odsto udela u ukupnim prihodima u bankarskom sektoru. Međutim,
u poređenju sa prethodnom godinom, prihod od kamata je smanjen za 1,1 odsto, što se odražavalo
i na smanjenje učešća prihoda od kamata u ukupnim prihodima (slika 33). Ovo pokazuje da
pozitivna stopa rasta ukupnih prihoda bankarskog sektora u 2013. godini je bila rezultat rasta
beskamatnih prihoda koji su označili godišnji rast od 6,4 odsto.
1.5% 1.4%0.7%
0.9%
14.8% 14.9%
7.1%
9.4%
0.0%
2.0%
4.0%
6.0%
8.0%
10.0%
12.0%
14.0%
16.0%
0
5
10
15
20
25
30
35
40
Dhjetor 2010 Dhjetor 2011 Dhjetor 2012 Dhjetor 2013
Në m
ilio
në
eu
ro
Profiti PNPA (desna strana) PNPK (desna strana)
Slika 32. Pokazatelji profitabilnosti
Izvor: CBK (2014)
-10%
-5%
0%
5%
10%
15%
20%
Mar
Jun
Sep
Dec Mar
Jun
Sep
Dec Mar
Jun
Sep
Dec Mar
Jun
Sep
Dec
2010 2011 2012 2013
Prihod Rashod
Slika 33. Godišnje stope rasta prihoda i rashoda
Izvor: CBK (2014)
CBK Godišnji izveštaj 2013
44 |
Strukturom troškova nastavljaju da
dominiraju opšti i administrativni
troškovi, koji su obeležili godišnji pad za
1,9 odsto u 2013. (slika 34). Kategorija
beskamatnih prihoda se karakteriše
izraženim godišnjim padom od 6,1 odsto
i prema tome, uprkos manjem učešću,
bila je glavna kategorija koja je izazvala
pad ukupne potrošnje. Ovaj pad se
uglavnom pripisuje godišnjem padu od
8,4 odsto rashoda za provizije koje
sačinjavaju najveći deo beskamatnih
troškova. Najniži iznos posebnih
provizija tokom ovog perioda odražava
činjenicu da je stopa pogoršanja
kreditnog portfolija u 2013. bila niža u
poređenju sa 2012.
Međutim, kamatni troškovi su jedina
kategorija koja je imala rast (1,1 odsto),
ali stopa rasta bila je znatno niža u
odnosu na prethodnu godinu (7,9 odsto u
2012).
3.3.2.4 Rizici bankarskog sektora
i. Rizik likvidnosti
Pozicija likvidnosti bankarskog sektora
tokom 2013, nastavila je da bude
zadovoljavajuća. Svi pokazatelji su
obeležili pojačanje i prekoračenje
regulatornih uslova, odražavajući dalje
smanjenje izloženosti sektora riziku
likvidnosti. Tradicionalni model
bankarskog sektora Kosova, gde glavni
izvori finansiranja su domaći depoziti
koji se karakterišu niskom cenom i
izdržljivošću, ima nisku izloženost
čestim kretanjima cena i promenama u
ponudi fondova kojima se karakterišu
inostrana tržišta kratkoročnog
finansiranja. Takođe, nisko učešće
finansiranja na veliko (engl: wholesale
funding) i niska izloženost matičnih banaka je razlog da sektor bude relativno zaštićen od
potencijalne opasnosti od pozajmljivanja od matičnih banaka što može da proističe iz zahteva
evropskih bankarskih grupacija da bi povećale kapitalizaciju na konsolidovanom nivou.
68%
70%
72%
74%
76%
78%
80%
82%
84%
86%
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
Mart Jun Sept Dec Mar Jun Sep Dec Mar Jun Sep Dec Mar Jun Sep Dec
2010 2011 2012 2013
Krediti Depoziti Odnos krediti/depoziti (desna strana)
Slika 36. Krediti i depoziti bankarskog sistema, u milionima evra
Izvor: CBK (2014)
80.9% 81.3% 81.2% 80.0%
19.1% 18.7% 18.8% 20.0%
0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%
100%
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013
Kamatni prihodi Ne-kamatni prihodi
Slika 34. Struktura prihoda ,u procentu
Izvor: CBK (2014)
30.8% 29.4% 28.1% 29.0%
20.1% 21.7% 26.3% 25.2%
49.1% 48.9% 45.6% 45.7%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013
Kamatnir ashod Ne-kamatni rashod Opšti administrativni rashod
Slika 35. Struktura rashoda, u procentu
Izvor: CBK (2014)
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 45
Odnos krediti/depoziti u decembru 2013.
je pao na 73,7 odsto sa 77,4 odsto u
decembru 2012. (slika 36). Ovo
smanjenje se može pripisati višoj stopi
rasta depozita u odnosu na kredite, što je
rezultovalo da odnos krediti/depoziti
opada do nivoa koji je najmanji u gotovo
poslednjih pet godina. Nizak nivo ovog
izveštaja sugeriše zadovoljavajuću
poziciju likvidnosti i dovoljno prostora za
rast kreditiranja bez ugrožavanja
pozicije likvidnosti.
Odnos sveobuhvatnih likvidnih
sredstava u odnosu na kratkoročne
obaveze je označio rast sa 39,3 odsto na
48,0 odsto u decembru 2012. (Slika 37).
Sa odgovarajućom Uredbom CBK-a,
banke moraju da održavaju odnos
likvidnih sredstava prema kratkoročnim
obavezama na najmanjem nivou od 25
odsto. Shodno tome, kosovski bankarski
sektor se može smatrati da ima dovoljan
kapacitet za otplatu kratkoročnih
obaveza kao i za suočavanje sa
potencijalnim rizicima likvidnosti.
Obavezne rezerve bankarskog sektora i
dalje su na dovoljno visokom nivou (180,3 miliona i više) od minimalnih regulatornih zahteva od
209,6 miliona evra, što može poslužiti kao dodatni signal za povoljno stanje likvidnosti koje ima
bankarski sektor.
ii. Kreditni rizik
Kreditni rizik je među glavnim rizicima
kojima je izložen bankarski sektor
Kosova. Tokom 2013. godine, primećuje
se rast izloženosti ovom riziku u odnosu
na prethodnu godinu. Odnos
nenaplativih kredita (engl. Non-
Performing Loans: NPL) prema
ukupnim kreditima je iznosio 8,7 odsto u
2013, u poređenju sa 7,5 odsto u 2012.
(slika 38). Međutim, ovaj rast
prvenstveno odražava usporavanje
ukupnih kredita, dok se vrednost NPL-a
ne karakteriše stepenom ubrzavanja
rasta (slika 39). Izraženiji rast stope
NPL-a je zabeležen u trećem kvartalu, dok se četvrti kvartal karakteriše stabilizacijom stope
NPL-a. Ukupan rast stope NPL-a je došao kao rezultat raste stopa NPL-a u pet banaka, dok su
ostale obeležile poboljšavanje portfolija.
39.1%
48%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
0
500
1000
1500
2000
2500
Decembar 2012 Decembar 2013Likvidna 'sveobuhvatna' sredstvaKratkoročne obavezeLikvidna 'sveobuhvatna' sredstva/ Kratkoročne obaveze
Izvor: CBK (2014)
Slika 37. Odnos likvidna 'sveobuhvana'sredstva/kratkoročne obaveze
4.6%4.5%4.6%
5.9%6.2%5.9%6.0%5.7%6.0%6.5%
7.0%7.5%7.6%7.8%
8.5%8.7%
0%
1%
2%
3%
4%
5%
6%
7%
8%
9%
10%
Mar
Jun
Sep
Dec
Mar
Jun
Sep
Dec
Mar
Jun
Sep
Dec
Mar
Jun
Sep
Dec
2010 2011 2012 2013
Slika 38. Odnos NPL/ukupni krediti, u procentima
Izvor: CBK (2014)
13.2%16.4%
3.8% 2.4%
53.7%
13.6%
35.8%
18.1%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013
Norma povećanja ukupnih kredita Norma povećanja NPL-a
Slika 39. Godišnja norma rasta ukupnih kredita i NPL-a
Izvor: CBK (2014)
CBK Godišnji izveštaj 2013
46 |
Najviše izloženi sektor kreditnom riziku
ostaje sektor preduzeća, u okviru kojeg
trgovina i proizvodnja su obeležile
najveće pogoršanje kreditnog portfolija.
U decembru 2013, proizvodni sektor je
okarakterisan nenaplativim kreditima
za 15,2 odsto (11,2 odsto u 2012), dok
onaj trgovinski je obeležio NPL stopu od
12,2 procenta (10.5 procenata u 2012)
(slika 40). Značajan rast stope NPL-a je
označio sektor poljoprivrede, gde se
udvostručila stopa NPL-a postigavši 8
odsto sa 3,4 odsto u decembru 2012.
Sektor domaćinstava ostaje i dalje sa
niskom izloženošću ispod kreditnog rizika sa NPL stopom od 2,6 odsto.
Uprkos rastu odnosa između nenaplativih kredita i ukupnih kredita, nenaplativi krediti i dalje
nastavljaju da budu dobro pokriveni provizijama za kreditne gubitke. Stopa pokrivenosti NPL-a
od provizija je ostala na 110,6 odsto u
2013. (112,6 u 2012), što ublažava
izloženost bankarskog sektora kreditnom
riziku (slika 41).
Poboljšanje profitabilnosti bankarskog
sektora tokom 2013. je povećalo
kapacitet banaka kako bi vršili
raspodelu dovoljnih provizija za
pokrivanje mogućih kreditnih gubitaka.
S obzirom da su NPL-i smanjile njihov
trend rasta u poslednjem kvartalu 2013,
očekivanja da trend rasta nastavi da se
ublažava i dalje nasuprot boljim
izgledima za privredni razvoj u 2014.
Međutim, dalji usporeni rast
kreditiranja, osim što može da utiče na
stopu rasta NPL-a, može takođe imati i
negativan uticaj na sposobnost
proširenja preduzeća i njihovih
kapaciteta za restrukturiranje i
pomirenje postojećih kredita. Međutim,
poboljšanje ukupne ekonomske sredine
kao i strožijih standarda kreditiranja
koje su banke prijavile da su koristile u
protekle dve godine očekuje se da će
imati pozitivan efekat na kvalitet
kredita i, shodno, može da neutrališe
gore napomenuti negativan efekat od
usporavanja kreditiranja ekonomije.
115%
121%
112.6%
110.5%
104%
106%
108%
110%
112%
114%
116%
118%
120%
122%
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013NPL (u milionima evra) Provizije/NPL (desna strana)
Slika 41. NPL-i i provizije
Izbor: CBK (2014)
0.17%0.43% 0.39%
0.34%
4.8%5.0%
4.4% 4.5%
2.2%
5.5% 5.7%
4.4%
0.0%
1.0%
2.0%
3.0%
4.0%
5.0%
6.0%
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013
Učešće kredita u stranoj valuti u ukupnom investicionom portfoliju
Uešće obaveza u stranoj valuti u ukupnim obavezama
Krediti u stranoj valuti nad depozitima u stranoj valuti
Slika 42. Krediti i obaveze u stranoj valuti
Izvor : CBK (2014)
0.0%2.0%4.0%6.0%8.0%
10.0%12.0%14.0%16.0%
Decembar 2012 Decembar 2013
Slika 40. NPL-i prema sektorima
izvor: CBK (2014)
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 47
iii. Tržišni rizik
Izloženost kosovskog bankarskog sektora
tržišnom riziku, što znači opasnost od
kretanja deviznog kursa i promene
kamatnih stopa, ostaje niska. Ovo je
uglavnom posledica niskog nivoa neto
otvorenih pozicija banaka u stranim
valutama.
Tokom 2013, devizna aktiva iznosila je
145.34 miliona evra (ekvivalente
vrednosti) od 135.02 miliona koliko je
bilo u 2012. Međutim, devizne obaveze
takođe su povećane na 145.37 miliona od
133.11 miliona u decembru 2012, čineći
da se neto otvorena pozicija u stranoj
valuti sužava. Ovo čini da bankarski sektor bude dobro zaštićen od kretanja deviznog kursa.
Bankarski sektor takođe ima nisku izloženost kreditnom riziku koja može nastati kao posledica
kreditiranja u stranoj valuti za domaćinstvo i preduzeća koja nisu pokrivena (engl. hedged) od
kretanja deviznog kursa. Učešće kredita izdatih u stranoj valuti u ukupnom kreditnom portfoliju
u decembru 2013. je samo 0,34 procenta (slika 42).
Slično, kosovski bankarski sektor ima nizak nivo izloženosti i rizika od kamatnih stopa. Krediti i
depoziti, kao glavne stavke u bilansu stanja bankarskog sektora, uglavnom imaju fiksne
kamatne stope i kamate od prihoda i rashoda od ovih stavki ne utiču na kretanja kamatnih
stopa do roka dospeća. U 2013. godini, krediti sa fiksnom kamatnom stopom sačinili su 91 odsto
ukupnih kredita. Dok, svi depoziti bankarskog sektora i dalje imaju fiksnu kamatnu stopu (slika
43).
Međutim, promene kamatnih stopa
mogu imati uticaj u smislu
refinansiranja rizika i reinvestiranja
sredstava u zavisnosti od sastava
dospeća aktive i depozita i pravca
kretanja kamatnih stopa. Razlika
između aktive i pasive osetljive na
kamatu je skoro najviša za kategoriju sa
rokom dospeća do 30 dana (Slika 44.) i
na taj način potencijalne promene
kamatnih stopa u kratkom roku više se
ogledaju u troškovima od prihoda.
Međutim, činjenica da se skoro sve
obaveze osetljive na kamatne stope
sastoje od depozita za koje bankarski sektor lako reaguje prilagođavanjem kamatnih stopa,
doveli su do toga da izloženost bankarskog sektora prema povećanju kamatnih stopa ostane
niska.
93.7 91.0%100.0% 100.0%
6.3 9.0%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Decembar 2012 Decembar 2013 Decembar 2012 Decembar 2013
Krediti sa osetljivošću nad kamatnimstopama
Depozitati sa osetljivošću nadkamatnim stopama
Fiksna kamatna stopa Promenljiva kamatna stopa
Slika 43. Osetljivi krediti i depoziti nad kamatnim stopama, prema vrsti kamatne stope
Izvor: CBK (2014)
-500
-300
-100
100
300
500
1-30 dana 31-90 dana 91-180 dana 181-365dana
1-5 godina Preko 5godina
Decembar 2012 Decembar 2013
Izvor: CBK (2014)
Slika 44. Razlika sredstava i obaveza sa osetljivošćunad kamatnim stopama, u milionima evra
CBK Godišnji izveštaj 2013
48 |
iv. Rizik solventnosti
Bankarski sektor Kosova karakteriše
konstantno visok nivo kapitalizacije koji
prevazilazi minimalne regulatorne
zahteve.6 Tokom 2013. godine, nivo
kapitalizacije je ojačan, s tim da je
indeks adekvatnosti kapitala (engl.
Capital Adequacy Ratio: CAR), koji
predstavlja ukupan regulatorni kapital
prema RWA, dostigao 16.7 odsto u
poređenju sa 14.2 odsto u decembru
2012. godine (Slika 45). Stopa
prvoklasnog kapitala prema RWA
dostigla je 12.8 odsto od 11.6 odsto u
2012. godini. Ovo povećanje je uglavnom
rezultat godišnjeg rasta nivoa
regulatornog kapitala za 15.9 odsto (-7.7
odsto pada u decembru 2012. godine što
je uglavnom rezultat regulatornih
promena u načinu klasifikacije
regulatornog kapitala7). S druge strane,
rizična aktiva (engl. Risk Weighted
Assets: RWA) smanjena je za 1.6 odsto
(rast 14.1 odsto u decembru 2012.
godine) (Slika 46).
Regulatorni kapital bankarskog sektora
u decembru 2013. godine iznosio je 321.2
miliona evra, što prelazi minimalni
zahtev za regulatorni kapital za 90.9
miliona evra. Kvalitet kapitala je visok,
odnosno 76.5 odsto od ukupnog iznosa
kapitala sastoji se od kapitala prve
klase. Godišnji rast od 8.3 odsto
prvoklasnog kapitala tokom 2013.
godine uglavnom se pripisuje povećanju
deoničkog kapitala i poboljšanju profita
sektora koji predstavlja jedan od
najvažnijih izvora neprekidnog rasta
kapitala. Međutim, godišnji rast
ukupnog iznosa regulatornog kapitala,
pre svega, pripisuje se rastu kapitala
druge klase koji je obeležio godišnju
6 Prema uredbi CBK o adekvatnosti kapitala, banke su u obavezi da imaju stopu od najmanje 12 odsto od ukupnog regulatornog kapitala u odnosu na RWA i stope od
najmanje 8 odsto prvoklasnog kapitala u odnosu na RWA. 7
Promene regulatornog kapitala i RWA u decembru 2012. godine bile su uglavnom kao posledica promena u regulisanju Adekvatnosti kapitala banaka koje su ogledane u promeni klasifikacije regulatornog kapitala oduzimanjem određenih kategorija, kao i promene u strukturi RWA-a uglavnom dodavajući poziciju ‘operativnog rizika‘. Stopa CAR-a od 14,2 odsto obuhvata ove promene, iako je relevantna uredba CBK-a, koja je revidirana u aprilu 2013. godine, dozvolila bankama rok do jula 2013. godine radi uključivanja pozicije ‘operativnog rizika‘ u obračunavanju RWA-a. Uključivanje je urađeno zbog konzistentnosti sa vrednostima i normama izveštavanih u Godišnjem izveštaju za 2012. godinu, koji je izrađen pre revizije uredbe.
18.8%17.6%
14.2%16.8%
0%
5%
10%
15%
20%
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013PAKKapital prve klase/Prilagođena sredstva nad rizikomOdnos Kapital/Sredstva
Slika 45. Kapitalizacija bankarskog sistema
Izvor: CBK (2014)
14.6%9.2%
-7.7%
16.2%17.0%
14.1%
-1.4%
-10%
-5%
0%
5%
10%
15%
20%
0200400600800
10001200140016001800
Decembar 2010 Decembar 2011 Decemar 2012 Decembar 2013
Regulatorni kapitalRWAGodišnja stopa povećanja regulatornog kapitala (desna strana)Godišnja stopa porasta RWA-a (desna strana)
Slika 46. Regulatorni kapital i RWA-a
Izvor: BQK (2014)
7.1% 5.8% 2.3% 2.7%
25.8%16.1% 14.0% 15.1%
65.1%76.9%
70.4% 72.6%
9.2% 9.2%
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Decembar 2010 Decembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013
Težina 0 % Težina 20% Težina 50 % Težina 75%Težina 100 % Težina 150 % Operativni rizik
Slika 47. Struktura RWA-a prema težini rizika
Izvor: CBK (2014)
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 49
stopu rasta od 50.3 odsto. Izvor povećanja kapitala druge klase bio je subordinirani dug, koji sve
više povećava svoje učešće i ulogu u podizanju dodatnog kapitala.
Vrednost RWA u decembru 2013. godine pala je na 1.92 milijardi evra (1.95 milijardi evra u
2012. godini) uglavnom kao rezultat nižih ponderisanih sredstava za 50%, koji uključuju zahteve
do dospeća od godinu dana ili manje, i onih ponderisanih na 150%, koje obuhvataju direktne
zahteve ‘sa dospećem od 1 godine ili manje’ (Slika 47). Ostale kategorije nisu prošle kroz značajne
promene. Sredstva sa ponderom rizika 100 %, koja obuhvataju kredite i vanbilansne stavke, i
dalje dominiraju strukturom RWA sa udelom od 72,4 odsto. Nova dodata pozicija operativnog
rizika ima učešće od 9,2 odsto u ukupnom iznosu RWA.
Stres-test analiza
Postojanost sektora prema mogućim potresima, kako u kreditnom portfoliju tako i u likvidnim
sredstvima je takođe ocenjena stres-test analizom. Analiza je sprovedena primenjivanjem
hipotetičkih scenarija na stvarne podatke bankarskog sektora za mesec decembar 2013. godine,
u cilju procene osetljivosti sektora prema kreditnom riziku, u kombinaciji sa tržišnim rizikom kao
i osetljivost na rizik likvidnosti. Rezultati stres testa ukazuju na zadovoljavajuc u sposobnost
sektora da se nosi sa ‘ekstremnim situacijama’ izloženosti ovim rizicima.
Kreditni rizik
Metodologija8
Analiza se oslanja na hipotetički scenario da će ekonomska kriza u zemljama Evropske unije
nastaviti da utiče na ekonomiju Kosova preko smanjenja doznaka emigranata i izvoza, i time
obeshrabriti sveukupnu potražnju u zemlji. Kao rezultat, pretpostavlja se da će to negativno
uticati na ekonomski porast tako da se zabeleži značajniji ekonomski pad od 2,7 odsto za 2012.
godinu, što bi povećalo proizvodni jaz za 6.0 odsto. Uticaj na kvalitet kreditnog portfolija, posebno
na nekvalitetne kredite (engl. Non-Performing Loans: NPL), je procenjen imajući u vidu jedan
koeficijent elastičnosti NPL-a prema jazu proizvodnje od 0.8, a učešće NPL-a u svim kreditima
bankarskog sektora bi se povećalo za 4.8 pp. Kreditni rizik je kombinovan sa rizikom od
kamatnih stopa i rizikom od deviznog kursa, s tim da je pretpostavljen pad kamatnih stopa za
2.0 pp i opadanje vrednosti valute evra prema ostalim valutima za 20 odsto. Pored gore
navedenih pretpostavki, razmatran je očekivani profit kao apsorbent gubitaka iz tih potresa. U
tom kontekstu, pretpostavlja se da će dobit takođe biti pogođena navedenim potresima, uglavnom
kroz pad sposobnosti stvaranja prihoda od kamata kao rezultat neuspeha kredita (rasta NPL-a).
Stoga profit banaka je predviđen na osnovu neto profita nakon oporezivanja 2013. godine, od
koga se odbija prihod koji bi se realizovao ako NPL ne bi porastao. Pretpostavka o porastu NPL-a
važi i za vanbilansne stavke. Konačno, stabilnost bankarskog sektora se ocenjuje kroz uticaj
pretpostavki na nivou regulatornog kapitala bankarskog sektora, rizične aktive i, shodno tome, s
pokazateljem adekvatnosti kapitala (engl. Capital Adequacy Ratio: CAR).
Rezultati
Bankarski sistem Kosova pokazuje zadovoljavajući nivo postojanosti prema kreditnom riziku i
pod uslovima pojavljivanja hipotetičkog scenarija koji je opisan u gornjem delu. Pod
pretpostavkom da će se učešće NPL-a u kreditnom portfoliju sektora povećati za 4.8 pp, evro će
izgubiti na vrednosti prema ostalim valutima za 20 procenata, i kamatne stope će se umanjiti za
2.0 pp, kao i pretpostavkom u vezi sa profitom na nivou 2013. godine, sveukupni bankarski CAR
će ostati na 15.0 procenata, što znači preko 12 procenata zatraženog od Centralne Banke.
8
Za dalje pojašnjenje o metodologiji, pogledajte Izveštaj o finansijskoj stabilnosti br. 4.
CBK Godišnji izveštaj 2013
50 |
Ipak, na nivou banaka, CAR će za četiri od banaka koje posluju na Kosovu biti ispod nivoa od 12
procenata, tako da bi bila potrebna jedna injekcija kapitala od 21.4 miliona evra (ekvivalent sa
samo 0.42 procenta predviđene vrednosti BDP-a za 2013. godinu). U ovim okolnostima, novi nivo
učestvovanja NPL-a u ukupnim kreditima bankarskog sistema bi dostigao 13.5 procenata, dok na
nivou individualnih banaka, najveći nivo stope NPL-a bi bio 18.3 procenata. Imajući u obzir
gorenavedene pretpostavke o potresima, ukupni gubitak bankarskog sistema bi dostigao
vrednost od 58.7 miliona evra (1.1 procenat BDP-a). Međutim, ne može se cela ova vrednost
smatrati kao eventualni gubitak zato što se mora uzeti u obzir činjenica da bi jedan veliki deo
gubitka bio apsorbovan od očekivanog profita za navedeni period.
Rizik likvidnosti
Metodologija
Analiza rizika likvidnosti se oslanja na scenario povlačenja u značajnijoj vrednosti depozita iz
bankarskog sistema i ocenjujući na ovaj način spremnost sistema da prevaziđe jedan takav
potres. U ovoj analizi razmotreno je povlačenje 8% depozita tokom jednog petodnevnog perioda,
izuzimanjem 5% depozita preostalih posle svakog dana za operativne svrhe banke. Scenario je
takođe izgrađen na pretpostavci da će tokom ovog perioda mogućnost konverzije likvidnih
sredstava u gotov novac biti 80 procenata likvidnih sredstava, dok će mogućnost konverzije
nelikvidnih sredstava u gotov novac biti samo jedan procenat ovih sredstava tokom dana. Takođe
je pretpostavljeno da banke imaju puni pristup svojim rezervama, dok nije uzeta u obzir
mogućnost finansiranja banaka preko spoljnih izvora finansiranja.
Rezultati
Pod pretpostavkom gorenavedenog scenarija, rezultati stres - testa pokazuju da bankarski sektor
Kosova ima zadovoljavajući nivo stabilnosti, čak i ako bi došlo do veće stope povlačenja depozita.
Prvi problemi likvidnosti banaka bi počeli da se pojavljuju tek petog dana, i to samo u dve banke
(Tabela 5). Ukupan iznos povlačenja depozita bi dostigao 34 odsto ukupnih depozita, dok iznos
dodatnih sredstava za prevazilaženje problema sa likvidnošću bi iznosio 11.0 miliona evra (0.21
odsto BDP-a).
S obzirom na rezultate, procenjuje se da bi čak i u slučaju gorenavedenih konzervativnih
scenarija povlačenja depozita, bankarski sektor Kosova pokazao održivost.
Tabela 5. Rezime rezultata stres testa: rizik likvidnosti
Opis Broj banaka 1/Dodatna likvidna sredstva koja su
potrebna (u hiljadama evra) Odnos kredi/depozit
Nakon prvog dana 0 0 79.7
Nakon drugog dana 0 0 86.6
Nakon trećeg dana 0 0 94.1
Nakon četvrtog dana 0 0 102.3
Nakon petog dana 2 10,785 111.2
Shënim:1/ Numri i bankave të cilat do të kishin nevojë për mjete likuide shtesë. Izvor: CBK (2014)
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 51
3.3.3 Penzioni fondovi
Najveću stopu rasta aktive u okviru finansijskog sistema Kosova i tokom 2013. godine su
zabeležili penzijski fondovi. Sredstva
penzijskog sistema dostigla su vrednost
od 918.7 miliona evra, beležeći godišnji
rast od 23.3 odsto. Kosovski penzijski
štedni fond (KPŠF) upravlja sa 99.4
odsto penzionih sredstava u sektoru, a
ostatak rukovodi Slovenačko - Kosovski
penzioni fond (SKPF).
U strukturi sredstava KPŠF-a tokom
2013. godine dominiraju investicije u
stranim tržištima, koje imaju 71.2 odsto
učešća u ukupnoj aktivi (Slika 49).
Ostatak se sastoji od ulaganja u državne
zapise Vlade Kosova koji predstavljaju
5.8 odsto ukupnih sredstava i gotovine u
CBK koja predstavlja 23 odsto sredstava
KPŠF.
Investicije u inostranstvu dominiraju
strukturom aktive KPŠF-a. Tokom
2013. godine, investiranja u
inostranstvu obuhvataju 76.3 odsto
ukupnih sredstava, od kojih 74.3 odsto
su obveznice i 2 odsto gotovina.
Preostala 23.7 odsto predstavlja
investiranja na Kosovu, od kojih 23.4
odsto aktive su obveznice Vlade Kosova
(Slika 50).
U 2013. godini, zabeleženo je poboljšanje
performansi ulaganja kako sredstava
kojima upravlja KPŠF tako i u
sredstvima kojima upravlja SKPF. Kao
što je prikazano u tabeli 6, oba fonda su
povećala cene deonica i zabeležila
povećanje povratka investicija. Ovaj
poboljšani učinak odražava poboljšane
uslove za investiranje na međunarodnim
berzama, gde je uložen najveći deo
sredstava penzijskih fondova Kosova.
Na porast poverenja u globalna
finansijska tržišta i, posledično, na
njihov učinak, posebno je uticala
posvećenost zemalja EU-a i međunarodnih finansijskih institucija za prevazilaženje problema
javnog duga u nekim razvijenim zemljama.
34.31%
2.56%
22.95%
5.81% 6.29% 10.55%
17.53%
Akcije Tržište kreditaCBK Vlada KosovaObveznice povezane sa inflacijom ObvezniceInvesticioni fondovi
Slika 48. Struktura KFPŠ investicija (2013)
Izvor: CBK (2014)
23.64%
76.38%
Kosovo Van zemlje
Slika 50. Struktura SFPŠ sredstva, u procentu(decembar 2013)
Izvor: CBK (2014)
22.95%
5.81%
71.24%
Paraja ne BQK Bonot Investimet Jashte Vendit
Slika 49. Struktura sredstava KFPŠ (2013)
Izvor: CBK (2014)
CBK Godišnji izveštaj 2013
52 |
Tabela 6. Ključni pokazatelj penzijskih fondova
2013 2012 2013 2012 2013 2012 2013 2012
FKPK 913.6 740.1 449 000 418 000 1.21 1.12 7.50% 7.20%
FSKP 5.1 4.5 3850 3740 129.9 129.9 6.60% 3.40%
OpisVrednost imovine (mil.
evra) Broj saradnika Cena akcije Godišnji prinos na aktivu
Izvor: CBK (2014)
3.3.4 Osiguravajuće kompanije
Struktura sektora osiguranja, tokom
2013. godine, ostala je slična
prethodnim godinama. Sektorom
osiguranja i dalje dominira neživotni
segment, koji predstavlja 90 odsto
ukupnog sektora, dok preostalih 10
odsto predstavlja segment životnog
osiguranja (Slika 51). Prema vlasništvu,
strukturom sektora i dalje prevladavaju
kompanije u stranom vlasništvu, čija
aktiva čini 64.5 odsto ukupne aktive
sektora, ali primećen je pad stranog
vlasništva u odnosu na prethodnu
godinu (72.2 odsto u 2012. godini).
Stepen tržišne koncentracije u sektoru osiguranja je značajno niži u odnosu na druge finansijske
sektore na Kosovu. U decembru 2013. godine, učešće aktive tri najveće kompanije u zemlji bilo je
35.6 odsto od ukupne aktive sektora osiguranja (38,12 odsto u 2012. godini).
Vrednost sredstava sektora osiguranja,
što predstavlja 3.1 odsto ukupne aktive
finansijskog sistema Kosova, u 2013.
godini iznosio je 132.5 miliona evra,
beležeći godišnji porast od 1.3 (16.3
odsto u 2012. godini). Usporenoj
godišnjoj stopi rasta doprineo je nagli
pad aktivnih vremenskih razgraničenja,
tehničkih sredstava i sredstava
reosiguranja. U strukturi aktive
društava za osiguranje i dalje
preovlađuju depoziti, koji čine 58 odsto
ukupne aktive (Slika 52). Ostatak
predstavlja novac i druga sredstva
(fiksna, tehnička, nematerijalna ulaganja itd). Struktura obaveza sastoji se uglavnom od
tehničkih rezervi, koje predstavljaju 81 odsto ukupnih obaveza.
Premije ugovorene tokom 2013. godine iznose 79 miliona evra (77 miliona evra neživotnih
osiguranja i 2 miliona evra životnih osiguranja) što u poređenju sa prethodnom godinom
predstavlja godišnji rast od 11.8 odsto. U okviru premija segmenta neživotnih osiguranja, 73.1
odsto čine premije obaveznog osiguranja koje obuhvataju polise osiguranja vlasnika motornih
vozila od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim stranama (engl. Third Party Liability: TPL) i
granične polise. Ostatak premija neživotnih osiguranja sastoji se od kategorije dobrovoljnih
premija koje uključuju polise zdravstvenog osiguranja, kasko osiguranje, osiguranje imovine itd.
91% 90%
9% 10%
0
20
40
60
80
100
120
140
160
2012 2013
Ne-životno osiguranje Životno osiguranje
Izvor: CBK (2014)
Slika 51. Aktiva osiguravajućih društava, u milionima evra
6.73%58.46%
4.27%1.06%
5.08%
8.55%
13.86%0.25%
1.73%
Gotovina i ekvivalenti Depoziti
Ostala financijska sredtstva Akcije i ost. hart. od vred. nad trž. vred.
Dužnici premije Tehnička sredtstva
Fiksna sredstva (neto vrednost) Nedodirljiva aktiva
Ostalo
Slika 52. Struktura sredtstva osiguravajućih društava(2013)
Izvor: CBK (2014)
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 53
Štete isplaćene od strane sektora osiguranja iznose 38.5 miliona evra, beležeći godišnji rast od 24
odsto. Štete isplaćene od strane
Osiguravajućeg biroa Kosova (BKS)
beleže godišnji rast od 7.5% u odnosu na
prethodnu godinu, postigavši 5.17
miliona evra. U strukturi isplaćenih
šteta preovlađuju isplate za obavezne
polise, koje predstavljaju 61 odsto
ukupnih isplaćenih potraživanja (64
odsto u 2012. godini). Tokom 2013.
godine, došlo je do porasta isplaćenih
šteta za dobrovoljne polise, čiji je udeo
sveukupnih isplaćenih šteta povećan sa
36 odsto u 2012. godini na 39 procenata
u 2013. godini. Brži rast isplaćenih šteta
u poređenju sa ugovorenim premijama rezultirao je povećanjem odnosa isplaćene štete/primljene
premije na 49 odsto sa 44 procenta u 2012. godini (Slika 53).
Sektor osiguranja u toku 2013. godine karakteriše neto gubitak od 337 hiljada evra, što je znatno
niže u odnosu na prethodnu godinu kada je zabeležen gubitak sektora u iznosu od 3.1 milion
evra. Smanjenje gubitaka je omogućeno uglavnom boljim upravljanjem troškovima. Smanjenje
gubitka ogleda se i u ključnim pokazateljima učinka koji su poboljšani u odnosu na prethodnu
godinu. Povratak prosečnih sredstva (engl. Return of Average Assets: ROAA) u 2013. godini je -0,3
odsto u poređenju sa -2,6 odsto u 2012. godini, dok je povratak prosečnih kapitala (engl. Return
on Average Equity: ROAE) poboljšan na -0.7 odsto od -6.8 odsto u 2012. godini. Sektor osiguranja
i dalje je dobro kapitalizovan, uz stopu kapitalizacije od 35 odsto. Kapacitet sektora da se izbori
sa potencijalnim gubicima, mereno odnosom sopstvenog kapitala i tehničkih rezervi u 2013.
godini iznosio je 67 odsto od 64 odsto u 2012. godini.
3.3.5 Mikro-finansijske institucije
U sektoru mikro-finansijskih institucija
(MFI) nastavlja da dominira strano
vlasništvo, čija sredstva čine 91.6 odsto
ukupne aktive sektora. Stepen tržišne
koncentracije u ovom sektoru je niži u
odnosu na bankarski sektor. U
decembru 2013. godine, učešće sredstava
najvećih MFI-a u zemlji bilo je 46.0
odsto od ukupne aktive sektora (45 odsto
u 2012. godini). Herfindahl-Hirschman
indeks (HHI) pokazuje blagi porast
koncentracije na sredstva i značajno
povećanje koncentracije na kredite
(Slika 54.).
Vrednost sredstava mikro-finansijskih institucija u decembru 2013. godine iznosio je 112.9
miliona evra, beležeći godišnji pad od 2.5 odsto. Najizraženiji pad zabeležen je u kreditima, koji
su opali za 6.7 odsto dostizanjem iznosa od 72.3 miliona evra. Kategorija lizinga zabeležila je rast
za 6 odsto na godišnjem nivou, postigavši 22.1 milion evra. Krediti i dalje dominiraju strukturom
62.5 68.670.8
79.1
27.8 27.1 31.038.6
44%
39%
44% 49%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
2010 2011 2012 2013
Primljene premije Plaćena šteta Štetat/Premije (desna strana)
Slika 53. Premije premije i plaćena šteta, u milionima evra.
Izvor: CBK (2014)
0
500
1000
1500
2000
2500
2009 2010 2011 2012 2013
Sredstva Krediti
Slika 54. HHI za aktivu i kredite MFI
Izvor: CBK (2014)
CBK Godišnji izveštaj 2013
54 |
imovine, sa učešćem od 64.1 odsto (Slika 55). Međutim, povećano učešće lizinga u strukturi na
19.5 odsto, ukazuje na blagi pomak sredstava prema lizingu.
Struktura kredita po privrednim sektorima ostaje uglavnom ista kao i prethodne godine. Krediti
za usluge dominiraju sa 46.3 odsto, od
čega 16.4 odsto su krediti za trgovinu.
Krediti za poljoprivredu imaju udeo od
27 odsto, a ostatak je namenjen za
izgradnju, industriju i energetiku.
Kvalitet kredita MFI-a je i dalje
karakterisan relativno niskim udelom
nenaplativih kredita. U decembru 2013.
godine, odnos nekvalitetnih kredita
(engl. Non-Performing Loans: NPL)
prema ukupnim kreditima je 5.3 odsto
(5.4 odsto u 2012. godini). Problematični
krediti i dalje su dobro pokriveni
rezervisanjima za kreditne gubitke, sa
stopom pokrivanja od 107 odsto u 2013.
godini, s tim što je ova stopa niža u
odnosu na prethodnu godinu (128.8
odsto u 2012. godini).
Prosečne kamatne stope na kredite
izdate od strane MFI-a i dalje su veće u
odnosu na kredite bankarskog sektora.
Prosečna kamatna stopa na kredite u
2013. godini bila je 23.2 odsto (23.5 odsto
u 2012. godini) (Slika 56). Ovaj viši nivo
za kamatne stope kredita MFI-a je
rezultat izvora finansiranja njihove
kreditne delatnosti iz inostranstva, koji
imaju veće kamatne stope. Glavni izvor
finansiranja za MFI su kreditne linije i
treba uzeti u obzir da ove institucije
nemaju pravo da primaju depozite.
Prihode sektora mikro-finansijskih
institucija karakteriše godišnji pad od
7.5 odsto, postigavši iznos od 19.2
miliona evra. Tokom 2013. godine, u
obimu prihoda dominirali su prihodi od
kamata sa učešćem od 80.9 odsto.
Izraženiji pad od 22.6 odsto zabeležili su
rashodi postigavši iznos od 19.5 miliona
evra. Ovo smanjenje je rezultat
smanjenja nekamatnih troškova za 23.6
odsto i pada rashoda za kamate za 19.4
odsto. Ovi razvoji ukazuju na efikasnije upravljanje sredstvima od strane MFI-a. Pokazatelj
efikasnosti koji meri odnos između rashoda i prihoda na kraju 2013. godine je 101.7 odsto što
pokazuje poboljšanje u odnosu na prethodnu godinu (121.6 odsto u 2012. godini) (Slika 57).
24.3%
23.0% 23.0%
23.5% 23.5%
23.1%23.2%
23.0%
22%
23%
23%
24%
24%
25%
K1 K2 K3 K4 K1 K2 K3 K4
2012 2013
Slika 56. Kamatne stope na kredite MFI-a
Izvor: CBK (2014)
6.8% 11.9% 8.1% 10.4%
83.0% 71.3%66.9% 63.9%
8.5% 14.4%18.0% 19.5%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
2010 2011 2012 2013Gotovina i bilans sa CBK Krediti Lizing Fiksna sredstva Ostala sredstva
Slika 55. Struktura sredstva MFI
Izvor: CBK (2014)
0%
20%
40%
60%
80%
100%
120%
140%
0
2
4
6
8
10
12
14
K1 K2 K3 K4 K1 K2 K3 K4
2012 2013Rashod Prihod Odnos rashod/prihod (desna strana)
U m
ilio
nim
aevra
Slika 57. Odnos. Rahod/prihod ne kumulativni podaci (2013)
Izvor: CBK (2014)
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 55
Sektor mikro-finansijskih institucija zaključio je 2013. godinu sa gubitkom od 0.3 miliona evra,
što je znatno niže u odnosu na prethodnu godinu (4.5 miliona evra u 2012. godini), što odražava
uticaj smanjenja troškova. Smanjenje gubitka se ogleda i u poboljšanju pokazatelja
profitabilnosti. U 2013. godini, povratak prosečnih sredstava (engl. Return on Average Assets:
ROAA) je poboljšan postigavši na -0.3 procenta od -3 procenta koliko je bio prethodne godine.
Takođe, povratak prosečnih kapitala (ROAE) je smanjen postigavši -1.1 procenta od -14 koliko je
bio 2012. godine.
3.3.6. Finansijski pomagači
Vrednost sredstava finansijskih pomagača, koje čine kancelarije razmene valuta i agencije za
transfer novca (ATP), u decembru 2013. godine je opala na 7.6 miliona evra, beležeći godišnji pad
od 7.5 odsto. Tokom 2013. godine, prihodi su dostigli iznos od 5.6 miliona u poređenju sa 5.2
miliona evra koliko su bili u 2012. godini. U strukturi prihoda dominira kategorija prihoda od
transfera, sa učešćem od 81 odsto u ukupnim prihodima. S druge strane, rashodi su dostigli 2.6
miliona evra u poređenju sa 2.2 miliona evra koliko su bili na kraju 2012. godine. Shodno tome,
neto prihod finansijskih pomagača iznosi 3 miliona evra, što je isto kao i prethodne godine.
3.4. Spoljni sektor
Platni bilans na Kosovu karakteriše
poboljšanje pozicije spoljne trgovine kao
rezultat rasta izvoza i pada uvoza.
Deficit na tekućem računu zabeležio je
godišnji pad od 10.7 odsto tokom 2013.
godine, što je pre svega rezultat
smanjenog negativnog salda razmene
robe. Deficit tekućeg računa u 2013.
godini pao je na najniži nivo u poslednjih
nekoliko godina, na oko 6.6 odsto BDP-a
(7.7 odsto BDP-a u 2012. godini).
Povećana inostrana potražnja, posebno
iz regiona, se ogleda u rastu izvoza
Kosova u 2013. godini u odnosu na
prethodnu godinu. Takođe, postoji mogućnost da je deprecijacija realnog efektivnog kursa (engl.
Real Effective Exchange Rate: REER) u 2013. godini, u poređenju sa prethodnom godinom,
donekle doprinela da se poveća konkurentnost kosovske robe u odnosu na zemlje regiona. 2013.
godina karakteriše opadanje uvoza, što se u izvesnoj meri može pripisati zameni dela uvezene
robe sa domaćom proizvodnjom i padu
cena primarnih proizvoda uvezenih na
Kosovo. Sa pozitivnim bilansima
nastavljaju da se karakterišu kategorije
usluga, dohotka i tekućih transfera, dok
je porast u tokovima kapitalnog i
finansijskog računa ojačao održivost
finansiranja deficita tekućeg računa.
3.4.1 Tekući račun
Dinamika kretanja u tekućem računu i
dalje treba da se utvrdi u velikoj meri od
-2500
-2000
-1500
-1000
-500
0
500
1000
1500
Tekući račun Roba Usluge Prihodi Tekući transferi
2010 2011 2012 2013
Figura 58. Stanje tekućeg računa, u milionima evra
Izvor: CBK (2014)
0.0
100.0
200.0
300.0
400.0
500.0
600.0
700.0
800.0
-800-700-600-500-400-300-200-100
0100
1T 2T 3T 4T 1T 2T 3T 4T 1T 2T 3T 4T 1T 2T 3T 4T
2010 2011 2012 2013
Izvozi Uvozi Trgovinski bilansi
Slika 59. Uvozi, izvozi, i trovinski bilans, ne kumulativni
Izvor: ASK (2014)
CBK Godišnji izveštaj 2013
56 |
dešavanja u trgovinskom bilansu zemlje. Trgovinski bilans na Kosovu nastavlja da bude glavni
faktor visokog nivoa deficita tekućeg računa, dok pozitivan trgovinski bilans usluga i drugih
kategorija kao što su tekući transferi i prihodi nastavljaju da doprinose sužavanju ovog deficita.
U 2013. godini, deficit tekućeg računa iznosio je 244.1 miliona evra (6.6 procenata BDP-a), dok je
u prethodnoj godini iznosio 380.2 miliona evra (7.7 odsto BDP-a).
3.4.1.1 Roba i usluge
Trgovinsku delatnost karakteriše povećanje izvoza i pad uvoza u 2013. godini. Sa zabeleženim
iznosom od 1.68 milijardi evra (32.7 odsto BDP-a), trgovinski deficit Kosova u 2013. godini je niži
za 2.5 odsto u poređenju sa 2012. godinom. Shodno tome, odnos pokrivanja uvoza izvozom
dostigao je 12.0 odsto u 2013. godini, u poređenju sa 11.0 odsto u prethodnoj godini. Stepen
trgovinske otvorenosti, ili odnos trgovinske aktivnosti Kosova u odnosu na BDP, u 2013. godini je
porastao na 53.4 procenta, u poređenju sa 51.0 procenat u 2012. godini.
Robe
U 2013. godini, deficit robnog računa
pao je na 2.16 milijarde evra, što
predstavlja godišnji pad od 3.4 odsto.
Kosovski izvoz dostigao je vrednost od
293.9 miliona evra, što predstavlja
godišnji rast od 6.5 odsto (13.5 odsto
godišnjeg pada u 2012. godini). U
realnim uslovima9, izvoz je porastao za
3.8 odsto na godišnjem nivou, što je niži
rast od nominalnog rasta, što odražava
efekat poskupljenja pojedinih mineralnih
proizvoda koje je Kosovo izvozilo tokom
2013. godine.
Kategorija sa najvećom težinom u okviru ukupnog izvoza Kosova ostaje kategorija baznih metala,
izvoz koji je neznatno opao u 2013. godini, pre svega zbog nižih cena metala tokom ovog perioda
(Slika 60). U međuvremenu, izvoz mineralnih proizvoda, pića i duvana, gume, plastike i drugih,
kao i poljoprivrednih proizvoda pozitivno
je doprineo rastu kosovskog izvoza tokom
ovog perioda.
Najveći doprinos rastu kosovskog izvoza
u ovom periodu dao je izvoz mineralnih
proizvoda, koji se uglavnom sastoji od
koncentrata cinka i olova i električne
energije.
Takođe, rast izvoza poljoprivrednih
proizvoda i papirnih artikala u 2013.
godini, u odnosu na pad uvoza ovih
kategorija u ovom periodu, ukazuje na
povećanje lokalne proizvodnje u ovim
kategorijama doprinoseći zameni robe
koja je ranije uvezena sa ovom robom iz lokalne proizvodnje.
9
Za realni obračun izvoza i uvoza, korišćen je indeks uvozne cene (IPI) i indeks proizvođačkih cena (PPI) objavljenih od strane KAS-a.
0102030405060708090100
0200400600800
100012001400160018002000
Ma
r
Jun
Se
p
Dec
Ma
r
Jun
Se
p
De
c
Ma
r
Jun
Se
p
De
c
Ma
r
Jun
Se
p
De
c
2010 2011 2012 2013
Cene olova (EUR) Cene cinka (EUR)
Cene alumijijuma (EUR) Izvozi (mln EUR, desna strana)
Slika 60. Ukupan izvoz (ne kumulativan) i međunarodne cene gvožđa
Izvor: CBK (2014) i Bloomberg
0
50
100
150
200
250
0
200
400
600
800
Ma
r
Ju
n
Sep
De
c
Ma
r
Ju
n
Sep
De
c
Ma
r
Ju
n
Sep
Dec
Ma
r
Jun
Sep
De
c
2010 2011 2012 2013
Uvozi (mln EUR)Sirova Nafta (EUR/bure, desna strana)Indeks međunarodnih cena hrane (desna strana)
Slika 61. Ukupno Uvozi (ne kumulativni) i međunarodne cene nafte i hrane
Izvor: CBK (2014), IFS i FAOUN
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 57
Ukupni iznos uvezene robe na Kosovo u 2013. godini bio je 2.45 milijardi evra, što predstavlja
godišnji pad od 2.3 odsto (0.6 odsto godišnji rast u 2012. godini). U realnim uslovima, uvoz je opao
za 2.5 odsto na godišnjem nivou u 2013. godini. Kategorije sa najvećim padom uvoza u 2013.
godini je uvoz mašina, mehaničke i elektro opreme i transport. Pad uvoza u 2013. godini je
podstaknut padom cena naftnih derivata i cena metala, što se ogledalo u smanjenju vrednosti
uvoza mineralnih proizvoda i proizvoda baznih metala, koji imaju najveće učešće u okviru
ukupnog uvoza (Slika 61). S druge strane, uvoz proizvoda hemijske industrije je povećan.
Što se tiče geografske distribucije spoljne
trgovine Kosova, struktura trgovine
ostaje gotovo nepromenjena u odnosu na
prethodni period. Trgovina ostaje
fokusirana na zemlje EU-a. Uvoz potiče
uglavnom iz zemalja EU-a koji obuhvata
oko 40 odsto ukupnog kosovskog uvoza.
Tačnije, većina uvoza Kosova dolazi iz
Nemačke, Italije i Grčke. U kontekstu
ostalih evropskih zemalja i zemalja iz
Azije, Turska i Kina takođe imaju
značajno učešće u ukupnom uvozu
Kosova. U međuvremenu, u regionu,
Srbija i Makedonija predstavljaju glavne
trgovinske partnere u pogledu uvoza u zemlju. S druge strane, izvoz u zemalja EU-a čini oko 44
odsto ukupnog izvoza Kosova, uglavnom koncentrisan u Italiji i u manjoj meri u Nemačkoj. Što se
tiče zemalja u regionu, Kosovo nastavlja da više izvozi u Albaniju, Crnu Goru i Makedoniju.
Značajno učešće kosovskog izvoza ima odredište u Indiji i Turskoj (Slika 62).
Usluge
Bilans trgovine uslugama nastavlja da
se odlikuje pozitivnim bilansom u 2013.
godini, iako je manji nego prethodne
godine. U 2013. godini, bilans usluga
iznosi 308.4 miliona evra (346.2 miliona
evra u 2012. godini) (Slika 63). Najveći
pad zabeležen je u okviru tri glavne
kategorije usluga kao što su turističke
usluge, telekomunikacije i usluge za
vladu. Najveća kategorija u okviru
trgovine uslugama i dalje ostaje
kategorija putovanja, koja se uglavnom
sastoji od prodaje usluga nerezidentima.
U 2013. godini, bilans računa usluga
putovanja iznosi 306.0 miliona evra, u poređenju sa prethodnom godinom predstavlja godišnji
pad od 1.1 odsto. Pad je podstaknut bržim rastom uvoza od rasta izvoza ove kategorije. Bilans
telekomunikacionih usluga u 2013. godini iznosi 33.1 milion evra (48.3 miliona evra u 2012.
godini), dok bilans usluga za vladu iznosi 23.2 miliona evra (30.9 miliona evra u 2012. godini).
Izvozi
Italija Nemačka
Albanija Indija
Crna Gora Makedonija
Uvozi
Nemačka Italija
Grčka Srbija
Makedonija Turska
Kina
Slika 62. Struktura izvoza i uvoza prema zemljama, u procentima
Izvor: CBK (2014)
Slika 63. Neto struktura eksporta usluga, u milionima evra
Izvor: CBK (2014)
-200.0
-100.0
0.0
100.0
200.0
300.0
400.0
500.0
2010 2011 2012 2013
Transport Putovanje KomunikacijaIzgradnja Osiguranje FinansijeOstalo Vlada Bilans
CBK Godišnji izveštaj 2013
58 |
3.4.1.2 Prihodi i tekući transferi
U 2013. godini, račun prihoda beleži pozitivan bilans od 121.8 miliona evra, u poređenju sa 154.1
miliona evra u 2012. godini. U okviru
računa prihoda, primanja iznose 227.7
miliona evra, što predstavlja godišnji
pad od 1.2 odsto. Istovremeno, isplate
dostižu iznos od 101.6 miliona evra, što
predstavlja godišnji rast od 43.6 odsto.
Povećana primanja u računu prihoda su
uglavnom rezultat podkategorije
kompenzacija radnika u inostranstvu
kao što su sezonski radnici i zaposleni u
Avganistanu i Iraku. U 2013. godini,
prihod od naknada zaposlenih dostigao
je iznos od 223.2 miliona evra (219.9
miliona evra u 2012. godini) (Slika 64).
Istovremeno, isplata za kompenzacije za radnika, koja pre svega podrazumeva nerezidentne
radnike angažovane na Kosovu za kratak vremenski period - manje od godinu dana, iznosi 4.3
miliona evra u odnosu na 5.6 miliona evra u 2012. godini.
Pozitivni bilans računa prihoda je smanjen u 2013. godini u odnosu na prethodnu godinu,
uglavnom zbog povećanja plaćanja i pada prihoda u okviru investicionih prihoda. Prihodi od
investiranja se sastoje prvenstveno od prihoda koji se generišu iz ulaganja lokalnih institucija
(hartije od vrednosti, depoziti itd) u strana tržišta, dok se isplate pre svega sastoje od prihoda
ostvarenog od ulaganja stranih kompanija koje posluju na Kosovu. U 2013. godini, prihod u
okviru investicionog prihoda opao je na 4.5 miliona evra (10.6 miliona evra u 2012. godini), dok je
isplata iznosila 101.6 miliona evra (70.8 miliona evra u 2012. godini). Prihodi od investicija imali
su negativan bilans od 97.1 miliona evra u 2013. godini (60.1 miliona evra u 2012. godini).
Jedna od najvažnijih kategorija platnog
bilansa na Kosovu, koja nastavlja da
doprinosi sužavanju deficita tekućeg
računa, su tekući transferi. Bilans
računa tekućih transfera iznosio je 1.2
milijarde evra, što predstavlja godišnji
rast od 2.5 odsto (Slika 65). Tekući
transferi se sastoje od tekućih transfera
vlade (28.0 odsto) i privatnih transfera
(72.0 odsto). Transferi vlade dostigli su
vrednost od 341.9 miliona evra u 2013.
godini, što predstavlja godišnji pad od
14.8 odsto. U okviru vladinih tekućih
transfera uglavnom ulaze transferi
donatora, EULEX-a i UNMIK-a.
U okviru tekućih transfera privatnog sektora dominiraju uglavnom doznake, neto bilans koji
predstavlja oko 62.7 odsto ukupnih transfera privatnog sektora. U 2013. godini, doznake su
dostigle vrednost od 620.8 miliona evra, što predstavlja godišnji rast od 2.5 odsto (Slika 66). S
druge strane, isporuke nerezidenata na Kosovu ka drugim zemljama beleže vrednost od 68.8
miliona evra (86.1 miliona evra u 2012. godini).
-500
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
2010 2011 2012 2013
Centralna Vlada (primanje) Ostali sektori (primanje)
Tekući trasferi (neto) Ostali sektori (isplata)
Slika 64. Tekući transferi, u milionima evra
Izvor: CBK (2014)
-0.2%
0.1%
3.5%
2.6%
-0.5%
0.0%
0.5%
1.0%
1.5%
2.0%
2.5%
3.0%
3.5%
4.0%
2010 2011 2012 2013560.0
570.0
580.0
590.0
600.0
610.0
620.0
630.0
Remitance u milionima evra Godišnja promena, u procentu
Slika 65. Remitance
Izvor: CBK (2014)
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 59
Što se tiče geografske distribucije doznaka, Nemačka i Švajcarska imaju najveći udeo od 33,
odnosno 24 odsto od ukupnih doznaka primljenih na Kosovu, zatim dolaze zemlje sa nižim
učešćem kao Italija i Austrija sa 7, odnosno 6 procenata ukupnih doznaka. Oko 21.2 odsto
doznaka prenose se kroz bankarski sistem, dok 35.2 odsto preko agencija za transfer novca.
Ostatak doznaka se prenosi kroz druge kanale koje uključuju neformalne kanale.
3.4.2 Finansijski račun
U 2013. godini, bilans finansijskog računa je iznosio 133.4 miliona evra u poređenju sa 130.3
miliona evra u 2012. godini. Sredstva su povećana za 200.0 miliona evra, a 38.6 odsto su niža u
poređenju sa stanjem u 2012. godini, dok su obaveze iznosile 333.4 miliona evra što u poređenju
sa 2012. godinom je za 25.0 odsto niže. Najveći doprinos suficitu finansijskog računa i dalje daje
kategorija stranih direktnih investicija (SDI), dok negativan uticaj na stanje finansijskog računa
nastavlja da ima stalni rast portfolio investicija izvan kosovske privrede.
3.4.2.1 Strane direktne investicije
SDI na Kosovu tokom 2013. bile su 258.9
miliona evra ili 13.1 odsto više nego u
2012. godini. Investicije stanovnika
Kosova u druge zemlje porasle su za 13.2
odsto i dostigle vrednost od 17.9 miliona
evra. Direktne investicije u inostranstvo
od strane stanovnika Kosova su
uglavnom kapitalne investicije, koje su u
većini slučajeva kupovina nekretnina.
Kao rezultat globalne finansijske krize,
SDI u odnosu na BDP se neprekidno
smanjuje od 2008. godine, dok se 2013.
godine beleži poboljšanje ovog pokazatelja od 4.7 odsto na 5.0 odsto BDP-a. Povećan SDI
predstavlja veoma važan razvoj u odnosu na održivost finansiranja deficita tekućeg računa (Slika
66). U okviru rasta SDI-a zabeležen je rast kategorije kredita između preduzeća i reinvestirani
dobitak (64.4 odnosno 26.0 miliona više nego u 2012. godini), dok je deoničarski kapital bio 60.4
miliona evra manji nego u 2012. godini.
Kao što je prikazano na slici 67, SDI u
nekretnine je povećao dominaciju u
strukturi ukupnih SDI-a i u 2013.
godini. Rastom se karakterišu i sektor
saobraćaja i telekomunikacije,
finansijske usluge, energija i trgovina
dok je SDI u izgradnji i proizvodnji
obeležio pad u strukturi. Što se tiče
porekla SDI-a, Turska predstavlja mesto
odakle dolazi najveći deo SDI-a (33.6
odsto), zatim iz Švajcarske (16.1 odsto),
Nemačke (8.4 odsto), Albanije (7.9 odsto)
itd. Dok su investicije iz Turske
povećane za 32.3 odsto tokom 2013.
godine, investicije iz Nemačke i Švajcarske opale su za 56.2 odnosno 4.8 odsto. Takođe, vredi
napomenuti da su investicije u Albaniji u 2013. godini utrostručene u odnosu na 2012. godinu.
70.9
59.8 60.3
72.6
8.58.2
4.75.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
14.0
16.0
18.0
20.0
0.0
10.0
20.0
30.0
40.0
50.0
60.0
70.0
80.0
2010 2011 2012 2013
SDI/Deficit tekućeg računa SDI/BDP - desna strana
Izvor: CBK (2014)
Slika 66. Strane direktne investicije kao procenat BDP-a i deficita tekućeg računa
0%5%
10%15%20%25%30%35%
Nek
retn
ine
Gra
đevi
nast
vo
Tran
sp. i
tele
k.
Fina
nsijs
ke u
slug
e
Ene
rgija
Pro
izvo
dnja
Trgo
vina
2010 2011 2012 2013
Slika 67. Strane direktne investicije prema glavnim ekonomskim sektorima, u procentima
Izvor: CBK (2014)
CBK Godišnji izveštaj 2013
60 |
3.4.2.2 Portfolio investicija, druge investicije i rezervna sredstva
Bilans portfolio investicija tokom 2013.
godine iznosio je -133.8 miliona evra (-
184.9 miliona evra u 2012. godini).
Portfolio investicija u inostranstvu,
uglavnom u dužničke hartije od
vrednosti, iznosio je 132.8 miliona evra
(185.7 miliona evra u 2012. godini).
Najveći deo portfolio investicija sastoji
se od ulaganja penzionih fondova u
različitim finansijskim instrumentima u
inostranstvu, dok ostatak pripada
Centralnoj banci i poslovnim bankama.
Kategorija drugih investicija je imala bilans od samo 5.1 miliona evra u 2013. godini (369.2
miliona evra u 2012. godini). Ovaj niži bilans ostalih investicija u poređenju sa prethodnom
godinom je zbog rasta aktive, uglavnom u depozite i kredite, za 70.4 miliona evra i rasta obaveza
za 75.5 miliona evra u odnosu na prethodnu godinu u kojoj su sredstva smanjena za 146.3
miliona evra, a obaveze su povećane za 222.9 miliona evra. U 2012. godini ,sredstva su smanjena
uglavnom zbog smanjenja depozita u inostranstvu i povećanja komercijalnih kredita. U
međuvremenu u 2013. godini, depoziti uloženi u inostranstvu su porasli za 47.3 miliona evra, dok
komercijalni krediti smanjeni sa 100.3 miliona evra u 2012. godini na 19.1 miliona evra u 2013.
godini što je u vezi sa nižim nivoom uvoza. Rezervna sredstva, koja su uglavnom investirana u
instrumente tržišta novca i depozita, tokom 2013. godine su smanjena za 21.0 milion evra.
3.4.3 Međunarodna investiciona pozicija
Neto Međunarodne investicione
pozicije (MIP)10, na kraju spetembra
2013. godine je bila pozitivna sa
iznosom od 387.0 miliona evra.
Pozitivan bilans MIP-a ima opadajući
trend do 2011. godine, gde je kao
procenat BDP-a dostigao 2.8 odsto, a
počeo da se ponovo povećava i dostigao
7.5 odsto BDP-a u 2013. godini. U ovom
kontekstu, neto portfolio investicija i
druge investicije doprinele su
poboljšanju bilansa MIP-a dostignuvši
povećanje od 20.2, odnosno 23.8
procenata u 2013. godini, u poređenju
sa 2012. godinom. S druge strane, bilans direktnih investicija i dalje je negativan i porastao je 9.6
odsto u 2013. godini.
Što se tiče institucionalnih sektora, Centralna banka i poslovne banke su stalno imale pozitivni
saldo (1.5 milijardi evra, odnosno 539.6 miliona evra u 2013. godini), dok su ostali sektori11 i
vlada negativan saldo (1.3 milijardi odnosno 321.8 miliona evra) (Slika 69).
10
MIP predstavlja stanje strane aktive i finansijskih obaveza na kraju određenog vremenskog perioda. Stanje na kraju perioda je rezultat svih transakcija koje proizilaze iz prošlosti, uključujući korekcije zbog kretanja kursa da bi se izračunala vrednost sredstava/finansijskih obaveza na dan izveštavanja ili promena u tržišnoj ceni. Ako neto MIP je pozitivan, to znači da je Kosovo uložilo više novca nego što ima obaveza prema spoljnom sektoru. 11 U okviru ostalih sektora ulaze: penzioni fondovi, finansijski pomagači, osiguravajuća društva, nevladine organizacije, privatne kompanije i pojedinci.
3.2 3.3 3.7 4.1
-2.80 -3.19 -3.46 -3.70
-5.0
-4.0
-3.0
-2.0
-1.0
0.0
1.0
2.0
3.0
4.0
5.0
2010 2011 2012 2013
Ukupno obaveze Ukupna sredstva MPI neto
Slika 68. Međunarodna pozicija investicija, u milijardama evra
Izvor: CBK (2014)
-2.0
-1.5
-1.0
-0.5
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
2010 2011 2012 2013
Vlada Ostali sektori Banke Menatarni autoritet
Slika 69. Međunarodna pozicija neto investicija prema institucionalnim sektorima, u milijardama evra
Izvor: CBK (2014)
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 61
3.4.4 Spoljni dug
U 2013. godini, Kosovo je imalo
pozitivan neto bilans spoljnog duga od
1.9 milijarde evra, što znači da dug
spoljnog sektora prema privredi Kosova
(3.5 milijarde evra) je veći od duga
privrede Kosova prema spoljnom
sektoru (1.6 milijarde evra).
Bruto inostrani dug Kosova, koji
obuhvata privatni spoljni dug i javni
spoljni dug 12, u 2013. godini iznosio je
1.6 milijarde evra, što je 5.1 odsto više
nego u 2012. godini. Dok, kao procenat
BDP-a, bruto spoljni dug od 31.0 odsto u
2013. godini je skoro isti kao i prethodne godine (Slika 70). S toga, Kosovo ima najniži nivo u
regionu u pogledu opterećenja spoljnim dugovima.
Kosovo stoji dobro u poređenju sa drugim zemljama u regionu i zbog činjenice da javni spoljni
dug ima nisko učešće u ukupnom bruto spoljnim dugom (383.9 miliona evra ili 24.1 odsto bruto
spoljnog duga).
Najveći deo spoljnog duga čine
pozajmice između kompanija (Slika 71).
Shodno tome, strane kompanije koje
posluju na Kosovu duguju spoljnom
sektoru 672.6 miliona evra ili 42.2 odsto
ukupnog iznosa spoljnog duga. Sa
značajnim učešćem u ukupnom iznosu
spoljnog duga Kosova su takođe ostali
sektori (329.7 miliona evra ili 20.7 odsto
od ukupnog iznosa spoljnog duga).
Spoljni dug Vlade u iznosu od 321.8
milion evra je uglavnom nasleđen dug
koji se podrazumeva da je dugoročni dug i predstavlja 20.2 odsto ukupnog iznosa bruto spoljnog
duga. Stanje bruto spoljnog duga bankarskog sistema u septembru 2013. godine iznosio je 208.1
miliona evra ili 13.1 odsto od ukupnog iznosa spoljnog duga. Ovo je kratkoročni dug i najvećim
delom se sastoji od nerezidentnih depozita. Sa najnižim učešćem u ukupnom iznosu spoljnog
duga je Centralna banka (62.1 miliona evra ili 3.9 odsto od ukupnog iznosa spoljnog duga).
Obaveze Centralne banke uglavnom pripadaju zalihi raspodele posebnih prava povlačenja (engl.
Special Drawing Rights: SDR) od MMF-a.
3.5 Očekivanja za 2014. godinu
Projekcije za oporavak globalne ekonomske aktivnosti, naročito u evrozoni očekuje se da će imati
implikacije na ekonomiju Kosova u 2014. godini. Posebno imajući u vidu da, dok je u drugoj
polovini 2013. godine oporavak u evrozoni bio koncentrisan ka glavnim zemljama, u 2014. godini
pojavljuju se prvi znaci i u perifernim privredama, uključujući Grčku. Projekcije za rast u
evrozoni za 2014. godinu su da će realni rast BDP-a dostići 1.5 procenta. Razmišljanja o
poboljšanju ekonomije u evrozoni odražavaju se na privredu Kosova kroz doznake, direktne
12 U okviru javnog duga ulazi dug vlade i centralne banke, dok je privatni dug po osnovu kredita između preduzeća, sektora bankarstva i drugih sektora.
31.7 29.9 30.9 31.0
14.0
19.0
24.0
29.0
34.0
0
200
400
600
800
1,000
1,200
1,400
1,600
2010 2011 2012 2013
Privani Javni Ukupan dug (% BDP, desna strana)
Slika 70. Bruto spoljni dug, u milionima evra
Izvor: CBK (2014)
-400
100
600
1,100
1,600
2010 2011 2012 2013Monetarni autoritetBankarski sistemVlada
Slika 71. Bruto spoljnin dug prema sektorima, umilionima evra
Izvor: CBK (2014)
CBK Godišnji izveštaj 2013
62 |
strane investicija kao i spoljnu potražnju što se očekuje da će uticati na kosovski izvoz. Trenutne
projekcije o privredi Kosova govore da će realni rast BDP-a dostići 4.0 procenta. Pored prenošenja
efekata od pozitivnih dešavanja u evrozoni i glavnih privrednih partnera, jačanje ekonomske
aktivnosti očekuje se i od razvoja u lokalnoj privredi.
Projekcije za 2014. godinu sugerišu da će se potrošnja povećati brže nego u 2013. godini, što je
povećanje koje se očekuje da bude podstaknuto potrošnjom privatnog sektora. Nominalna stopa
rasta potrošnje očekuje se da bude oko 3.0 odsto. Privatna potrošnja u 2014. godini očekuje se da
bude rezultat povećanja plata i povećanja doznaka. Povećanje doznaka tokom 2014. godine se
očekuje da bude oko 2 odsto, što se pripisuje povoljnim ekonomskim kretanjima u evropskim
zemljama, posebno u Nemačkoj i Švajcarskoj, gde je kosovska dijaspora najviše koncentrisana.
Očekuje se da komponenta investicija u 2014. godini raste bržom stopom, s tim da će glavni
pokretač rasta investicija biti privatni sektor. Kad se radi o očekivanjima za rast investicija,
očekuje se da ih stimuliše rast investicionih kredita u zemlji, ali će veći uticaj imati strane
direktne investicije koje su projektovane da rastu brže nego u 2013. godini, podstaknute
poboljšanjem u evrozoni. Nominalni rast investicione komponente u 2014. godini očekuje se da
bude 5.5 odsto.
Osim komponente potrošnje i investicija, na privredni rast zemlje u 2014. godini očekuje se da
značajno utiče komponenta neto izvoza. U 2014. godini, očekuje se rast izvoza i blago smanjenje
uvoza. Porast izvoza u 2014. godini očekuje se da bude po višoj stopi nego u 2014. godini, kao
rezultat povećanja proizvodnje i prerađivačkih kapaciteta u privredi Kosova, ali i kao rezultat
povećane globalne potražnje. Što se uvoza tiče, očekuje se smanjenje uvoza po nominalnoj
vrednosti na osnovu sadašnjih projekcija o cenama nafte i nekih drugih kategorija proizvoda koje
Kosovo više uvozi. Trenutne projekcije ukazuju da će deficit komponente neto izvoza pasti za 3.2
odsto čineći da ova komponenta značajno doprinese privrednom rastu.
Inflacija u 2014. godini se očekuje da bude 1.5 procenata u poređenju sa 1.8 odsto u 2013. godini.
Ovaj pad u trendu inflacije se pripisuje regionalnim, ali i svetskim trendovima cena, što je u
opadanju. Za jugoistočnu Evropu, MMF je predvideo da prosečna inflacija padne sa 3.7 procenata
u 2013. godini na 2.9 procenata u 2014. godini.
Stopa rasta kreditiranja za 2014. godinu očekuje se da zabeleži blagi rast, uglavnom zbog boljih
makroekonomskih uslova sa jedne strane, a sa druge zbog dobre pozicije kapitala bankarskog
sektora, položaja visoke likvidnosti i zadovoljavajućeg nivoa kreditnog portfolija. Preciznije,
perspektiva privrednog razvoja za Kosovo je pozitivna, projektovana stopa rasta BDP-a je veća
nego u poslednje dve godine. Očekuje se da će porast BDP-a da se ogleda povećanom potražnjom
za kreditima od strane oba sektora, kako sektora preduzeća tako i sektora domaćinstava. Shodno
tome, očekuje se povećanje u snabdevanju zbog toga što će percepcije banaka o riziku i
sposobnosti klijenata da otplaćuju kredite biti ublažena. Štaviše, pozitivan izgledi za rast u zoni
evra može da ima pozitivan efekat, jer može da smanji pritisak na podizanje nivoa kapitala i
zatezanje kreditiranja od matičnih banaka prema bankama na Kosovu. Na strani ponude, zdravo
stanje bankarskog sektora, zasnovano na nivou tekućeg kapitala iznad minimalnog regulatornog
zahteva, dobar kvalitet kreditnog portfolija i zadovoljavajući nivo likvidnosti, pokazuju da su
banke u dobroj poziciji da prošire pozajmljivanje.
Što se tiče depozita, očekivanja za 2014. godinu su da će rasti po stopama sličnim onim u 2013.
godini. Vodeći nosioci rasta depozita i dalje će biti domaćinstva. Rast plata u javnom sektoru
očekuje se da doprinese rastu depozita, ali takav rast se može neutralisati u smislu uticaja koji
može imati pad kamatnih stopa na motive deponenata da štede. Veći očekivani rast BDP-a na
Kosovu i evrozoni očekuje se da će dovesti bolju klimu i bolji učinak poslovanja i viši nivo
doznaka, što se zauzvrat očekuje da pozitivno utiče na rast depozita.
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 63
Kamatne stope na kredite se očekuju da nastave svoj silazni trend. Postepeno povećanje
konkurencije u bankarskom sektoru i postepeno poboljšanje uslova koji utiču na percepciju
rizika, kao što su ekonomski rast i efikasnost pravosuđa, očekuje se da odražavaju postepeni pad
kamatnih stopa na kredite. Kamatne stope na depozite su smanjene početkom 2014. godine. Ovo
smanjenje može biti rezultat visoke likvidnosti u sektoru i pritisaka na poziciju profitabilnosti
banaka koja je uzrokovana padom prihoda od kamata u prethodnoj godini. S obzirom da se ne
očekuje porast kreditiranja po veoma visokim stopama, pozicija likvidnosti sektora može
nastaviti da bude visoka uticajući na taj način da stope na depozite ostanu na sličnim nivoima.
Stopa nekvalitetnih kredita (engl. non-performing loans: NPL) bankarskog sektora, zadnjih
meseci 2013. godine kao i na početku 2014. godine, pokazala je stabilnost i nastavak iste koji se
očekuje tokom cele 2014. godine. Svakako, može doći do blagog porasta stope NPL-a ako se ne
ubrza rast kredita. Nastavak sporog trenda kreditiranja, osim što može da utiče na stopu rasta
NPL-a, takođe može imati negativan uticaj na sposobnost za proširenje preduzeća i na njihovu
sposobnost restrukturiranju i otplatu postojećih kredita. Ipak, poboljšanje ukupnog privrednog
ambijenta i stroži standardi kreditiranja koje su banke, prema njihovim izveštajima, koristile u
protekle dve godine očekuje se da ima pozitivan uticaj na kvalitet kredita i, shodno tome, da
neutrališe potencijalni negativni uticaj usporavanja kreditiranja privrede.
Dobit bankarskog sektora za 2014. godinu očekuje se da ostane sličan kao prethodne godine.
Ubrzavanje tempa kreditiranja očekuje se da pozitivno utiče na razvoj neprofitnog sektora kroz
povećanje prihoda od kamata. Međutim, povraćaj drugih investicija, kao što su hartije od
vrednosti, ne očekuje se da raste s obzirom na deflatorne pritiske u evrozoni koje će verovatno
zadržati stopu povraćaja na niskom nivou. Takođe, povraćaj na državne hartije od vrednosti na
Kosovu ne očekuje se da će rasti, s obzirom ne višak likvidnosti bankarskog sektora koji se
očekuje da će uticati da potražnja za ovim hartijama od vrednosti ostane na visokom nivou.
Shodno tome, pozitivan uticaj ubrzanog kreditiranja očekuje se da donekle bude neutralisan.
Nekamatni prihodi tokom 2013. godine su pratili trend rasta uglavnom kao posledica rasta cena
usluga. Za 2014. godinu, cene usluga očekuje se da ostanu na sličnim nivoima kao 2013. godine,
ali trend povećanja obima usluga koje ne generišu kamatu, prema očekivanjima, će se nastaviti, i
na taj način uticati da nekamatni prihodi zabeleže rast. Na strani rashoda, očekuje se da rashodi
po osnovu kamata nastave trend opadanja i tokom 2014. godine. Za opšte troškove se takođe
očekuje da nastave trend opadanja uglavnom kao rezultat mera preduzetih od strane banaka da
smanje operativne troškove i povećaju efikasnost. S druge strane, očekuje se da će rashodi za
provizije rasti uporedo sa rastom kreditiranja, mada se pretpostavlja da će to biti blagi porast
imajući u vidu da se ne očekuje značajnije odstupanje kvaliteta kreditnog portfolija.
CBK Godišnji izveštaj 2013
64 |
4. Nadzor financijskih institucija
4.1. Licenciranje i standardizacija
4.1.1 Licenciranje
Orijentisan prema glavnom cilju CBK-a za zdrav i stabilan finansijski sektor, CBK kontinuirano
promoviše razvoj finansijskog sektora vođen tržišnim silama, ali poslujući unutar razborite
regulative i nadzornog okvira politika usklađeni sa direktivama EU-a kao i principima i
standardima koje su izdale međunarodno priznate institucije (BIS, IAIS i IOPS). Na osnovu
navedenog, definisani su objektivni kriterijumi i uslovi za dobijanje dozvole za obavljanje
bankarskih i ostalih finansijskih poslova u Republici Kosova Zakonom o Centralnoj banci
Republike Kosova br. 03/L - 209, Zakonom o bankama, mikro-finansijskim institucijama i
nebankarskim finansijskim institucijama br. 04 L/093, Zakonom o penzijskim fondovima Kosova
br. 04/L-101 i drugim pravnim aktima izdatih od strane CBK-a. U skladu sa propisima kojima se
uređuje njena zakonska funkcija, CBK ima ovlašćenje da uspostavi kriterijume za licenciranje
finansijskih institucija i da odbije zahteve koji ne zadovoljavaju ove kriterijume.
Kriterijumi za licenciranje postavljeni zakonodavstvom čiji je cilj omogućavanje pravednog
finansijskog tržišta regulisanog kroz proces koji je izgrađen na principu pravde, pravičnosti i
jednakosti. Uslovi i kriterijumi licenciranja imaju nadzorni karakter i nemaju nameru da
uspostave prepreke investitorima bez obzira da li su domaći ili strani. Ulazak stranih investitora
u kosovsko tržište, posebno u finansijski sektor, dokazuje otvorenu politiku CBK-a prema
stranim investicijama, bez prejudiciranja njihovih zakonskih prava kroz jednak tretman svih
kandidata.
Strategija CBK-a u oblasti licenciranja finansijskih institucija se koncentriše na privlačenje
investitora koji imaju snažno finansijsko, moralno i profesionalno stanje, ispunjavaju neophodne
i odgovarajuće etičke i profesionalne kriterijume za predloženu upravu i deoničare, u stanju su da
primene pristup koji zahteva umeren razvoj poslovanja radi zaštite interesa klijenata, čime
pomažu da se ojača finansijski sektor i poveća njegova pouzdanost.
Odeljenje licenciranja i regulisanja, ima za cilj kompletiranje pravnog okvira finansijskog
nadzora u skladu sa direktivama Evropske unije i najboljim međunarodnim praksama kao što su
predstavljene u “Osnovnim principima efektivnog bankarskog nadzora” objavljeni od strane
Banke za međunarodno poravnanje (engleski: Bank for International Settlements- BIS), kao i po
Osnovnim principima efektivnog nadzora osiguranja koji su objavljeni od Međunarodnog
udruženja za supervizore osiguranja (engleski: International Association of Insurance
Supervisors- IAIS). U izvršavanju ove misije, Direkcija za licenciranje je odgovorna za prijem,
pregled i preporuke za prijave institucija koje traže licenciranje odnosno registraciju da bi radile
na Kosovu, kao što su komercijalne banke, osiguravajuće kompanije i preduzetnici osiguranja,
penzioni fondovi kao i sve druge nebankarske institucije.
Aktivnost licenciranja finansijskog nadzora tokom 2013. godine uglavnom uključuje:
Odobravanje osam (8) zahteva banaka za promene u osnivačkom aktu/statutu banaka i
osiguravajućih kompanija;
Odobravanje tri (3) zahteva za raspodelu dividende banaka i osiguravajućih kompanija;
Odobravanje jednog zahteva za promenu vlasništva osiguravajuće kompanije;
Odobravanje pedeset osam (58) zahteva za imenovanje direktora, više uprave i internih
revizora banaka, osiguravajućih kompanija, posrednika osiguranja i drugih finansijskih
nebankarskih institucija;
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 65
Odobravanje jednog (1) zahteva aktuara osiguravajućih kompanija;
Odobravanje devedeset šest (96) zahteva za otvaranje novih filijala, novih kancelarija i
preseljenje kancelarija i filijala banaka, osiguravajućih kompanija i drugih finansijskih
institucija;
Odobravanje šezdeset osam (68) zahteva kancelarija i agenata za transfer novca i platnih
usluga;
Odobravanje pet (5) zahteva za dodavanje radnji i proizvoda osiguranja;
Odobravanje stotinu i devet (109) zahteva operatera i agenata osiguravajućih kompanija i
posrednika u osiguranju;
Odobravanje četrdeset sedam (47) zahteva finansijskih institucija za angažovanje
spoljnih revizora;
Odobravanje dva (2) zahteva za promenu uslova polise dobrovoljnog osiguranja
osiguravajućih kompanija;
Odbijanje dva (2) zahteva članova odbora direktora osiguravajuće kompanije;
Odbijanje dva (2) zahteva operatera osiguravajućih kompanija.
U slučajevima odobravanja viših direktora i upravnika banaka, kod petnaest (15) slučajeva se
radi o članovima odbora direktora banaka, kod tri (3) slučaja o nezavisnim članovima revizorskog
komiteta, kod sedam (7) slučajeva se radi o izvršnim direktorima i zamenicima izvršnih
direktora, kod četiri (4) slučaja se radi o internim revizorima, i kod sedam (7) slučajeva se radi o
izvršnim direktorima i članovima odbora direktora mikro-finansijskih institucija, a kad je reč o
osiguranju, kod pet (5) slučajeva se radi o zahtevima za odobravanje imenovanja članova odbora
direktora kompanija i posrednika osiguranja, kod šest (6) slučajeva se radi o generalnim
direktorima i zamenicima generalnih direktora kompanija i posrednika osiguranja, kod osam (8)
slučajeva se radi o zahtevima za odobravanje imenovanja direktora raznih odeljenja, i kod tri (3)
slučaja se radi o zahtevima za odobravanje imenovanja internih revizora.
Posle procene njihovog učinka i efikasnosti tokom 2013. godine, banke su zatvorile 23 bankarske
filijale, uglavnom male jedinice. Takođe, još jedan razlog za njihovo zatvaranje je činjenica da su
banke u zadnje vreme investirale u proširenje automatizovanih usluga u cilju ponude mogućnosti
za klijente da obavljaju transakcije putem e-bankinga, bankomata i prodajnih terminala (POS).
4.1.2 Standardiziranje i regulativa
a) Pravni okvir
Tokom 2013. godine, pripremljena su dva nacrta zakona od posebnog značaja za finansijski
sektor na Kosovu. Oba ova zakona su izrađena u saradnji sa savetnicima američkog Trezora, a o
njihovoj usklađenosti sa direktivama EU-a konsultovana je kancelarija Evropske komisije na
Kosovu. Jedan od tih zakona je nacrt zakona o opštim osiguranjima, koji će zameniti postojeću
uredbu UNMIK-a br. 2001/25. Finalni nacrt zakona očekuje se da uskoro bude prosleđen
nadležnim organima za konačnu pripremu i podnošenje parlamentu na usvajanje. Ovaj zakon je
izrađen na osnovu relevantnih direktiva EU-a i revidiran od strane kancelarije Evropske
komisije na Kosovu. Takođe, deo tima koji je radio na pripremi ovog zakona je stalni savetnik
američkog Trezora.
Drugi zakon, koji je veoma važan za finansijski sektor na Kosovu, je nacrt zakona o mikro-
finansijskim institucijama i nebankarskim finansijskim institucijama. Ovaj zakon, koji je takođe
izrađen u saradnji sa savetnicima američkog Trezora je u završnoj fazi, i već je dostavljen
nadležnim organima na dalji postupak za njegovo odobravanje.
CBK Godišnji izveštaj 2013
66 |
Uz odobrenje od ova dva zakona biće završen neophodni pravni okvir, koji će pokrivati
licenciranje, regulisanje i nadgledanje svih finansijskih institucija koje posluju na Kosovu. Važno
je napomenuti da su ovi zakoni zasnovani na direktivama EU-a i najboljim međunarodnim
praksama za nadzor finansijskih institucija, koje postavljaju zdravu osnovu za regulisanje i
odgovarajući nadzor ovih finansijskih institucija, u ovom slučaju to su osiguravajuće kompanije,
mikro-finansijske institucije i nebankarske finansijske institucije. Centralna banka sada ima
iskustvo i osnovala je relevantna odeljenja nadzora finansijskih institucija. Shodno tome, očekuje
se da će konsolidacija i razvoj zakonske osnove olakšati neprekidnu kontrolu i odgovarajući
nadzor funkcionisanja i rada ovih institucija. Na ovaj način, će se očuvati stabilnost finansijskog
sektora na Kosovu i osigurati da korisnici usluga tih finansijskih institucija dobiju pravilan
tretman i ispune svoje zahteve sa punim poverenjem i uz uverenje da su zaštićeni i imaju gde da
iznesu svoje žalbe o mogućim nepravilnostima.
b) Regulatorni okvir - Uredbe o nadzoru banaka, mikro-finansijskih institucija i nebankarskih finansijskih institucija
Svrha ispunjavanja relevantnih uredbi o finansijskom nadzoru je osiguranje i kreiranje jedne
dobro regulisane okoline, bez postavljanja nepotrebnih opterećenja za korisnike finansijskih
usluga.
U skladu sa novim zakonom o bankama, mikro-finansijskim institucijama i nebankarskim
finansijskim institucijama, tokom 2013. godine, CBK je nastavila rad na dopuni i okončanju
uredbi bankarskog nadzora u skladu sa standardima Komiteta Bazela i direktivama Evropske
unije.
Tokom 2013. godine dopunjene su sledeće bankarske uredbe:
Uredba o adekvatnosti kapitala banaka,
Uredba o ekvivalentnom depozitu kapitala za filijale stranih banaka
Uredba o visokoj izloženosti,
Uredba o upravljanju kreditnim rizikom.
Tokom 2013. godine takođe se radilo na pripremi regulative o hipotekarnim kreditima i uredbi o
internom postupku obrade žalbi, koje su u završnoj fazi i očekuje se da će stupiti na snagu u
2014. godini.
Tokom 2013. godine doneseno je 7 uredbi o nadzoru mikro-finansijskih institucija. Takođe, radilo
se na pripremi dodatnih uredbi neophodnih za pokrivanje nadzora mikro-finansijskih institucija,
koje su u formi nacrta i očekuje se da budu završene u trenutku usvajanja novog zakona o mikro-
finansijskim institucijama. Pored toga, radilo se na pripremi podzakonskih akata, odnosno
uredbi koje regulišu nadzor nebankarskih finansijskih institucija, koje će takođe biti izdate u
trenutku donošenja zakona o mikro-finansijskim institucijama i nebankarskim finansijskim
institucijama.
Što se tiče penzionih fondova, nakon odobrenja novih penzionih fondova na Kosovu u 2012.
godini, CBK-a je nastavila dopunu regulatornog okvira za nadzor penzijskih fondova
prilagođavajući ih novim zahtevima zakona. Uredbe koje su izrađene u 2013. godini od strane
radnih grupa su skoro okončane i očekuje se da budu donesene tokom 2014. godine.
Takođe i 2014. godina će biti godina kontinuiteta konsolidacije pravnog okvira za nadzor banaka,
mikro-finansijskih institucija, nebankarskih finansijskih institucija, osiguravajućih kompanija i
penzionih fondova, u skladu sa novim zakonima i istovremeno stvaranja regulatornog okvira koji
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 67
odražava potrebe i zahteve identifikovane tokom perioda od trinaest godina postojanja
finansijskog nadzora na Kosovu.
c) Regulatorni okvir – osiguravajuće kompanije
U cilju stvaranja održivog, konkurentnog i stabilnog tržišta, Centralna banka Kosova je
angažovana na uspostavljanju pravnog okvira uz stalni razvoj i unapređivanje. Kao rezultat toga,
tokom 2013. godine, izrađen je nacrt Zakona o osiguranju, od strane CBK-a. Ovaj zakon će
zameniti Uredbu 2001/25 UNMIK-a. Nacrt zakona je pregledan od strane Kancelarije Evropske
unije, kako bi se osiguralo da je u skladu sa evropskom direktivom, a očekuje se da tokom 2014.
godine bude odobren u Skupštini Kosova.
Dana 1. jula 2013. godine, po prvi put na Kosovu je zvanično počelo sprovođenje bonus - malus
sistema, koji se zasniva na jednogodišnjoj istoriji podnosioca zahteva za osiguranje u okviru
polise obaveznog osiguranja auto odgovornosti (OAO). Implementacija sistema bonus/malus
omogućava "informativni centar osiguravajućih kompanija" kroz prikupljanje i obradu podataka
svake osiguravajuće kompanije. Na osnovu prouzrokovanih ili ne prouzrokovanih saobraćajnih
nezgoda tokom perioda, obračunava se bonus ili malus koji pripada nosiocu polise počevši od 10
% osnovne premije.
Takođe, tokom 2013. godine, CBK je izdala administrativno uputstvo, kroz koje obavezuje sve
osiguravajuće kompanije i Osiguravajući biro Kosova, da plaćanje svih vrsta premija vrše kroz
bankarski sistem.
4.1.3 Zaštita potrošača
Kao nadležni autoritet za licenciranje, regulisanje i nadzor finansijskih institucija koji je ovlašćen
na osnovu zakona na snazi, Centralna banka Republike Kosova ima ključnu ulogu u zaštiti
korisnika finansijskih usluga na Kosovu. Na osnovu rezultata dijagnostičke procene misije
Svetske banke, izrađena je strategija za zaštitu potrošača i njihovu finansijsku edukaciju u cilju
obezbeđivanja uputstava za Centralnu Banku Republike Kosova o postupcima koje treba
realizovati da ojača položaj korisnika finansijskih usluga na Kosovu.
U okviru odeljenja licenciranja i standardizacije uspostavljen je odsek za razmatranje žalbi
korisnika finansijskih usluga, koji će obezbediti da se potrebe ovih korisnika pravilno i
blagovremeno tretiraju. Funkcija odseka za razmatranje žalbi korisnika finansijskih usluga
obuhvata primanje, prikupljanje i razmatranje žalbi o usklađenosti aktivnosti finansijskih
institucija sa zakonima i propisima, kao i standardima koji orijentišu nadzor nad finansijskim
institucijama kroz nadgledanje i praćenje njihovog ponašanja na tržištu. Cilj ovog odseka je
uspostavljanje osnove za adekvatnu transparentnost prema korisnicima finansijskih usluga i
zaštitu korisnika finansijskih usluga i proizvoda finansijskih institucija na Kosovu. Ovaj odsek
razmatra žalbe upućene od strane deponenata/zajmoprimaoca, nosioca polisa, i korisnika svih
usluga i proizvoda finansijskih institucija pod nadzorom CBK –a i obezbeđuje nadzor i regulaciju
sa konkretnim preporukama za prakse koje su identifikovane kao nepovoljne za korisnike
finansijskih usluga da ih adresira budućim delovanjima.
Takođe je potpisan sporazum o saradnji između CBK i MTI u julu 2013. godine koji ima za cilj da
olakša međusobnu saradnju kroz koordinaciju politika i razmenu informacija u interesu
korisnika finansijskih usluga.
CBK Godišnji izveštaj 2013
68 |
4.2. Bankarski nadzor mikro-finansijskih institucija i nebankarskih institucija
4.2.1 Pregledi na licu mesta (on-site) komercijalnih banaka
U funkciji jednog stabilnog bankarskog sistema, tokom 2013. su učinjeni pregledi komercijalnih
banaka u skladu sa predviđenim planom. U skladu sa međunarodnim praksama u relevantnoj
oblasti, posebna pažnja je posvećena kreditnom riziku, likvidnosti, tržištu i drugim rizicima,
zasnovana na pristupu nadzora zasnovanom na riziku.
Sa posebnim naglaskom tokom pregleda je bilo praćenje sprovođenja preporuka identifikovanih
tokom pregleda, relevantnih odluka kao i procene usklađenosti banaka sa važećim pravnim
okvirom, posebno propisima CBK-a koji su stupili na snagu 3. decembra 2012.
I tokom 2013, kao glavni rizik u okviru bankarskog sektora i dalje je kreditni rizik. Obavljeni su
potpuni pregledi fokusirani na banke, sa ciljem primene bližeg nadzora banaka. I ove godine,
banke su nastavile da primenjuju konzervativniji pristup strategiji rasta u odnosu na prethodnu
2012. godinu. Štaviše, tokom prošle godine ostvareno je ukupno osam pregleda banaka, od kojih
pet punih pregleda i tri fokusirana pregleda.
Potpuni pregledi u bankama su imali za cilj procenu opšteg stanja banke, uključujući i
unutrašnje kontrole, kapital, kvalitet sredstava, procenu politika i procedura, upravljanje, zarade
(u kontekstu podrške aktivnosti), likvidnost i osetljivost prema riziku tržišta kao i pregled u
oblasti informacione tehnologije.
Pregledi fokusirani na banke imali za cilj praćenje sprovođenja preporuka iz prethodnih pregleda
CBK-a kao i u nekim slučajevima i praćenje sprovođenja odluka CBK-a nastale kao rezultat
prethodnih pregleda CBK-a. Tokom pregleda, procenjen je proces izdavanja i administracije
kredita, trend kvaliteta kredita, adekvatnost provizija za gubitke na kredite kao i vanbilansne
stavke.
Tokom 2013, bankarski sektor uopšte, nastavio je da posluje u skladu sa važećim pravnim
okvirom. Međutim, tokom pregleda na licu mesta banaka identifikovani su neki nedostaci u
pogledu potpunog ispunjavanja pravnog okvira na snazi, posebno nakon stupanja na snagu novih
bankarskih propisa od 03. decembra 2012, proces upravljanja kreditnim rizikom, prevazilaženje
ograničenja izloženih kredita, adekvatnost kapitala merenog na rizik, ekvivalentni depozit
kapitala banaka, odnos poluge kao izveštajno pitanje.
Tokom 2013, u nekim bankama evidentirani su neki slučajevi nepotpune usklađenosti sa
određenim članovima pravnog okvira CBK-a o pitanjima kao što su: upravljanje kreditnim
rizikom, nepružanje detaljnih procedura koje opisuju proces klasifikacije i proviziranja kredita,
nepotpuna usaglašenost metodologije opštih provizija za kreditne gubitke, neobjavljivanje
efektivne kamatne stope, kao i druga relevantna pitanja.
Kao rezultat evidentiranja nepotpunog usklađenja banaka sa pravnim okvirom na snazi,
preduzete su prinudne mere nad bankama u vidu odluka i u vidu preporuka navedenih kao
pitanja za obraćanje pažnje odbora direktora prikazanih u nastavku:
Korektivne mere u vidu odluka;
Ponovno objavljivanje finansijskih izveštaja, na osnovu korekcije finansijskih pozicija kao
rezultat pregleda CBK-a;
Povećanje akcionarskog kapitala, da bi bio u skladu sa odredbom o dovoljnosti kapitala
banaka;
Dovođenje kreditne izloženosti kreditnih obveznika na granicu određenoj pravnim okvirom
kao i odobrenje izuzeća kreditnih limita;
Unapređenje praksi upravljanja kreditnim rizikom;
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 69
Razvijanje plana za poboljšanje zarada, analizirajući racionalizaciju rashoda i drugih
troškova koji opterećuju finansijski položaj;
Razvijanje plana za smanjenje koncentracije kreditnog portfolija u velikim izloženostima;
Pružanje adekvatnosti kapitala nakon korekcija za izloženost prema licima povezanim sa
bankom;
Obezbeđenje zdravog sistema unutrašnje kontrole;
Razmatranje i dopuna politika banke u skladu sa zahtevima odredaba CBK-a.
Polje 1. Performansa procesa likvidacije Kreditne banke Prištine
Proces likvidacije Kreditne banke Prištine se nastavio i tokom 2013. godine. Do kraja 2013. nadoknađeno
je 54,3% iznosa ukupnih depozita, odnosno 99,8% broja depozitnih računa. Proces likvidacije je blisko
povezan sa efikasnošću naplate kredita kao i uzimanjem i prodajom sekundarnih izvora kreditnih
obveznika, kao što su hipoteke. Tokom 2013, od kredita je naplaćeno ukupno 165,2 hiljade evra.
Tabela 7. Krediti – Trend naplaćivanja
Br. % Br. %
Krediti 13.03.2006 28,438,587
Krediti 01.01.2013 21,789,058 6,649,529 23.4%
Krediti 31.12.2013 21,623,878 6,814,709 24.0%
Naplaćivanja tokom 2013. godine 159,907 159,907 0.6%
Opis Broj računa IznosPromene na računima Promene u iznosima
Izvor: CBK (2014)
Tokom 2013, proces likvidacije je nastavio sa prikupljanjem kredita, nadoknadom deponenata, kao i
pružanjem nekih kvalitetnijih kredita sa dodatnim hipotekama, gde su i postignuti konkretni rezultati u
uzimanju dodatnih hipoteka kreditnih obveznika.
Tabela 8. Depoziti – Trend refundiranja
Br. % Br. %
Depoziti 13.03.2006 35529 33,454,222
Depoziti 01.01.2012 65 15,355,734 35464 0.9981705 18,098,488 54.1%
Depoziti 31.12.2012 59 15,291,985 35470 0.9983394 18,162,237 54.3%
Përshkrimi Broj računa IznosPromene na računima Promene u iznosima
Izvor: CBK (2014)
Kancelarija likvidatora je konstantno bila u funkciji preuzimanja svih mogućih mera i akcija, tako da u
toku procesa likvidacije uzima u obzir glavni princip da proces likvidacije u svim svojim fazama bude
praćen povećanjem raspoloživih likvidnih sredstava sa ciljem povećanja nadoknade deponenata.
4.2.2 Pregledi na licu mesta (on-site) mikro-finansijskih institucija i nebankarskih finansijskih institucija
U skladu sa ciljevima CBK-a u održavanju stabilnosti finansijskog sektora, CBK je dosledno
sprovodila nadzor na osnovu rizika, sprovođenjem direktnih pregleda na licu mesta i nadzorom
sa strane. Tokom 2013, bilo je vršeno nekoliko punih pregleda u mikrofinansijskim institucijama
i nebankarskim finansijskim institucijama. To, prema pristupu na osnovu rizika.
Pored redovnih pregleda nastavljeno je praćenjem ispunjivanja preporuka i sprovođenja direktiva
za dotične mikro-finansijske i nebankarske institucije. U fokusu nadzorne aktivnosti je bilo
upravljanje ovim institucijama, kao jedan od najznačajnijih nedostataka, onda, kreditni rizik –
usaglašenost priznanja i proviziranja kreditnog portfolija, rizik likvidnosti, nivo kapitala, zarade,
CBK Godišnji izveštaj 2013
70 |
procena politika i procedura institucije kao i procena informacione tehnologije. Takođe, na
osnovu tromesečnih izveštaja vršen je spoljni nadzor - analiza performanse mikro-finansijskih
institucija i nebankarskih finansijskih institucija.
Mikro-finansijske institucije i nebankarske finansijske institucije su postigle napredak u
sprovođenju regulatornih zahteva CBK-a. U slučaju nepravilnosti, netransparentosti ili
nesprovođenja relevantnih zahteva uzete su korektivne mere protiv dotičnih institucija.
Neke od osnovnih mera za izbegavanje problema upravljanja dotičnim institucijama su bile:
izricanje novčanih kazni; pismena napomena za neodgovorno vršenje relevantne funkcije
odgovornih lica; rast minimalnog kapitala kako bi se dopunio kapital zahtevan po pravnom
okviru; vraćanje pozajmica određenim institucijama; izbegavanje sukoba interesa;
osiguranje/podela adekvatne funkcije dužnosti i odgovornosti između relevantnih radnih mesta;
zamena članova odbora za reviziju sa novim ne-izvršnim članovima i u skladu sa zahtevima
zakona za banke, mikro-finansijske institucije i nebankarske finansijske institucije; nezavisno
obezbeđivanje funkcionisanja interne revizije; kao i niz ekvivalentnih aktivnosti do izveštavanja
reprogramiranih kredita u skladu sa propisima za upravljanje kreditnim rizikom.
4.3. Sprečavanje pranja novca
Centralna Banka Kosova posvetila je poseban značaj jačanju sprečavanja pranja novca,
restrukturiranjem Divizije za sprečavanje pranja novca, povećanjem broja ljudskih i tehničkih
kapaciteta i podizanjem na najviši nivo hijerarhijskog izveštavanja. Ovom prilikom, Divizija je
završila interne procedure i ostale standardne radne dokumente i već je operativna.
Posle izmene i dopune zakona, Divizija je izradila pravilnik i priručnik za inspekciju finansijskih
institucija, koji će služiti kao praktični dokument za primenu zakonskog mandata u ovoj oblasti.
Štaviše, Centralna Banka sklopila je i Memorandum o razumevanju sa Jedinicom za finansijske
istrage, u cilju povećanja saradnje i koordinacije aktivnosti po zakonu na snazi, sa posebnim
naglaskom na oblasti ispitivanja/inspekcije finansijskog sektora pod nadzorom Centralne Banke,
u vezi sa sprovođenjem mera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
Takođe, tokom godine, CBK je igrao važnu ulogu u borbi protiv pranja novca i
finansiranja terorizma na Kosovu, doprinoseći realizaciji projekta protiv zločina na Kosovu
iniciranog od strane Evropska unije i Saveta Evrope. Cilj ovog projekta je jačanje institucionalnih
kapaciteta u saradnji sa Savetom Evrope u oblasti PPP/PFT.
4.4. Nadzor osiguranja
Sektor osiguranja na Kosovu se reguliše i nadzire od strane Centralne Banke Republike Kosova.
Glavni cilj CBK-a je da stvori bezbedno, zdravo i stabilno okruženje, sa ciljem zaštite interesa
nosioca polica, oštećenih strana, potencijalnih investitora kao i da obezbedi kvalitet i potpunu
transparentnost tokom procesa pružanja usluga osiguranja. U skladu sa tim, za Odeljenje za
nadzor osiguranja (ONO) je nastavilo nadzornu aktivnost u cilju obezbeđivanja stabilnosti u
sektoru osiguranja, uzimajući odgovarajuće i blagovremene mere sprovođenja efikasnog nadzora i
stvaranja uslova za dalji razvoj Sektora osiguranja. Glavni cilj ONO-a je da zaštiti nosioce polisa
i oštećenih strana, uvek postupajući u sprovođenju zakona i propisa CBK-a, u okviru kojih
industrija osiguranja obavlja svoju aktivnost osiguranja, redovnom naknadom odštete svojim
klijentima.
CBK tokom 2013. je takođe angažovana na usvajanju najboljih praksi za nadzor osiguranja,
bazirajući se na principima Međunarodnog udruženja nadzornika osiguranja i nadzora
zasnovanom na riziku, doprinoseći na taj način povećanju transparentnosti poslovanja
osiguravača prema javnosti.
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 71
Sa posebnom pažnjom nadgledan je finansijski položaj osiguravajućih društava, što je rezultiralo
stalnim unapređenjem finansijskog položaja sektora osiguranja na Kosovu, poboljšanje koje je
reflektovano u boljoj zaštiti interesa nosioca polica i ostalih oštećenih uopšte. Posebna pažnja se
posvetila finansijskim pokazateljima koji se odnose na dovoljnost kapitala, minimalne margine
solventnosti, zahteve za varijabilnim kapitalom u ime rizika osiguranja i drugih finansijskih
pokazatelja likvidnosti i profitabilnosti. ONO je takođe posebnom pažnjom pregledao određeni
nivo dovoljnosti tehničkih provizija za procenu ako su one dovoljne, i ako su u bilo kom trenutku
pokrivene likvidnim sredstvima.
Potpuni pregledi su imali za cilj procenu opšteg stanja osiguravajućih društava, uključujući i
unutrašnje kontrole, usaglašenost sa zakonima, pravilima i propisima na snazi, politikama,
procedurama i praksama osiguravajućih društava, procena kapitala, solventnosti i rizika
osiguranja, usaglašenost upravnih organa osiguravajućih društava, osiguranje, obrada zahteva
za odštetu, tehničke rezerve, reosiguranje, investicije. Takođe, potpuni pregledi u osiguravajućim
društvima su obuhvatili i deo sprečavanja pranja novca i procenu informacione tehnologije. Na
osnovu rezultata pregleda, vršeno je i izdavanje određenih odluka, gde tokom pregleda je
procenjeno i sprovođenje odluka Centralne Banke, po planiranom rasporedu.
Fokusirani pregledi su imali za cilj praćenje sprovođenja preporuka iz prethodnih pregleda CBK-
a, specijalnih pozicija finansijskih izveštaja, kao i u pojedinim slučajevima i primenu odluka
CBK-a koje su nastale kao rezultat prošlih pregleda.
Osiguravajuća društva u opšte su postupala u skladu sa pravnim i regulatornim zahtevima CBK-
a. Međutim, pregledi osiguravajućih društava na licu mesta su identifikovali nepoštovanje
pravnog okvira Centralne Banke, kao što sledi:
- Neadekvatnu raspodelu investicija - likvidnih sredstava preduzeća u komercijalnim
bankama, kašnjenja u tretiranju i naknadi štete u većini slučajeva su potcenjene tehničke
provizije. Evidentirana je prodaja produkta osiguranja bez prethodnog odobrenja od strane
CBK, nepoštovanje tarifa kao i održavanje rizika iznad granica određenih od strane CBK-a.
- Takođe je utvrđeno odsustvo efikasnih sistema internih kontrola, nefunkcionisanje odbora u
vezi transakcija sa povezanim licima, prezentacija finansijskih izveštaja se nije vršila u
potpunom skladu sa MRS-om kao i visok nivo premije dužnika i drugih potraživanja,
neproviziranje drugih potraživanja preko 90 dana, kao i utvrđen je visok nivo potrošnje.
Kao rezultat identifikacije neusklađenosti sa pravnim okvirom, nad osiguravajućim društvima su
preduzete mere, kao što sledi:
- Korektivne mere u vidu "odluka" kao izricanje napomena i novčanih kazni, razrešenje
odgovornih lica, prestanak prodaje dobrovoljnih proizvoda od strane odgovornih osoba.
Takođe, tokom 2013. osiguravajuća društva su povećala osnovni i promenljivi kapital kao i
napravljene su korekcije u investicijama fondova društava.
4.4.1. Struktura porekla kapitala osiguravača na Kosovu
Tokom 2013. broj i struktura vlasništva osiguravača koji su vršili životno i neživotno
osiguravajuću delatnost na Kosovu, ostala je nepromenjena. Ukupan broj osiguravača tokom
2013. je bio trinaest (13), gde je deset (10) od njih je nastavilo da pruža proizvode neživotnog
osiguranja, dok su ostala tri (3) pružala proizvode životnog osiguranja.
Od ukupnog broja osiguravača (vidi tabelu 28), 4 od njih su bili osiguravači sa stranim mešanim
kapitalom (Austrija i Albanija), 4 sa lokalnim kapitalom, 2 sa kapitalom iz Slovenije i po jedan
CBK Godišnji izveštaj 2013
72 |
osiguravač sa kapitalom iz Hrvatske, Albanije i Turske. Ako uporedimo ovu strukturu vlasništva
sa strukturom prethodne godine (2012), onda se vidi da je nastala jedna mala promena u korist
osiguravača sa domaćim vlasništvom. To, zbog činjenice da tokom 2013. jedan neživotni
osiguravač sa mešovitim kapitalom Austrija - Kosovo je prešao u potpuno domaće vlasništvo i
istovremeno je promenio ime i logo.
Tabela 9. Osiguravači i poreklo kapitala
Broj Kapital Procenat Broj Kapital Procenat
Austria - Albanija 4 16,543,771 35.80% 5 16,842,698 37.20%
Kosovo 4 15,385,907 33.30% 3 12,387,020 27.30%
Slovenija 2 7,245,506 15.70% 2 6,821,620 15.10%
Hrvatska 1 3,456,145 7.50% 1 4,073,579 9.00%
Albanija 1 485,975 1.10% 1 1,702,719 3.80%
Turska 1 3,135,862 6.80% 1 3,493,632 7.70%
Ukupno 13 46,253,165 100.00% 13 45,321,267 100.00%
2012. godinaVendi i origjinës se Kapitalit
2013. godina
Izvor: CBK
4.4.2. Struktura sredstava po mestu porekla
Ukupno sredstava sektora osiguranja na Kosovu 31. decembra 2013. je bilo 132.0 miliona evra,
gde sredstva u lokalnom vlasništvu predstavljaju 35,1% ukupnih sredstava sektora osiguranja
(vidi tabelu 29), u poređenju sa 24,0% prethodne godine. Ova promena u sastavu strukture
sredstava je nastala zbog činjenice da je osiguravač sa mešovitim kapitalom Austrija- Kosovo,
kao što je već navedeno, promenio strukturu vlasništva i prešao 100% kao osiguravač sa
lokalnim kapitalom.
Tabela 10. Struktura sredstava po poreklu osiguravača
Sredstva Procenat % Sredstva Procenat %
Austria - Albanija 38,229,237 28.96% 51,364,555 39.46%
Kosovo 46,349,655 35.11% 31,269,927 24.02%
Slovenija 21,239,475 16.09% 20,140,339 15.47%
Hrvatska 7,256,889 5.50% 7,820,206 6.01%
Albanija 8,055,087 6.10% 9,204,372 7.07%
Turska 10,876,482 8.24% 10,371,407 7.97%
Ukupno 132,006,825 100.00% 130,170,806 100.00%
2013. godina 2012. godinaOpis
Izvor: CBK (2014)
4.4.3. Procesi u toku
CBK je u procesu ažuriranja Memoranduma o razumevanju sa Albanijom, sa ciljem daljeg
produbljivanja obostrane saradnje u razmeni informacija u oblasti osiguranja kao i tretmana i
ispravne naknade šteta, kao rezultat nesreća izazvanih od osiguranih vozila u Republici Kosovo i
Republici Albaniji.
Takođe, pitanje međusobnog priznavanja osiguranja od auto odgovornosti u cilju slobodnog
kretanja građana i vozila između Kosova i Srbije je u procesu pregovaranja između dve zemlje.
Uz odobrenje i stupanje na snagu opšteg Zakona osiguranja, stvoriće se neophodna zakonska
infrastruktura u sektoru osiguranja. Stupanjem na snagu ovog zakona, CBK, kao nadzorni i
regulatorni organ, će biti obavezan da razmotri kompletnu zakonsku infrastrukturu sektora.
Većina propisa koji su trenutno na snazi biće predmet revizije i njihovog poboljšanja.
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 73
4.5. Nadzor penzija
Penzioni sistem Kosova tokom 2013. godine nije imao neku značajnu promenu, iako kretanje
cena jedinica u finansijskim tržištima direktno utiče na penziona sredstva uložena van Kosova.
Svrha nadzora penzijskog odeljenja ostaje nadzor i regulisanje penzionih fondova, ponuđača
penzija, upravljača sredstava, investicija i čuvanje sredstava doprinosioca.
Penzioni sistem na Kosovu funkcioniše po Zakonu 04/L-101, koji je stupio na snagu 30. marta
2012.
Dotični Zakon definiše i reguliše tri (3) stuba penzionog osiguranja:
Penziju na osnovu starosti za sve osobe starije od 65 godina i finansira se iz sredstava
konsolidovanog budžeta Kosova (Stub I);
Penzije individualnih štednji koje obezbeđuje Kosovski penzijski štedni fond (KPŠF),
finansiran od obaveznih doprinosa zaposlenih i poslodavaca (Stub II) i;
Dopunske individualne penzije finansiraju se dodatnim dobrovoljnim individualnim
doprinosom i doprinosom poslodavaca (Stub III).
Prema Zakonu o penzijama na Kosovu 04/L-101, drugi stub se finansira od obaveznih mesečnih
doprinosa koji su utvrđeni Zakonom gde zaposleni doprinose sa 5% na njihovu bruto platu i 5%
doprinose poslodavci. Svako plaćanje je prebačeno na individualne račune doprinosioca
Kosovskog penzijskog štednog fonda (KPŠF).
Za 2013. su izvršeni potpuni pregledi na osnovu plana za preglede Odeljenja za nadzor penzija.
Tabela 11. Izvršeni pregledi od strane nadzora penzija tokom 2013.
Opis Kompletan Fokusiran
Kosovski Penzijski Štedni Fond 1 0
Slovenački- Kosovski penzijski fond 1 0
Ukupno 2 0
Izvor: CBK (2014)
Odeljenje za nadzor penzijskih fondova u 2013. je počelo razmatranje, prilagođavanje i
usklađivanje penzijskih podzakonskih akata sa Zakonom o penzionim fondovima Kosova br.
04/L-101 i propisima Evropske unije.
Takođe, u pripremi je uredba za nadzor
koji je zasnovan na riziku i neophodnoj
regulativi.
a) Stub II
Kosovski penzijski štedni fond
“KPŠF”.
KPŠF je osnovan za upravljanje i
rukovođenje obaveznim individualnim
penzijskim štednjama (drugi stub), dok
se ne liberalizuje penzijsko tržište,
KPŠF je jedina institucija koja se bavi
upravljanjem i administracijom drugog
stuba kao što je definisano Zakonom o
penzijama br. 04/L-101.
1.06
1.08
1.1
1.12
1.14
1.16
1.18
1.2
1.22
Slika 72. Cena po jedinici januar- decembar 2013
Izvor: KPŠF (2014)
CBK Godišnji izveštaj 2013
74 |
Kosovski penzijski štedni fond je osnovan Uredbom UNMIK-a br. 2001/35 od 22. decembra 2001,
izmenjen i dopunjen Uredbom 2005/20, i izmenjen i dopunjen Zakonom o penzijskim fondovima
na Kosovu br. 04/L-101, kao neprofitno pravno lice; sa jedinim i isključivim ciljem vođenja i
upravljanja individualnim penzionim štednim računima, obezbeđujući pažljivo investiranje,
zaštitu penzionih sredstava i isplatu penzione štednje.
Kosovski penzijski štedni fond vodi Upravni odbor koji ima osam (8) članova i upravni direktor
koji upravljaju i nadgledaju rad KPŠF.
Broj doprinosioca do 31. decembra 2013. je bio 449,000, dok u 2012. bilo je 418,064 doprinosioca.
Vrednost sredstava pod upravljanjem Fonda u 2013. porastao je za 173,477,306.54 evra, dok je
iznos od 119,156,249.53 evra bio doprinos primljen tokom 2013.
Ukupna vrednost sredstava pod upravljanjem Kosovskog penzijskog štednog fonda do 31.
decembra 2013. je bila 913,602,429.01 evra. dok u 2012. vrednost sredstava pod upravljanjem je
bila u vrednosti od 740,125,122.47 evra.
Tokom 2013, KPŠF je uložio sredstva u strana tržišta u iznosu od 650,832,611.24 evra.
Fond penzijske štednje na osnovu Zakona br. 04/L-101 uložio u je hartije od vrednosti Vlade
Kosova u iznosu od 53,122,906.79 evra.
Penzioni fond tokom 2013. je imao pozitivan prinos na ulaganja sredstava u iznosu od
68,124,736.79 evra ili 7.46%, dok je u 2012. prinos od ulaganje bio u iznosu od 53,654,123.00 evra
ili 18,7%.
Neto prinos za 2013. je bio u iznosu od 63.525.266 evra
Tabela 12. Struktura ulaganja penzionih sredstava do 31. decembra 2013.
Institucije u kojima su uložena penzijska sredstva Klasa sredstava Sredstva Učešće u %
Vanguard Sredstva 313,444,532 34.31%
Schroders Obveznice 96,379,844 10.55%
European Credit Managment Tržište kredita 23,403,321 2.56%
Aquila Raznovrsne 26,986,630 2.95%
AXA GILB Obveznice koje supovezane sa inflacijom
57,478,701 6.29%
BNY Mellon Të ndryshme 133,139,594 14.57%
Hartije od vrednosti Vlade Kosova 53,122,907 5.81%
CBK Koje nise uložene 209,646,849 22.95%
913,602,377 100.00%Ukupno
Izvor: CBK (2014)
Na kraju 2012, jedinična vrednost akcija Kosovskog penzijskog štednog fonda je bila 1,117 evra
dok u 2013. porasla na 1,2117 evra ili 7.34%.
Za 2013. na osnovu odluke Izvršnog odbora, Fond penzijske štednje je platio naknadu za nadzor
koji je naplaćen kroz upravljačku taksu u iznosu od 15,539.00 evra.
U tabeli ispod, prikazan je procenat učestvovanja Asset menadžera u ulaganju penzionih
sredstava po klasama sredstava u ukupnim sredstvima KPŠF-a za 2013.
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 75
b) Stub III
Slovensko - Kosovski penzioni fond “SKPF”
SKPF je osnovan kao akcionarsko
društvo "Prva Group" iz Ljubljane i
korporacije "Dukagjini" iz Peći, 4.
septembra 2006, na osnovu Zakona 04/L-
101. SKPF je licenciran kao dopunski
penzioni fond.
31. decembra 2013. sredstva Slovensko-
Kosovskog penzionog fonda su iznosila
5,070,437.00 evra, dok iznos u F1 31.
decembra 2012. je bio 4,467,722.66 evra.
Jedinična vrednost akcija 31. decembra
2013. je bila 138.56 evra, dok je
31.12.2012. bila 129.97 evra.
Broj doprinosioca za 2012. je dostigao 3,704 člana dok u 2011. broj doprinosioca je bio 3,590.
Tabela 13. Struktura ulaganja penzionih fondova SKPF-a do 31. decembra 2013.
Opis
Akcije
Obveznice i druge fiksne hartije od vrednosti
Depoziti
Gotovina
Ostala sredstva
Ukupno 5,070,437
Srestva u Evrima
379,163
3,214,794
1,077,501
116,286
282,693
Izvor: CBK (2014)
Slično sa drugim finansijskim institucijama i operateri sistema penzija, kako Fond tako i SKPF
su bili podvrgnuti pregledima "on-site" i "off - site" vršene od strane Odeljenja za penzije i tržište
CBK. Takođe, u toku 2013. godine Slovensko-Kosovski fond je platio naknadu za nadzor u iznosu
od 5.000,00 evra.
0
20
40
60
80
100
120
140
160
2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
Slika 73. Vrednost jedinice Slovenačkog- Kosovskog Fonda penzionera 2007-2013
Izvor: KPŠF (2014)
CBK Godišnji izveštaj 2013
76 |
5. Usluge pružene vlastima, finansijskoj zajednici i javnosti
5.1. Operisanje i upravljanje gotovinom
CBK je tokom 2013. obezbedio jednu kvalitativnu i kvantitativnu ponudu gotovine za bankarski
sektor u cilju izmirenja transakcija gotovinom privredi i građanima. Shodno tome, funkcija i
strateška svrha CBK-a za obezbeđenje adekvatnog snabdevanja novčanicama i kovanicama za
obavljanje gotovinskih transakcija u privredi tokom 2013. je uspešno ispunjena.
601649
760 763738
-
100
200
300
400
500
600
700
800
900
2009 2010 2011 2012 2013
Slika 75. Prijem gotovine (vrednost), u
Izvor: CBK (2014)
190
225 225
293
267
-
50
100
150
200
250
300
350
2009 2010 2011 2012 2013
Izvor: CBK (2014)
Slika 74. Snabdevanje gotovinom (vrednost),
Odgovornosti CBK-a u vezi sa poslovanjem i upravljanjem gotovine tokom 2013, kao i u
prethodnim godinama vezane su pre svega sa valutom evro, pošto je evro valuta koja se zvanično
koristi na Kosovu.
16,6
00
100
472,6
00
2,4
31,6
00 3
,63
4,3
00
3,7
94
,60
0
1,1
17,2
00
16,8
00
200
492,0
00
2,0
16,0
00
3,3
64,3
00
3,5
62,9
00
1,0
24,6
00
500 euro 200 euro 100 euro 50 euro 20 euro 10 euro 5 euro
2012 2013
Izvor: CBK (2014)
Slika 76. Snabdevanje novčanicama prema apoenima evra (broj komada)
85,0
00
129,2
50
120,6
00
92
,40
0
113,6
00
285,0
00
324,5
00
369,5
00
33,0
00
76,0
00
48,8
00
20
,00
0
20
,00
0
467,0
00
240,0
00
185,0
00
2 euro 1 euro 50 cent 20 cent 10 cent 5 cent 2 cent 1 cent
2012 2013
Izvor: CBK (2014)
Slika 77. Snabdevanje sa novčanicamamonedha euro sipas denominimeve (broj komada)
Ukupna vrednost isporuke gotovine u 2013. zabeležila je pad od 9,17 odsto u poređenju sa 2012.
Struktura isporučene gotovine prema apoenima, koja se pre svega određuje zahtevima
bankarskog sektora, nije imala neku bitnu promenu od 2012. do 2013. Kod novčanica evra
nastavilo je da dominira snabdevanje malim apoenima - 5, 10, 20 i 50 evra, dok je količina
apoena od 100, 200 i 500 evra ostala značajno niža. Tokom 2013, obim malih apoena u iznosu od
20 i 10 evra je imao neznatno povećanje u poređenju sa prethodnom godinom, dok je količina
apoena u vrednost od 50 evra imala blagi pad.
Kao što je prikazano na sledećim slikama, tokom 2013, CBK je snabdevala komercijalne banke i
druge institucije sa blizu 10,5 miliona komada novčanica evra (u iznosu od oko 266,5 miliona
evra) i preko 1 milion komada kovanog novca (približno oko 0.2 miliona evra).
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 77
Snabdevanje evro kovanicama, isto kao u 2012, u 2013. je uglavnom dominirano malim
kovanicama u vrednosti od 1 evrocenta do 5 evrocenti. Količina snabdevanja malim apoenima u
vrednosti od 2 evrocenta i 1 evrocent tokom 2013. je imala značajno smanjenje u odnosu na
prethodnu godinu, dok je količina snabdevanja apoena od 5 evrocenti zabeležila rast. Količina
snabdevanja apoena od 10 evrocenti do dva evra je zabeležila značajan pad.
Ukupna vrednost primljene gotovine kao depoziti beležila je blagi pad od 29,3 odsto u 2013. u
odnosu na prethodnu godinu. CBK je primio oko 15,7 miliona komada novčanica (oko 63.000
komada novčanica dnevno) i oko 2,5 miliona komada evro kovanica (prosečno oko 10.000 komada
kovanica dnevno) kao depozite gotovog novca od komercijalnih banaka i drugih institucija.
Izražene u vrednost, ovi depoziti iznosili su oko 735,5 miliona evra i 2,0 miliona evra,
respektivno. Struktura novčanica primljenih tokom 2013. godine nije imala značajnu promenu u
odnosu na prethodnu godinu, dok je struktura novčanica primljenih tokom 2013, odnosno
kovanice od 1 evro i 50 evrocenti imale su jedan povećan obim depozitiranja u odnosu na
kovanice apoena od 2 evra koje su obeležili blagi pad.
359,9
00
180,7
00
1,7
58,8
00
5,0
77,6
00
3,5
79,1
00
3,5
36,4
00
1,3
88,2
00
316,4
00
124,4
00
1,7
61
,60
0
5,3
19,1
00
3,4
67,0
00
3,5
26,0
00
1,1
32,2
00
500 euro 200 euro 100 euro 50 euor 20 euro 10 euro 5 euro
2012 2013
Izvor: CBK (2014)
Slika 78. Novčanice u evrima koje su primljene prema apoenima (broj komada)
691,5
00
83
9,5
00
746,4
00
931,2
00
460,8
00
0 0 0
611,5
00
442,5
00
378,4
00
736,0
00
32
8,0
00
0 0 0
2 euro 1 euro 50 cent 20 cent 10 cent 5 cent 2 cent 1 cent
2012 2013
Izvor: CBK (2014)
Slika 79. Novčanice u evrima koje su primljene prema apoenima (broj komada)
Tokom 2013, slično sa prethodnim godinama, deponirana neto13 gotovina je bila u većoj vrednosti
od snabdevane gotovinom. U stvari, dostigavši oko 471 milion evra, takva promena je bila u većoj
meri nego u prethodnoj godini, koja je bila oko 469.2 miliona. Ovo povećanje je bilo uglavnom kao
rezultat smanjenja potražnje bankarskog sektora za snabdevanje evro novčanicama.
Pošto CBK održava samo minimalni potreban nivo gotovine, višak se šalje u evrozonu, koji se
zatim vrati kao kamata i koristi se za međunarodna plaćanja. Neto doznake gotovine u
inostranstvu u 2013. dostigle su iznos od 460,2 miliona evra, što je niže nego godinu dana ranije,
kada su bile 465.5 miliona evra. Ovo smanjenje neto doznaka u 2013. je došlo kao rezultat
povećanog uvoza gotovine, potpuno novog, sa evrozone kojom su uglavnom snabdevane
komercijalne banke u cilju opremanja svojih bankomata. Performanse izvoza i uvoza gotovine u
poslednjim godinama su predstavljene u naredne dve slike.
13
Depoziti minus povlačenje
CBK Godišnji izveštaj 2013
78 |
453
405
622
511 518
-
100
200
300
400
500
600
700
2009 2010 2011 2012 2013
Izvor: CBK (2014)
Slika 80. Izvoz gotovine (vrednost), u milionima evra
2420
40
45
58
-
10
20
30
40
50
60
70
2009 2010 2011 2012 2013
Izvor: CBK (2014)
Slika 81. Uvoz gotovine (vrednost), u milionimaevra
Isto kao i prethodnih godina, operacije gotovinom su se izvršavale preko savremene opreme za
procesiranje i u skladu sa standardnim pravilima CBK-a. Sva gotovina koja je primljena od
komercijalnih banaka i drugih institucija se procesuirala (blizu 15.7 miliona komada evro
novčanica i 2.5 miliona komada evro kovanica) i bile su klasifikovane po stepenu starosti.
Oko 6 miliona komada evro novčanica (38,3 procenta ukupnih novčanica deponovanih od strane
bankarskog sektora) tokom 2013. bile su klasifikovane kao veoma zastarele i izbačene iz opticaja
i poslate u centralnu banku evrozone. Takav značajan obim veoma zastarelih novčanica
izbačenih iz opticaja značajno je doprineo u poboljšanju kvaliteta gotovog novca u opticaju u
Republici Kosovo. Novčanice koje su se najviše klasifikovale kao veoma zastarele i koje su
22,7
00
17,8
00
150,0
00
2,6
42,6
40
1,2
53,0
70
1,4
32,8
34
1,3
73,6
50
12
,90
0
8,2
00
77,0
00
2,0
69,1
66
1,3
09,0
00
1,3
92,0
00
1,1
29,0
00
500 evra 200 evra 100 evra 50 evra 20 evra 10 evra 5 evra
2012 2013
Izvor: CBK (2014)
Slika 82. Broj zastarelih novčanica koje su povučene od opticaja (broj komada)
6.3
1%
9.8
5%
8.5
3%
52.0
5%
35.0
1%
40.5
2%
98.9
5%
4.0
8%
6.5
9%
4.3
7%
38.9
0%
37.7
6%
39.4
8%
99.7
2%
500 evra 200 evra 100 evra 50 evra 20 evra 10 evra 5 evra
2012 2013
Izvor: CBK (2014)
Slika 83. Proporcija novčanica koje su povučene od opticaja, od ukupno primljenih
0 0 0 0
1,2
71,0
00
1,6
46,0
00
1,0
79
,00
0
0 0 0 0
1,4
43,0
00
1,6
45,0
00
1,0
20
,00
0
500 euro 200 euro 100 euro 50 euro 20 euro 10 euro 5 euro
2012 2013
Slika 84. Snabdevanje novim novčanicama (broj komada)
Izvor: CBK (2014)
0.0
0%
0.0
0%
0.0
0%
0.0
0%
34.9
7%
43.3
8%
96.5
8%
0.0
0%
0.0
0%
0.0
0%
0.0
0%
42.8
9%
46.1
7%
99.5
5%
500 euro 200 euro 100 euro 50 euro 20 euro 10 euro 5 euro
2012 2013
Izvor: CBK (2014)
Slika 85. Proporcija novih novčanica koja su unete u opticaju, od ukupno snabdevanih
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 79
izbačene iz opticaja su bile one u apoenima od 20, 10 i 5 evra, zbog njihovog većeg opticaja u
privredi.
Kvalitet gotovine u opticaju se takođe
poboljšao i kroz snabdevanje potpuno
novim evro novčanicama, koje su
dovedene iz evrozone. Tokom 2013, CBK
je snabdevao bankarski sektor sa više od
4,1 milion komada novih evro novčanica
(39,21 odsto od ukupnog snabdevenog
broja evro novčanica). Sve nove
novčanice su bile novčanice u malim
apoenima (20, 10 i 5 evra), kojima su
uglavnom snabdevane komercijalne
banke u cilju opremanja svojih
bankomata. Zatim, takođe sve evro
novčanice koje su se upotrebile za snabdevanje su bile visokog standarda kvaliteta (adekvatan
kvalitet za bankomate).
Što se tiče mera protiv falsifikovanja, CBK je pratio slučajeve falsifikovanog novca tokom 2013.
Konkretno, nastavio je da sarađuje sa vlastima za unapređenje izveštavanja gotovine za koju se
sumnja da je falsifikovana. Dalje u 2013, CBK zajedno sa Kosovskom policijom i laboratorijom za
forenziku objavili su na veb14 stranicu CBK-a statistike o falsifikovanom novcu na nivou
Republike Kosovo. Dalje, objavljen je obrazovni materijal u cilju informisanja javnosti o
bezbednosnim karakteristikama novčanica.
5.2. Održavanje i transakcije računa
CBK pruža bankarske usluge za Vladu Republike Kosova, Kosovsku agencije za privatizaciju
(KAP) i druge institucije, kao što su banke i druge finansijske institucije, javne institucije, strane
banke, centralne banke, međunarodne finansijske institucije (Međunarodni monetarni fond,
Svetska banka), i međunarodne organizacije, kao što je navedeno u članu 9. Zakona br. 03/L-209
CBK. U 2013, kao i prethodnih godina, ove usluge su se uglavnom sastojale od održavanja računa
i vršenja isplata, isključujući bilo koji oblik kredita.
Tabela 14. Iznos transakcija po glavnim vrstama plaćanja (u hiljadama evra)
2009 2010 2011 2012 2013
Transakcije u gotovini +411,055 +423,658 +535,190 +468,755 +470,786
Depoziti u gotovini +601,207 +648,911 +760,082 +762,596 +737,524
Izvlačenje gotovine +190,152 +225,253 +224,892 +293,841 +266,738
Lokalni transferi +41,169 +392,587 +462,867 +335,267 +581,797
Lokalni dokazeći transferi +1,225,527 +1,568,021 +1,615,232 +1,568,574 +1,554,535
Lokalni odlazeći transferi +1,184,358 +1,175,434 +1,152,365 +1,233,308 +972,738
Međunarodni transferi (-463,816) (-408,689) (-558,778) (-366,873) (-321,676)
Međunarodni dolazeći transferi +202,755 +326,319 +266,706 +372,967 +653,710
Međunarodni odlazeći transferi +666,571 +735,008 +825,483 +739,840 +975,386
Vrste transakcija
Izvori CBK (2014)
14
http://www.bqk-kos.org/?cid=1,141
0
26
202
13
0
54
2
8 3
481
48
109 136
113
11
10
500 evra 200 evra 100 evra 50 evra 20 evra 10 evra 5 evra
2012 2013
Izvor: Kosovska Agencija za Forenziku (2014)
Slika 86. Falsifikovani evri koji su zaplenjeni na nivou Kosova (broj komada)
CBK Godišnji izveštaj 2013
80 |
Tokom 2013. godine, CBK je podržao unapređenje procesa izvršavanja transakcija i
usklađivanja Ministarstva finansija i KAP-a. Oblici plaćanja i način objavljivanja su se
prilagodili njihovim zahtevima. Vredi da se napomene i potpuna elektronizacija naloga
međunarodnih plaćanja Ministarstva finansija.
145,850
207,619
249,362 286,997
344,271
-
50,000
100,000
150,000
200,000
250,000
300,000
350,000
400,000
2009 2010 2011 2012 2013
Izvor: CBK (2014)
Slika 87. Obim lokalnih odlazećih domaćih transakcija, broj
1,184 1,175 1,152 1,233
973
-
200
400
600
800
1,000
1,200
1,400
2009 2010 2011 2012 2013
Izvor: CBK (2014)
Slika 88. Vrednost lokalnih odlazećih transakcija, u milionima evra
Dok najveći deo poslovanja gotovinom CBK-a u 2013. je sproveden u ime i za račun komercijalnih
banaka, najveći deo domaćih plaćanja CBK-a je sproveden u ime i za račun Trezora15.
Kao direktni učesnik u Elektronskom
sistemu među-bankarskog kliringa
(ESMK), CBK je poslao i primio domaće
naloge u ime i za račun svojih nosioca
računa. Tokom 2013. godine, preko
ESMK-a, CBK je poslao na ime svojih
klijenata oko 345 hiljada odlazećih
naloga (porast od 20 procenata u
poređenju sa prethodnom godinom), i
primio je za njihov račun oko 104.8
hiljade dolazećih računa (porast od 8.5
procenata u poređenju sa prethodnom
godinom).
Izraženo u vrednosti, odlazeći nalozi u
2013. dostigli su preko 973 miliona (pad od 21,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu), a dolazni
15
Trezor – Ministarstvo finansija.
1,226
1,568 1,615 1,569 1,555
-
400
800
1,200
1,600
2,000
2009 2010 2011 2012 2013
Izvor: CBK (2014)
Slika 90. Vrednost lokalnih dolazećih transakcija, u milionima evra
81,600 87,819
93,754 96,585 104,783
-
20,000
40,000
60,000
80,000
100,000
120,000
2009 2010 2011 2012 2013
Izvor: CBK (2014)
Slika 89. Obim lokalnih dolazećih domaćihtransakcija, broj
-
500
1,000
1,500
2,000
2009
2010
2011
2012
2013
Ukupno stanjeVladine InstitucijeKosovska Agencija za PrivatizacijuKomercijalne Banke
Slika 91. Evoluacija depozita glavnih klijenata CBK-a, milioni evra
Izvor: CBK (2014)
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 81
nalozi dostigli su preko 1.55 milijardi (smanjenje od 0,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu).
CBK je ostao kako u smislu vrednosti tako i obimu transakcija, najveći učesnik u ESMK-u.
Kada se govori o domaćem platnom prometu, treba napomenuti da sve komercijalne banke same
generišu promet kao učesnici u ESMK-u, dok institucije osiguranja najveći broj njihovih plaćanja
vrše preko komercijalnih banaka. U stvari, svi drugi nosioci računa CBK-a koriste usluge
plaćanja koje pruža CBK-a na ograničen način, pošto svi oni imaju račune u komercijalnim
bankama.
203
326
267
373
654
-
100
200
300
400
500
600
700
2009 2010 2011 2012 2013
Izvor: CBK (2014)
Slika 93. Vrednost međunarodnih dolazećih transakcija, u milionima evra
404 426
386
347
435
-
50
100
150
200
250
300
350
400
450
500
2009 2010 2011 2012 2013
Izvor: CBK (2014)
Slika 92. Obim međunarodnih dolazećih transakcija, broj
Što se tiče međunarodnih transakcija, u 2013. godini, najveći broj njih je vršen od strane CBK-
a po nalogu Trezora. S druge strane, imajući u obzir njihovu vrednost, najveći deo
medjunarodnih transakcija uradjenih od strane CBK-a se tiču transfera fondova komercijalnih
banaka. Godišnji podaci za pet proteklih godina o međunarodnim transakcijama su predstavljeni
na sledeće četiri slike.
667 735
825
740
975
-
200
400
600
800
1,000
1,200
2009 2010 2011 2012 2013
Izvor: CBK (2014)
Slika 95. Vrednost međunarodnih odlazećih transakcija, u milionima evra
1,760
2,089 2,074 1,988
2,126
-
500
1,000
1,500
2,000
2,500
2009 2010 2011 2012 2013
Izvor: CBK (2014)
Slika 94. Obim međunarodnih odlazećih transakcija, broj
31. decembra 2013, depoziti institucija Vlade Republike Kosova dostigli su 206,8 miliona evra,
dok su depoziti KAP-a iznosili 550.3 miliona evra.
CBK Godišnji izveštaj 2013
82 |
Tabela 15. Nivo depozita po vrsti računa (u milionima evra)
Vrste računa 2009 2010 2011 2012 2013
I. Tekući računi 959.0 441.8 677.9 1,146.4 1,266.8
Kosovska Agencija za Privatizaciju 451.0 65.1 265.3 549.4 530.3
Vladine Institucije 88.2 48.8 89.3 73.7 12.9
Komercijalne Banke 233.2 203.6 209.7 302.1 327.8
Međunardne Institucije (MMF, SB) 53.1 77.0 73.4 169.3 156.5
TKPK + Javne Institucije (PTK, EKK, itd.) 123.1 38.1 21.0 27.3 209.7
FODK + ostale 1.7 1.7 10.8 19.1 24.3
Osiguravajuća društva 7.7 5.8 7.7 5.0 5.0
Međunarodne Institucije (UNMIK, EULEX itd) 0.8 1.7 0.7 0.4 0.3
Suplementarni penzioni fondovi 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1
II. Oročeni depoziti 125.0 597.1 425.5 152.0 133.0
Kosovska Agencija za Privatizaciju 0.0 457.1 320.5 0.0 20.0
Vladine Institucije 125.0 140.0 105.0 152.0 113.0
Komercijalne Banke 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Međunarodne Institucije (MMF, SB) 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
TKPK + Javne Institucije (PTK, EKK, itd.) 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
FODK + Ostale 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Osiguravajuća društva 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Međunarodne Institucije (UNMIK, EULEX itd.) 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
Suplementarni penzioni fondovi 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
III. Vladine hartije od vrednosti 0.0 84.7 0.0 46.0 81.0
Vladine Institucije 0.0 84.7 0.0 46.0 81.0
Ukupno stanje 1,084.0 1,123.6 1,103.4 1,344.4 1,480.8
Izvor: CBK (2014)
Među ostalim nosiocima računa, komercijalne banke i institucije osiguranja su najvažniji što se
tiče nivoa depozita u CBK-a. Depoziti komercijalnih banaka i osiguravajućih institucija koji se
drže u CBK-a uglavnom se odnose na njihove regulatorne obaveze. Oni su činili 22,5 odsto
ukupnih depozita održanih u CBK-a tokom 2013. 31. decembra 2013, depoziti komercijalnih
banaka i osiguravajućih institucija su iznosili 332,8 miliona evra.
Nivo depozita Trusta penzione štednje Kosova (TPŠK) održanih u CBK-u je značajno porastao
tokom 2013. godine. Oni su činili oko 14.16 procenata ukupnih depozita koji su se držali u CB
tokom 2013. godine i na kraju godine su dostigli vrednost od 209,647 miliona evra.
5.3. Platni sistem
Jedna od prvenstvenih funkcija CBK-a je funkcionisanje jednog efikasnog, bezbednog i održivog
međubankarskog platnog sistema u zemlji, kao ključni stub finansijske infrastrukture.
Tokom 2013 godine, međubankarski platni sistem je naznačen sa trajnošću, bezbednošću i
visokim učinkom interoperabilnosti, realizovanjem kliringa i blagovremenim poravnanjem u
skladu sa odgovarajućim standardima i procedurama. Takođe, Registar korisnika bankarskih
računa je funkcionisao dobro i postigli smo napredak u poboljšanju aplikacije i povećanju
pristupa korisnicima iz Sudskog saveta Kosova, obuhvativši sve filijale u zemlji.
Jedna od važnijih aktivnosti u oblasti platnih sistema tokom 2013. godine je bilo usvajanje
Zakona o platnom sistemu i usklađivanje pomoćnih propisa, jačajući nadzorna ovlašćenja platnog
sistema i tržišne infrastrukture u bankarskoj industriji. Drugi važan uspeh je i realizacija
projekta za plate službenika javne uprave i projekta o penziji za sve kategorije socijalnih šema iz
Ministarstva rada i socijalne zaštite.
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 83
5.3.1 Operacija elektronskog sistema međubankarskog kliringa
Elektronski sistem međubankarskog kliringa (ESMK), koji je trenutno jedini sistem
međubankarskih isplata u zemlji, funkcioniše kao hibridni sistem koji omogućava izvršenje
velikog broja međubankarskih platnih instrumenata.
Tokom 2013 je zabeležen porast u kapacitetu i vrednosti transakcija ESMK-a, i izvršeno je dalje
usavršavanje sistema i funkcionisano je učešće "IS Banke" u ESMK-u, koja će početi da posluje
tokom ove godine na Kosovu.
3,76
3,30
7
3,92
7,73
2
4,18
9,77
9
4,32
9,67
8
6,79
3,43
0
2009 2010 2011 2012 2013
Slika br. 96. Broj transakcija u në ESMK
Izvor: CBK (2014)
3,97
5,56
2,12
3.68
4,66
0,20
7,98
2.40
5,08
6,55
7,61
7.44
5,68
0,95
7,53
2.00
6,43
5,18
0,34
8.00
2009 2010 2011 2012 2013
Slika 97. Vrednost transakcija u ESMK
Izvor: CBK (2014)
Tokom ove godine, u ESMK-u je izvršeno 6,8 miliona transakcija u ukupnom iznosu od oko 6,4
milijardi evra.
Neprekidni rast u kapacitetu i vrednosti međubankarskih transakcija ESMK-a odražava
relativan rast bezgotovinskog plaćanja i rast poverenja u bankarski sistem. Kao i prethodnih
godina, i u 2013. godini, godišnji porast kapaciteta i vrednosti transakcija ESMK-a bio je vidljiv.
U poređenju sa transakcijama ESMK-a u prethodnoj godini, kapacitet transakcija je povećan za
56,9 odsto, a vrednost transakcija je povećana za 13.28 posto. Povećanje transakcija ESMK-a
može se videti i iz dnevnih prosečnih podataka. Prosečna dnevna vrednost prometa u 2013.
ESMK-a je bila 25,9 miliona evra, u poređenju sa 22,9 miliona u 2012. Dok, prosečan dnevni
promet ESMK-a u 2013. je bio blizu 27.4 hiljada, u poređenju sa oko 17,5. hiljada u 2012, koja se
smatra velikim porastom u odnosu na prošlu godinu. Iz dugoročnije perspektive, vidi se da
ESMK tokom ove godine je imao najveći promet od početka rada sistema.
15,9
02,2
48
18,6
40,8
32
20,5
10,3
13
22,9
07,0
87
25,9
48,3
08
2009 2010 2011 2012 2013
Slika 99. Dnevni prosek vrednosti transakcija u ESMK
Izvor: CBK (2014)
15,0
53
15,7
11
16,8
94
17,4
58
27,3
93
2009 2010 2011 2012 2013
Slika 98. Dnevni prosek broja transakcija u ESMK
Izvor: CBK (2014)
CBK Godišnji izveštaj 2013
84 |
Među faktorima koji su uticali na povećanje broja transakcija, ESMK je bio za izvršenje plata
službenika javne uprave i isplata za kategoriju socijalnih šema Ministarstva rada i socijalne
zaštite preko ESMK-a. Dok, na rast vrednosti uglavnom su uticali transakcije sa hartijama od
vrednosti.
U okviru ESMK-a se realizuju neke specifične kategorije plaćanja, kao što su: redovne isplate
(pojedinačne i grupne), prioritetne isplate (pojedinačne i grupne), Kos-Giro, direktni debit i
poravnanja hartija od vrednosti. Nivoi kapaciteta i vrednosti ovih kategorija za plaćanje za 2012.
i 2013. su prikazani na donjim slikama.
833.41
22.30
2,916.15
3.87
543.34
10.30
0.31
970.72
24.81
3,294.68
1,797.33
692.28
13.12
0.50
Të rregullta
Prioritare
Të rregullta-masive
Prioritare-masive
Pagesatxhiro
DebitimiDirekt
Letra meVlerë
2013 2012
Slika 100. Godišnji obim transakcija ESMK-a prema njihovim vrstama (u hiljadama)
Izvor: CBK (2014)
3,161.88
893.49
470.36
2.40
892.13
8.04
252.65
3,319.53
768.58
531.80
374.52
899.99
6.76
534.01
Tërregullta
Prioritare
Tërregullta-…
Prioritare-masive
Pagesatxhiro
DebitimiDirekt
Letra meVlerë
2013 2012
Slika 101. Godišnja vrednost transakcija ESMK-a prema njihovim vrstama (u milionima)
Izvor: CBK (2014)
Redovne isplate (pojedinačne i grupne) čine oko 62,79 odsto kapaciteta i oko 59.84 odsto vrednosti
transakcije ESMK-a.
Kos-Giro transakcije predstavljaju jedan specifičan tip redovnih transakcija koje se takođe vrše
kroz kliring sesije i poravnavaju se na neto osnovi. Kos-Giro transakcije su namenjene za
standardizovano i automatizovano prikupljanje dugova velikih subjekata. Tokom 2013, broj
naplata Kos Giro je porastao na 27,4 odsto, dok je njihova vrednost povećana za oko 1 odsto.
Prioritetne (hitne) transakcije se odmah izvrše i poravnaju tokom radnog vremena na bruto
osnovi. Slično regularnim transakcijama, prioritetne transakcije se kanališu kroz ESMK ili kao
pojedinačne ili grupne transakcije. One još uvek predstavljaju mali deo ukupnih transakcija
ESMK. U 2013, u vezi kapaciteta, predstavljaju manje od 1 odsto transakcija, dok u pogledu
vrednosti, čine oko 11,94 odsto transakcija. Ova vrsta i dalje se koristi uglavnom za hitne isplate
i one sa velikom vrednošću.
Direktni debit kao instrument i nova šema plaćanja na Kosovu još uvek se ne koristi u onoj meri
kao i ostali načini plaćanja, tako da, u 2013. godini, ova vrsta transakcije zastupljena je manje od
1 odsto kapaciteta i vrednosti transakcija ESMK.
Pozivajući se na ukupnu vrednost transakcija za poravnanje u ESMK, tokom 2013. godine
ukupna vrednost bila je 6.435.180.448 evra, gde prve tri institucije sa najvećom vrednošću
iniciranih transfera zauzimaju 65.46 odsto od ukupnog broja, dok sve ostale institucije su imale
34.54 odsto. Što se tiče broja iniciranih transfera, od njihovog ukupnog broja 6.793.431, prve tri
institucije sa najvećim brojem iniciranih transfera zauzimaju 56,10 odsto od ukupnog broja, dok
sve ostale institucije imaju 43,9 odsto. Detaljan pregled pokazatelja učešća najaktivnijih
institucija u ESMK tokom 2013, nasuprot ukupnoj aktivnosti u ovom sistemu, prikazan je u
tabeli 43.
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 85
Tabela 16. Pokazatelji koncentracije za inicirane/poslate transakcije u ESMK
Sistemi SEKN Obim Vrednost
3 banka 56.10% 65.46%
6 ostalih banaka 43.90% 34.54%
Ukupno 6,793,431 6,435,180,448
Izvor: CBK (2014)
Što se tiče primljenih transfera, tri institucije sa najvećim vrednošću primljenih transfera
zauzimaju 67,14 odsto od ukupnog iznosa, dok sve ostale institucije zauzimaju 32,86 odsto. Dok
od ukupnog broja primljenih transfera, prve tri institucije zauzimaju 72.58 odsto od ukupnog
broja, a sve ostale institucije 27,42 odsto. Trezor u Ministarstvu finansija je među glavnim
učesnicima u primljenim transakcijama od ESMK-a (3,475,529 transakcije u vrednosti od
1,554,602,575.06 evra) što čini oko 51 odsto broja i 27 odsto ukupne vrednosti primljenih
transakcija (Tabela 45).
Tabela 17. Pokazatelji koncentracije za primljene transakcije u ESMK
Sistem ESMK Obim Vrednost
3 banka 72.58% 67.14%
6 bankat tjera 27.42% 32.86%
Totali 6,793,431 6,435,180,448
Izvor: CBK (2014)
5.3.2 Nadzor, analiza i razvoj platnih sistema
Zakonodavstvo o funkcionisanju platnog sistema na Kosovu ovlašćuje OPS za nadzor platnih
sistema kako bi se obezbedila efikasnost i pouzdanost ovog sistema i njegove usklađenosti sa
zakonskim odredbama, održavanje poverenja javnosti u platni sistem i instrumente plaćanja kao
i promociju slobodne konkurencija na tržištu platnih usluga.
U okviru oblasti nadzora platnog sistema, OPS je uspostavilo i razvilo odgovarajuću funkciju u
skladu sa međunarodnim načelima i standardima, vršene su redovne publikacije analitičkih
pokazatelja za instrumente plaćanja na Kosovu. Takođe, tokom ove godine vršene su redovne
inspekcije u bankama u cilju nadgledanja izvršenja plaćanja prema procedurama utvrđenim
zakonskim odredbama.
Što se tiče oblasti analiza u okviru platnog sistema, nastavljeno je objavljivanje redovnih analiza
o kretanjima platnih sistema kao i o drugim informativnim materijalima sa karakterom
finansijskog vaspitanja javnosti. Tokom ove godine su objavljene sledeće analize i informativni
materijali:
Analiza korišćenja instrumenata plaćanja na Kosovu (kvartalno);
Analiza o načinima slanja novčanih doznaka na Kosovu;
Analiza kretanja šeme plaćanja Kos Giro i direktnog debita.
Uporedni izveštaji između Kosova i zemalja regiona o razvoju infrastrukture platnih
sistema.
Informativne brošure za platni sistem na Kosovu
Informativne brošure i leci o elektronskom novcu
Leci za korišćenje bankarskih kartica itd.
CBK Godišnji izveštaj 2013
86 |
U okviru korekcija regulative platnog sistema je vršena zamena UNMIK-ove Uredbe 2001/26 o
transakcijama plaćanja sa Zakonom o platnom sistemu usvojenim od Skupštine Republike
Kosova 24. aprila 2013. U ovom okviru su razmatrane, prilagođene i usvojene sledeće Uredbe:
a) Uredba o kliringu i funkcionisanju računa za poravnanje, b) Uredba o šemi direktnog debita
elektronskog sistema međubankarskog kliringa i operativno uputstvo za registar korisnika
bankarskih računa.
5.3.3 Instrumenti plaćanja i bankarska infrastrukture za usluge plaćanja
Što se tiče instrumenata plaćanja i bankarske infrastrukture za usluge plaćanja, vredi
napomenuti da se pojavio jedan održivi razvoj, sa tendincijom rasta i širenja na primenu
inovativnih tehnologija i korišćenje elektronskih instrumenata. Na osnovu metodologije za
izveštavanje instrumenata plaćanja, komercijalne banke su nastavile sa redovnim izveštavanjem
o statističkim podacima o instrumentima plaćanja u Odeljenju platnog sistema u CBK.
0
20,000
40,000
60,000
80,000
100,000
120,000
2010 2011 2012 2013
Visa MasterCard Domaće kartice Ostalo
Slika 103. Broj kreditnih kartica prema vrsti
Izvor: CBK (2014)
0
100,000
200,000
300,000
400,000
500,000
600,000
700,000
2010 2011 2012 2013
VISA MasterCard Domaće kartice Ostalo
Slika 102. Broj debitnih kartica prema vrsti
Izvor: CBK (2014)
Iz prikupljenih, obrađenih i analiziranih podataka tokom 2013. godine je stvoren širok pregled o
nivou razvoja nacionalnog sistema plaćanja.
0
1,000
2,000
3,000
4,000
5,000
6,000
7,000
8,000
9,000
10,000
2009 2010 2011 2012 2013
Bro
j
Slika 105. Broj terminala POS
Izvori: CBK (2014)
0
100
200
300
400
500
600
2009 2010 2011 2012 2013
Bro
j
Slika 104. Broj terminala ATM
Izvor: CBK (2014)
Kontinuirano, broj kartica sa funkcijom plaćanja je povećan. Mreža terminala kosovskih banaka
je takođe u porastu. U decembru 2013, prijavljeno je 645.048 kartica sa funkcijom debita,
109.332 sa funkcijom kreditiranja i 15.017 pretplatničke kartice. Ove kartice se mogu koristiti u
496 ATM terminalima tj. bankomatima i 9.071 POS terminalima (na mestu prodaje) postavljenih
na Kosovu.
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 87
U odnosu na prethodnu godinu, broj ATM terminala se povećao za 2,7 odsto, a broj POS
terminala sa 5,6 odsto.
Slika 106. Godišnji obim transakcija elektronskih instrumenata isplata
Izvor: CBK (2014)
Slika 107. Godišnja vrednost transakcija elektronskih instrumenata isplata
Izvor: CBK (2014)
8,849,677
3,383,762
519,095
19,077
9,251,512
3,741,976
867,132
36,911
Isplate na ATM
Isplate na POS
Nacionalni e-banking
Međunarodni e-banking
2013 2012
873,067,575
177,527,193
925,317,763
331,409,416
936,184,272
191,954,615
1,628,996,331
607,248,658
Isplate na ATM
Isplate na POS
Nacionalni e-banking
Međunarodni e-banking
2013 2012
2013. se karakteriše tendencijom rasta u korišćenju elektronskih instrumenata plaćanja. Broj
plaćanja preko e-bankarstva u zemlji je porasla za 67,05 odsto, dok je njihova vrednost porasla za
76,5 odsto. Broj plaćanja na POS terminalima je porasla za 10,5 odsto, dok je njihova vrednost
porasla za 8,1 odsto. Takođe, podizanje gotovine sa ATM terminalima se karakterišu povećanjem.
Broj podizanja iz bankomata tokom 2013. je porastao za 4,5 odsto, dok je vrednost podizanja
porasla za 7,2 odsto.
Iz izveštaja banaka se saznaje da na kraju 2013. godine, ukupan broj bankarskih računa
klijenata bio je oko 1,85 miliona, što predstavlja povećanje od 1,7 odsto u poređenju sa krajem
2012. Oko 98.62 odsto računa su rezidentni, dok oko 1.38 odsto su nerezidenti.
Od ukupno računa na kraju 2013. godine, oko 131 hiljada računi su imali "onlajn" pristup sa
internetom za vršenje isplata ili provera računskog stanja, beležeći rast od 35,3 odsto u
poređenju sa 2012. godinom.
Tabela 18. Broj računa
2011 2012 2013 2011 2012 2013
Računi klijenata (1+2) 2,059,878 1,824,266 1,855,383 68,990 97,089 131,365
1- računi rezidenata (a+b)(%) 98.34% 98.40% 98.62% 94.80% 97.00% 97.10%
a- individualni (%) 94.36% 93.20% 93.25% 80.00% 78.70% 80.11%
b-kompanije (%) 5.63% 6.80% 6.75% 20.00% 21.30% 19.89%
2- računi ne-rezidenata (c+d) (%) 1.66% 1.60% 1.38% 5.20% 3.00% 2.90%
c-individualni (%) 96.60% 96.50% 96.35% 90.80% 94.90% 92.50%
d-kompanije (%) 3.40% 3.50% 3.95% 9.20% 5.10% 7.50%
Opis računaDostupna sa internetaUkupan broj klijenata
Izvor: CBK, izveštavanje banaka prema "Metodologiju za izveštavanje instrumenata za plaćanje"
Na osnovu statističkih podataka, razvoj infrastrukture ima brži tempo u odnosu na druge zemlje
u regionu. Ostaje kao podsticaj trend brzog rasta korišćenja elektronskih instrumenata za
plaćanje.
Što se tiče poređenja Kosova sa zemljama u regionu, vidi se da je trend brzog razvoja u poslednjih
nekoliko godina uticao da je Kosovo danas popravilo svoju poziciju u poređenju sa susednim
zemljama.
CBK Godišnji izveštaj 2013
88 |
Tabela 19. poredna tabela instrumenata i terminala plaćanja16
Opis Stanovnici ATM za 1 milion
stanovnika
POS za 1 milion
stanovnika
Kreditne kart ice
za 1 milion
stanovnika
Debit kart ice za
1 milion
stanovnika
E-Banking za
milion
stanovnika
Kosovo 1.79 270 4,800 53,599 335,001 54,240
Albanija 2.8 294 1,895 17,562 257,075 19,616
Češka Republika 10.51 391 10,345 179,076 787,777 -
Turska 74.72 486 28,566 727,277 1,221,400 -
Slovenija 2.06 868 18,770 54,394 1,227,509 -
Bugarska 7.38 768 8,544 129,781 929,331 -
M ađarska 9.93 483 9,617 126,495 773,156 -
Bosna 3.84 334 5,031 52,830 394.223 25,011
Crna gora 0.62 502 16,340 82,092 489,726 56,147
Hrvatska 4.39 930 20.6 36,727 1,518,145 -
M akedonija 2.06 414 16,149 143,600 561,438 189,185
Izvor: CBK (2013) i Centralne banke ili nadzorni organi relevantnih zemalja
Broj terminala i instrumenata za
plaćanje kao i njihovo korišćenje na
Kosovu je porastao i prekoračio neke
susedne zemlje.
5.4. Upravljanje sredstvima
Odeljenje za upravljanje sredstvima je
odgovorno za plasman sredstava pod
upravljanjem CBK-a, kao i za
funkcionisanje centralnog depozitskog
registra i elektronske platforme za
trgovanje hartijama od vrednosti Vlade
Republike Kosova. Deponovana sredstva
u CBK uglavnom pripadaju vladinim
institucijama kao što su Ministarstvo
finansija, Agencije za privatizaciju
(KAP) i finansijske institucije (obavezne
rezerve za stečaj).
5.4.2 Upravljanje investicijama
Prema politici investiranja CBK-a,
glavni utvrđeni ciljevi tokom
upravljanja imovinom su: bezbednost,
likvidnost i prinos investicijama. U
skladu sa ovom politikom, tokom 2013.
godine, sva sredstva koja su pod
upravom CBK su investirana u
finansijske instrumente koji spadaju u kategoriju sigurnih i stečajnih instrumenata.
Kategorije finansijskih instrumenata u koje su bila investirana sredstva pod upravom CBK-a su:
16
Podaci u tabeli su iz 2012 godine, pošto većina zemalja u regionu još uvek nisu objavljivali podatke za 2013 godinu
24.67 24.39 26.11 28.98 31.64
41.4235.63
48.0551.18
40.31
30.34
41.67
0
20
40
60
Plasmani sa Centralnim Bankama Plasmani a Komercijalnim BankamaHartije od vrednosti
Slika 108. Izveštaj distribucije investicija portfolija CBK-a
Izvor: CBK (2014)
1,052 1,032 1,0641,207
1,346
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
2009 2010 2011 2012 2013
U m
ilio
nim
a e
vra
Slika 109. Ukupan iznos sredsava u investicionom portfoliju izražen u milionima evra na kraju svake godine
Izvor: CBK(2014)
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 89
-Oročeni bankarski depoziti sa rokom dospeća do godinu dana određenim prema politici
investicija CBK-a i u finansijskim institucijama sa superiornim kreditnim
rangiranjem/rejtingom, odnosno oročeni bankarski evro-depoziti kod poslovnih i centralnih
banaka najkredibilnijih država Evrozone i
- trezorni zapisi najrazvijenijih zemalja evrozone sa rokom dospeća do godinu dana izdati u
evrima.
Slika 116 prikazuje odnos raspodele sredstava u portfoliju CBK, gde su ulaganja u hartije od
vrednosti bila relativno niska početkom januara, gde imamo učešće od 24,67% od ukupnog
portfolija.
Poboljšanjem uslova za ulaganje na
tržište hartija od vrednosti zemalja
evrozone, ovo učešće je označilo rast, gde
maksimalna tačka koncentracije
investicija u ovoj kategoriji investicija
finansijskih sredstava u odnosu na
ukupni portfolio CBK postignuta u
septembru sa 51.18%.
Shodno tome, trend u plasmanu
investicija u komercijalnim bankama je
opao u proseku sa ciljem povećanja
bezbednosti, likvidnosti i prinosa
investicijama. Hartije od vrednosti
zemalja evrozone su najlikvidniji
instrumenti koji su takođe obeležili
najveći prinos portfoliju CBK od
investicija tokom 2013. godine.
2013. je okarakterisana kao godina
rasta za ukupna sredstva u
investicionom portfoliju CBK-a. Slika
118 pokazuje rast uloženih sredstava
CBK-a prema njihovim stanjima na dan
31. decembra po godinama.
Na slici 119. se prikazuje investicioni
portfolio finansijskih instrumenata za
2013. godinu u odnosu na prethodne
godine, gde se primećuje veće učešće u
investiranju sredstava u hartije od
vrednosti i jednaka raspodela u
kategorijama finansijskih instrumenata.
5.4.2.1 činak portfolija za 2013. godinu
2013. je okarakterisana kao godina
nastavka dužničke krize u evrozoni.
Evropska centralna banka (ECB) je
smanjila glavnu kamatnu stopu i stopu
operacija refinansiranja dva puta ove
godine. To je dovelo do direktnog pada kamatne stope na međubankarskom tržištu evrozone.
487
807
1,007.3
821.5729.37
530
200
25.0
286.0
561
0
200
400
600
800
1,000
1,200
2009 2010 2011 2012 2013
Tekuči račun Oročeni depoziti Hartije od vrednosti
Slika 110. Distribuiranje investicionog portfolija nakraju svake godine
Izvor: CBK (2014)
0.000
0.050
0.100
0.150
0.200
0.250
0.300
0.350
01/13 02/13 03/13 04/13 05/13 06/13 07/13 08/13 09/13 10/13 11/13 12/13
CBK prinos na depozite Euribor 2 nedelje
Slika 111. Kretanje normi u među-bankarskomtržištu Evro zone i kretanje normi u depozitima koja su uložena od strane CBK
Izvor: CBK (2014)
0.026
0.049
0.1500.180
0.0000.0200.0400.0600.0800.1000.1200.1400.1600.1800.200
I polugodište II polugodište
Norma mestare e kthimit në depozita Norma mesatare e kthimit në letra me vlerë
Slika 112. Norma povratka investicionog portfolija i rizik za oba polugodišnja perioda 2012. godine
Izvor: CBK(2014)
CBK Godišnji izveštaj 2013
90 |
Slika 120. predstavlja kretanje prinosa
na ulaganja u portfolio CBK u odnosu
na međubankarsko tržište evrozone,
odnosno 2 nedeljne stope EURIBOR-a
(prosečna stopa međubankarskog
kreditiranja u evrima) koja se smatra
kao referentna stopa za bankarske
oročene depozite CBK-a u centralnim i
komercijalnim bankama zemalja
evrozone.
Slika 121. prikazuje najpovoljniji prinos
na ulaganja u hartije od vrednosti u
odnosu na bankarske depozite, koji se
uoči za dva šestomesečna perioda 2013.
godine.
Ulaganja u hartije od vrednosti kao što je prikazano na slici 121. ulažu se na duže periode u
poređenju sa investicijama u bankarske depozite. Uprkos ovoj činjenici, prosek dana do dospeća
hartije od vrednosti ostaje nizak, odnosno 75 dana. To znači da je posebna pažnja posvećena
likvidnosti koji je primarni cilj politike investicija CBK-a.
5.4.2 Upravljanje rizikom
Investicije se vrše u hartijama od
vrednosti izdatih od najkredibilnijih
zemalja evrozone i u bankarskim
institucijama sa nadmoćnom kreditnom
procenjivanju prema procenama
međunarodnih kreditnih agencija,
Standard&Poor’s i Moody’s.
Finansijski rizici koji se upravljaju
tokom investiranja finansijskih
sredstava od CBK su: kreditni rizik,
rizik kamatne stope, rizik likvidnosti i
operativni rizik.
Kreditni rizik. Sve investicije su
vršene u odnosu na rangiranja kratkoročnih kreditnih kriterijumima definisanih u politici
investicija P-2/A-2 (Moody’s/S&P) i preko raspodele investicija koje su definisane prema
granicama izraženim u procentima za države i bankarske institucije. Tokom evaluacije banaka
sa kojima sarađuje CBK-a, kao osnova je uzet njihov nivo likvidnosti, osnovni kapital, procena
deoničara kao i pad depozita njihovih klijenata.
Rizik kamatne stope je meren poređenjem stopa prinosa na ulaganja u portfolio CBK-a sa 2.
nedeljnom stopom EURIBOR-a (prosečna stopa međubankarskog kreditiranja u evrima) kao
komparativna stopa. Standardna devijacija kamatne stope za 2013. je 0.047%, što znači da
prosečna kamatna stopa varira za +/- 0,047 odsto, koja se smatra kao minimalan rizik.
Rizik likvidnosti. Investicije prvenstveno su vršene u trezornim zapisima i kratkoročnim
bankarskim depozitima u odnosu na utvrđeni nivo likvidnosti prema investicionoj politici.
79.49%
18.28%
2.23%
A-1+ A-1 A-2
Slika 114. Distribuiranje portfolija prema kratkoročnom kreditnom rangiranju (S&P)
Izvor: CBK (2014)
22
72
0 10 20 30 40 50 60 70 80Ditë
Hartije od vrednosti Depoziti
Slika 113. Prosečni vremenski horizont izražen dnevno do dospeća za dve kategorije plasmana
Izvor: CBK (2014)
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 91
Operativni rizik. Ovaj rizik postoji u svim aktivnostima i može da dovede do gubitaka kao
posledica grešaka osoblja ili
elektronskog sistema u toku realizacije
investicionog procesa. Tokom 2013.
godine, nije se pojavio sličan rizik pri
investiranju finansijskih sredstava.
5.4.3 Hartije od vrednosti
Centralna Banka Republike Kosova u
skladu sa Zakonom o javnim dugovima
br. 03/L-175, član 2, stav 1.1. i 1.2.
deluje kao fiskalni agent za
Ministarstvo finansija (MF) za
održavanje aukcija, registracija,
izdavanje i prenos hartija Vlade
Republike Kosova.
CBK je u skladu sa rasporedom za
izdavanje hartija od vrednosti tokom
2013. godine, održala je 21 aukciju kroz
elektronsku platformu. Prema Uredbi o
primarnom i sekundarnom tržištu
državnih hartija od vrednosti, člana 1.
stav 1.26 i člana 7, sve aukcije su
realizovane kroz sistem primarnih
aktera gde je osam komercijalnih
banaka ovlašćeno da deluju kao
primarni akteri.
Pored primarnih aktera, učesnici na
tržištu hartija od vrednosti je bio i
Kosovski penzijski štedni fond koji je
dostavio ponude na aukcijama preko
primarnog aktera.
Od 21. održane aukcije tokom 2013.
godine, u 11 od njih su izdati trezorni
zapisi sa rokom dospeća od 91 dan, u 7
od njih sa rokom dospeća od 182 dana i
u ostala 3 sa rokom dospeća od 364 dana
(1 godina). Na slici 125. prikazana je
struktura u procentima trezornih zapisa
prema roku dospeća. Kosovski penzijski
štedni fond je učestvovao u šest aukcija
kao primarni akter, a tri od njih za trezorne zapise sa rokom dospeća od 182 dana, a u ostala tri
sa rokom dospeća od 364 dana. Shodno tome, ova ne-bankarska institucija predstavlja 18.18%
učešća u tržište hartija od vrednosti u toku 2013. Slika 124. prikazuje strukturu učesnika u
aukcijama izraženu u procentima prema stanju na dan 31. decembra 2013.
2013. godina je okarakterisana prvom emisijom trezornih zapisa sa rokom dospeća od 364 dana
sa prosečnom stopom prinosa od 1,99 odsto. Godišnja stopa prinosa tokom 2013. godine je
zabeležila pad kao rezultat rasta potražnje za učešće na ovim aukcijama. Prosečna godišnja stopa
34.13%
48.02%
17.85%
Hartije od vrednosti sa rokom dospeća do 91 danaHartije od vrednosti sa rokom dospeća do 182 danaHartije od vrednosti sa rokom dospeća do 364 dana
Slika 115. Struktura Hartija od vrednosti prema rokovima dospeća
Izvor: CBK (2014)
81.82%
18.18%
Akterët Primar Fondet Pensionale
Slika 116. Struktura učesnika u aukcijama
Izvor: CBK (2014)
2.522
0.572
2.707
1.272
1.99
0.000
0.500
1.000
1.500
2.000
2.500
3.000
Viti 2012 Viti 2013
Hartije od vrednosti 91 dana Hartije od vrednosti 182 dana
Hartije od vrednosti 364 dana
Slika 117. Norme godišnjeg proseka povraćaja za 2012. i 2013. godinu, procentualno
Izvor: CBK (2014)
CBK Godišnji izveštaj 2013
92 |
prinosa na trezorne zapise sa rokom dospeća od 91 dan u 2013. je smanjena sa 2.52 u 2012.
godini na 0.57 odsto, a za trezorne zapise sa rokom dospeća od 182 dana na 1,27 odsto, sa 2,71
odsto koliko je bila u 2012. godini. Prosečna stopa prinosa za sve trezorne zapise u 2013. godini je
bila 1.01 odsto u odnosu na 2.55 odsto u 2012. godini. Na slici 125. su prikazane prosečne
godišnje stope prinosa na dan 31. decembra po godinama.
Tokom 2013. godine, sve aukcije su
uspešno realizovane, jer su ponuđeni
iznosi koji su premašali skoro dva puta
iznose koji su emitovani od Ministarstva
finansija. Slika 126. prikazuje sve
održane aukcije u 2013. godini gde se
primećuje veće interesovanje od strane
primarnih aktera za njihovo učešće u
svim aukcijama a posebno za trezorne
zapise sa rokom dospeća od 182 i 364
dana.
Tokom 2013. godine, CBK je stvorio
prave uslove za razvoj sekundarnog
tržišta državnih hartija od vrednosti
vlade Republike Kosova. Takođe, tokom
2014. godine je planirano izdavanje
državnih obveznica sa rokom dospeća
dužim od jedne godine.
5.5. Kreditni registar Kosova
Funkcija i uloga Kreditnog registra je
zasnovana na platformi finansijske
infrastrukture. Zato, da bi se postigli
ciljevi prema najboljim praksama u
oblasti kreditnih izveštaja, od 3. januara
2006, CBK je stavila u funkciju sistem
kreditnog registra (KRK).
Kreditni registar prikuplja i distribuira
informacije o kreditnom stanju fizičkih i
pravnih lica, sa ciljem poboljšanja
procesa procene kreditnih klijenta kao i
da podrži nadzornu funkciju Centralne
banke.
KRK je izradio aplikaciju zasnovanu na
internetu sa direktnim pristupom
realnom vremenu od finansijskih
institucija članova KRK sistema, kao i
portal za građane
(www.raportikreditor.org), gde svaki
nosilac podataka ima mogućnost da
dobije kreditni izveštaj. Takođe, preko
ovog portala, pružaju se potrebna uputstva usmerena na finansijsko vaspitanje građana, koje
utiču na poboljšanje znanja o obavezama i odgovornostima zajmoprimaoca.
0.00%
0.50%
1.00%
1.50%
2.00%
2.50%
0
10000000
20000000
30000000
40000000
50000000
60000000
70000000
Jan
91d
Jan
182d
Feb
91d
Mar
91d
Mar
182
d
Apr
91d
Apr 3
64d
Maj
91d
Maj
182
d
Jun
91d
Jul 9
1d
Jul 1
82d
Avg
91d
Avg
182d
Sep
91d
Sep
182d
Okt
91d
Okt
364
d
Nov
91d
Nov
182
d
Dec
364
d
Pruženi iznosi Prikazani iznosi Norma povraćaja (desna strana)
Izvor: CBK (2014)
Slika 118. Aukcije hartija od vrednosti
386
507
427385
0
100
200
300
400
500
600
2010 2011 2012 2013
Slika 119. Broj registrovanih korisnika
Izvor: CBK (2014)
750492
923542
734023
623334
0
100000
200000
300000
400000
500000
600000
700000
800000
900000
1000000
2010 2011 2012 2013
Slika 120. Broj istraživanja u sistemu RKK-a
Izvor: CBK (2014)
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 93
Prema Uredbi kreditnog registra, članovi
KRK sistema, su sve finansijske
institucije koje su utvrđene od Centralne
banke da pružaju kreditne usluge,
uključujući sve banke i mikrofinansijske
institucije licencirane kao i one
nebankarske finansijske institucije i
kompanije osiguravanja licencirane da
obavljaju posebne kreditne aktivnosti.
Trenutno postoji preko 1000 aktivnih
korisnika u sistemu kreditnog registra.
Tokom 2013, kreditni registar ima 385
novih registrovanih korisnika, kao ishod
podnetih zahteva od strane institucija
članica (Slika 121).
Korisnici sistema registracije kredita,
koji su ovlašćeni od strane kreditnih
institucija, pristupaju sistemu u cilju
istraživanja obaveza i kreditnih istorija
kreditnih aplikanata. Prema
statističkim podacima koji proizilaze iz
kreditnog registra sistema, broj istraga
tokom 2013. iznosi 623,334 istraživanja
(slika 130).
Prema propisu o Kreditnom registru i na
osnovu razvijenog sistema KRK-a, sve
kreditne institucije, članice sistema
kreditnog registra su obavezne da
prijave informacije o odobrenim i dodeljivanim kreditima. Tokom 2013, od kreditnih institucija, u
sistem kreditnog registra je prijavljeno 191.676 novih kredita (slika 123).
Prijave kredita od institucija članica
sistemu KRK, se klasifikuju prema
Uredbama CBK-a za upravljanje
kreditnim rizikom, a zatim klasifikovane
se mesečno prijave KRK sistemu. Na
slikama 129, 130. i 131. su prikazane
kreditne izloženosti na osnovu
prijavljenih klasifikacija KRK sistemu
za godine 2010, 2011, 2012. i 2013.
U Kreditni registar Kosova (KRK) kao
subjekat podataka se prikazuje svako
fizičko ili pravno lice koje preduzima
jednu kreditnu obavezu. Kreditna
obaveza podrazumeva bilo koji zajam, kreditnu karticu, garanciju, lizing ili drugi proizvod
kreditne prirode. Pored uloge zajmoprimaoca, nosioci podataka mogu se prijaviti i kao su-
zajmoprimci, žiranti ili čak kao deoničari i direktori pravnog lica kojem se izdaje kreditna
obavezu.
180224
209277200108 191676
0
50000
100000
150000
200000
250000
2010 2011 2012 2013
Slika 121. Broj novih kredita
izvor: CBK (2014)
50%55%60%65%70%75%80%85%90%95%
100%
2010 2011 2012 2013
Standardna Nadgledana Ispod standardaSumnjive Izgubljene
Slika 122. Struktura kredita prema klasifikaciji
Izvor : CBK (2014)
5.1%
14.5%
9.1%
2.8%
33.3%
25.0%
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
2010 2011 2012 2013
Norma rasta ukupnih kredita
Norma rasta NPL-a
Slika 123. Godišnja norma rasta ukupnih kredita i NPL-a
Izvor: CBK (2014)
CBK Godišnji izveštaj 2013
94 |
Na osnovu uredbe o kreditnom registru i zakona o zaštiti podataka o ličnosti u cilju kontrole
sopstvenih informacija, svaki
zajmoprimac može dobiti kreditni
izveštaj. Ovo se omogućuje od svake
banke ili direktno iz Centralne banke
Kosova. Slika 124. prikazuje broj
dobijenih izveštaja od zajmoprimca.
I u 2013. godini, registar kredita je
direktno doprineo Izveštaju o
poslovanju (Doing Business) Svetske
banke, koji upoređuje regulatorne
prakse u 189 privreda širom sveta.
Doprinos kreditnog registra je povezan
za pokazateljem o kreditima (getting
credit), i prema izveštajima objavljenim
u protekle četiri godine od strane Svetske banke, ovaj pokazatelj za Republiku Kosovo se stalno
ocenjuje kao najpozitivniji od svih ostalih pokazatelja.
Praćenje (globalnih i regionalnih)
trendova razvoja u oblasti kreditnog
izveštavanja je sastavni deo radova i
aktivnosti koji se odvijaju u Diviziji
kreditnog registra (DKR). Ove
aktivnosti su povezane i sa
istraživanjima o integracionim
mogućnostima u evropskim
organizacijama. Od 2010, Kreditni
registar je punopravni član Evropskog
udruženja o kreditnom izveštavanju-
ACCIS. Tako da i tokom 2013. godine,
DKR je učestvovao na godišnjoj
konferenciji na evropskom nivou kao i na sastancima stručnih grupa u organizaciji ovog
udruženja. Učešće na ovim događajima bi bila prilika da DKR izbliza predstavi kreditni registar
na međunarodnom nivou i bude informisan sa najboljim praksama i najnovijim dostignućima o
dešavanjima u oblasti kreditnog izveštavanja.
5.6. Aktivnosti o oblasti ekonomskih analiza i finansijske stabilnosti
Tokom 2013, CBK je nastavio da daje analizu ekonomskih kretanja u zemlji, uključujući i analizu
makro-ekonomskog razvoja i finansijske stabilnosti. CBK je objavio četvrti broj Izveštaja o
finansijskoj stabilnosti, koji predstavlja sveobuhvatnu analizu finansijske stabilnosti. Ostvaren je
napredak i u izradi Izveštaja o platnom bilansu, koji predstavlja detaljan pregled dešavanja u
platnom bilansu na Kosovu. Pored toga, u Izveštaju o platnom bilansu u 2013, objavljene su i
analize istraživačkog karaktera o determinantima SDI u zemljama Centralne i Istočne Evrope
kao i rad o finansiranju trgovine. Od 2013. godine, CBK je napredio svoj izveštaj o kvartalnoj
proceni privrede, koji je objavljen kao poseban materijal. Tokom ovog perioda, nastavljen je
napredak i u drugim segmentima procene finansijske stabilnosti kao što su stres-test za
bankarski sektor, pokazatelji ranog upozorenja, model za sistemsku identifikaciju banaka od
sistematske važnosti kao i drugi testovi za internu upotrebu. Tokom 2013, CBK je nastavio da
26.0%37.0% 37.0%
28.0%
74.0%63.0% 63.0%
72.0%
0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%
100%
2010 2011 2012 2013
Sumljivi Izgubljeni
Slika 124. Struktura neprofitnih kredita, u procentima
Izvor : CBK (2014)
366
525
663
864
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
2010 2011 2012 2013
Slika 125. Broj zahteva za kreditne izveštaje
Izvor: CBK (2014)
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 95
realizuje svaka tri meseca Anketu bankarskog kreditiranja sa bankama koje posluju na Kosovu.
Tokom ove godine, CBK je takođe preuzeo na sebe izradu analize o opterećenosti dugovima
zajmoprimaoca na Kosovu.
Za 2014. godinu, Odeljenje za ekonomske analize i finansijske stabilnosti u CBK planira da
poveća učestalost objavljivanja Izveštaja o finansijskoj stabilnosti kao i da poveća broj publikacija
oko makroekonomskih kretanja u zemlji.
5.7. Aktivnosti u oblasti statistika
Tokom 2013. godine, Centralna banka Kosova (CBK) je napravila značajne korake za dalje
unapređenje statističkog sistema u skladu sa najboljim međunarodnim praksama. Statistička
funkcija je napredovala u poboljšavanju pravne osnove za prikupljanje informacija, povećanju
pokrivenosti novim informacijama iz institucija za izveštavanje, proširivanjem spektra
objavljenih statistika, distribucijom više statistika u MMF-u i Svetskoj banci, sprovođenjem nove
međunarodne metodologije, usklađivanje statistika prema pravnim tekovinama EU i
unapređenjem sistema obrade podataka. Takođe, i tokom 2013. godine, Odeljenje za statistiku
CBK-a je nastavilo da nudi širok spektar informacija o finansijskom i spoljnom sektoru.
CBK, u nastojanju da se poboljša zakonski okvir kojim se razjašnjava odgovornost za
prikupljanje statističkih podataka da bi ispunio svoj mandat u skladu sa članom 25-28. Zakona o
CBK, izmenio je pravni osnov za statistiku spoljnog sektora. Uredba o statistikama platnog
bilansa i međunarodnoj investicionoj poziciji je dopunjena u decembru 2013, navodeći u detalje
odgovornosti izveštača koji moraju izveštavati u CBK i informacije (obrazce) koji moraju biti
popunjeni.
U nastojanju da se poboljša kvalitet statistika, CBK je napravila veću pokrivenost novim
informacijama iz institucija za izveštavanje i ubacila je u izveštaj druge nefinansijske
korporacije. Uglavnom su pozvane za izveštavanje korporacije u stranom vlasništvu, podaci koji
su potrebni za izradu statistika o stranim direktnim investicijama i spoljnom dugu Kosova. U
2013. godini, pokrenuta je revidirana verzija ankete za preduzeća.
Prošle godine, Odeljenje za statistiku je proširilo spektar publikacija pružajući nove informacije o
mikro-finansijskim institucijama, institucijama koje se bave lizingom kao i agencijama za
transfer novca. Nove tabele daju podatke o bilansu stanja, kreditima po institucionalnim
sektorima, ekonomskim sektorima, lizingu, novim kreditima izdatih tokom meseca, efektivnim
kamatnim stopama na kredite i bilansu uspeha. Ovi statistički podaci su u potpunosti u skladu
sa međunarodnim statističkim standardima MMF-a, Evropske centralne banke, Eurostata i
drugih relevantnih institucija.
Objavljivanje redovne statistike, uključujući i nove statistike koje je OS objavio po prvi put,
vršeno je redovno u Mesečnom statističkom biltenu za i u okviru Vremenskih nizova, u MMF-u i
Svetskoj banci. Zahtevi za nove informacije su u porastu, posebno za kamatne stope za kredite i
depozite. CBK je postigla značajan napredak u obradi ovih podataka u 2014. godini, a očekuje se
da objavi više informacija o kamatnim stopama na kredite i depozite.
Tokom 2013. godine, objavljivanje statističkih podataka, u okviru Vremenske serije, je
udvostručeno objavljivanjem svih tabela i na albanskom i na srpskom jeziku. Ranije, u okviru
Vremenskih serija bili su objavljeni samo na engleskom jeziku. U Mesečnom statističkom biltenu,
tabele su objavljene na albanskom, ali sa smanjenim PDF formatom. U okviru Vremenskih serija,
objavljene tabele su u MS Excel formatu na albanskom, srpskom i engleskom jeziku.
Saradnja sa MMF-om, Eurostatom i domaćim institucijama je nastavljena. CBK je koordinator
zemlje za distributivni sistem opštih podataka (eng. General Data Dissemination System -
CBK Godišnji izveštaj 2013
96 |
GDDS) MMF-a. Podaci o glavnim pokazateljima Kosova su objavljena prema predviđenim
rokovima (mesečno, kvartalno i godišnje) u okviru CBK-a. Saradnja se nastavila i sa Eurostatom.
CBK je učestvovala na redovnim sastancima Odbora za monetarnu, finansijsku statistiku i
statistike platnog bilansa koja se održava u Eurostat-u (Luksemburg). Zahtevani podaci od
Eurostata za finansijski sektor i spoljni sektor su poslati u Eurostat prema dostavljenim
zahtevima. CBK je produbio saradnju sa Eurostatom u cilju usklađivanja metodologije sa
zemljama Evropske unije. U okviru saradnje sa domaćim institucijama, CBK je član Statističkog
saveta Kosova, koji je kolegijalni organ za davanje saveta za pripremu i realizaciju programa
zvaničnih statistika na Kosovu i za sveukupni razvoj statističkog sistema Kosova. Uglavnom,
CBK ima veoma dobru saradnju sa službenim statističarima na Kosovu, centralnim bankama
susednih zemalja i sa međunarodnim institucijama.
Rad se nastavio i sa razvojem novog softvera za obradu statistika spoljnog sektora. Softver za
statistike spoljnog sektora povećava stručnost u radu, omogućavajući uvoz, obradu, čuvanje i
efikasno generisanje statistika. Prethodni sistem je bio uglavnom zasnovan na MS Excel. Novi
sistem će služiti kao značajna podrška za povećanje stručnosti, s obzirom na sve veći obim
statistika generisanih nasuprot ograničenim resursima i rokovima za objavljivanje. Štaviše, ovaj
softver veoma olakšava rad da zadovolji zahteve za izveštavanje Eurostat-u, koji su veoma
detaljni (npr. podaci po zemljama, finansijskim instrumentima, ekonomskim aktivnostima i u
vremenskoj seriji). CBK, u saradnji sa Svetskom bankom, je u toku pripreme novog softvera koji
će biti korišćen od nekoliko različitih odeljenja. U okviru ovog projekta predviđeno je da neki
trenutni softveri budu ugrađeni u ovaj softver. Time će biti većih šansi da se proveri
konzistentnost u različitim podacima, ali i da se štedi na usluge održavanja.
Iz aspekta metodologije, CBK je napravila značajan napredak u procesu sprovođenja novih
standarda MMF-a za platni bilans i pozicije međunarodnih investicija. MMF, u 2009. je objavila
Novi priručnik za platni bilans i međunarodnu investicionu poziciju (engleski: Balance of
Payments and International Investment Position – 6th Edition -BPM6). Većina zemalja Evropske
unije se očekuje da to sprovede u 2014. CBK, od septembra 2013, je počela sa izveštavanjem
statistika platnog bilansa i pozicije međunarodnih investicija u MMF-u prema novoj metodologiji.
Puna primena, koja podrazumeva i objavljivanje materijala u vezi metodoloških promena će biti
u 2014. i to paralelno sa zemljama EU.
Šta više, postignut je važan napredak u usklađivanju metodologija statistika spoljnog sektora
prema Eurostatu (pravne tekovine EU). Početak redovnog izveštavanja kao što rade zemlje
Evropske unije je jedan od ciljeva CBK za 2014. o statistikama platnog bilansa, spoljne trgovine o
uslugama, stranim direktnim investicijama i one sa pozicijom međunarodnih investicija.
Redovno, periodično i blagovremeno obavljanje statistika predstavlja jedinstvenu osobinu
Odeljenja za statistiku u CBK. Uprkos proširenja spektra generisanih statistika s jedne strane i
istog broja resursa, s druge strane, postignuto je da objavljuju statistike u skladu sa navedenim
rokovima na internet stranici CBK-a. Vremenske serije i Mesečni statistički bilten (izdanje
decembar 2013. predstavlja izdanje broj 148) predstavljaju glavne statističke publikacije CBK.
Osim toga, statistički podaci generisani od strane Odeljenja za statistiku CBK-a služe kao
ključne informacije za druge publikacije CBK-a: Godišnji izveštaj, Izveštaj o finansijskoj
stabilnosti i bilten platnog bilansa.
CBK je nastavio sa redovnom distribucijom Međunarodnom monetarnom fondu, Svetskoj banci,
Eurostat-u i drugim značajnim institucijama sa postojećom periodičnom statistikom o
finansijskom i spoljnom sektoru.
Tokom 2013, CBK nije primio nikakvu tehničku pomoć iz inostranstva za potrebe uspostavljanja
statističkog sistema, osim obuke u obliku seminara od međunarodne organizacije. MMF je jedan
od glavnih sponzora za obuku osoblja OS CBK. S druge strane, direktor Odeljenja za statistiku
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 97
CBK-a je pružio tehničku pomoć u svojstvu MMF stručnjaka u oblasti statistika spoljnog sektora
u Republici Kiribati i primio nekoliko zahteva za druge misije za 2014. godinu.
CBK Godišnji izveštaj 2013
98 |
6. Unutrašnja kretanja
6.1. Interna revizija
U skladu sa pravnim mandatom utvrđenim Zakonom o CBK br. 03/L-209 (čl. 60. i 61),
Kancelarija šefa za internu reviziju u okviru CBK-a tokom 2013. sprovela je redovne revizije
prema planu, ali i slučajne (ad hoc) revizije. Tokom obavljanja svojih aktivnosti, interna revizija
(IR) se držala međunarodnih standarda profesionalne prakse interne revizije.
Aktivnost IR tokom 2013. godine su pokrivale aspekte koji se odnose na korporativno
upravljanje, sprovođene operacija i sistema informacija na nivou organizacije.
Redovne revizije su vršene na kvartalnom, polugodišnjem i godišnjem nivou. Iz godine u godinu,
postepeno smo povećali pokrivenost takvim revizijama.
Delokrug i pokrivanje revizije je podržan od strane revizorskog univerzuma koji predstavlja celu
aktivnost revizije, odeljenja/divizije i oblasti koje se revidiraju u periodu od tri godine 2013-2015.
U univerzumu i na godišnjem planu revizije su obuhvaćena odeljenja i oblasti sa visokim rizikom
i prioritetom, koja se posebno nadovezuju na očuvanje bogatstva i ugleda CBK-a.
Vršene revizije su obuhvatile važne oblasti kroz koje radi CBK. Poseban naglasak je dat
funkcionisanju unutrašnjih kontrola unutar CBK-a, finansijskom upravljanju i administrativnim
postupcima, kao i revizije bezbedonosnih pomoćnih IT sistema.
IR, u skladu sa preporukama iz mehanizma Međunarodnog monetarnog fonda "Safeguards
Assesments", je vršila sveobuhvatnu reviziju i izdati su izveštaji gde su davane odgovarajuće
preporuke.
Takođe, vršene su četiri (4) nezavisne kvartalne revizije i izdati su izveštaji u vezi procesa
pomirenja državnih računa. Vršene revizije su poverene i od Međunarodnog monetarnog fonda
na zahtev iz Memoranduma o razumevanju između Vlade Kosova i MMF.
Na zahtev više uprave, Odeljenje interne revizije je takođe vršilo slučajne neplanirane (ad hoc)
revizije.
U toku praćenja portfolija, ulaganja u banke korespondente CBK-a, IR tokom 2013. je pripremila
47 specijalnih izveštaja svake nedelje.
U skladu sa Zakonom o CBK, šef IA je izveštavao Odboru za reviziju za svaki kvartal.
Izveštavanje je obuhvatilo i jedan sažeti pregled nalaza i preporuka iz pojedinačnih revizija
vršenih tokom 2013. Izveštaji dostavljeni kasnije su razmatrani od strane Odbora i od strane
Odbora CBK a potom su pitanja adresirana kod izvršnog rukovodstva za dalju obradu.
Kroz ove izveštaje na meti su dva glavna cilja:
Za komuniciranje rezultata aktivnosti IR upravi CBK-a, važna identifikovana i adresirana
pitanja, zaostaci i preduzete mere kao i napredak ka poboljšanju i usklađenosti sa pravnim
okvirom u ostvarivanju ciljeva CBK-a, kao i
Za pokazivanje odgovornosti funkcije interne revizije u obavljanju revizorskih aktivnosti
tokom godine i postignut nivo učinka.
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 99
IR tokom godine je pratila procesa adresiranja preporuka i za nivo sprovođenja je izveštavala
specijalno upravi.
Što se tiče saradnje sa centralnim bankama u regionu sa kojima je CBK izgradila saradničke
odnose, tokom 2013. smo bili u zvaničnoj poseti Narodnoj banci Makedonije. Za unapređenje
revizorske prakse i metodologije odnosno standardizacije izveštavanja IR u saradnji sa bankom
Makedonije uspešno su sprovedena dva modula aplikacije ARS, stvarajući univerzum revizije i
stvaranje standardizovanih revizorskih izveštaja IR.
Drugi projekat, takođe važan koji je realizovan, ima veze sa softver-aplikacijom IDEA, preko koje
je stvorena mogućnost obavljanja revizije na napredniji, brži i sveobuhvatniji način.
Tokom godine su pravljeni prvi koraci u pogledu pronalaska načina da se razvije procena funkcije
interne revizije. Dok izveštavamo, u okviru saradnje između CBK-a i međunarodnih
mehanizama poput Svetske banke i Evropske centralne banke, obezbeđivani su i konkretni
sporazumi da bi se to realizovalo u 2014. godini.
Odeljenje interne revizije, tokom 2013. godine, je nastavilo sa sprovođenjem standarda za
kontinuirani profesionalni razvoj, interni revizor je sertifikovan od Međunarodnog profesionalnog
udruženja, a ove godine će se nastaviti sa daljim unapređenjem celokupnog profesionalnog
osoblja.
6.2. Kadrovska služba
Na kraju 2013. godine, ukupan broj
zaposlenih u CBK je bilo 192 sa
prosečnom starošću od 40 godina. Od
ukupnog broja zaposlenih, 93 su žene i
99 muškaraca.
Što se tiče strukture obrazovanja, 30
odsto imaju postdiplomsko obrazovanje,
49 odsto sa visokom obrazovanjem, 1
odsto sa visokim obrazovanjem, 18 odsto
sa srednjom stručnom spremom i 2 odsto
sa osnovnim obrazovanjem.
Centralna Banka Republike Kosova
procenjuje kadrovsku službu od
posebnog značaja i stalno se angažuje
kako bi im se obezbedilo odgovarajuće znanje, veštine i stručnost za ispunjavanje obaveza i
odgovornosti u skladu sa najvišim standardima za postizanje punog potencijala putem kurseva,
seminara, obrazovanja itd.
Tokom 2013, 64 zaposlena ili 32,8 odsto zaposlenih su učestvovali u stručnom usavršavanju.
CBK neprekidno pruža mogućnosti studentima sa univerziteta/koledža iz zemlje i inostranstva
da drže praksu, kako bi im obezbedila jedinstvena prilika da steknu praktično iskustvo u
različitim oblastima funkcija i operacija CBK-a. U 2013, ukupno 21 učenik je pohađao program
stažiranja u CBK.
30%
49%
1%
18%2%
Postdiplomsko obrazovanje Univerzitetsko obrazovanjeVisoka škola Srednja školaOsnovno obrazovanje
Slika 126. Struktura prema obrazovanju
Izvor: CBK( 2014. godina)
CBK Godišnji izveštaj 2013
100 |
6.3. Pravne aktivnosti Centralne Banke Republike Kosova
Tokom 2013. godine, pravna aktivnost CBK-a je bila usmerena ka sprovođenju postojećeg
pravnog okvira, kao i ka izradi i usklađivanju regulatornog okvira u skladu sa važećim
zakonima, propisima Evropske unije kao i sa događajima i najsavremenijim praksama u
finansijskom sektoru.
U skladu sa ovlašćenjima i zakonskim ciljevima Centralne Banke Republike Kosova, posebna
pažnja je posvećena pravnom okviru bankarskog sektora, platnom sektoru i sektoru osiguranja.
Vidljiv napredak je označen u platnom sektoru CBK-a, kao rezultat finalizacije jednog pravnog
naprednog okvira za platni sistem. Zakon br. 04/L-155 o platnom sistemu je stupio na snagu
maja 2013. i garantuje bezbedan, održiv i efikasan nacionalni platni sistem, ulogu i zadatke
CBK-a u vezi licenciranja, uređivanja i nadzora platnog sistema, uslove i standarde za kliring i
poravnanje u Republici Kosovo. U cilju implementacije Zakona o platnom sistemu, izdat je niz
podzakonskih akata u skladu sa najboljim međunarodnim praksama koje uređuju ovu oblast.
Tokom 2013, takođe i pravni okvir za penzione fondove je pretrpeo neke izmene predviđene
Zakonom br. 04/L-168, o izmenama i dopunama Zakona br. 04/L-101 o penzijskim fondovima
Kosova, koji je stupio na snagu u aprilu 2013.
Tokom godine, nastavilo se sa izradom nacrta Zakona o osiguranju i nacrta Zakona o
mikrofinansijskim institucija i nebankarskim finansijskim institucijama, kako bi se kompletirala
pravna infrastruktura u ovim oblastima.
Nacrt Zakona o osiguranju ima za cilj da uspostavi jedan sveobuhvatan i efikasan pravni okvir u
industriji osiguranja. Cilj ovog zakona je da se uspostave osnovna načela i pravila za licenciranje,
uređenje i nadzor osiguravača, reosiguravača, posrednika osiguranja i drugih lica kao što je
predviđeno zakonom, tako da industrija osiguranja u Republici Kosovo radi bezbedno, stabilno i
transparentno, u cilju zaštite prava i interesa osiguranika. Istovremeno, takođe se radi na izradi
podzakonskih akata koji će biti u funkciji sprovođenja ovog Zakona.
U cilju uspostavljanja jednog jasnog i efikasnog pravnog okvira, tokom ove godine je izrađen i
nacrt Zakon za mikrofinansijske institucije i nebankarske finansijske institucije, koji je predat na
razmatranje nadležnim organima. Ovim nacrtom zakona se jasno adresiraju zahtevi za
licenciranje i rad mikrofinansijskih institucija i nebankarskih aktivnosti kao i određuju se
dozvoljene aktivnosti za odgovarajuće institucije.
Sa aspekta jačanja mehanizama za rešavanje žalbi klijenata finansijskih institucija i finansijskog
vaspitanja, CBK je angažovana na izradu strategije za zaštitu potrošača i finansijsko vaspitanje.
U tom smislu, CBK i Ministarstvo trgovine i industrije, jula 2013, potpisali su Memorandum o
razumevanju u vezi zaštite potrošača u finansijskom sektoru i rešavanje žalbi klijenata
finansijskih usluga.
Poseban značaj ove godine je bio posvećen daljem unapređenju podzakonskih akata. U tom
pravcu, organi odlučivanja CBK-a usvojili su niz propisa, politika i pravila, u cilju sprovođenja i
jačanja pravnog okvira koji je u snazi.
Čak i ove godine, nastavljena je saradnja i tehnička pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda i
Svetske banke, u smislu daljeg doprinosa razvoju finansijskog sektora u celini.
U nizu aktivnosti iz oblasti zakonodavstva, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i ciljevima
definisanim zakonima na snazi, CBK će se posvetiti obezbeđenju nesmetanog rada pravnog i
regulatornog okvira u skladu sa važećim zakonima, propisima Evropske unije, standardima i
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 101
najboljom međunarodnom praksom kako bi se obezbedio stabilan, pouzdan i efikasan finansijski
sistem na Kosovu.
6.4. Informativna tehnologija
Odeljenje informacione tehnologije ove godine je angažovano u realizaciji projekta SWIFT,
prilično obiman i složen projekat. Realizacija ovog projekta podrazumeva stvaranje hardverske i
softverske infrastrukture, kao i povezivanje sa osnovom bankarskog sistema za razmenjivanje
poruka između CBK-a i drugih banaka korišćenjem SWIFT mreže.
Projektovani i potpuno izgrađeni novi prostor hardverske infrastrukture je u skladu sa najvišim
standardima informacione tehnologije.
Važan projekat je i stvaranje jednog drugog sistema za komunikaciju između CBK-a i
finansijskih institucija. Ovaj sistem je zamenio prethodni sistem i može se smatrati da ima visok
nivo bezbednosti za podatke koji se prenose između CBK-a i finansijskih institucija.
Veliki napredak je napravljen i u upravljanju podacima, što predstavlja sigurniji i pouzdaniji
sistem za ispunjavanje misije CBK-a.
CBK Godišnji izveštaj 2013
102 |
7. Regionalna i međunarodna saradnja
7.1. Sporazumi, promocija i međunarodno zastupanje
Centralna banka Kosova (CBK) je nastavila svoju blisku saradnju sa međunarodnim
institucijama, uključujući i Međunarodni monetarni fond, Svetsku banku i druge međunarodne
finansijske institucije, poput Evropske centralne banke, srodne banke u regionu i druge
institucije sa kojima CBK-a ima ugovore o saradnji.
Tako, jedan od najznačajnijih međunarodnih događaja u 2013. je bio početak upotrebe SVIFT
kodova domaćih finansijskih institucija sa odgovarajućom državnom identifikacijom. Ovo je
postignuto zahvaljujući radu i posvećenosti kosovskih institucija a posebno CBK-u i sa potpunom
podrškom međunarodnih partnerskih institucija.
Centralna banka je zastupljena u događajima koji su se odvili u međunarodnoj areni, uključujući
i godišnje sastanke tj. na prolećnom i jesenjem zasedanju Međunarodnog monetarnog fonda i
Svetske banke. Tokom 2013. godine, CBK kroz guvernera, g. Bedri Hamza, je zastupljena na
međunarodnoj konferenciji "Saradnja centralnih banaka pre, za vreme i posle krize."
CBK je takođe nastavila uspešnu saradnju u oblasti razmene informacija sa nadzornim
institucijama sa kojima ima ugovore o saradnji. Važno je napomenuti ovde i potpisivanje
Sporazuma o saradnji između Centralne banke Republike Kosova i Narodne banke Republike
Makedonije. Potpisani sporazum predviđa produbljivanje saradnje u profesionalnom razvoju
zaposlenih u obe institucije sa posebnim fokusom na oblasti makroekonomske analize i
modeliranja, evropskih integracija, strateških planiranja, finansijske stabilnosti, platnog sistema
i finansijskog vaspitanja.
Tokom 2013. godine, Centralna banka Republike Kosova je organizovala i postigla niz sporazuma
sa različitim institucijama na Kosovu. U saradnji sa Ministarstvom trgovine i industrije, CBK je
organizovala konferenciju za finansijsku zaštitu potrošača i takođe je potpisala Memorandum o
razumevanju u vezi sa zaštitom potrošača u finansijskom sektoru i razmatranje žalbi korisnika
finansijskih usluga. Takođe, tokom 2013. CBK je potpisala Memorandum o razumevanju sa
Finansijskom obaveštajnom jedinicom.
Tokom ove godine, CBK je razvila i produbila saradnju sa srodnim institucijama i njenim
nadzornim i regulatornim organima sa kojima ima sporazum o saradnji.
7.2. Tehnička pomoć
CBK je nastavio da koristi tehničku pomoć pruženu od međunarodnih finansijskih institucija i
raznih donatora kao sa postojećim projektima, tako i sa novim inicijativama, uglavnom pruženu
od američkog Trezora, Međunarodnog monetarnog fonda, Svetske banke, Nemačkog fonda za
razvoj kao i Evropske centralne banke. Ove institucije su podržale svojom stručnošću izgradnju
unutrašnjih kapaciteta CBK-a u nadziranju finansijskih institucija, i u unapređenju pravnog
okvira za nadzor zasnovan na riziku, institucionalizovanju međunarodnih praksi i izgradnju
ljudskih kapaciteta za pravilnu primenu pravnog okvira. Tokom 2013. godine, nastavljeno je sa
sprovođenjem projekta Tehnička pomoć finansijskog sektora finansiranog od Svetske banke
(Međunarodne agencije za razvoj, IDA). Ovaj projekat je pomogao da se unapredi nivo pravnog
okvira i njegova aproksimacija sa direktivama EU i međunarodnim standardima kao i izgradnja
unutrašnjeg kapaciteta za efikasno nadziranje finansijskog sektora. Takođe, projekat Jačanje
finansijskog sektora i tržišne infrastrukture finansiran od dogovorenog kredita između Vlade
Republike Kosova i Agencije za međunarodni razvoj (IDA) nastavlja sa realizacijom prema
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 103
planiranoj dinamici. Ovaj projekat kao poseban fokus ima: (i) finansiranje troškova koji se
nadovezuju na sprovođenje CBK strategije za razvoj nacionalnog platnog sistema i stvaranje
Legalizacionog platnog sistema u realnom vremenu na osnovu strategije nacionalnog platnog
sistema, (ii) izgradnja Centra za nastavljanje biznisa za CBK u cilju obezbeđenja kontinuiteta
rada prilikom katastrofa (od nekontrolisanih faktora) u cilju oporavka operacija informacione
tehnologije koja obezbeđuje ažurirane podatke od svih kritičnih sistema CBK-a, i (iii)
Obezbeđivanje početnog kapitala za finansiranje Fonda za osiguranje depozita Kosova (FODK) u
cilju prikupljanja rezerve u obliku početnog kapitala. Američki trezor, Međunarodni monetarni
fond, Evropska centralna banka i Nemački fond za razvoj su fokusirani na podršku CBK-a za
unapređenje pravnog okvira i sprovođenje zakonskog okvira u skladu sa međunarodnom
praksom.
Takođe, tokom 2013. godine, vredi napomenuti i napredak agende CBK-a za zaštitu potrošača
finansijskog sektora kao bitan element za izgradnju i održavanje jednog efikasnog, konkurentnog
i fer finansijskog sektora. Stoga, u cilju unapređenja ove funkcije u aprilu 2013, CBK uz podršku
Svetske banke je usvojila strategiju za zaštitu potrošača i finansijsko vaspitanje. Na osnovu ove
strategije, CBK je unapredila svoje aktivnosti u sledećim oblastima: 1) zakoni, propisi i prakse, 2)
transparentnost i objavljivanje informacija, 3) poslovne prakse finansijskih institucija, 3)
mehanizmi za žalbe i rešavanje sporova, i 4) podizanje svesti i vaspitanje potrošača. U cilju daljeg
unapređenja, postignut je Memorandum o razumevanju sa Ministarstvom trgovine i industrije u
cilju boljeg promovisanja prava potrošača u finansijskom sektoru kako bi se raspolagalo sa
jasnim, potpunim, tačnim i sveobuhvatnim informacijama o svim njihovim ulogama kao korisnici
finansijskih usluga, uključujući i proširenje finansijskog vaspitanja u saradnji sa relevantnim
domaćim i međunarodnim institucijama. Navedeni projekti će doprineti daljem produbljivanju
efektivne i efikasne među-agencijske saradnje.
CBK ostaje posvećen i zahvalsn za svu podršku koja se pruža od strane međunarodnih
finansijskih institucija i raznih donatora, i postignuti napredak u ovom periodu zaista odražava
adekvatno korišćenje ove podrške.
CBK Godišnji izveštaj 2013
104 |
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 105
8. Finansijski Izveštaji CBK-a
-
2 |
Efficiency of Banks in South-East Europe: With Special Reference to Kosovo CBK Working Paper no. 4
Centralna Banka Republike Kosova
Izveštaj Nezavisnog Revizora i Finansijski Izveštaji
na dan i za godinu koja se završila 31 decembra 2013
Central Bank of the Republic of Kosovo
Sadržaj Strana
Izveštaj Nezavisnog Revizora 1
Izveštaj o finansijskom stanju 3
Izveštaj o sveobuhvatnom dobitku 4
Izveštaj o promenama na kapitalu 5
Izveštaj o tokovima gotovine 6
Napomene uz finansijske izveštaje 7 - 39
Grant Thornton LLC
Rr. Rexhep Mala 18
10 000 Pristina
Kosovo
T +381 38 247 771
+381 38 247 801
F +381 38 247 802
www.grant - throtnon.com.mk
Izveštaj Nezavisnog Revizora
Upravnom odboru Centralne Banke Republike Kosova Mi smo izvršili reviziju priloženih finansijskih izveštaja Centralne Banke Republike Kosova (“Banka”), koji obuhvataju izveštaj o finansijskom stanju od 31 decembar 2013 godine, i izveštaj sveobuhvatnih prihoda, izveštaj o promenama na kapitalu i izveštaj o tokovima gotovine za godinu koja se završila na taj dan, kao i pregled značajnih rukovodstvenih politika i druga objašnjenja i informacije.
Odgovornost menadžmenta za finansijske izveštaje
Menadžment je odgovoran za pripremu i pravilnu prezentaciju ovih finansijskih izveštaja u skladu sa Međunarodnim Standardima Finansijskog Izveštavanja, i za one unutrašnje kontrole koje menadžment smatra potrebnim radi omogućavanja priprema finansijskih izveštaja koji su oslobođeni netačnih prikaza, bilo zbog prevare ili grešaka.
Odgovornost revizora
Naša odgovornost je da izrazimo mišljenje u vezi sa ovim finansijskim izveštajima na osnovu naše
revizije. Mi smo izvršili našu reviziju u skladu sa Međunarodnim Standardima Revizije. Ti standardi
zahtevaju da mi budemo u skladu sa etičkim zahtevima i planom kao i da izvršimo reviziju da bi se u
razumnoj meri uverili o tome da li su finansijski izveštaji oslobođeni netačnih prikaza.
Revizija uključuje izvršavanje procedura radi dobijanja revizionih dokaza u vezi sa sumama i
obelodanjivanjem u finansijskim izveštajima. Odabrane procedure zavise od procene revizora,
uključujući i ocenjivanje rizika materijalno značajnog pogrešnog prikazivanja u finansijskim
izveštajima, bilo zbog prevare ili greške. Prilikom procene tih rizika, revizor smatra unutrašnju
kontrolu relevantnom u vezi sa pripremama entiteta i realne prezentacije finansijskih izveštaja radi
određivanja revizionih procedura koje su pogodne u datim uslovima, ali ne za svrhu izražavanja
mišljenja u vezi sa efikasnošću unutrašnje kontrole entiteta. Revizija takođe uključuje ocenjivanje
pogodnosti računovodstvenih politika koje su se koristile kao i razumnost računovodstvenog
predviđanja urađenog od menadžmenta, kao i ocenjivanje celokupne prezentacije finansijskih
izveštaja.
Mi verujemo da je revizioni dokaz koji smo mi dobili dovoljan i odgovarajući radi obezbeđivanja osnove za naše reviziono mišljenje.
Revizorsko Mišljenje
Po našem mišljenju, finansijski izveštaji prikazuju istinitu, po svim materijalnim aspektima, finansijsku poziciju Centralne Banke Republike Kosova na dan 31 decembar 2013, kao i finansijski učinak i njen protok novca za godinu koja se završila na taj dan u skladu sa Međunarodnim Sstandardima Finansijskog Izveštavanja. Ovaj izveštaj je prevod originalne verzije na engleskom jeziku, u slučaju odstupanja, neusklađenosti će nadjačati verzija na engleskom jeziku.
Centralna Banka Republike Kosova Izveštaj o finansijskom stanju
Na dan 31 decembar 2013
Strana 3 od 39
U hiljadama evra Napo
mena 2013 2012
Aktiva
Gotovina 7 27,384 16,761
Tekući računi sa nerezidentnim bankama 8 61,083 99,549
Blagajnički zapisi 9 560,828 285,983
Depoziti sa nerezidentnim bankama 10 729,473 821,590
Sredstva u Međunarodnom monetarnom fondu 11 231,459 245,401
Dugoročna materijalna sredstva 12 1,907 1,450
Nematerijalna dugoročna sredstva 13 1,311 1,425
Ostala sredstva 14 976 462
Ukupno sredstava 1,614,421 1,472,621
Obaveze
Obaveze prema domaćim bankama 15 333,173 302,147
Obaveze prema MMF računima 16 234,011 246,890
Obaveze prema vladinim institucijama 17 757,446 821,509
Obaveze prema javnim i komercijalnim entitetima 18 236,597 49,023
Ostale domaće obaveze 19 3,244 3,289
Ukupno obaveza 1,564,471 1,422,858
Kapital i rezerve
Zakonski fond 20 30,000 30,000
Rezervni fond 21 19,462 19,166
Revalorizacijske rezerve 21 301 269
Neraspoređena dobit 187 328
Ukupno kapitala i rezervi 49,950 49,763
Ukupno obaveza, kapitala i rezervi 1,614,421 1,472,621
Ovi finansijski izveštaji prikazani na stranama 3 do 39 su odobreni od strane rukovodstva CBK 7.
maja 2014, a potpisao u njegovo ime od strane:
Napomene od 1 do 32 čine sastavni deo ovih finansijskih izveštaja.
Centralna Banka Republike Kosova Izveštaj o sveobuhvatnom dobitku
Za godinu završenu 31 decembra
Strana 4 od 39
U hiljadama evra Napomena 2013 2012
Prihodi od kamate 990 2,786
Rashodi od kamate (181) (1,770)
Neto prihod od kamate 22 809 1,016
Prihodi od naknada i provizija 1,563 1,914
Rashodi od naknada i provizija (306) (388)
Neto prihod od naknada i provizija 23 1,257 1,526
Prihodi iz subvencija 24 78 55
Drugi operativni prihodi 25 2,367 1,729
Prihodi/(rashodi) od kursnih razlika 28 87 32
Operativni prihod 4,598 4,358
Troškovi osoblja 26 (2,903) (2,566)
Troškovi amortizacije 12,13 (478) (482)
Ukupni i administrativni troškovi 27 (1,030) (982)
Operativni rashodi (4,411) (4,030)
Dobitak za godinu 187 328
Drugi sveobuhvatni dobitak
Ukupan sveobuhvatni dobitak za godinu 187 328
Napomene od 1 do 32 čine sastavni deo ovih finansijskih izveštaja.
Centralna Banka Republike Kosova Izveštaj promena na kapitalu
Za godinu završenu 31 decembra
Strana 5 od 39
U hiljadama evra Zakonski
fond
Rezervni
fond
Revalorizaci
jske rezerve
Neraspoređ
ena dobit Ukupno
Stanje na dan 1 januar 2013 30,000 19,166 269 328 49,763
Transakcije sa rezervnim fondom - 296 32 (328) -
Ukupno zakonski zatraženih
transakcija - 296 32 (328) -
Godišnji dobitak - - - 187 187
Drugi sveobuhvatni dobitak - - - - -
Ukupni sveobuhvatni dobitak za
godinu - - - 187 187
Stanje na dan 31 decembar 2013 30,000 19,462 301 187 49,950
Stanje na dan 1 januar 2012 30,000 16,572 1,408 1,455 49,435
Transakcije sa rezervnim fondom - 2,594 (1,139) (1,455) -
Ukupno zakonski zatraženih
transakcija - 2,594 (1,139) (1,455) -
Godišnji dobitak - - - 328 328
Drugi sveobuhvatni dobitak - - - - -
Ukupni sveobuhvatni dobitak za
godinu - - - 328 328
Stanje na dan 31 decembar 2012 30,000 19,166 269 328 49,763
Napomena. Rezervni fond i revalorizacione rezerve su prikazani odvojeno u izveštaju o promenama
na kapitalu u ovim finansijskim izveštajima. U izveštaju o promenama na kapitalu u finansijskim
izveštajima za godinu koja se završava 31 decembar 2012, gore spomenuti su zajednički predstavljeni.
Napomene od 1 do 32 čine sastavni deo ovih finansijskih izveštaja.
Centralna Banka Republike Kosova Izveštaj o tokovima gotovine
Za godinu završenu 31 decembra 2013
Strana 6 od 39
U hiljadama evra Napomena 2013 2012
Tokovi gotovine iz poslovnih aktivnosti Dobitak za godinu 187 328 Korekcije za: Smanjenje vrednosti 12 272 300 Amortizacija 13 206 182 Prihodi iz subvencija 24 (78) (55) Prihodi od dugoročnih materijalnih aktiva (10) (13) Prihodi od kamate 22 (990) (2,786) Rashodi od kamate 22 181 1,770 (232) (274) Promene blagajničkih zapisa (124,860) (221,043) Promene depozita u nerezidentnim bankama 104,661 (508) Promene aktiva MMF-a 13,938 (89,571) Promene ostalih aktiva (514) (17) Promene obaveza prema domaćim bankama 31,026 92,447 Promene obaveza prema računima povezanim sa
MMF-om (12,874) 90,240
Promene obaveza prema vladinim institucijama (64,075) 40,683 Promene obaveza prema javnim i komercijalnim entitetima 187,575 11,965 Promene ostalih domaćih obaveza 22 (44) 134,667 (76,122) Priliv od kamata 971 4,319 Odliv od kamata (178) (2,979)
Neto priliv gotovine iz /(korišćene u) poslovnih
aktivnosti 135,460 (74,782)
Tokovi gotovine iz aktivnosti investiranja
Prihodi od dugoročnih materijalnih aktiva 10 13 Kupovina dugoročnih materijalnih aktiva 12 (729) (174) Kupovina dugoročnih nematerijalnih aktiva 13 (92) (101)
Neto priliv gotovine iz aktivnosti investiranja (811) (262)
Priliv gotovine iz finansijskih aktivnosti
Prihodi od subvencija 11 50 Neto priliv gotovine iz finansijskih aktivnosti
11 50
Neto povećanje/(smanjenje) gotovine i gotovinskih
ekvivalenata
134,660 (74,994)
Efekat kursa razmene - -
Novac i njegovi ekvivalenti na dan 1 januar 697,219 772,213
Gotovina i gotovinski ekvivalenti na dan 31
decembar 29 831,879 697,219
Napomene od 1 do 32 čine sastavni deo ovih finansijskih izveštaja.
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 7 od 39
Page 7 of 38
1. Osnovne informacije
Centralna Banka Republike Kosova (u daljem tekstu "CBK" ili “Banka”), naslednik Centralne
bankarske uprave Kosova, je nezavisni pravni entitet sa punim kapacitetom kao pravno lice prema
primenljivom zakonu u Republici Kosovo. CBK je posebni pravni entitet sa ovlašćenjem da izdaje
dozvole, da vrši nadzor i da reguliše finansijske institucije u Republici Kosovo. Banka postupa
u skladu sa Zakonom br. 03/L-209 “Zakon o Centralnoj banci Republike Kosova”, u daljem
tekstu (“Zakon o CBK”). Po ovom zakonu, osnovni ciljevi CBK su:
da podstiče i održava stabilan finansijski sistem, uključujući i bezbedan, pouzdan i efikasan
platni sistem.
da doprinosi postizanju i održanju unutrašnje stabilnosti cena.
da podržava opšte ekonomske politike Vlade.
Kako je propisano u Zakonu, CBK treba da deluje u skladu sa principima otvorene tržišne ekonomije
sa slobodnom konkurencijom, favorizujući efikasno raspoređivanje resursa.
CBK deluje iz glavne kancelarije u Prištini. Adresa zvanične kancelarije CBK-a je:
Ul. Garibaldi br. 33
Priština, Kosovo.
Upravni odbor Centralne Banke, Izvršni odbor i guverner
Organi CBK-a koji donose odluke su Odbor Centralne Banke, Izvršni odbor, kao i guverner. Po članu
79, stav 2. Zakona o CBK-u, Upravni Odbor se sastoji od guvernera, generalnog direktora blagajne i
tri neizvršna člana, koji su odgovorni za nadzor sprovođenja politika, kao i nadzor nad
administracijom i poslovanjem CBK-a.
Dana 31 decembar 2013 godine, Odbor Centralne Banke su činili sledeći članovi:
Mejdi Bektashi – Predsedavajući
Bedri Hamza – Guverner
Fatmir Plakiqi – Član, direktor blagajne u ministarstvu finansija
Bedri Peci – Član
Izvršni odbor čine guverner, koji je ujedno i predsedavajući kao i dva zamenika guvernera, i
odgovoran je za implementaciju politika CBK-a kao i za njeno poslovanje.
2. Osnove pripreme
a) Izveštaj o usklađenosti
Finansijski izveštaji sastavljeni su u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja
(“MSFI”).
b) Osnov odmeravanja
Finansijski izveštaji su pripremljeni na osnovu posebnog ocenjivanja svake vrste aktive, obaveze,
prihoda kao i rashoda u skladu sa MSFI. Osnov odmeravanja je u potpunosti obelodanjen u
računovodstvenim politikama u napomeni 3 dole.
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 8 od 39
2. Osnove pripreme (u nastavku)
c) Funkcionalna i izveštajna valuta
Ovi finansijski izveštaji prikazani su u evrima (“EUR”), što je funkcionalna valuta CBK-a. Osim ako
nije navedeno, finansijske informacije prikazane u evrima su zaokružene na najbližu hiljadu.
d) Upotreba procena i rasuđivanja
Sastavljanje finansijskih izveštaja zahteva od rukovodstva Banke korišćenje rasuđivanja, procena i
pretpostavki koje utiču na primenu politika i prezentirane vrednosti sredstava, obaveza, prihoda i
rashoda. Realno stanje se može razlikovati od ovih procena.
Procena i osnovne pretpostavke se razmatraju u kontinuitetu. Promene računovodstvenih procena
priznaju se u periodu u kojem je promena izvršena i u idućim periodima na koje promena utiče.
Uopšteno, informacije u vezi sa značajnim oblastima o neizvesnim procenama i kritičnim
rasuđivanjima u primeni računovodstvenih politika koje imaju značajan uticaj na finansijske
izveštaje prikazani su u napomeni 5.
Računovodstvene politike prikazane dole su konzistentno primenjene u svim periodima koji su
predstavljeni u ovim finansijskim izveštajima.
3. Značajne računovodstvene politike
a) Devizne transakcije
Poslovne promene nastale u stranoj valuti su preračunate u funkcionalnu valutu po srednjem kursu
koji je važio na dan poslovne promene. Monetarna sredstva i obaveze u stranoj valuti na datum
izveštajnog perioda, preračunata su u funkcionalnu valutu po kursu koji je važio na taj datum. Dobici i
gubici na monetarna sredstva i obaveze predstavljaju razliku između amortizovane vrednosti u
funkcionalnoj valuti na početku perioda, korigovane za efektivnu kamatu i plaćanja u toku perioda i
amortizovanu vrednost u stranoj valuti iskazanoj u funkcionalnoj valuti po kursu koji je važio na
datum izveštajnog perioda. Nemonetarna sredstva i obaveze u stranoj valuti koja se odmeravaju po fer
vrednosti su preračunate u funkcionalnu valutu po kursu koje je važio na dan na kojem je fer vrednost
bila određena. Kursne razlike nastale prilikom proračuna priznaju se kao dobitak ili gubitak.
b) Kamata
Prihodi i rashodi od kamata se priznaju kao dobici ili gubici korišćenjem metoda efektivne kamatne
stope. Efektivna kamatna stopa je stopa koja tačno umanjuje buduće gotovinske isplate ili uplate
kroz očekivano trajanje finansijskog instrumenta (ili tamo gde je kraći period), bilansne vrednosti
finansijskog sredstva ili finansijske obaveze. Efektivna kamatna stopa se utvrđuje pri pravnom
priznavanju finansijskog sredstva ili obaveze i ne pregledava se posle toga.
Obračun efektivne kamatne stope uključuje sve naknade i iznose plaćene ili primljene transakcione
troškove, kao i popuste ili premije koje su sastavni deo efektivne kamatne stope.
Transakcioni troškovi su inkrementalni troškovi koji se mogu direktno pripisati sticanju, izdavanju ili
otuđenju finansijskog sredstva ili obaveze.
Prihodi i rashodi prikazani u bilansu uspeha uključuju kamate na finansijska sredstva i obaveze po
amortizovanoj vrednosti na bazi efektivne kamatne stope.
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 9 od 39
Page 9 of 38
3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)
c) Naknade i provizije
Prihodi i rashodi od naknada i provizija koje su integralni deo efektivne kamatne stope finansijskog
sredstva ili obaveze uključeni su u obračun efektivne kamatne stope.
Ostali prihodi od naknada i provizija, uključujući transakcione naknade za poslovne račune, transfer
sredstava i naknade za licence priznaju se kada je usluga izvršena.
Ostali rashodi naknada i provizija odnose se uglavnom na transakcione i uslužne naknade, koje se
rashoduju kada je usluga primljena.
d) Beneficije zaposlenih
CBK uplaćuje doprinose u obavezno socijalno osiguranje koji omogućuje penzijske beneficije
zaposlenima po penzionisanju. Ovi doprinosi su svrstani po planu za definisane doprinose na osnovu
kosovskih zakona. Doprinosi CBK se prepoznaju kao troškovi u izveštaju prihoda kada isti nastanu.
e) Porez i podela profita
CBK je oslobođen poreza na dobitak po Zakonu br. 03/L-209, koji je izdat 22 jula 2010 Vidi
napomenu 4 (f) o tome kako CBK raspoređuje svoj profit.
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 10 od 39
3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)
f) Finansijska sredstva i obaveze
Banka klasifikuje svoje investicije u sledeće kategorije: finansijska sredstva po korektnoj vrednosti
preko dobitka ili gubitka, krediti i potraživanja, finansijska sredstva održana do prispeća i finansijska
sredstva dostupna za prodaju. Klasifikacija zavisi od svrhe za koju su investicije
stečene. Menadžment određuje klasifikaciju svojih investicija na početnom prepoznavanju i
ponovo ih procenjuje na svaki dan izveštavanja.
Finansijska sredstva po realnoj vrednosti preko dobitka ili gubitka Ova kategorija ima dve pod-kategorije: finansijska sredstva koja se čuvaju za trgovinu i ona koja
su određena po korektnoj vrednosti preko dobitka ili gubitka na početku. Finansijsko sredstvo je
klasifikovano u “finansijska sredstva po korektnoj vrednosti preko kategorije dobitka ili gubitka
na početku ukoliko su dobijena na principu za kratkoročnu prodaju, ukoliko ona čine deo portfolija
finansijskih sredstava u kojima postoji dokaz o kratkoročnom dobitku, ili ukoliko je tako određeno od
strane menadžmenta.
Krediti i potraživanja
Krediti i potraživanja su nederivatna finansijska sredstva sa fiksnim ili određenim isplatama koja
nisu kvotirana na nekom drugom aktivnom tržištu od onog na kojem banka ima nameru da ih proda
kratkoročno ili koje je određeno po korektnoj vrednosti preko dobitka ili gubitka ili dostupno za
prodaju. Krediti i potraživanja su u početku prepoznatljivi po realnoj vrednosti i nakon toga se
određuju po amortizovanim troškovima koristeći efikasni metod kamate, manje provizije za
smanjenje vrednosti. Provizija umanjenja vrednosti kredita i potraživanja je utvrđena kada postoji
objektivni dokaz da banka neće biti u stanju da prikupi sve prispele sume u skladu sa njenim
originalnim vremenskim okvirima. Banka nema sredstva klasifikovana u ovoj kategoriji.
Finansijska sredstva održana do prispeća
Finansijska sredstva održana do prispeća su nederivatna finansijska sredstva sa fiksnim ili
određenim isplatama i fiksnim prispećem koje nije isto sa onim koje je u skladu sa definicijom
kredita i potraživanja za koje menadžment banke ima pozitivnu nameru i mogućnost da ih održi do
prispeća. Ova sredstva su početno prepoznatljiva po korektnoj vrednosti i nakon toga ocenjena po
amortizovanom trošku koristeći efikasan metod kamate, manje provizija za smanjenje vrednosti.
Provizija umanjenja vrednosti dužničkih hartija od vrednosti održanih do prispeća je utvrđena kada
postoji objektivni dokaz da banka neće biti u stanju da prikupi sve prispele sume u skladu sa njenim
originalnim vremenskim okvirima.
Finansijska sredstva dostupna za prodaju
Finansijska sredstva dostupna za prodaju su nederivatna finansijska sredstva koja su određena u ovoj
kategoriji ili nisu klasifikovana u bilo kojoj drugoj kategoriji. Banka nema sredstava klasifikovana u
ovoj kategoriji.
i. Priznavanje
CBK u početku priznaje depozite kada oni nastanu. Sva ostala finansijska sredstva i obaveze
pravično se priznaju na dan trgovine kada CBK postane jedna strana u ugovornim odredbama
instrumenta.
Finansijsko sredstvo ili finansijska obaveza se inicijalno priznaju po fer vrednosti plus, za stavku
koja nije po fer vrednosti kroz dobit ili gubitak, transakcioni troškovi koji se mogu direktno pripisati
njihovom sticanju ili izdavanju.
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 11 od 39
Page 11 of 38
3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)
f) Finansijska sredstva i obaveze (nastavak)
ii. Prestanak priznavanja
CBK prestaje da priznaje finansijsko sredstvo kada ugovorna prava na tokove gotovine od finansijskog
sredstva prestanu da važe, ili prenese ugovorno pravo na primanje tokova gotovine od finansijskog
sredstva u transakciju u koju prenosi u značajnoj meri sve rizike i koristi od vlasništva nad
finansijskim sredstvom. Svaka kamata u prenesenim finansijskim sredstvima koja je stvorena ili
zadržana od strane CBK-a, priznaje se kao posebno sredstvo ili obaveza. Po prestanku priznavanja
finansijskih sredstva, razlika između knjigovodstvene vrednosti sredstva (ili knjigovodstvene vrednosti
dodeljene delu sredstva u transakciji), i zbira (i) dobijenih naknada (uključujući i nova dobijena
sredstva minus svaka nova pretpostavljena obaveza) i (ii) bilo kojeg kumulativnog dobitka ili gubitka
koji je priznat u drugim sveobuhvatnim dobicima, prepoznaje se kao dobitak ili gubitak.
CBK prestaje da priznaje finansijsku obavezu kada su dogovorne obaveze ispunjene ili ukinute ili
kada prestanu da važe.
iii. Prebijanje
Finansijska sredstva i obaveze se prebijaju na neto osnovi i neto vrednost se prikazuje u izveštaju o
finansijskom stanju onda i samo onda, kada CBK ima zakonito pravo da prebije vrednosti na neto
osnovi i namerava da podmiri na neto osnovi ili da realizuje sredstvo i podmiri obavezu istovremeno.
Prihodi i rashodi prikazuju se na neto osnovi samo kada je dozvoljeno računovodstvenim standardima,
ili za dobitke i gubitke koji proizlaze iz grupa sličnih transakcija.
iv. Procenjivanje amortizovane vrednosti
Amortizovana vrednost finansijskog sredstva ili finansijske obaveze je iznos po kome se finansijsko
sredstvo ili finansijska obaveza odmerava prilikom početnog priznavanja umanjenog za isplate
glavnica, uz dodavanje ili oduzimanje kumulirane amortizacije primenom metoda efektivne kamate za
sve razlike između početnog iznosa i iznosa pri dospeću i uz oduzimanje svakog umanjenja po osnovu
umanjenja vrednosti.
v. Procenjivanje fer vrednosti
Fer vrednost finansijskih instrumenta je iznos za koji sredstvo može biti razmenjeno, ili obaveza
izmirena pravilnim transakcijama između učesnika na tržištu na dan procenjivanja.
Kada je to moguće, CBK određuje fer vrednosti instrumenta primenom dostupnih cena na
aktivnom tržištu za tim instrumentom. Tržište se posmatra kao aktiv, ako su navedene cene lako i
regularno dostupne i predstavljaju trenutne i redovno nastale tržišne transakcije po dobrovoljnoj
osnovi između strana.
Ako tržište za finansijski instrument nije aktivno, CBK uspostavlja fer vrednost upotrebom tehnike
procena. Tehnike procena uključuju korišćenje poslednje normalne, komercijalne transakcije
između obaveštenih, voljnih strana (ako su dostupne), referencu tekuće fer vrednost drugih
instrumenata koji su suštinski isti, analizu diskontovanih novčanih tokova i alternativnih modela za
određivanja cena. Izabrana tehnika procene omogućava maksimalno korišćenje tržišnih inputa,
oslanja se što je manje moguće na procene specifične za CBK, obuhvata sve faktore koje bi
učesnici na tržištu razmatrali u uspostavljanju cena i koji su u skladu sa prihvaćenom ekonomskom
metodologijom za određivanje cena finansijskih instrumenata. Inputi u tehnikama procena
predstavljaju razumno tržišna očekivanja i merenje faktora rizika-povratka sadržana u finansijskom
instrumentu. CBK vrednuje tehnike procena i testira ih za punovažnost upotrebom cena od
tržišnih transakcija koje se mogu posmatrati u okviru istog instrumenta ili na osnovu drugih dostupnih
podataka na tržištu koji se mogu posmatrati.
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 12 od 39
3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)
f) Finansijska sredstva i obaveze (nastavak)
iv. Identifikacija i procenjivanje obezvređenja (gubitka vrednosti)
Na datum svakog izveštavanja, CBK procenjuje da li postoji neki objektivni dokaz da finansijsko
sredstvo koje nije iskazano po fer vrednosti kroz dobitke ili gubitke obezvređeno. Finansijska sredstva
su obezvređena kada postoji objektivan dokaz da je događaj nastao posle datuma početnog priznavanja
koji ima negativan efekt na buduće tokove gotovine koji se mogu odmeriti pouzdano.
Objektivan dokaz da su finansijska sredstva obezvređena može uključiti neizvršenje gotovinskih
obaveza ili delikventnost zajmoprimca, restrukturiranje plasmana ili avansa CBK po uslovima koje
inače CBK ne bi razmatrala, indikacije da će zajmoprimac ili izdavač bankrotirati, gubitak tržišta
za hartije od vrednosti, ili ostala primetna informacija vezana za grupu sredstava kao što su
negativne promene u statusu plaćanja zajma primaoca ili izdavača u CBK, ili ekonomski uslovi koji su
u korelativnom odnosu sa neizvršavanjem gotovinskih obaveza u CBK.
Obezvređenje finansijskih sredstava po amortizovanoj vrednosti odmerava se kao razlika
knjigovodstvene vrednosti finansijskih sredstava i sadašnje vrednosti procenjenih budućih gotovinskih
tokova koji su diskontovani po prvobitnoj efektivnoj kamatnoj stopi finansijskog sredstva. Gubici se
priznaju u dobitak ili gubitak i prikazuju se u računu ispravke vrednosti za kredite i avanse. Kamata
obezvređenog sredstva iskazuje se kroz ispravljanje (izjednačenje) diskonta. Kada događaj posle
izveštajnog datuma uzrokuje smanjenje obezvređivanja, gubitak radi obezvređenja se anulira kroz
dobitak ili gubitak.
g) Novac i gotovinski ekvivalenti
Radi izveštavanja u vezi sa tokovima novca, gotovina i gotovinski ekvivalenti čine: gotovina, sredstva
na računima kod banaka i visoko likvidna finansijska sredstva sa dospećem kraćim od tri meseca, koja
su podložne neznačajnom riziku promene fer vrednosti, i koje CBK koristi pri upravljanju
kratkoročnim preuzetim obavezama.
Gotovina i gotovinski ekvivalenti, odmeravaju se po amortizovanoj vrednosti u izveštaju finansijskog
stanja.
h) Ulaganja u hartije od vrednosti
Ulaganja u hartije od vrednosti, koje sadrže blagajničke zapise, se početno odmeravaju po fer
vrednosti uz dodavanje inkrementalnih direktnih troškova transakcije i naknadno se odmeravaju
kao investicije koje se drže do dospeća.
Investicije koje se drže do dospeća su nederivatna sredstva sa fiksnim ili odredivim isplatama i
fiksnim dospećem koje CBK ima pozitivnu nameru i mogućnost da drži do dospeća, i koja nisu
određena po fer vrednost kroz dobitke ili gubitke. Investicije koje se drže do dospeća uključuju
blagajničke zapise.
Investicije koje se drže do dospeća odmeravaju se po amortizovanoj vrednosti koristeći metodu
efektivne kamatne stope. Svaka prodaja ili ponovna klasifikacija značajnog iznosa investicija koje se
drže do dospeća a koje nisu blizu njihovog dospeća rezultiraće u ponovnoj klasifikaciji svih investicija
koje se drže do dospeća u sredstvima raspoloživim za prodaju, i sprečiće CBK od klasifikacije
ulaganja u hartije od vrednosti kao investicije koje se drže do dospeća u tekućoj i sledeće dve
finansijske godine.
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 13 od 39
Page 13 of 38
3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)
i) Dugoročna materijalna sredstva
i. Priznavanje i procenjivanje
Stavke dugoročnih materijalnih sredstava su iskazane po nabavnoj vrednosti umanjenoj za
akumuliranu amortizaciju i gubitke zbog obezvređivanja.
Nabavna vrednost obuhvata troškove koje se mogu direktno pripisati kupovini sredstva. Nabavna
vrednost sredstava koja su izgrađena u sopstvenoj režiji obuhvata troškove materijala i primanja
zaposlenih, sve ostale troškove koji se mogu direktno pripisati dovođenju sredstva u stanju koje je
neophodno da bi sredstvo moglo funkcionisati, na način na koji to očekuje menadžment, i troškovi
demontaže, uklanjanja sredstava i restauracija područja na kojem je sredstvo locirano.
Kupljeni kompjuterski programi koji su veoma važni za funkcionisanje odgovarajuće opreme se
kapitalizuju kao deo te opreme.
Kada delovi stavke nekretnine i opreme imaju različite korisne vekove trajanja, evidentiraju se kao
zasebne stavke (glavne komponente) dugoročnih materijalnih sredstava.
ii. Naknadni troškovi
Naknadni troškovi zamene dela osnovnih sredstava priznaju se kao knjigovodstvena vrednost te
stavke ukoliko je verovatno da će se buduće ekonomske koristi povezane sa tim delom prilivati u
CBK i nabavna vrednost tog sredstva može se pouzdano odmeriti. Troškovi svakodnevnog održavanja
priznaju se u okviru dobitaka ili gubitaka kada nastanu.
iii. Amortizacija
Amortizacija se priznaje u bilansu uspeha na osnovu pravolinijske amortizacije tokom procenjenog
korisnog veka trajanja svakog dela osnovnih sredstva.
Procena korisnog veka trajanja za tekući i komparativni period je:
2013 2012
Poboljšanja objekata pod zakupom 20 godina 20 godina
Oprema 5 godina 5 godina
Kompjuteri 3 godine 3 godine
Vozila 5 godina 5 godina
Trajanje druge opreme se ocenjuje pojedinačno. Metodi amortizacije, koristan vek trajanja i
rezidualne vrednosti se procenjuju na datum izveštavanja.
j) Nematerijalna ulaganja
Softver nabavljen od strane CBK iskazan je po nabavnoj vrednosti, umanjenoj za akumuliranu
amortizaciju i akumulirane gubitke od smanjenja u vrednosti.
Naknadni troškovi softvera kapitaliziraju se samo ukoliko uvećava buduće ekonomske koristi
ugrađene u određeno sredstvo na koje se odnose. Ostali troškovi priznaju se onda kada nastanu.
Amortizacija se priznaje u dobicima ili gubicima na osnovu pravolinijske amortizacije tokom
procenjenog korisnog veka trajanja softvera, počevši od datuma kada je softver raspoloživ za
korišćenje. Procenjeni rok trajanja kompjuterskih programa se bazira na proceni korišćenja tog
softvera bez potreba za nekim poboljšanjem, a trenutno je to 3 do 10 godina.
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 14 od 39
3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)
k) Obezvređivanje nefinansijskih sredstava
Knjigovodstvena vrednost nefinansijskih sredstava u vlasništvu CBK proveravaju se svakog datuma
izveštavanja, da se utvrdi da li postoje indikacije da nefinansijsko sredstvo može da bude obezvređeno.
Ukoliko takva indikacija postoji, CBK procenjuje nadoknadu vrednosti sredstva.
Gubitak po osnovi obezvređenja se priznaje kada je knjigovodstvena vrednost sredstva ili jedinice
koja generiše gotovinu veća od nadoknadive vrednosti. Jedinica koja generiše gotovinu je
najmanja prepoznatljiva grupa sredstava koja generiše prilive gotovine koji su u najvećoj meri
nezavisni od ostalih sredstva i grupa. Gubitak po osnovu obezvređenja priznaje se u dobitku ili
gubitku. Gubitak po osnovu obezvređenja u odnosu na jedinice koje generišu gotovinu se raspoređuju
da bi umanjile knjigovodstvenu vrednost drugih sredstava u jedinici (grupi jedinica) na
proporcionalnoj osnovi.
Nadoknadivi iznos sredstva ili jedinice koja generiše gotovinu je fer vrednost, umanjena za troškove
prodaje, ili upotrebna vrednost u zavisnosti koja je od ovih vrednosti veća. U ocenjivanju upotrebne
vrednosti, procenjeni budući tokovi gotovine se diskontuju do sadašnje vrednosti koristeći kamatnu
stopu pre oporezivanja koja prikazuje tekuće tržišne procene vremenskih vrednosti gotovine i rizika
specifičnog sredstvu.
Prethodno priznat gubitak po osnovu obezređenja se revidira svakog datuma izveštavanja ukoliko
postoje indikacije umanjenja gubitka ili više njegovog nepostajanja. Gubitak po osnovu obezvređenja
se anulira ukoliko postoji promena procena korišćenih za utvrđivanje nadoknadivog iznosa. Gubitak
po osnovu obezvređenja se anulira samo do iznosa do kojeg knjigovodstvena vrednost sredstva ne
nadmašuje knjigovodstvenu vrednost koja bi bila određena, neto od amortizacije, kada gubitak po
osnovu obezvređenja sredstva ne bi bio iskazan od pada vrednosti.
l) Finansijske obaveze
Izvori finansiranja CBK su iz međunarodnih, državnih, javnih, bankarskih i drugih finansijskih
institucija. Finansijske obaveze se odmeravaju po amortizovanoj nabavnoj vrednosti koristeći metodu
efektvine kamatne stope.
m) Prihodi iz subvencija
Vladine subvencije se početno priznaju kao odloženi prihod kada postoji razumno uverenje da će
oni biti primljeni i da će CBK biti u skladu sa uslovima subvencije. Subvencije koje kompenziraju
CBK za nastale troškove, priznaju se kao dobici ili gubici na sistematskoj osnovi u istim periodima
u kojima se troškovi priznaju. Subvencije koje kompenziraju CBK za nabavnu vrednosti sredstava
priznaju se kao dobici ili gubici na sistematskoj osnovi tokom korisnog veka trajanja sredstava.
n) Plate finansirane od strane donatora
Određene osobe zaposlene u CBK su međunarodni eksperti postavljeni i kratkoročno finansirani od
strane međunarodnih organizacija. Finansijska pomoć ovih organizacija uključuje, ali nije ograničena
na, plaćanje plate ovim međunarodnim ekspertima. Kako se ova pomoć plaća sa strane međunarodnih
organizacija direktno naznačenom osoblju, iznos ovih plaćanja nije poznat i nije uključen u ove
finansijske izveštaje.
o) Provizija
Provizija će biti priznata, kao rezultat događaja koji su se desili u prošlosti, CBK ima sadašnju
pravnu ili izvedenu obavezu koja može da se pouzdano odmeri i kada je verovatno da će odliv
resursa koji predstavljaju ekonomske koristi biti zahtevan da se obaveza izmiri. Provizije su utvrđene
diskontovanjem očekivanih budućih tokova gotovine po kamatnoj stopi pre oporezivanja koje
reflektuje tekuće tržišne procene vremenske vrednosti gotovine i, gde je moguće, specifične rizike
povezane sa obavezom.
Provizija za nepovoljne ugovore priznaje se kada očekivane koristi koje proizlaze za CBK iz
ugovora su niže od neizbežnih troškova nastalih ispunjavanjem obaveza ugovora. Provizija
se odmerava po sadašnjoj vrednosti nižoj od očekivanih troškova za ukidanje ugovora i očekivanih
neto troškova od produženja ugovora. Pre priznavanje provizije, CBK priznaje gubitak za
umanjenu vrednost sredstava povezanih sa ugovorom.
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 15 od 39
Page 15 of 38
3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)
p) Promene u računovodstvenim politikama i obelodanjivanju
(i) Novi i revidirani standardi koje su na snazi za godišnje periode koji počinju na dan ili
nakon 1 januar 2013
Niz novih i revidiranih standarda stupa na snagu za godišnje periode koji počinju na dan ili nakon 1
januar 2013 Informacije o ovim novim standardima su u nastavku.
MSFI 10 „ Konsolidovani finansijski izveštaji“ (MSFI 10)
MSFI 10 zamenjuje MSR 27 „Konsolidovani i posebni finansijski izveštaji“ (MSR 27) i SIC 12
„Konsolidacija – entiteti za posebne namene“. MSFI 10 razmatra ograničenja kontrole i osigurava
nove opširne smernice oko njegove primene. Ovi novi zahtevi imaju potencijal da utiču na to koji od
grupnih investitora se smatraju podružnicama i na ovaj način menjaju oblast konsolidacije. Zahtevi i
mehanizmi konsolidacije i računovodstva za bilo koje nekontrolne kamate i promene u kontroli ostaju
isti.
Menadžment je pregledao svoje procene kontrole u skladu sa MSFI 10 i zaključio da nema uticaj na
klasifikaciju (kao podružnica ili na neki drugi način) za bilo koju od CBK investiciju održanu u
periodu ili komparativnim periodima obuhvaćenim ovim finansijskim izveštajima.
MSFI 11 „Zajednički aranžmani“ (MSFI 11)
MSFI 11 zamenjuje MSR 31 „Kamate u zajedničkim poduhvatima“ (MSR 31) i SIC 13 „Zajednički
kontrolni entiteti – nemonetarni doprinosi za poduhvate“. MAFI 11 revidira kategorije zajedničkog
aranžmana, i kriterijume za klasifikaciju u kategorije, sa ciljem bližeg usklađivanja računovodstva sa
pravima i obavezama u vezi sa aranžmanom investitora.
Pored toga, MRS 31 mogućnost korišćenja proporcionalne konsolidacije za aranžmane klasifikovane
kao zajednički kontrolisani entiteti pod tim standardom je eliminisana. MSFI 11 sada zahteva upotrebu
metoda udela za aranžmane klasifikovane kao zajednička ulaganja (kao za investicije u saradnika).
Primena MSFI 11 ne utiče na finansijske izveštaje CBK.
MSFI 12 „Objavljivanje kamate u drugim entitetima“ (MSFI 12)
MSFI 12 integriše i čini saglasnim zahteve obelodanjivanja za različite vrste investicija, uključujući
nekonsolidovane strukturalne entitete. On predstavlja nove zahteve o obelodanjivanju u vezi sa
rizicima kojima je neki entitet izložen kroz njegovo učešće u strukturalnim entitetima.
Primena MSFI 12 ne utiče materijalno na finansijske izveštaje CBK.
Posledične izmene u MSR 27 ‘Posebni finansijski izveštaji’ (MSR 27) i MSR 28 “Investicije u
pridružene entitete i zajedničke poduhvate” (MSR 28)
MSR 27 se sada samo bavi posebnim finansijskim izveštajima. MSR 28 donosi investicije u
zajedničke poduhvate u svoj opseg. Međutim, metodologija računovodstva kapitala MSR 28 ostaje
nepromenjena.
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 16 od 39
3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)
p) Promene u politikama računovodstva i obelodanjivanja(nastavak)
(i) Novi i revidirani standardi koji su na snazi za godišnji period koji počinje na dan ili
nakon 1 januar 2013 (nastavak)
MSFI 13 „Određivanje fer vrednosti“(MSFI 13)
MSFI 13 pojašnjava definiciju fer vrednosti i obezbeđuje povezane upute i poboljšanje
obelodanjivanja u vezi sa merama fer vrednosti. Ne određuje koje stavke treba fer proceniti. Delokrug
MSFI 13 je širok i odnosi se na finansijske i nefinansijske stavke za koje drugi MSFI zahteva ili
dozvoljava merenja ili obelodanjivanja fer vrednosti oko merenja fer vrednosti, osim u određenim
okolnostima.
MSFI 13 važi za godišnje periode koji počinju na dan ili nakon 1 januar 2013 godine. Njegovi zahtevi
obelodanjivanja ne treba da se primene na uporedne informacije u prvoj godini primene. CBK je
međutim uključena kao uporedne informacije za obelodanjivanja MSFI 13 koji su ranije zahtevani od
MSFI 7 "Finansijski instrumenti: Obelodanjivanja".
CBK je primenila MSFI 13 po prvi put u tekućoj godini.
Izmene u MSR 19 “Beneficije zaposlenih” (MSR 19)
Izmene u MRS 19 su dovele do niza promena u računovodstvu za naknade zaposlenima, najznačajniji
se odnosi na definisane planove naknada. Izmene:
eliminišu „metod koridora“ i zahtevaju priznavanje ponovnih merenja (uključujući aktuarske
dobitke i gubitke) nastale u izveštajnom periodu u ostalom sveobuhvatnom prihodu;
menjaju procenu i predstavljanje određenih komponenti za definisanu cenu dobitka.
poboljšavaju obelodanjivanje, uključujući i dodatne informacije o karakteristikama
definisanim planovima beneficija i srodnim rizicima.
Na neto iznos dobitka ili gubitka utiče se uklanjanjem očekivanog prinosa na sredstva plana i
komponente troškova kamata i njihovom zamenom neto troškom kamate ili prihoda na osnovu
sredstava u neto definisanim doprinosima ili odgovornostima;
Primena izmena u MRS 19 ne utiče na finansijske izveštaje CBK.
(ii) Standardi, interpretacije i izmene postojećih standarda koji nisu na snazi i koji nisu
ranije usvojeni od Banke
Do dana autorizacije ovih finansijskih izveštaja, određeni novi standardi, izmene i tumačenja
postojećih standarda su objavljeni od strane MORS ali još uvek nisu na snazi, i nisu usvojeni od CBK.
Menadžment predviđa da će se sve relevantne izjave usvojiti u računovodstvenim politikama banke u
prvom period nakon dana stupanja na snagu tih izjava. Informacije o novim standardima, izmenama i
tumačenjima koji se očekuju da budu relevantni sa finansijskim izjavama banke su navedeni dole.
Određeni novi standardi i interpretacije su izdati ali se ne očekuje da imaju materijalni uticaj na
finansijske izjave banke.
MSFI 9 Finansijski instrumenti (MSFI 9)
MORS želi da izmeni MSR 39 „Finansijski instrumenti: Priznavanja i merenja“ (MSR 39) u celosti sa
MSFI 9. Do danas, poglavlja koja se tiču prepoznavanja, klasifikacije, merenja i prestanka poznavanja
finansijskih sredstava i obaveza su izdata. Druga poglavlja koja se tiču sa metodologijom umanjenja
vrednosti i ograđenim računovodstvom su i dakle u pripremi. Štaviše, u novembru 2011. godine
MORS je odlučila da izvrši ograničenu modifikaciju modela klasifikacije finansijskih aktivnosti MSFI
9 radi adresiranja implementacionih stvari. Menadžment banke još uvek treba da proceni uticaj ovog
novog standarda na finansijske izjave banke. Međutim, oni ne očekuju da usvoje MSFI 9 sve dok se
sva poglavlja ne objave i onda oni mogu sveobuhvatno oceniti uticaj svih promena.
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 17 od 39
Page 17 of 38
4. Upravljanje finansijskim rizicima
a) Uvod i pregled
Rizici kojima se CBK izlaže u upotrebi finansijskih instrumenata su:
kreditni rizik
operativni rizik
rizik likvidnosti
tržišni rizik
Ova napomena daje informaciju izloženosti CBK-a svakom od pomenutih rizika, ciljeve CBK-a,
politike i procedure odmeravanja i upravljanje rizicima, i upravljanje kapitalom CBK-a. Naknadne
kvantitativne prezentacije su uključene u ove izveštaje.
Okvir upravljanja rizikom
Upravni Odbor Centralne Banke ima sveobuhvatnu odgovornost za uspostavljanje i nadzor okvira za
upravljanje rizikom CBK-a. Rukovodstvo CBK redovno izveštava preko Izvršnog odbora Upravnom
odboru o postupcima upravljanja rizikom. Izvršni odbor i Investicioni komitet imaju obavezu za
razvijanje i monitoring politika upravljanja rizikom CBK-a. Ove politike su sprovedene od
organizacionih jedinica.
CBK politike za upravljanjem rizikom su uspostavljene da identifikuju i prepoznaju rizike sa kojima
se CBK suočava, da uspostavi pogodne granice rizika i kontrole, i da nadgleda rizike i pridržavanje
granica. Politike i sistemi upravljanja rizikom se redovno pregledaju kako bi reflektovali promene
u tržišnim uslovima, proizvoda i ponuđenih usluga. CBK, kroz standarde i procedure obuke i
upravljanja, ima za cilj da razvije disciplinovanu i konstruktivnu kontrolnu okolinu, u kojoj svi
zaposleni razumeju svoje uloge i obaveze.
Revizorski komitet CBK-a je odgovoran za nadgledanje usaglašenosti politika i procedura
upravljanja rizikom uspostavljenih od strane CBK, i za proveru adekvatnosti okvira za upravljanje
rizikom u odnosu sa rizicima sa kojima se suočava CBK. Revizorski komitet CBK je pomognut u
ovim funkcijama od strane Odeljenja za internu reviziju. Interna revizija preduzima i regularne i
ad-hoc preglede kontrola i procedura upravljanja rizikom, rezultati koji se izveštavaju preko šefa
unutrašnje revizije za Revizioni komitet.
b) Kreditni rizik
Kreditni rizik je rizik koji podrazumeva da će CBK pretrpeti gubitak zbog toga što njeni komitenti ili
ugovorne strane neće izvršiti svoje ugovorne obaveze, i proizlazi uglavnom iz investicije u hartijama
od vrednosti i depozitima (na tržištu novca ili tekućem računu) u drugim bankama od strane CBK-a.
Upravljanje kreditnim rizikom
i. Investicije i izloženost drugim bankama
CBK ograničava izloženost kreditnom riziku preko investiranja samo u hartije od vrednosti
izdatih od vlada zemlja članica EU i držanjem depozita u stranim bankama čije su kratkoročne
obaveze rangirane u jednu od dve najviše kategorije od strane međunarodno priznatih
agencija. Uzimajući u obzir kreditni rejting, rukovodstvo ne očekuje da strane neće
izvršiti svoje obaveze.
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 18 od 39
4. Upravljanje kreditnim rizikom (nastavak)
Upravljanje kreditnim rizicima (nastavak)
ii. Izloženost kreditnom riziku
Maksimalna izloženost kreditnom riziku 31 decembar 2013 i 31 decembar 2012 godine je
predstavljena knjigovodstvenom vrednošću gotovine, tekućim računima u nerezidentim bankama,
blagajničkim zapisima i depozitima u nerezidentnim bankama. Za detalje izloženosti vidite Napomene
8, 9 i 10.
Nijedna od izloženosti CBK nije dospela ili obezvređena. Nema promena u politici
upravljanja kreditnim rizikom iz prethodnih godina. CBK ne drži kolateral ili ostalo kreditno
povećanje protiv izloženosti kreditnom riziku.
c) Rizik likvidnosti
Rizik likvidnosti je rizik da CBK neće biti u mogućnosti da izmiri u datom vremenu svoje dospele
obaveze u vezi sa finansijskim obavezama.
Upravljanje rizikom likvidnosti
Pristup CBK-a upravljanju likvidnosti je da osigura, koliko je to moguće, da će uvek imati
dovoljno likvidnosti kako bi izvršila svoje obaveze kada dospeju, pod normalnim i stresnim
uslovima, bez nastanka neprihvatljivih gubitaka ili rizikovanja reputacije CBK-a.
Politike za nadgledanje i adresiranje rizika likvidnosti su uspostavljene od strane Upravnog
odbora. CBK upravlja rizikom likvidnosti, preko investiranja u kratkoročne depozite u
nerezidentim bankama i držanja adekvatne količine gotovine u svom trezoru. Politike upravljanja
likvidnosti su uspostavljene da osiguraju da i pod nepovoljnim uslovima, CBK je u poziciji da
ispuni svoje obaveze.
Dnevna pozicija likvidnosti se nadgleda i redovni testovi stresa likvidnosti su sprovedeni u
svetlu različitih okolnosti, pokrivajući normalne i negativne tržišne uslove. Sve likvidne
politike i procedure podležu pregledu i odobravanju od strane rukovodstva CBK. Dnevni izveštaji koji
se odnose na likvidnu poziciju CBK se redovno podnose članovima Investicionog komiteta od
strane Odeljenja za upravljanje sredstvima.
Izloženost riziku likvidnosti
Preostala ugovorna dospeća za finansijske obaveze, isključujući buduća plaćanja kamate
31 decembar 2013 Napo
mene Knjigovodstve
na vrednost
Manje od 1.
meseca
1-3 meseca
3 meseca do
1 godine
1 godina do
5 godina
Nederivativne obaveze
Obaveze prema domaćim bankama 15 333,173 333,173 - - -
Obaveze prema povezanim računima MMF-a
racunima
16 234,011 128,278 - - 105,733
Obaveze prema vladinim institucijama 17 757,446 687,431 70,015 - - Obaveze prema javnim i komercijalnim
entitetima
entities
18 236,597 236,597 - - - Ostale domaće obaveze 19 2,428 2,428 - - -
1,563,655 1,387,907 70,015 - 105,733
31 decembar 2012 Nederivativne obaveze Obaveze prema domaćim bankama 15 302,147 302,147 - - -
Obaveze prema povezanim racunima
MMF-a
16 246,890 133,832 - - 113,058 Obaveze prema vladinim institucijama 17 821,509 681,502 80,003 60,004 - Obaveze prema javnim i komercijalnim
entitetima 18 49,023 49,023 - - -
Ostale domaće obaveze 19 2,428 2,428 - - -
1,421,997 1,168,932 80,003 60,004 113,058
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 19 od 39
Page 19 of 38
4. Upravljanje finansijskim rizicima (nastavak)
c) Rizik likvidnosti (nastavak)
Tabela prikazuje diskontne tokove gotovine finansijskih obaveza CBK-a na osnovu njenog
ranije mogućeg dogovornog dospeća. Za upravljanje rizikom likvidnosti po osnovu oblika finansijskih
obaveza, CBK čuva likvidna sredstava koja obuhvataju gotovinu i gotovinski ekvivalent, tekuće
račune, depozitne račune i blagajničke zapise za koje ne postoji aktivno i likvidno tržište.
d) Tržišni rizici
Tržišni rizik je rizik čije promene u tržišnim cenama, kao što su kamatna stopa, cena kapitala, devizni
kursevi i kreditna rasprostranjenost (nerelevantni za promene u dužničkom/povereničkom
kreditnom stanju) će uticati na prihod CBK-a ili na vrednost posedovanih finansijskih instrumenata.
Cilj upravljanja tržišnim rizikom je da rukovodi i kontroliše izloženost na tržišni rizik u prihvatljivim
parametrima, optimizirajući vračanje na investicije.
Upravljanje tržišnim rizikom
Poslovne aktivnosti CBK-a su predmet rizika fluktuacije kamatne stope do nivoa gde sredstva koja
se zarađuju na osnovu kamata i obaveze koje su podložne kamatama dospu ili su ponovo
vrednovane u različito vreme ili u različitim iznosima. U slučaju sredstava i obaveza sa promenljivim
kamatnim stopama, postoji izloženost na osnovni rizik, što je razlika u "repricing" karakteristikama
različitih indikacija promenljivih kamatnih stopa.
Aktivnosti upravljanja rizicima su usmerene ka optimizaciji prihoda od kamata, s obzirom na
nivoe tržišnih kamatnih stopa koji su konzistentni sa poslovnim strategijama CBK-a. Izloženost CBK-
a na tržišni rizik je povezan samo za netrgovinskim portfolijima.
Izloženost riziku od kamatne stope – netržišni portfolio
Osnovni rizik na koji je netržišni portfolio izložen je rizik gubitka od fluktuacije u budućim
tokovima gotovine ili fer vrednost finansijskih instrumenata kao rezultat promene u tržišnim
kamatnim stopama. Rizik kamatne stope je upravljan uglavnom preko posmatranja praznina u
kamatnim stopama i postojanja unapred odobrenih limita za "repricing" opseg. Investicioni komitet je
koje posmatra za pridržavanje tim granicama. Pregled pozicija praznina u kamatnim stopama CBK-a
za netrgovinski portfolio je sledeći:
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 20 od 39
4. Upravljanje finansijskim rizicima (nastavak)
(d) Tržišni rizici (nastavak)
Izloženost riziku kamatne stope –netržišni portfolio
31 decembar 2013 Na
po
men
a
Knjigovodstv
ena vrednost
Manje
od 3
meseca
3-6
meseca
6-12
meseca
1-5
godina
Tekući računi sa nerezidentnim
Bankama 8
61,083 61,083 - - -
Blagajnički zapisi 9 560,828 229,963 330,865 - -
Depoziti sa nerezidentnim
bankama 10
729,473 553,493 145,953 30,027 -
Sredstva u MMF 11 181,438 75,705 - - 105,733
Ukupno
1,532,822 920,224 476,818 30,027 105,733
Obaveze prema domaćim bankama 15 (333,173) (333,173) - - -
Obaveze prema MMF računima 16 (183,704) (77,972)
- (105,733)
Obaveze prema vladinim
institucijama 17
(757,446) (737,439) (20,007) - -
Obaveze prema javnim i
komercijalnim
Entitetima
18
(236,597) (236,597) - - -
Ostale domaće obaveze 19
(2,428) (2,428) - - -
Ukupno
(1,513,349) (1,387,609) (20,007) - (105,733)
Promena
19,473 (467,365) 456,811 30,027 -
31 decembar 2012
Na
po
men
a
Knjigovodstv
ena vrednost
Manje
od 3
meseca
3-6
meseca
6-12
meseca
1-5
godina
Tekući računi sa nerezidentnim
bankama 8
99,549 99,549 - - -
Blagajnički zapisi 9 285,983 39,994 145,992 99,997 -
Depoziti sa nerezidentnim
bankama 10
821,590 540,922 280,668 - -
Sredstva u MMF 11 193,303 80,245 - - 113,058
Ukupno
1,400,425 760,710 426,660 99,997 113,058
Obaveze prema domaćim bankama 15 (302,147) (302,147) - - -
Obaveze prema MMF računima 16 (194,792) (81,734) - - (113,058)
Obaveze prema vladinim
institucijama 17
(821,509) (761,505) (32,652) (27,352) -
Obaveze prema javnim i
komercijalnim
entitetima
18
(49,023) (49,023) - - -
Ostale domaće obaveze 19
(2,428) (2,428) - - -
Ukupno
(1,369,899) (1,196,837) (32,652) (27,352) (113,058)
Promena
30,526 (436,127) 394,008 72,645 -
Sredstva i finansijske obaveze koje ne nose kamate nisu uključeni u gornju tabelu.
4. Upravljanje finansijskim rizikom (nastavak)
(d) Tržišni rizici (nastavak)
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 21 od 39
Page 21 of 38
Globalne pozicije rizika od netrgovinske kamatne stope upravljane su od strane Odeljenja za
upravljanje sredstvima, koje koristi ulaganja u vrednosne papire i plasmane u bankama da
upravlja globalnom pozicijom koja nastaje iz netrgovinskih aktivnosti CBK-a.
Upravljanje rizikom kamatne stope nasuprot granici praznine kamatne stope je dopunjeno
posmatranjem osetljivosti finansijske aktive i pasive Banke na različite standardne i
nestandardne scenarije kamatnih stopa. Standardni scenariji koji se redovno koriste uključuju 100
baznih poena (bp) paralelni pad ili uspon u krivama dobiti. Analiza bankarske osetljivosti na
povećanje ili smanjenje tržišnih kamatnih stopa (pretpostavljeno nesimetrično kretanje u krivama
dobiti i konstantno stanje bilansa stanja) je kao što sledi:
2013
100 bp 100 bp
Povećanje Smanjenje
Procenjeni efekt dobitka (gubitka) 195 (195)
2012
100 bp 100 bp
Povećanje Smanjenje
Procenjeni efekt dobitka (gubitka) 305 (305)
Izloženost ostalim tržišnim rizicima/valutnim rizicima – netrgovinski portfolio
CBK ima izloženost na SDR u vezi sa svojim MMF sredstvima i obavezama, koje se redovno
posmatraju. Izloženost CBK-a valutnom riziku je kao što sledi:
2013
100 bp 100 bp
Povećanje Smanjenje
Procenjeni efekt dobitka (gubitka) 26 (26)
2012
100 bp 100 bp
Povećanje Smanjenje
Procenjeni efekt dobitka (gubitka) 15 (15)
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 22 od 39
4. Upravljanje finansijskim rizikom (nastavak)
(d) Tržišni rizici (nastavak)
31 decembar 2013 EUR SDR (EUR
ekvivalent) Ukupno
Aktiva
Gotovina 27,384 - 27,384
Tekući računi sa nerezidentnim bankama 61,083 - 61,083
Blagajnički zapisi 560,828 - 560,828
Depoziti sa nerezidentnim bankama 729,473 - 729,473
Sredstva u MMF 105,733 125,726 231,459
Ostala sredstva 976 - 976
Ukupno 1,485,477 125,726 1,611,203
Pasiva
Obaveze prema domaćim bankama 333,173 - 333,173
Obaveze prema MMF računima 155,623 78,388 234,011
Obaveze prema vladinim institucijama 757,446 - 757,446
Obaveze prema javnim i komercijalnim
entitetima 236,597 - 236,597
Ostale domaće obaveze 3,244 - 3,244
Ukupno 1,486,083 78,388 1,564,471
Neto devizna pozicija 47,338
31 decembar 2012 EUR SDR (EUR
ekvivalent) Ukupno
Aktiva
Gotovina 16,761 - 16,761
Tekući računi sa nerezidentnim bankama 99,549 - 99,549
Blagajnički zapisi 285,983 - 285,983
Depoziti sa nerezidentnim bankama 821,590 - 821,590
Sredstva u MMF 113,058 132,343 245,401
Ostala sredstva 462 - 462
Ukupno 1,337,403 132,343 1,469,746
Pasiva
Obaveze prema domaćim bankama 302,147 - 302,147
Obaveze prema MMF računima 165,334 81,556 246,890
Obaveze prema vladinim institucijama 821,509 - 821,509
Obaveze prema javnim i komercijalnim
entitetima 49,023 - 49,023
Ostale domaće obaveze 3,289 - 3,289
Ukupno 1,341,302 81,556 1,422,858
Neto devizna pozicija 50,787
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 23 od 39
Page 23 of 38
4. Upravljanje finansijskim rizikom (nastavak)
(d) Tržišni rizici (nastavak)
CBK deluje pretežno u evrima, dok strane valute u kojima CBK deluje su pretežno Specijalna prava
vučenja (“SDR”). Kursevi upotrebljeni za preračun 31 decembar 2013 i 2012 godine su bili sledeći:
2013 2012
EUR EUR
1 SDR 1.1173 1.1658
SDR su dodatna devizna rezervna sredstva definisana i održavana od strane Međunarodnog
monetarnog fonda (MMF). Iako SDR nisu sami po sebi valute, ona predstavljaju potencijalni zahtev za
valutom država članica MMF-a za koje mogu biti razmenjena. SDR su nastala 1969. da se ublaži
nedostatak željenih stranih deviznih rezervnih sredstava, odnosno američkog dolara i zlata, vrednost
SDR-a je zasnovana na prosečnoj valuti sve četiri glavne valute, evra, dolara, britanske funte, i
japanskog jena.
(e) Operativni rizici
Operativni rizik predstavlja rizik od nastanka direktnih ili indirektnih gubitaka prouzrokovanih
nizom faktora koji se mogu odnositi na procese, zaposlene, tehnologiju i infrastrukturu CBK-a, kao
i po osnovu spoljnih faktora koji se ne odnose na kreditni, tržišni i rizik likvidnosti kao što su one
koje potiču iz pravnih i regulatornih zahteva i generalno priznati standardi za korporativno
ponašanje. Operativni rizici potiču od svih aktivnosti CBK-a i sa njima su suočeni svi organizacioni
delovi.
Cilj CBK-a je da upravlja operativnim rizicima tako da se izbalansira sprečavanje finansijskih
gubitaka i šteta u vezi sa reputacijom CBK-a sa efektivnošću u smislu troškova.
Primarnu odgovornost za razvoj i implementaciju kontrole operativnog rizika je dodeljena
rukovodećem kadra u okviru svake organizacione jedinice. Ova odgovornost je podržana razvojem
generalnih politika i procedura CBK-a za upravljanjem operativnim rizikom u sledećim oblastima:
zahtevi za odgovarajućom podelom poslova, uključujući nezavisne autorizacije transakcija;
zahtevi za ocenjivanje i nadgledanje transakcija;
usaglašavanje sa relevantnom i drugom pravnom regulativom;
dokumentovanje obavljenih kontrola i procesa;
periodične provere nastale operativnim rizikom i preispitivanje uspostavljenih kontrola sa tim u
vezi;
redovno izveštavanje u vezi sa nastalim operativnim gubicima sa predlogom za korektivne
radnje;
razvoj planova u slučaju štete;
redovna obuka i profesionalno usavršavanje zaposlenih;
uspostavljanje poslovnih i etičkih politika; i
rizik olakšanja, uključujući osiguravanje gde je efektivno.
Saglasnost sa standardima CBK-a je podržana programom za periodične preglede sa strane interne
revizije. Rezultati pregleda interne revizije je predmet diskusija rukovodstva organizacione jedinice na
koje se ovi rezultati odnose, sa rezimeom koje se šalje Revizorskom komitetu i rukovodstvu CBK-a.
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 24 od 39
4. Upravljanje finansijskim rizikom (nastavak)
(f) Upravljanje kapitalom
U skladu sa Zakonom, CBK će uspostaviti i održavati opštu rezervu. Opšta rezerva ne može se
koristiti osim za potrebe pokrivanja gubitaka podržanih od CBK. Pored toga, CBK će uspostaviti
nerealizovane revalorizacione rezervne račune na račun nerealizovanih dobitaka i gubitaka
zahvaljujući svojoj poziciji sa SDR.
Saglasno Zakonu br. 03/L-209, neto dobitak ili neto gubitak CBK-a je preračunat u suglasnosti sa
Međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja (MSFI).
Zarada na raspolaganju za raspodelu utvrđuje se:
oduzimanjem od neto dobiti ukupnog iznosa nerealizovanih revalorizacionih dobitaka, i
alokacijom ekvivalentnog iznosa dotičnom računu nerealizovanih revalorizacionih rezervi, i
oduzimanjem od odgovarajućeg računa rezervi nerealizovanih revalorizacija i dodavanjem
distributivnim zaradama iznos bilo kog nerealizovanog profita koji je oduzet od neto profita
za jednu ili više prethodnih godina i koji je realizovan tokom tekuće finansijske godine.
Nerealizovani revalorizacioni gubici biće prebačeni na odgovarajuće račune nerealizovanih
revalorizacionih rezervi sve dok ovi računi rezervi revalorizacije imaju bilans nula, nakon čega će
se gubici pokrivati ovogodišnjim profitom, zatim računima opštih rezervi, a potom od ovlašćenog
kapitalnog računa.
Sve distributivne zarade će prvo biti primenjene na fond opštih rezervi dok ukupan iznos osnivačkog
kapitala i opštih rezervi iznosi pet procenata (5 %) od monetarnih obaveza Centralne banke.
50 % od distributivne zarade preostale nakon ispunjavanja kriterijuma od 5 % kako je gore navedeno
je potrebno da bude prebačeno u Ministarstvo finansija. Preostalih 50 % od distributivnih zarada je
potrebno da se odredi opšti račun rezervi CBK.
(g) Upravljanje aktivom
U skladu sa Zakonom 03/L-209 i Zakonom 03/L-048 CBK-u je dodeljena odgovornost za izradu i
upravljanje ovlašćenim investicijama u ime Ministarstva finansija.
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 25 od 39
Page 25 of 38
5. Upotreba procena i pretpostavki
Rukovodstvo Banke i Upravni odbor raspravljali su o razvoju, izboru i obelodanjivanju kritičnih
računovodstvenih politika i procena CBK-a i o primeni ovih politika i procena. Procene i
pretpostavke neprekidno se procenjuju i bazirane su na istorijskom iskustvu i ostalim faktorima,
uključujući očekivanja budućih događaja koji će biti razumni u skladu sa ovim uslovima.
Ova obelodanjivanja su osnovni deo upravljanja finansijskim rizikom (vidi napomenu 4).
Ključni izvori nesigurnosti procena
Dozvole za kreditnim gubicima
Sredstva koja se prikazuju po amortizovanoj vrednosti ocenjuju se za oštećenja na osnovu
objašnjenja u napomeni 3(f)(vi). Ove specifične komponente od ukupnih rezervi za obezvređenje
se primenjuju za finansijska sredstava koja su procenjena pojedinačno za obezvređenje i bazirani su na
osnovu najbolje procene rukovodstva za sadašnju vrednost tokova gotovine koji se očekuju da se
prime. Tokom procene ovih tokova gotovine, rukovodstvo rasuđuje o finansijskoj situaciji strana i
neto ostvarljivu vrednost bilo kojeg osnovnog kolaterala. Svako obezvređeno sredstvo procenjuje se na
osnovu njegovih zasluga i radne strategije, i procena tokova gotovine koja se računa kao nadoknadiva
je nezavisno odobrena.
Kritične računovodstvene procene u korišćenju računovodstvenih politika CBK-a
Kritične računovodstvene procene u korišćenju računovodstvenih politika CBK-a uključuju:
Klasifikacija finansijskih sredstava i obaveza
Računovodstvena politika CBK-a obezbeđuje prostor da se sredstva i obaveze odrede na početku
različite računovodstvene kategorije pod određenim uslovima.
U klasifikaciji finansijskih sredstava i obaveza kao čuvani-do-dospeća, CBK je odredila da ima
pozitivnu nameru i sposobnost da sačuvaju sredstva do njihovog dospeća kao što je zatraženo u
napomeni 3(h).
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osima ko nije drugačije navedeno)
Strana 26 od 39
6. Finansijska sredstva i obaveze (Računovodstvena vrednost i fer vrednost)
Naredna tabela prikazuje klasifikacija svake klase finansijskih sredstva i obaveza CBK-a i njihovu fer vrednost.
Zajmovi i Ostala
U hiljadama evra Napo
mena potraživanja
Čuvana do
prispeća
amortizovana
vr.
Ukupna
knjigovodstvena
vrednost
Fer vrednost
31 decembar 2013
Gotovina 7 27,384 - - 27,384 27,384
Tekući računi sa nerezidentnim bankama 8 61,083 - - 61,083 61,083
Blagajnički zapisi 9 - 560,828 - 560,828 560,819
Depoziti sa nerezidentnim bankama 10 - 729,473 - 729,473 729,473
Sredstva u MMF 11 231,459 - - 231,459 231,459
319,926 1,290,301 - 1,610,227 1,610,218
Obaveze prema domaćim bankama 15 - - 333,173 333,173 333,173
Obaveze prema MMF računima 16 - - 234,011 234,011 234,011
Obaveze prema vladinim institucijama 17 - - 757,446 757,446 757,446
Obaveze prema javnim i komercijalnim entitetima 18 - - 236,597 236,597 236,597
Ostale domaće obaveze 19 - - 2,428 2,428 2,428
- - 1,563,655 1,563,655 1,563,655
31 decembar 2012
Gotovina 7 16,761 - - 16,761 16,761
Tekući računi sa nerezidentnim bankama 8 99,549 - - 99,549 99,549
Blagajnički zapisi 9 - 285,983 - 285,983 285,984
Depoziti sa nerezidentnim bankama 10 - 821,590 - 821,590 821,590
Sredstva u MMF 11 245,401 - - 245,401 245,401
361,711 1,107,573 - 1,469,284 1,469,285
Obaveze prema domaćim bankama 15 - - 302,147 302,147 302,147
Obaveze prema MMF računima 16 - - 246,890 246,890 246,890
Obaveze prema vladinim institucijama 17 - - 821,509 821,509 821,509
Obaveze prema javnim i komercijalnim entitetima 18 - - 49,023 49,023 49,023
Ostale domaće obaveze 19 - - 2,428 2,428 2,428
- - 1,421,997 1,421,997 1,421,997
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 27 od 39
7. Gotovina
Sva gotovina je denominirana u evrima.
8. Tekući računi sa nerezidentnim bankama
Ovi računi su sa sledećim bankama:
2013 2012
Deutsche Bundesbank 39,337 40,240
Raiffeisen Zentralbank 5,358 650
Banque De France - 1,050
Deutsche Bank 16,388 17,264
Banque centrale du Luxembourg - 40,345
Ukupno 61,083 99,549
Svi tekući računi imaju kreditni rejting od i iznad A-1/P-1, po proceni urađenoj za 2013 godinu od
strane Standard & Poors/Moody’s dana 31 decembar 2013 godine.
9. Blagajnički zapisi
Blagajnički zapisi su dužničke hartije od vrednosti emitovane od strane vlade zemalja Evropske
Unije. Sve hartije su sa rokom dospeća do 12 meseci i one se čuvaju sve do njihovog dospeća. Sve
hartije su denominirane u evrima i imaju efektivne kamatne stope od 0.0051% do 2.131% godišnje
(2012: 0.005% do 2.131% )
Blagajnički zapisi se emituju od strane vlada zemalja Evropske unije kao što sledi:
2013 2012
Francuska 244,953 -
Holandija 215,901 -
Belgija 99,974 245,989
Italija - 39,994
Ukupno 560,828 285,983
CBK investira u hartije od vrednosti sa minimalnim kreditnim rejtingom od A-1+u i P-1, po proceni
Standard & Poor’s/Moody’s.
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 28 od 39
10. Depoziti sa nerezidentnim bankama
Depoziti sa nerezidentnim bankama sastoje se od:
2013 2012
Oročeni depoziti
Raiffeisen Zentralbank 109,400 162,000
Svenska Handelsbanken 150,943 110,004
ING Bank - 85,579
Deutche Bundesbank 130,000 50,000
Rabobank 30,007 161,204
Danske Bank 30,000 -
Swedbank 120,006 -
Banque Centrale du Luxembourg 159,016 167,711
Deutsche Bank - 85,000
729,372 821,498
Kamata izračunata na oročene depozite
Raiffeisen Zentralbank 1 5
Svenska Handelsbanken 18 23
ING Bank - 33
Deutche Bundesbank 3 -
Rabobank 20 -
Danske Bank 23 -
Swedbank 13 -
Banque Centrale du Luxembourg 23 2
Deutsche Bank - 29
101 92
Ukupno
729,473 821,590
Depoziti kod nerezidentnih banaka denominiraju se u EUR i zarađuju kamatu prema efektivnim
kamatnim stopama od 0.005% do 0.300% (2012: 0.005% do 0.85% ) i imaju originalan rok dospeća
od 1 do 273 dana (2012: od 1 do 365 dana). Svi depoziti imaju minimalni kreditni rejting od A-2/P-
2, po oceni urađenoj u decembru 2013 godine od Standard & Poors/Moody’s.
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 29 od 39
11. Sredstva u MMF
2013 2012
MMF kvota 65,922 68,784
SDR 59,597 63,348
Neprispela kamata 207 211
MMF 125,726 132,343
Vlada
Zahtev vlade Kosova za
korišćenje MMF sredstava (SBA) 105,733 113,058
Ukupno 231,459 245,401
Sredstva navedena u prethodnoj tabeli odnose se na prijem Kosova u MMF-u u junu 2009. U odnosu
na članstvo Kosova u MMF-u, CBK deluje kao depozitni i fiskalni agent. To je u skladu sa Zakonom
br. 03/L-209 o Centralnoj banci Republike Kosova i Zakonom br. 03-L-152 o članstvu Republike
Kosova u Međunarodnom monetarnom fondu i Organizacijama grupe Svetske banke.
Kvota MMF-a predstavlja jednokratnu kvotu za pretplatu određenu u vreme prijema Kosova u MMF
i izražava se u SDR-u (gore prikazana u EUR ekvivalentu) i njen iznos utvrđuje se na osnovu pravila i
propisa MMF-a.
SDR predstavljaju sredstva odobrena od strane Upravnog odbora MMF-a po alokaciji SDR u
zemljama članicama MMF (odluke donete 28. avgusta 2009. godine i 9. septembra 2009. godine).
Sredstva SDR sadrže godišnje kamatne norme u 2013 godini koje variraju od 0.06% do 0.13% (2012:
0.06% do 0.16% ).
Obaveza prema Vladi za korišćenje sredstava MMF-a, predstavlja iznos obaveza Vlade prema
MMF-u i Stand-by aranžmanu Kosova potpisanom u julu 2010 kroz koji je Vlada Kosova dobila od
MMF stand-by aranžmana u iznosu od SDR 97 miliona ( evra : 113 miliona evra) , dok jeizuzetan dan
31. decembra 2013 je SDR 94.6 miliona (EUR: 105.7 miliona). Kamatna norma ovog aranžmana je
vezana za tržište MMF u vezi kamatne stope, poznata kao osnovna stopa naknade, koja je sama po
sebi povezana sa SDR kamatnom stopom. Kamatna norma za 2013 godinu se kreće prosečno od
1.06% - 1.13%, (u 2012 godini se kretala od 1.06% do 1.16% ).
Saldo koji je povučen od strane Vlade Kosova na osnovu gore navedenog sporazuma (SBA) sa MMF-
om na dan 31 decembar 2010 godine i tri druga dela tokom 2012 godine iznosi 97 miliona SDR (113
miliona evra). CBK-a deluje kao depo institucija za Vladu Kosova. Radi regulisanja stand-by
aranžman sa MMF-om, CBK i Vlada Kosova stupaju u ugovor u julu 2010 godine i aprilu 2012
godine „o postupku zahteva, prihvatanja, servisa i otkupu sredstava iz MMF-a u smislu stand-by
aranžmana”. Na osnovu ovog aranžmana CBK povlači SDR od MMF, u ime Vlade i kreditira ih na
račun Vlade.
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 30 od 39
12. Dugoročna materijalna sredstva
Dugoročna materijalna sredstva obuhvataju sledeće:
Ulaganja u
objekte pod
zakupom Oprema Kompjuteri Vozila
Sredstva
u pripremi Ukupno
Nabavna vrednost
Stanje 1 januar 2012 1,279 1,318 803 286 193 3,879
Kupovina 106 41 27 - - 174
Prenos od/do 165 - 28 - (193) -
Otuđenje - - - (44) - (44)
Stanje 31 decembar
2012 1,550 1,359 858 242 - 4,009
Stanje 1 januar 2013 1,550 1,359 858 242 - 4,009
Kupovina 495 144 35 - 55 729
Prenos od/do - - - - - -
Otuđenje - (19) (12) - - (31)
Stanje na dan 31
decembar 2013 2,045 1,484 881 242 55 4,707
Amortizacija
Stanje na dan 1
januar 2012 320 1,174 634 175 - 2,303
Amortizacija 71 66 117 46 - 300
Otuđenje - - - (44) - (44)
Stanje na dan 31
decembar 2012 391 1,240 751 177 - 2,559
Stanje na dan 1
januar 2013 391 1,240 751 177 - 2,559
Amortizacija 80 75 73 44 - 272
Otuđenje - (19) (12) - - (31)
Stanje na dan 31
decembar 2013 471 1,296 812 221 - 2,800
Neotpisana vrednost
Stanje 1 januar 2012 959 144 169 111 193 1,576
Stanje 31 decembar
2012 1,159 119 107 65 - 1,450
Stanje na dan 31
decembar 2013 1,574 188 69 21 55 1,907
Na dan 31 decembar 2013 ne postoje sredstva koja su stavljena kao zalog (31 decembar 2012: ništa).
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 31 od 39
13. Nematerijalna sredstva
Nematerijalna sredstva se sastoje od sledećeg:
Softver u razvoju Softver Ukupno
Troškovi
Stanje 1 januara 2012 646 1,935 2,581
Nabavke - 101 101
Transferi od/za (621) 621 -
Otuđenje - - -
Stanje 31 decembar 2012 25 2,657 2,682
Stanje 1 januar 2013 25 2,657 2,682
Nabavke 88 4 92
Otuđenja /otpisivanja - (649) (649)
Stanje 31 decembar 2013 113 2,012 2,125
Amortizacija
Stanje 1 januar 2012 - 1,075 1,075
Godišnja amortizacija - 182 182
Otuđenja - - -
Stanje 31 decembar 2012 - 1,257 1,257
Stanje 1 januar 2013 - 1,257 1,257
Godišnja amortizacija - 206 206
Otuđenja/otpisivanja - (649) (649)
Stanje 31 decembar 2013 - 814 814
Knjigovodstvene vrednosti
Stanje 1 januar 2012 646 860 1,506
Stanje 31 decembar 2012 25 1,400 1,425
Stanje 31 decembar 2013 113 1,198 1,311
14. Ostala aktiva
Ostala aktiva se sastoje od sledećeg:
2013 2012
Obračunati prihodi od nadoknada 898 390
Potraživanja i unapred plaćeni troškovi 78 72
Ukupno 976 462
Obračunati prihodi od nadoknada predstavljaju procenjenu nadoknadu za obnovu dozvole za
četvrti kvartal za lokalne finansijske institucije.
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 32 od 39
15. Obaveze prema domaćim bankama Prema XVII bankarskom pravilu za nadzor CBK-a, od komercijalnih banaka koja posluju na Kosovu
se zahteva da održavaju rezervu likvidnosti u iznosu od 10% njihovog kvalifikovanog depozita
potrošača. Najmanje pola ovih rezervi moraju biti držano na računima CBK-a.
Obaveze prema domaćim bankama
2013 2012
ProCredit Bank Kosovo 29,599 29,605
Raiffeisen Bank Kosovo 25,065 25,332
NLB Prishtina 16,229 15,613
Ekonomska Banka 5,443 5,887
Banka za Biznis 3,838 4,188
Banka Kombëtare Tregtare (filijala u Prištini) 8,363 8,465
TEB 14,667 12,052
Komercijalna banka – filijala u Mitrovici 2,091 1,955
Turkiye is Bankasi a.s. 5 -
Prištinska kreditna banka - -
Ukupno zahtevane rezerve 105,300 103,097
Dodatni iznos iznad zahtevane rezerve
ProCredit Bank Kosovo 23,560 65,204
Raiffeisen Bank Kosovo 10,977 11,078
NLB Prishtina 64,153 35,843
Ekonomska Banka Priština 32,651 18,770
Banka za Biznis 13,135 16,540
Banka Kombëtare Tregtare (filijala u Prištini) 27,811 28,092
TEB 46,842 14,617
Komercijalna banka – filijala u Mitrovici 2,098 1,872
Turkiye is Bankasi a.s. 6,641 6,999
Prištinska kreditna banka 5 35
Ukupno dodato na tekuće račune 227,873 199,050
Ukupan iznos na tekućim računima 333,173
302,147
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 33 od 39
16. Srodne obaveze prema MMF
2013 2012
MMF račun br. 1 164 172
MMF račun br. 2 6 6
MMF račun hartija od vrednosti 155,663 165,156
MMF SDR raspodela 61,864 64,550
Obračunata kamata 206 211
Ukupno obaveza prema MMF-u 217,903 230,095
Obaveze prema vladi
MMF- plaćeni deo vladine kvote 16,108 16,795
Ukupno obaveza prema vladi 16,108 16,795
Ukupno 234,011 246,890
Ove pozicije se odnose na prijem Kosova u MMF-u juna 2009 godine.
Računi br. 1 i br. 2 su računi MMF-a u CBK-u, otvoreni u skladu sa pravilima i propisima MMF-a.
Račun hartija od vrednosti MMF-a predstavlja jednu vrstu menice izdate od Vlade Kosova koja treba
da se plati na zahtev MMF-a. Ovaj iznos predstavlja obaveze CBK-a prema MMF-u i to je u
saglasnosti sa odgovarajućim zahtevom CBK-a od Vlade Kosova.
MMF plaćeni deo vladine kvote predstavlja iznos plaćen od Vlade MMF-u kao MMF kvota.
Raspodela SDR-a predstavlja raspodelu SDR-ova u zemljama članicama MMF-a kao što je
odobreno od Upravnog Odbora MMF-a, 28 avgusta 2009. godine i 9 septembra 2009 godine.
Raspodela SDR-a i plaćeni deo kvote su od kamate sa godišnjom kamatnom stopom za 2013
godinu po kvartalnom proseku od 0.06% - 0.13% godišnje, (2012: 0.06% - 0.16% godišnje).
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 34 od 39
17. Obaveze prema vladinim institucijama
Obaveze prema vladinim institucijama uključuju sledeće tekuće račune:
Tekući računi 2013
2012
Trezor– Ministarstvo finansija 12,888
73,697
Agencija za privatizaciju Kosova 530,328
549,403
Institucije privremene administracije 260
407
Ukupno tekući računi 543,476
623,507
Oročeni depoziti
Trezor – Ministarstvo finansija 113,008
152,007
Agencija za privatizaciju Kosova 20,007
-
Ukupno oročeni depoziti 133,015
152,007
Hartije od vrednosti
Trezor – Ministarstvo finansija 80,955
45,995
Ukupno hartija od vrednosti 80,951
45,995
Ukupno 757,446
821,509
Efektivna kamatna stopa tekućih računa za godinu koja se završila 31 decembar 2013 godine je nula
(za godinu koja se završila 31 decembar 2012 godine: je nula). Efektivna kamatna stopa oročenih
depozita za 2013 godinu varira od 0.005% - 0.22% godišnje. (2012: 0.01% - 0.85% godišnje.)
18. Obaveze prema javnim i komercijalnim preduzećima
2013 2012
Tekući računi Osiguravajuća društva 4,199 4,227
Druge javne institucije 232,328 44,725
Licencirani penzijski fondovi 68 68
Ostalo 2 3
236,597 49,023
Efektivna kamatna stopa tekućih računa na dan 31 decembar 2013 i 2012 je nula.
19. Ostale domaće obaveze 2013 2012
Očuvani sigurni bilans 2,428 2,428
Odloženi prihodi grantova 523 590
Ostali odloženi prihodi 12 76
Razni kreditori 281 195
3,244 3,289
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 35 od 39
19. Druge domaće obaveze (nastavak)
Očuvani sigurni bilans čine sledeće vrste računa i iznosa.
Suma od 1,143 evra predstavlja prikupljenu sumu od iznajmljivanja od CBK-a do 5 januara 2004, u
ime vlade Kosova za kancelarije bivše Narodne banke Kosova, koje su bile iznajmljene od različitih
subjekata/ pojedinaca. Ovaj iznos takođe se sastoji od kamate za ove zakupnine do 31 decembar 2013
godine.
Uključeno u očuvane sigurne bilanse su i neki iznosi novca, u različitim valutima i drugim aktivama, koje
je CBK nasledila od osnivanja, od Narodne banke Kosova kao i dobijene kamate od njih tokom godina
koje do kraja 31 decembar 2013 iznosi 538 hiljada evra.
Do 31 decembar 2013 u okviru očuvanih sigurnih bilansa je obuhvaćen i iznos od 756 hiljada
evra, koji se odnosi na tekuće račune Osiguravajućeg društva Kosova, koje je likvidirano u aprilu
2010 godine.
Kretanje u odloženi prihod iz grantova je kao što sledi:
Ministarstvo
Finansija
(ICU Portfolio)
Svetska
Banka ECB Ukupno
Odloženi prihod od grantova 1 januar 2012 595 - - 595
Dobijeni grantovi u toku godine 12 36 2 50
Grantovi priznati kao prihodi (52) (1) (2) (55)
Odloženi prihod od grantova 31
decembra 2012 555 35 - 590
Odloženi prihod od grantova 1 januar 2013 555 35 - 590
Dobijeni grantovi u toku godine 11 - - 11
Grantovi priznati kao prihodi (71) (7) - (78)
Odloženi prihod od grantova 31
decembra 2013 495 28 - 523
20. Zakonski fond
Zakonski fond CBK-a 31 decembar 2013 i 2012 godine je bila 30,000 hiljada evra prema Zakonu br.
03/L-209 odobrenog 22 jula 2010 godine.
CBK direktno izveštava Skupštini Kosova. Kapital CBK-a nije predmet tereta.
21. Rezervni fond i revalorizacija rezerve
Rezervni fond i revalorizacija rezerve su regulisani Zakonom br. 03/L-209, o Centralnoj banci
Republike Kosovo. Zarada svake finansijske godine je raspodeljena kao što je opisano u napomeni br.
4 (f) u skladu sa ovim zakonom.
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 36 od 39
22. Neto prihodi od kamata
Prihode od kamata, neto čine:
2013 2012
Prihodi od kamata
od depozitskih računa 548 2,398
od blagajničkih zapisa 391 269
od tekućih računa 51 119
990 2,786
Rashodi od kamata
Na tekućim računima nebankarskih entiteta 50 255
Na tekućim računima banaka 1 73
Na fiksno oročenim depozitima 130 1,442
181 1,770
Neto prihodi od kamata 809 1,016
23. Neto prihod od naknade i provizije
Neto prihod od naknade i provizije obuhvata sledeće:
2013 2012
Prihodi od naknada
Od gotovinskih depozita 459 463
Od stranih dolazećih transfera 45 32
Od stranih odlazećih transfera 191 203
Od među-bankarskog kliring sistema 433 321
Od kreditnog registra 119 135
Od upravljanja fondom trezora 284 721
Ostala naknade 32 39
1,563 1,914
Rashodi od naknada
Za transport novca 253 350
Za bankarske transakcije 53 35
Troškovi kazni - 3
306 388
Neto prihod od naknade i provizije 1,257 1,526
Prihodi od upravljanja fondom trezora proizilaze od službe upravljanja sredstava za Trezor
Ministarstva finansija od CBK-a. Ove usluge su u skladu sa Zakonom o CBK.
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 37 od 39
24. Prihodi iz grantova
Prihodi iz grantova obuhvataju sledeće:
2013 2012
Ministarstvo ekonomije i finansija 71 52
Svetska Banka 7 1
Evropska centralna banka (“ECB”) - 2
Ukupno 78 55
25. Ostali operativni prihodi
Ostali operativni prihodi obuhvataju u glavnoj meri od naplaćenih naknada finansijskih institucija na
Kosovu kao deo izdavanja ili obnavljanja dozvola, kao i ostale zakonske naknade koje se odnose na
njihove aktivnosti. Ostali operativni prihodi obuhvataju sledeće:
2013 2012
Naknade naplaćene od komercijalnih banaka 1,136 1,018
Naknade naplaćene od osiguravajućih društva 1,095 599
Naknade naplaćene od nebankarskih institucija 105 62
Naknade za obnavljanje penzija 21 27
Ostala naknade 10 23
Ukupno 2,367 1,729
26. Troškovi zaposlenih
Troškovi zaposlenih obuhvataju sledeće:
2013 2012
Plate i naknade 2,131 1,927 Troškovi zdravstvenog osiguranja 343 303
Penzijski doprinosi 168 97
Obuka osoblja 74 62
Troškovi Upravnog odbora Banke 136 128
Ostalo 51 49
Ukupno 2,903 2,566
Prosečan broj zaposlenih u CBK do 31 decembar 2013 godini je bio 193 (31 decembar 2012: 178).
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 38 od 39
27. Opšti i administrativni troškovi
Opšti i administrativni troškovi obuhvataju sledeće:
2013 2012
Troškovi osiguranja 172 201
Popravke i održavanja 63 69
Održavanje softvera 225 178
Komunikacijski troškovi (telefon, teleks i internet) 62 57
Komunalije 99 84
Troškovi revizije i konsultacije 19 14
Osiguranje i obezbeđenje 49 78
Putovanja i prevoz 117 88
Operativni troškovi motornih vozila 29 25
Kancelarijski materijal 27 26
Troškove za hranu i reprezentaciju 55 72
Potrošački artikli, kompjuteri i druga oprema 48 41
Publikacije i literature 33 34
Ostalo 32 15
Ukupno 1,030 982
28. Neto prihod/(gubitak) od razmene valuta
Neto gubitak od razmene valuta od 87 hiljade evra za godinu koja se završila 31 decembar 2013
(2012: prihod od 32 hiljada) čine nerealizovani gubici i prihodi od novčane razmene koji proizilaze
od valutnih razlika iz prevođenja aktiva i obaveza SDR-a naznačenim u knjigama CBK-a.
29. Novac i njegovi ekvivalenti
Novac i njegovi ekvivalenti obuhvataju sledeće:
Nap. 2013 2012
Gotovina 7 27,384 16,761
Tekući računi u nerezidentnim bankama 8 61,083 99,549 Blagajnički zapisi sa rokom dospeća do tri meseca 189,963 39,994 Depozitni računi u nerezidentnim bankama sa
rokom dospeća do tri meseca 553,449 540,915
Ukupno 831,879 697,219
Gotovina i gotovinski ekvivalenti se drže više za ispunjenje kratkoročnih gotovinskih obaveza, a manje za
investicije ili druge svrhe. Investicija se kvalifikuje kao ekvivalent gotovine kada ima kratak rok dospeća,
tri meseca ili manje od dana sticanja.
Centralna Banka Republike Kosova Napomene finansijskih izveštaje za godinu koja se završila 31 decembra 2013 (u hiljadama evra, osim ako nije drugačije navedeno)
Strana 39 od 39
30. Preuzete i potencijalne obaveze
Pravne
CBK je uključena u rutinske pravne parnice koje su u sklopu njenog redovnog poslovanja.
Mišljenje rukovodstva je da krajnji ishod ovih sudskih sporova neće materijalno uticati na
finansijske izveštaje CBK-a na godinu koja se završila 31 decembar 2013.
Kreditne obaveze
Dana 31 decembar 2013 godine, CBK je imala za obavezu da postavi depozite u sveukupnoj sumi od
149 miliona evra (31 decembar 2012, CBK je imala za obavezu da postavi depozite u sveukupnoj sumi
od 50 miliona evra).
Ostale obaveze
Ostale obaveze obuhvataju sledeće:
2013 2012
Ugovori za opremu 47 50
Ugovori za usluge 27 44
Ukupno 74 94
U 2009. godine, Kosovo je postalo član Organizacione grupe Svetske banke, Međunarodne banke
za obnovu i razvoj (IBRD), Međunarodnog udruženja za razvoj (IDA) i Multilateralne agencije za
garantovanje investicija (MIGA). U odnosu na ovo članstvo, CBK deluje kao depozitni organ. To
je u skladu sa Zakonom br. 03/L-209 o Centralnoj banci Republike Kosova i Zakonom br. 03-L-
152 o članstvu Republike Kosovo u Međunarodnom monetarnom fondu i Organizacionoj grupi
Svetske banke.
U junu 2010 godine, Vlada Kosova izdala menice za uplate u vezi članstva u gore navedenim pod
agencijama Svetske banke na njihov zahtev i instrukcije za plaćanje. Ukupno stanje na dan 31
decembar 2013 godine je bilo 645 hiljada a u 2012 godini ukupni iznosi menica je bio 4,007 hiljada,
smanjenje iznosa je bilo zbog naplate jedne od menica tokom 2013 godine.
31. Transakcije sa srodnim stranama
Srodne strane su glavni menadžment i Odbor Centralne Banke. Njihove kompenzacije su sledeće:
2013 2012
Kompenzacija za članove Odbora Centralne Banke 116 96
Kompenzacija za Revizijsku komisiju 8 8
Kompenzacije za osoblje glavnog menadžmenta 170 139
Ukupno 294 243
32. Događaji nakon datuma bilansa stanja
Nakon datuma izveštavanja nije bilo događaja koji bi zahtevali korekciju ili dopunsko obelodanjivanje
u finansijskim izveštajima.
2 |
Efficiency of Banks in South-East Europe: With Special Reference to Kosovo CBK Working Paper no. 4
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 139
9. Statistički prilog
CBK Godišnji izveštaj 2013
140 |
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 141
1.1. Izveštaj finansijskih korporacija - aktiva
(U milionima evra: kraj perioda)
Depozit i Druge
nef inansij
ske
korporaci
Por.
Ekon.
2004 722.8 772.0 __ 384.0 236.7 __ 83.3 49.2 202.5 -216.8 __ 216.8 216.8 419.3 413.5 329.8 83.7
2005 827.3 890.9 __ 422.6 242.4 __ 145.3 63.6 348.9 -225.7 __ 225.7 225.7 574.6 565.6 439.6 126.0
2006 1,173.6 1,245.7 __ 660.0 341.3 __ 170.8 72.1 231.7 -475.0 __ 475.0 475.0 706.6 694.3 548.2 146.1
2007 1,622.4 1,704.6 __ 955.0 408.9 __ 175.4 82.3 124.5 -853.3 __ 853.3 853.3 977.8 965.9 765.1 200.6
2008 1,593.1 1,726.7 __ 795.1 661.6 __ 128.2 133.6 419.6 -871.8 __ 871.8 871.8 1,291.5 1,276.8 995.7 281.0
2009 1,700.5 2,036.2 60.3 910.1 724.5 64.3 144.3 335.7 571.5 -846.3 __ 846.3 846.3 1,417.8 1,396.1 1,052.3 343.5
2010 1,957.5 2,387.7 64.0 1,257.8 525.2 68.5 269.3 430.2 766.8 -824.8 __ 824.8 824.8 1,591.6 1,568.3 1,127.7 434.2
2011 2,067.8 2,446.0 65.1 1,359.4 230.0 70.1 533.1 378.2 987.5 -798.4 __ 798.4 798.4 1,785.8 1,785.8 1,242.1 514.6
2012 2,337.1 2,773.4 63.3 1,260.7 486.0 68.8 666.5 436.3 1,079.9 -764.7 73.8 838.5 838.5 1,847.2 1,819.4 1,271.3 546.3
2013 2,558.5 3,014.1 59.6 1,143.6 818.7 65.9 651.2 455.6 1,263.4 -620.8 153.2 774.0 774.0 1,884.2 1,859.9 1,291.1 567.7
Kvota u
M M F
Sredstal
drugi
ekvitet
Zahtevi
prema
centraln
oj vlade
M inus: Obaveze
prema vladiOpis
Neto vanjiskih sredstava Unutrasnja potraznja
Zahtevi
prema
nereziden
tnih
od kojih: M anje :
Obaveze
prema
nerezidet
nima
Zahtevi pram centralnoj vladi Zahtevi
prema
drugim
sektorima
od kojih:
M onetarn
a zllato I
DST
Kredit i of which: Depozit i Hart ije od
vrednosti
I izuzev
akcija
1.2. Izveštaj finansijskih korporacija - obaveze
(U milionima evra: kraj perioda)
2004 670.7 273.7 34.6 81.3 145.5 273.7 149.3 24.4 222.5 2.3 106.5 88.7 17.9 145.1 0.7
2005 830.6 315.0 67.6 76.8 155.5 515.6 181.3 33.7 298.9 3.0 174.5 152.4 22.1 165.8 2.2
2006 886.4 300.5 34.8 96.4 156.2 586.0 193.3 27.6 359.5 3.4 251.4 223.9 27.5 209.3 54.7
2007 1,110.9 386.1 49.6 133.5 187.5 724.8 188.4 43.8 489.3 … 316.1 286.2 29.9 273.8 46.0
2008 1,351.9 390.9 15.4 176.0 186.2 961.0 250.1 51.4 656.7 … 288.6 256.3 32.3 311.1 61.1
2009 1,444.3 483.2 50.1 184.0 237.7 961.0 73.9 82.9 801.9 … 422.3 380.8 41.5 326.1 79.3
2010 1,744.2 621.2 83.8 218.6 303.5 1,123.1 42.8 83.4 995.9 … 540.5 493.7 46.8 361.0 78.6
2011 1,942.7 667.5 77.2 208.1 360.9 1,275.1 60.8 79.7 1,129.6 … 647.8 593.3 54.5 389.7 75.0
2012 2,094.0 717.5 31.2 257.5 407.2 1,376.5 61.8 78.2 1,232.9 … 814.9 745.1 69.8 399.2 111.5
2013 2,298.0 870.6 39.1 299.6 506.6 1,427.3 55.7 98.2 1,268.4 … 990.3 919.0 71.3 403.9 129.7
Druge
pozicije
(neto)Prenosivi
depozit i
od kojih: Drugi
depozit i
od kojih:
Opis
Depozit i Zajmovi Osiguravajuce tehnicke rezerve Akcijski i
drugi
kapital
Kapital
neto
domacinst
va u
penzijsko
m fondu
Pretplate
premija i
rezervi
prema
kumulat ivni
m
Javne
nef inansij
ske
korporaci
je
Druge
nef inansij
ske
korporaci
je
Domacins
tva
Javne
nef inansij
ske
korporaci
je
Druge
nef inansij
ske
korporaci
je
Domacinst
va
CBK Godišnji izveštaj 2013
142 |
2.1. Izveštaj depozitnih korporacija - aktiva
(U milionima evra: kraj perioda)
Zajmovi
Javne
nef inansij
ske korp.
Druge
nef inansij
ske korp.
Domacins
tva
2001 583.3 604.8 239.2 358.1 7.5 __ __ __ 21.5 -44.2 -70.3 __ 70.3 26.1 25.9 … 25.9 __
2002 649.5 674.1 53.1 621.0 ,,, __ __ __ 24.6 -171.8 -258.6 __ 258.6 86.8 86.5 … 80.8 5.7
2003 695.8 727.0 73.2 533.6 119.6 __ __ 0.6 31.2 -112.6 -346.4 __ 346.4 233.8 232.8 … 193.5 39.0
2004 648.7 687.9 55.3 384.0 236.7 __ 11.7 0.2 39.2 156.9 -216.8 __ 216.8 373.8 373.7 … 289.9 83.7
2005 695.1 744.5 74.6 422.6 242.4 __ 4.7 0.2 49.3 289.0 -225.7 __ 225.7 514.6 513.9 … 387.9 126.0
2006 975.4 1,035.6 63.4 660.0 303.1 __ 7.7 1.5 60.2 162.2 -475.0 __ 475.0 637.1 636.6 … 490.5 146.1
2007 1,377.5 1,426.1 145.3 955.0 308.2 __ 12.1 5.5 48.6 39.1 -853.3 __ 853.3 892.4 892.1 0.2 691.3 200.6
2008 1,436.1 1,512.0 121.1 794.9 581.8 __ 13.5 0.7 75.9 311.9 -871.8 __ 871.8 1,183.8 1,183.4 0.1 901.7 281.0
2009 1,531.9 1,782.4 111.4 910.0 626.7 64.3 9.7 0.1 250.6 442.9 -846.3 __ 846.3 1,289.3 1,289.0 0.3 942.9 343.5
2010 1,616.2 1,957.1 164.3 1,257.8 372.7 68.5 29.0 1.0 340.9 632.8 -824.8 0.0 824.8 1,457.5 1,457.1 6.3 1,006.6 434.2
2011 1,603.8 1,900.3 124.9 1,359.3 227.0 70.1 52.1 1.8 296.6 867.7 -798.4 0.0 798.4 1,666.1 1,665.6 1.5 1,130.6 514.6
2012 1,729.7 2,102.8 141.4 1,260.7 482.7 68.8 81.5 4.4 373.1 962.9 -778.7 59.8 838.5 1,741.6 1,740.9 1.4 1,172.9 546.3
2013 1,965.4 2,358.3 157.9 1,143.5 815.3 65.9 112.0 4.1 392.9 1,113.3 -673.9 100.1 774.0 1,787.2 1,786.0 0.2 1,196.7 567.7
Opis
Neto devizna akt iva
Less:
Liabilit ies
to non
residents
manje:
odgovor
nosti
prema
centralnoj
vladi
Potraziva
nja od
centralne
vlade
Ostalna
Domaca potrazivanja
Potrazivanja od nerezidentnih Neto potrazivanja od centralne
vlade
Potrazivanja od drugih sektora
Valuta Depozit i Hart ije od
vrednosti
osim
akcija
IM F
Kvota
Zajmovi
Tabela 2.2. Izveštaj depozitnih korporacija - obaveze
(U milionima evra: kraj perioda)
Drugi
depozit i
2001 486.8 486.8 361.5 . 7.0 135.3 219.2 125.2 . . 31.3 93.9 12.9 25.2 14.3
2002 413.6 413.6 285.3 . 3.5 160.1 121.7 128.3 . . 23.9 104.4 25.1 43.8 -4.8
2003 499.3 499.3 278.7 . 5.3 139.0 134.4 220.6 . . 87.1 133.5 29.2 61.1 -6.4
2004 719.5 719.5 303.5 29.8 34.6 81.3 145.5 416.0 19.1 149.3 24.4 222.5 __ 87.1 -1.0
2005 865.4 865.4 345.6 30.5 67.6 76.8 155.5 519.9 24.3 181.3 33.1 279.6 19.9 94.4 4.3
2006 912.8 912.8 336.4 35.9 34.8 96.4 156.2 576.3 30.5 193.3 24.6 322.4 40.6 128.8 55.4
2007 1,126.6 1,126.6 413.7 27.7 49.6 133.5 187.5 712.8 40.3 188.4 41.8 439.0 53.7 186.5 49.8
2008 1,393.0 1,393.0 454.6 63.7 15.4 176.0 186.2 938.3 47.6 250.1 44.2 593.8 74.9 233.8 46.4
2009 1,548.5 1,548.5 621.4 138.2 50.1 184.0 237.7 927.0 60.7 73.9 71.7 718.5 98.1 249.2 79.1
2010 1,747.9 1,747.9 674.3 53.1 83.8 218.6 303.5 1,073.6 85.2 30.2 73.5 883.7 138.2 278.5 84.4
2011 1,902.2 1,902.2 705.3 37.8 77.2 208.1 360.9 1,196.9 91.0 49.2 71.7 979.9 175.8 302.9 90.6
2012 2,036.8 2,036.8 759.5 41.9 31.2 257.5 407.2 1,277.3 100.4 49.8 70.5 1,053.1 206.2 321.1 128.5
2013 2,388.5 2,388.5 1,096.3 226.5 39.1 299.6 506.6 1,292.1 62.2 43.7 92.3 1,088.9 209.7 329.0 151.5
Druge
nef inansij
ske korp.
Druge
f inansijsk
e
korporaci
je
Javne
nef inansij
ske korp.
Druge
nef inansij
ske korp.
Domacins
tva
Domacins
tva
Akcijksi i
drugi
kapital
Depozit i
iskljuceni
iz
novcane
mase
Druge
pozicije
(neto)
Druge
f inansijsk
e
korporaci
je
Opis
Novcana
masa
Depozit i ukljuceni u novcanu masu
Prenosivi
depozit iJavne
nef inansij
ske korp.
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 143
Tabela 3.1. CBK izveštaj - aktiva
(U milionima evra: kraj perioda)
Zahtevi prema nerezidentima od kojih:
2001 293.7 296.2 __ 150.8 145.4 __ __ 2.6 __ __ -70.3 0.2 173.9
2002 345.4 345.8 __ 17.5 328.3 __ __ 0.4 __ __ -258.6 0.3 46.2
2003 454.3 454.6 __ 26.6 427.4 __ __ 0.3 __ __ -346.4 1.0 59.6
2004 344.7 349.9 __ 12.1 213.2 124.4 __ 5.2 __ __ -216.8 0.1 72.9
2005 394.4 397.5 __ 24.5 213.4 159.5 __ 3.1 __ __ -225.7 0.8 82.5
2006 641.1 641.2 __ 11.1 424.9 203.6 __ 0.1 __ __ -472.9 0.5 94.5
2007 1,057.6 1,057.6 __ 63.8 759.0 229.3 __ … __ __ -849.4 0.3 113.6
2008 1,110.7 1,110.7 __ 39.7 529.0 541.3 __ … … __ -870.5 0.3 137.2
2009 1,088.3 1,198.5 60.3 21.8 522.3 529.7 64.3 110.2 60.3 49.1 -681.5 0.2 233.2
2010 1,108.0 1,246.9 64.0 60.2 854.4 199.2 68.5 138.9 64.2 73.0 -813.1 0.5 203.6
2011 1,094.5 1,234.6 65.1 13.5 1,059.3 25.0 70.1 135.8 65.7 69.4 -797.2 0.5 209.7
2012 1,238.8 1,469.1 63.3 16.8 1,034.1 286.0 68.8 230.3 64.6 165.3 -837.9 0.7 302.1
2013 1,392.1 1,610.0 59.6 27.4 896.2 560.8 65.9 218.0 61.9 155.8 -773.3 1.2 333.2
Neto
zahtevi
prema
centralnoj
Zahtevi
nad
drugih
sektorima
Obavezei
prema
KTDM anje :
Obaveze
prema
nerezidet
nima
od kojih:
Hart ije od
vrednosti
osim
akcija
Kvots
M M F-a
Alokacija
DST-a
Račun
M M F-a
Opis
Neto vanjskih sredstava
DST Gotov
novac
Depozit i
Tabela 3.2. CBK izveštaj - obaveze
(U milionima evra: kraj perioda)
2001 8.4 8.4 __ __ 7.0 1.4 __ __ 12.9 10.6 2.4 4.7 2.6 1.1 23.6
2002 3.9 3.9 __ __ 3.5 0.4 __ __ 25.1 24.6 0.5 10.6 2.6 3.6 1.3
2003 5.3 5.3 __ __ 5.3 … __ __ 27.4 25.7 1.7 16.1 2.6 4.5 0.5
2004 37.7 32.6 20.7 1.9 9.9 … 5.1 5.1 __ __ __ 18.0 10.0 3.0 -0.6
2005 66.6 62.5 23.3 1.6 37.6 … 4.1 4.1 __ __ __ 20.4 10.0 3.0 …
2006 49.9 41.9 31.0 0.4 10.5 … 8.0 8.0 __ __ __ 25.5 10.0 6.4 -1.2
2007 57.2 46.7 22.4 3.2 21.1 … 10.6 10.6 __ __ __ 33.8 20.0 9.2 3.9
2008 63.9 56.7 49.9 5.3 1.5 … 7.2 7.2 __ __ __ 41.4 30.0 7.5 -2.0
2009 130.8 130.8 129.7 … 1.1 … … … __ __ __ 44.9 30.0 3.7 -2.0
2010 45.6 45.6 43.9 … 0.0 … … … __ __ __ 47.9 30.0 3.0 -1.8
2011 39.5 39.5 28.5 … 9.3 … … … __ __ __ 54.3 30.0 5.8 -1.3
2012 51.5 51.5 32.4 … 17.4 … … … __ __ __ 50.4 30.0 1.8 -2.4
2013 239.0 239.0 213.9 … 22.7 … … … __ __ __ 50.5 30.0 0.2 -2.7
Druge
stavke
(neto)Transf.de
pozit iod kojih:
Drugo depozit i Druge
f inan.Kor
p.Opis
Depo. Ukljuceni u sirok novac Dep. Iskljuceni iz sirokog novca Kap. i
ostalood kojih:
Lokalna
vlada
Kapital Godisnji
prof it /gu
bitakDruge
f inan.Kor
p.
Lokalna
vlada
Druge
nef in.kor
p.
Korp.
t jera
jof inancia
re
Druge
f inan.Kor
p.
CBK Godišnji izveštaj 2013
144 |
Tabela 4.1. Izveštaj DDK-a - Aktiva
(U milionima evra: kraj perioda)
Zajmovi
Valuta Depozit i Hart ije od
vrednosti
osim
akcija
Depozit i Zajmovi Javne
nef inansij
ska korp.
Drugi
nef inansij
ske korp.
Domacir
2001 289.7 308.6 88.3 212.8 7.5 18.9 13.9 5.0 176.8 __ 25.9 25.9 __ 25.9 __
2002 304.1 328.3 35.6 292.7 … 24.2 17.5 6.7 45.7 __ 86.5 86.5 __ 80.8 5.7
2003 241.5 272.4 46.6 106.2 119.6 31.0 20.0 10.9 59.6 __ 232.8 232.8 0.2 193.5 39.0
2004 304.0 338.0 43.2 170.8 112.3 34.0 12.7 21.3 73.2 __ 373.7 373.7 __ 289.9 83.7
2005 300.7 346.9 50.1 209.2 82.9 46.2 18.4 27.9 81.6 __ 513.9 513.9 __ 387.9 126.0
2006 334.4 394.5 52.3 235.1 99.4 60.1 21.4 38.7 88.8 -2.1 636.6 636.6 __ 490.5 146.1
2007 319.9 368.5 81.5 196.0 78.9 48.6 17.9 30.7 107.5 -3.9 892.1 892.1 0.2 691.3 200.6
2008 325.4 401.3 81.4 265.9 40.5 75.9 42.0 33.7 136.8 -1.3 1,183.4 1,183.4 0.1 901.7 281.0
2009 444.0 583.9 89.6 387.7 97.0 140.0 65.5 74.5 233.1 -164.9 1,289.0 1,289.0 0.3 942.9 343.5
2010 507.6 709.8 103.5 403.5 173.4 202.2 85.5 116.7 203.4 -11.6 1,457.5 1,457.1 6.3 1,006.6 434.2
2011 509.2 665.7 111.5 300.0 202.0 156.5 64.8 90.5 220.0 -1.2 1,666.1 1,665.6 1.5 1,130.6 514.6
2012 490.9 633.7 124.6 226.6 196.7 142.8 87.6 50.3 301.1 59.2 1,741.6 1,740.9 1.4 1,172.9 546.3
2013 573.4 748.3 130.6 247.3 254.4 174.9 90.4 82.4 332.8 99.4 1,786.0 1,786.0 0.2 1,196.7 568.6
Opis
Neto Strana akt iva Potraziva
nja za
centralna
vlada
Potraziva
nja za
CBK
Potrazivanja za drugi sektor
M inus:
Obaveze
prema
nerezidet
nima
od koga:Potraziva
nja od
nereziden
tnih
od koga:
Tabela 4.2. Izveštaj DDK-a - obaveze
(U milionima evra: kraj perioda)
Drugi
f inansijski
posredni
ci
Javne
nef inansij
ska korp.
Drugi
nef inansij
ske korp.
Domacins
tva 2/
Drugi
f inansijski
posredni
ci
Javne
nef inansij
ska korp.
Drugi
nef inansij
ske korp.
Domacins
tva
2001 478.4 353.1 . . 133.9 219.2 125.2 . . 31.3 93.9 . . . 20.4 -6.4
2002 409.7 281.4 . . 159.7 121.7 128.3 . . 23.9 104.4 . . . 33.2 -6.6
2003 494.0 273.4 . . 139.0 134.4 220.6 . . 87.1 133.5 1.8 1.8 . 45.0 -7.0
2004 681.9 270.9 9.0 24.7 81.3 145.5 410.9 14.0 149.3 24.4 222.5 0.0 0.0 0.0 69.1 -0.1
2005 798.8 283.0 7.2 30.0 76.8 155.5 515.8 20.2 181.3 33.1 279.6 19.9 0.7 19.3 74.0 3.4
2006 862.9 294.5 4.9 24.3 96.4 156.2 568.4 22.5 193.3 24.6 322.4 40.6 3.0 37.1 103.3 50.9
2007 1,069.3 367.1 5.3 28.5 133.5 187.5 702.3 29.8 188.4 41.8 439.0 53.7 2.0 50.3 152.7 39.8
2008 1,329.0 397.9 13.8 13.8 176.0 186.2 931.1 40.4 250.1 44.2 593.8 74.9 7.3 63.0 192.3 48.1
2009 1,417.6 490.6 8.5 48.9 184.0 237.7 927.0 60.7 73.9 71.7 718.5 98.1 11.2 83.5 204.6 81.0
2010 1,702.2 628.6 9.2 83.8 218.6 303.5 1,073.6 85.2 30.2 73.5 883.7 138.2 9.9 112.2 230.4 85.7
2011 1,862.8 665.9 10.1 67.9 208.1 360.9 1,196.9 91.0 49.2 71.7 979.9 175.8 8.0 149.7 252.8 102.2
2012 1,985.3 708.0 9.6 13.8 257.5 407.2 1,277.3 100.4 49.8 70.5 1,053.1 206.2 7.8 179.8 270.7 129.8
2013 2,149.4 857.3 11.8 16.4 299.6 506.6 1,292.1 62.2 43.7 92.3 1,088.9 209.7 5.9 179.4 278.5 152.8
Drugi
Depozit i
od koga:
Depozit i
Isključeni
iz
Širokog
novca
od koga:
Opis
Depozit i uključeni u likvidnih sredstava Other
items
(net)
Ostale
akcije i
druge Drugi
nef inansij
ske korp.
Domacins
tva
od koga:Prenosivi
depozit i
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 145
Tabela 5.1. Izveštaj DFK-a - Aktiva
(U milionima evra: kraj perioda)
Kredit i
Hart ije od
vrednosti
izuzev akcija
Shares and
other equity
Kredit i Trasfern i
depozit i
Drugi dep. Trasfern i
depozit i
Drugi dep.
2004 74.1 __ 83.3 10.1 10.1 48.9 25.8 20.7 5.1 23.0 9.0 14.0 __ 45.6 39.9
2005 132.1 146.4 __ 145.3 14.3 14.3 54.8 27.4 23.3 4.1 27.4 7.2 20.2 __ 60.0 51.7
2006 198.1 210.0 38.3 170.8 11.9 11.9 66.9 39.0 31.0 8.0 28.0 4.9 23.0 __ 69.5 57.7
2007 244.9 278.5 100.7 175.4 33.6 33.6 72.8 32.9 22.4 10.6 39.8 6.2 33.6 __ 85.4 73.8
2008 157.0 214.7 79.8 128.2 57.7 57.7 113.0 57.1 49.9 7.2 55.9 7.9 48.0 __ 108.3 94.0
2009 168.6 253.8 97.9 144.3 85.1 85.1 200.0 129.7 129.7 … 70.3 7.4 62.9 __ 130.8 109.4
2010 341.3 430.5 152.5 269.3 89.2 89.2 142.8 43.9 43.9 … 98.8 8.2 90.6 __ 139.7 116.9
2011 464.0 545.7 3.1 533.1 81.7 81.7 138.1 27.7 27.7 … 110.4 7.3 103.1 __ 128.1 102.5
2012 607.6 670.8 3.3 666.5 63.2 63.2 154.0 32.4 32.4 … 121.6 9.7 111.9 13.9 125.5 98.3
2013 593.0 655.8 3.5 651.2 62.7 62.7 313.0 213.9 213.9 … 99.1 14.6 84.5 53.1 117.5 94.4
Opis
Neto vanjiskih sredstava Zahtevi prema depoz. Korporacijama Neto zahtevi
prema
centralnoj
vladi
Zahtevi
prema drugim
sektorimaZahtevi
prema
nerezidentima
od kojih: M inus:
obaveze
prema
nerezidentima
CBK Druge depozitne korp.
Tabela 5.2. Izveštaj DFK-a – Obaveze
(U milionima evra: kraj perioda)
2004 2.3 106.5 … 88.7 17.9 58.0 42.6 8.6 5.0 1.7 1.7 9.3 7.6 __
2005 3.0 174.5 __ 152.4 22.1 71.4 47.7 12.9 6.7 4.0 -2.1 4.4 6.5 __
2006 3.4 251.4 __ 223.9 27.5 80.5 55.2 15.8 7.9 1.6 -0.7 7.4 8.2 __
2007 … 316.1 __ 286.2 29.9 87.4 62.1 20.1 1.7 3.5 -0.4 9.6 10.0 __
2008 1.0 288.6 __ 256.3 32.3 77.4 54.0 12.7 7.4 3.4 11.3 24.2 12.9 __
2009 2.9 422.3 … 380.8 41.5 77.0 53.4 19.4 7.2 -3.1 -2.7 13.1 15.8 __
2010 2.9 540.5 … 493.7 46.8 82.5 59.7 13.6 7.2 2.0 -2.1 20.9 23.1 __
2011 3.3 647.8 … 593.3 54.5 85.4 60.4 13.3 10.8 0.9 -6.3 16.1 22.4 __
2012 7.2 814.9 … 745.1 69.8 78.1 63.5 9.8 10.7 -6.4 0.7 29.0 28.4 __
2013 6.8 990.3 … 919.0 71.3 75.6 64.2 1.3 11.1 -1.0 3.9 29.8 25.9 __
Druge
obaveze
M inus:
druga
sredstvaOpis
Kredit i Tehnicke rezerve osiguranja Akcionarski kapital I drugo Druge stavke
Net
Kap.Por.
Eko.u
rez.Osi.Zi
v.
Net.Kap.
Por.Eko.u
penz.Fon
d
Ispll.Prem
.I rez.Nas.
Kum.Pot.
Fondovi
dat i od
vlasnika
Plus:
konsolida
cije
Neraspor
edjena
dobit
Posebne I
sveukupn
e rezerve
Godisnji
prof it /
gubitak
CBK Godišnji izveštaj 2013
146 |
Tabela 6.1. Depoziti u evrima DDK-a – prema originalnom roku dospeća, glavni
sektori
(U milionima evra: kraj perioda)
Vlada
2001 492.3 __ _ _ __ __ __ . __ 165.2 __ 165.2 313.1 313.1 __ 13.9
2002 427.2 __ _ _ __ __ __ . __ 183.6 __ 183.6 226.1 226.1 __ 17.5
2003 515.8 __ 1.8 1.8 __ __ . __ 226.1 __ 226.1 267.9 267.9 __ 20.0
2004 674.9 1.3 25.6 3.7 3.5 15.5 . 2.9 275.3 173.5 101.8 360.3 350.7 9.6 12.3
2005 815.3 2.9 35.4 8.1 5.8 18.8 . 2.8 319.0 211.3 107.7 440.7 428.7 12.0 17.3
2006 890.4 7.0 28.1 0.1 2.4 24.7 0.4 0.5 337.8 217.4 120.5 499.2 486.1 13.1 18.2
2007 1,092.0 4.1 39.1 3.1 5.6 28.3 0.4 1.7 386.2 215.5 170.7 647.0 631.9 15.2 15.6
2008 1,366.9 1.4 62.9 5.0 6.5 31.5 19.4 0.4 479.7 263.8 215.9 785.0 774.5 10.5 37.9
2009 1,640.1 165.0 78.2 6.1 5.9 43.1 22.6 0.4 371.5 121.6 249.9 962.2 948.8 13.4 63.2
2010 1,830.8 11.7 105.0 7.3 7.9 47.6 41.6 0.6 414.9 122.3 292.5 1,220.1 1,206.1 14.0 79.1
2011 1,982.4 2.7 117.5 9.9 6.8 57.2 43.1 0.5 406.6 128.5 278.1 1,395.6 1,373.4 22.2 60.0
2012 2,162.8 0.7 120.0 3.8 6.2 64.3 45.3 0.4 401.7 75.6 326.1 1,558.6 1,535.4 23.2 81.7
2013 2,314.1 1.8 88.2 2.5 7.4 72.3 5.7 0.3 455.6 72.1 383.5 1,685.1 1,658.7 26.4 83.4
Ne-
rezident i
Opis
Ukupni Depozit i u Evrima
Druge
nef inansij
ske
korporac
ije
Javne
nef inansij
ski
sektor
Financijski
pomoćna
Penzioni
fondovi
Osigurava
juća
društva
Ostale
depozitne
pozrenici
Druge
depozitne
korporacij
e
Ostali domaći sektoriNefinansijska korporacijeFinansijski korporacije
Domacin
stva
NOSD
Tabela 6.2. Depoziti u ne-evrima DDK-a – prema originalnom roku dospeća
(U milionima evra: kraj perioda)
Drugi
depozit i
2005 29.4 … __ … … … __ __ 2.8 __ 2.8 26.0 25.7 10.8 __ 14.9 0.3 0.5
2006 34.3 … __ … … … __ __ 3.7 0.3 3.5 29.8 29.6 12.4 __ 17.2 0.2 0.5
2007 53.3 0.5 __ … 0.1 0.4 __ __ 8.1 1.5 6.6 44.3 44.2 16.2 __ 28.0 0.1 0.4
2008 81.9 0.9 __ … … 0.9 __ __ 11.6 0.1 11.5 68.4 68.2 22.9 __ 45.2 0.3 1.0
2009 112.1 2.1 __ 1.2 … 0.9 __ __ 18.3 1.3 17.0 91.1 90.9 29.7 __ 61.1 0.2 0.7
2010 113.8 3.1 __ 2.9 __ __ __ 0.2 13.7 4.3 9.4 93.8 93.3 33.1 25.9 34.3 0.5 3.1
2011 131.5 0.3 __ 0.3 __ __ __ __ 9.8 0.1 9.7 117.5 117.0 46.5 31.7 38.9 0.4 3.8
2012 120.9 1.6 __ 1.2 0.2 __ __ 0.2 9.6 __ 9.6 104.9 104.7 45.7 27.0 32.0 0.2 4.8
2013 136.9 0.7 __ __ 0.4 __ __ 0.3 14.3 __ 14.3 116.7 116.2 59.6 29.6 27.0 0.5 5.2
Ne-
rezident i
Domacinstva
Finansijski korporacije
Ostale
depozitn
e
pozrenici
Druge
depozitn
e
korporaci
je
Ostali domaći sektoriNefinansijska korporacije
Štedni
račun
Tekuci
depozit i
NOSD
Ukupni depozit i ne u evrima
Opis
CBK Osigurav
ajuća
društva
Penzioni
fondovi
Financijsk
i
pomoćna
Javne
nef inansijski
sektor
Druge
nef inansijsk
e
korporacije
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 147
Tabela 6.3. DDK krediti – prema originalnom roku dospeća
(U milionima evra: kraj perioda)
Opis
Do 1
godina
Preko 1
godine I
do 2
godine
Preko 2
godine I
do 5
godine
Do 1
godina
Preko 1
godine I
do 2
godine
Preko 2
godine I
do 5
godine
2001 25.9 __ __ __ 25.9 __ 25.9 24.6 1.3 __ __ __ __ __ __ __ __
2002 86.5 __ __ __ 80.8 __ 80.8 67.3 13.5 __ 5.7 5.7 1.4 4.3 __ __ __
2003 232.8 __ __ __ 193.7 0.2 193.5 124.7 68.7 0.2 39.0 39.0 11.4 16.0 11.6 __ __
2004 373.7 __ __ __ 289.9 … 289.9 111.5 111.3 67.2 83.7 83.7 15.9 15.2 52.6 __ __
2005 513.9 __ __ __ 387.9 … 387.9 117.9 125.2 144.7 126.0 126.0 19.5 21.0 85.4 __ __
2006 636.6 __ __ __ 490.5 … 490.5 128.7 127.7 234.1 146.1 146.1 19.7 24.7 101.7 __ __
2007 892.1 __ __ __ 691.5 0.2 691.3 174.0 122.6 394.6 200.6 200.6 24.0 29.6 147.1 __ __
2008 1,183.4 0.6 __ 0.6 901.8 0.1 901.7 191.0 132.3 578.4 281.0 281.0 20.9 30.9 229.2 __ __
2009 1,289.0 2.3 1.2 1.1 943.2 0.3 942.9 215.7 113.0 614.2 343.5 343.5 27.0 32.1 284.5 __ __
2010 1,458.7 9.9 6.8 3.0 1,010.3 6.3 1,004.1 255.2 64.3 429.5 434.3 434.2 26.5 30.7 201.9 1.6 2.5
2011 1,698.1 17.3 15.6 1.7 1,128.6 1.5 1,127.0 298.8 83.4 479.1 512.4 510.9 44.0 38.1 218.6 32.4 7.3
2012 1,763.4 19.8 16.3 3.5 1,171.2 1.4 1,169.8 313.4 91.7 494.8 543.0 542.6 52.2 37.3 218.8 22.5 6.9
2013 1,805.8 20.4 17.3 3.1 1,194.7 0.2 1,194.5 378.0 97.4 471.5 564.7 563.9 65.4 41.1 212.4 19.9 6.1
od koga:od koga:
Nefinansij
ska
korporaci
je
od koga:Ostali
domaći
sektoriDruge
nef inansij
ske
korporar
cije
Finansijsk
i
korporaci
je
Domacins
tva
Nerezide
nti
Ukupno kredit i
Ostale
depozitne
pozrenici
Osiguravaj
uća društva
Kreditë në
jo euro Javne
nef inansij
ske
korporar
cije
Tabela 6.4. DDK krediti, prema industriji
(U milionima evra: kraj perioda)
Ukupno
Do 1 godina Preko 1 godina
2001 25.9 … … __ 3.8 3.8 0.0 22.2 22.2 0.0
2002 86.5 1.5 1.5 __ 13.6 13.6 0.0 71.4 71.4 0.0
2003 232.8 4.7 3.9 0.8 22.2 12.6 9.7 205.8 119.7 86.1
2004 289.9 7.9 3.9 4.1 47.8 22.5 25.3 234.2 89.5 144.8
2005 387.9 12.5 4.1 8.4 74.2 24.5 49.7 301.1 92.4 208.8
2006 490.5 16.4 3.4 13.0 97.7 28.0 69.7 376.4 120.6 255.8
2007 691.5 29.0 4.1 24.9 144.5 32.8 111.7 518.0 149.5 368.5
2008 902.4 37.4 4.1 33.3 160.2 28.9 131.2 704.8 126.4 578.4
2009 945.5 38.2 3.8 34.4 236.7 54.8 181.9 670.5 113.2 557.3
2010 1,027.0 38.3 0.4 37.9 268.5 77.4 191.1 720.2 193.1 527.1
2011 1,149.5 40.5 2.7 37.8 284.7 82.3 202.4 824.4 220.5 603.8
2012 1,194.2 43.6 3.0 40.6 290.4 74.1 216.2 860.2 232.3 627.9
2013 1,217.4 45.8 3.3 42.5 291.4 95.8 195.6 880.2 286.2 594.0
Preko 1 godine Do 1 godine Preko 1 godine
Usluge Industrija, proizvodnja, energija i gradjevinarstvo
Opis Do 1 godine
Poljoprivreda
CBK Godišnji izveštaj 2013
148 |
Tabela 6.5. DDK efektivne kamatne stope na nove depozite (Godišnje prosečne kamatne stope na depozite, u procentima)
<= 1 mesec > 1 meseca
<= 3 meseca
> 6 meseca
<= 1 godine
<= 1 mesec > 1 meseca
<= 3 meseca
> 6 meseca
<= 1 godine
2004 2.8 0.1 1.7 2.3 2.9 3.3 * * 1.6 … 1.6 2.1 2.8 3.8 4.0 1.7
2005 2.9 0.1 1.8 2.2 2.9 2.7 2.5 * 1.7 … 1.7 2.2 3.0 3.9 4.1 1.7
2006 3.0 0.4 1.9 2.4 3.7 3.0 3.0 * 1.6 … 1.9 2.3 3.2 4.2 4.4 1.7
2007 3.3 0.4 2.2 2.7 3.6 3.8 3.9 * 1.9 … 2.1 2.5 3.3 4.2 4.6 2.0
2008 4.2 0.5 2.8 3.5 4.4 4.0 4.8 * 2.7 0.1 2.9 3.4 4.2 4.7 5.1 2.4
2009 4.3 0.8 3.1 3.7 5.0 3.9 4.5 * 2.9 0.2 3.2 3.5 4.4 4.8 5.4 2.6
2010 3.7 1.1 2.8 3.1 5.0 3.1 3.5 5.4 2.4 0.3 2.8 2.9 4.4 4.6 5.3 2.3
2011 3.5 1.0 2.2 3.0 4.7 2.4 3.7 5.2 2.2 0.4 2.5 2.6 4.2 4.5 5.1 2.0
2012 3.6 0.9 2.2 2.8 4.7 1.8 3.9 4.7 2.1 0.5 2.4 2.5 4.2 4.5 5.2 2.0
2013 3.4 0.7 1.1 2.0 3.1 1.7 3.5 4.3 2.0 0.6 2.1 2.3 3.7 4.3 4.8 1.6
Opis
Depozit i
kamatne
stope> 1 meseca
<= 3 meseca
> 2 godine
Prenosivi
depozit i / 1
Štedni
depozit
<= 1 mesec
Nefinansisjke korporacije Domacinstva
Drugi depozit i
Jednako ili vise od 250.000 evra
Štedni
depozit i
Prenosivi
depozit i / 1
Do 250.000 evra > 1 godina
<= 2 godine
> 6 meseca
<= 1 godine
Drugi depozit i
1/ Isključuju se kada se izračunava ponderisani prosek kamatnih stopa na depozite.
Tabela 6.6. DDK efektivne kamatne stope na nove kredite
(Godišnje prosečne kamatne stope na depozite, u procentima)
2004 15.0 15.4 14.9 14.9 15.0 15.0 15.3 12.8 * * * 12.8 * *
2005 14.9 16.3 14.3 14.3 14.7 15.2 15.3 12.4 * * * 12.4 * *
2006 14.7 16.4 14.4 14.4 15.4 15.0 15.4 12.5 * * * 12.5 13.4 *
2007 14.6 * 14.8 14.8 15.2 15.2 14.8 13.0 * * * 13.0 12.2 *
2008 14.7 21.1 15.0 15.0 16.6 15.3 13.9 14.1 * 19.2 * 14.1 11.2 9.5
2009 14.3 16.6 14.6 14.6 14.0 15.6 14.6 14.6 * 17.7 * 13.1 10.6 10.0
2010 14.6 18.0 14.9 11.5 18.2 16.5 12.4 13.5 6.7 21.9 6.8 13.8 12.1 10.7
2011 14.1 16.3 14.1 12.3 18.1 15.2 12.1 13.2 6.4 18.9 6.4 13.6 11.9 10.6
2012 13.4 14.9 12.9 10.9 16.3 14.7 11.0 12.1 6.6 16.3 6.8 13.5 11.4 10.1
2013 12.4 13.4 12.2 10.4 14.5 13.6 10.2 11.9 6.0 15.5 6.3 12.2 10.9 9.6
Prekoračenj
a
(kumulat ivn
e
vrednosti)
/1
Zajmovi kod poslovnih ulaganja Domacinstva zajmovi
klijenata
> 1 godina
<= 5 godine
Stambeni kredit i
Domacinstva (zajmovi)
Prekoračenj
a
(kumulat ivn
e
vrednosti)
/1
> 1 godina
<= 5 godine
> 5 godine
Gotovina
preko
kredita /1> 5 godine
Zajmovi
klijenata
<= 1 godine
Gotovina
preko
kreditaOpis
Zajmovi
kamatne
stope
Nefinansisjke korporacije (zajmovi)
Kreditne
linije
(kumulat ivn
e
vrednosti)
/1
<= 1 godine > 1 godina
<= 5 godine
1/ Isključuju se kada se izračunava ponderisani prosek kamatnih stopa na depozite.
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 149
Tabela 7.1 Platni bilans na Kosovu (U milionima evra)
Direktne
investicije
Portfo lio
investicije
Ostale
investicije
Sredstva
rezervi
2004 -208.3 -983.1 -18.4 138.3 654.9 79.4 21.9 57.6 42.9 -32.1 -66.0 112.7 128.8
2005 -247.6 -1,078.5 -8.5 139.1 700.3 72.7 18.9 53.8 107.6 -17.5 -68.7 32.4 174.8
2006 -226.1 -1,173.1 29.0 158.8 759.2 -14.9 20.8 -35.7 289.2 -65.4 -181.7 -77.9 240.9
2007 -214.0 -1,352.9 110.5 186.3 842.0 10.7 16.5 -5.8 431.0 -34.5 -108.0 -294.3 203.3
2008 -460.9 -1,649.7 151.6 164.0 873.2 298.9 10.5 288.50 341.5 -109.9 75.2 -18.25 162.0
2009 -374.2 -1,651.7 232.3 61.8 983.4 209.3 100.3 109.0 276.9 -124.4 -138.3 94.8 164.6
2010 -515.7 -1,752.1 186.9 67.0 982.5 297.2 21.3 275.9 331.1 -49.2 47.4 -53.4 217.6
2011 -658.4 -2,059.0 265.7 113.8 1,021.1 418.9 42.0 376.8 378.2 -57.0 -5.6 61.2 239.6
2012 -380.2 -2,072.8 346.2 154.1 1,192.3 143.3 13.0 130.3 213.3 -184.9 369.2 -267.2 236.9
2013 -339.4 -1992.0 308.4 121.8 1222.4 168.1 34.7 133.4 241.0 -133.8 5.1 21.0 171.3
Opis
Greške i
propusti-neto
Kapitalni
racun
Finansijski
racun
Kapitalni i finansijski racun
Roba Usluge Dohodak Tekuć i
transferi
Tekuć i račun
7.2. Tekući račun (U milionima evra)
Roba Usluge DohodakTekuć i
transferiRoba Usluge Dohodak
Tekuć i
transferiRoba Usluge Dohodak
Tekuć i
transferi
2004 -208.3 -983.1 -18.4 138.3 654.9 1,289.9 63.8 246.8 155.5 823.8 -1,498.2 -1,046.9 -265.2 -17.2 -168.8
2005 -247.6 -1,078.5 -8.5 139.1 700.3 1,356.5 67.8 265.0 164.7 859.0 -1,604.1 -1,146.3 -273.5 -25.6 -158.7
2006 -226.1 -1,173.1 29.0 158.8 759.2 1,514.3 122.5 319.0 187.7 885.1 -1,740.4 -1,295.6 -289.9 -28.9 -125.9
2007 -214.0 -1,352.9 110.5 186.3 842.0 1,717.9 177.2 369.9 235.7 935.2 -1,932.0 -1,530.1 -259.4 -49.4 -93.1
2008 -460.9 -1,649.7 151.6 164.0 873.2 1,814.5 216.6 392.4 233.3 972.3 -2,275.5 -1,866.3 -240.8 -69.3 -99.1
2009 -374.2 -1,651.7 232.3 61.8 983.4 1,984.2 177.2 517.6 182.5 1,106.8 -2,358.4 -1,828.9 -285.3 -120.7 -123.4
2010 -515.7 -1,752.1 186.9 67.0 982.5 2,142.3 305.0 573.0 176.9 1,087.4 -2,657.9 -2,057.1 -386.1 -109.8 -105.0
2011 -658.5 -2,059.0 265.7 113.8 1,021.1 2,318.2 324.9 618.5 241.3 1,133.6 -2,976.7 -2,383.9 -352.8 -127.5 -112.5
2012 -380.2 -2,072.8 346.2 154.1 1,192.3 2,448.9 286.9 635.1 230.5 1,296.4 -2,832.9 -2,359.7 -288.8 -76.4 -104.1
2013 -339.4 -1,992.0 308.4 121.8 1,222.4 2,458.8 305.1 622.0 227.7 1,304.0 -2,798.3 -2,297.1 -313.7 -106.0 -81.6
Opis
Bilans Credit Debit
7.3. Finansijski račun (U milionima evra)
2004 57.6 -47.4 105.0 42.9 … 42.9 -32.1 -32.1 … -66.0 -128.0 62.0 - 112.7
2005 53.8 -126.5 180.2 107.6 … 107.6 -17.5 -17.5 … -68.7 -141.3 72.6 - 32.4
2006 -35.7 -367.5 331.8 289.2 -5.6 294.8 -65.4 -65.4 … -181.6 -218.7 37.0 - -77.9
2007 -5.8 -508.5 502.7 431.0 -9.7 440.7 -34.5 -34.5 … -108.0 -170.0 61.9 - -294.3
2008 288.5 -227.8 516.3 341.5 -25.0 366.5 -109.9 -109.9 … 75.2 -74.7 149.8 - -18.2
2009 109.0 -230.6 339.7 276.9 -10.5 287.4 -124.4 -124.8 0.5 -138.3 -190.1 51.8 - 94.8
2010 275.9 -402.9 678.7 331.1 -34.7 365.8 -49.2 -48.6 -0.7 47.4 -266.2 313.6 - -53.4
2011 377.5 -93.9 471.4 378.2 -15.7 393.9 -57.0 -57.8 0.8 -5.7 -81.7 76.0 - 61.2
2012 130.3 -322.3 452.7 213.3 -15.8 229.1 -184.9 -185.7 0.7 369.2 146.3 222.9 - -267.2
2013 133.4 -200.0 333.4 241.0 -17.9 258.9 -133.8 -132.8 -1.0 5.1 -70.4 75.5 - 21.0
Finansijski
derivati
U
inostranstvo
U
inostranstvo
U izveštajnoj
ekonomiji
U izveštajnoj
ekonomiji
Rezervna
sredstva
Opis U izveštajnoj
ekonomiji
Investicije u
izveštajnoj
ekonomiji
Investicije u
inostranstvu
Bilans Direktne investicije Portfo lio investicije Ostale investicije
U
inostranstvo
CBK Godišnji izveštaj 2013
150 |
7.4 Novčane pošiljke iz inostranstva - po državama (U procentima)
Opis Ukupan Nemačka Švajcarska Italija Austrija Belgija SAD Švedska Francuska Norveška KanadaUjedinjeno
KraljevstvoDanska Finska Holandija Slovenija
Druge
zemlje
2008 100 37.7 15.9 13.1 6.2 2.8 2.8 3.7 3.9 1.9 2.2 1.5 1.9 1.1 1.2 1.4 2.6
K1 100 34.9 21.4 10.5 5.3 3.7 3.5 3.3 3.4 2.6 1.7 1.6 1.0 1.1 1.1 1.0 4.2
K2 100 39.4 19.7 11.3 6.1 2.9 2.6 2.9 4.0 2.4 1.8 1.3 0.9 0.9 1.3 1.4 1.5
K3 100 37.4 21.2 9.8 6.0 2.8 2.6 3.5 3.8 2.8 2.1 1.3 0.9 1.1 1.0 1.5 2.2
2009 K4 100 38.1 22.0 9.8 5.5 2.8 2.3 3.2 3.9 3.2 1.9 1.3 0.8 1.1 1.2 1.3 1.7
K1 100 34.8 21.0 8.8 5.7 2.6 3.9 3.1 3.5 2.8 1.3 1.5 0.9 1.1 1.2 3.4 4.4
K2 100 34.7 20.7 7.9 3.9 2.9 4.7 3.1 3.6 3.1 2.0 1.7 0.7 0.7 1.0 3.7 5.9
K3 100 33.2 21.4 7.0 6.5 2.5 4.8 3.4 4.0 2.5 2.3 1.6 0.6 0.9 1.0 5.6 2.7
2010 K4 100 34.1 21.6 7.2 5.5 2.9 3.1 3.7 4.1 2.6 1.9 1.3 0.6 0.7 1.0 4.5 5.3
K1 100 32.7 23.7 7.5 5.6 2.8 4.6 3.9 3.8 2.8 1.5 1.5 0.7 0.8 1.2 3.9 3.0
K2 100 32.8 23.0 7.0 5.5 2.0 4.0 3.1 3.7 2.8 2.1 1.3 0.9 1.0 1.0 3.9 6.1
K3 100 33.8 23.4 6.2 5.5 2.9 2.3 3.6 4.2 2.6 2.0 1.2 0.6 0.8 1.0 3.3 6.7
2011 K4 100 33.7 22.1 7.4 5.5 2.7 3.9 3.4 3.8 2.8 1.9 1.4 0.7 0.9 1.1 4.0 4.9
K1 100 30.9 23.7 4.8 6.0 1.1 6.3 3.6 2.8 4.9 0.7 3.2 0.8 0.7 0.5 5.0 5.0
K2 100 37.4 26.3 8.4 6.4 6.6 3.9 0.8 0.4 1.3 0.1 1.9 0.1 0.1 0.1 5.4 0.8
K3 100 34.6 22.6 7.9 5.9 3.2 3.9 3.1 3.2 2.8 1.5 1.8 0.7 0.8 0.8 3.6 3.7
2012 K4 100 34.5 21.0 8.5 6.2 2.6 3.8 3.3 3.3 2.3 1.9 1.8 0.5 0.8 0.0 3.7 5.9
K1 100 33.6 22.5 7.5 5.8 2.7 4.2 3.4 3.5 3.0 1.6 1.8 0.7 0.9 1.0 3.7 4.3
K2 100 33.3 25.5 5.9 5.7 2.5 4.6 2.5 1.4 2.3 1.3 4.0 0.8 0.9 1.0 5.3 3.1
K3 100 33.6 24.4 6.6 7.8 2.5 4.3 3.5 4.5 2.3 0.4 1.9 0.7 0.8 0.9 4.9 1.1
2013 K4 100 35.3 22.7 10.6 4.6 1.6 4.4 2.1 5.0 2.7 1.8 1.7 0.5 0.6 1.5 0.5 4.2
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 151
8.1. Direktna ulaganja po zemljama
(U milionima evra: Stanje 31. decembra 2013)
Evropska unija 931.9 716.3 215.6 51.6 51.6 .
AT Austrija 119.7 109.7 10.0 2.1 2.1 .
BE Belgija 9.9 6.6 3.3 1.8 1.8 .
BG Bugarska 17.1 3.6 13.5 0.6 0.6 .
CY Kipar 6.3 2.0 4.4 3.9 3.9 .
FR Francuska 11.4 12.4 -1.0 1.5 1.5 .
DE Nemačka 223.8 220.2 3.6 16.8 16.8 .
GR Grčka 9.7 9.2 0.5 1.4 1.4 .
IT Italija 13.6 13.5 0.1 2.9 2.9 .
NL Holandija 177.4 145.8 31.6 3.4 3.4 .
RO Rumunija 3.5 3.4 0.1 0.3 0.3 .
SI Slovenija 228.3 83.5 144.7 7.0 7.0 .
SE Švedska 11.5 11.2 0.3 0.5 0.5 .
GB Velika Britanija 73.3 71.4 1.9 6.2 6.2
Ostale države članice EU 26.4 23.7 2.8 3.1 3.1 .
Ostale evropske države 532.2 357.9 174.3 74.2 74.2 .
AL Albanija 78.4 49.7 28.7 34.6 34.6 .
HR Hrvatska 10.0 8.5 1.5 3.2 3.2 .
M K M akedonija, FYR 20.1 13.2 7.0 9.8 9.8 .
NO Norveška 10.1 9.0 1.1 0.5 0.5 .
RS Republika Srbija 11.9 9.8 2.1 5.7 5.7 .
CH Švajcarska 160.9 142.5 18.4 8.6 8.6 .
TR Turska 234.4 119.5 115.0 3.7 3.7 .
Ostale evropske države 6.3 5.7 0.6 8.2 8.2 .
Ostale države 110.8 91.1 19.7 9.6 9.6 .
US Sjedinjene Američke države 54.2 39.6 14.6 7.4 7.4 .
AE Ujedinjeni Arapski Emirat i 39.3 35.4 3.9 0.9 0.9 .
Ostale države 17.3 16.1 1.2 1.3 1.3 .
Ostale države (neraspoređene) 1,199.1 936.1 263.0 0.0 0.0 .
ZZ Nije ukazano' 1,199.1 936.1 263.0 … 0.0 .
Grand Total 2,774.0 2,101.4 672.6 135.4 135.4
Kod Države
Ukupno unutrašnje direktne investicije Ukupno spoljne direktne investicije
Akcionarski kapitalOstale kapitalne
transakcije Akcionarski kapital
Ostale kapitalne
transakcije
CBK Godišnji izveštaj 2013
152 |
9.1. Sredstva po obliku portfolio investicija po zemljama
( U milionima evra: kraj perioda)
10.1. Međunarodna investiciona pozicija (U milionima evra: kraj perioda)
Drzava Kapital Ukupno
AT Austrija - 30.5 - 30.5 30.5
BE Belgija - 104.0 - 104.0 104.0
DE Nemačka - 262.5 - 262.5 262.5
DK Danska - 7.0 - 7.0 7.0
FI Finska - 33.7 - 33.7 33.7
FR Francuska - 270.1 - 270.1 270.1
IE Irska 407.8 38.8 30.9 7.9 446.6
LU Luksemburgu - 210.1 179.0 31.2 210.1
NL Holandija - 31.6 - 31.6 31.6
PL Poljska - 4.8 - 4.8 4.8
RS Serbija - 23.4 23.4 - 23.4
SE Švetska - 7.1 - 7.1 7.1
SL Slovenija - 4.0 - 4.0 4.0
US Sjedinjene Američke Drzave - 30.7 - 30.7 30.7
Ukupna vredno st invest icije 407.8 1,058.5 233.3 825.2 1,466.3
Dugoročne
duzničke hartije
od vrednosti
Kratkoročne
duzničke hartije
od vrednosti
Opis
Ukupno duzničke hartija od vrednosti
Sredstva
2007 1,278.9 2,397.6 15.2 444.7 1,285.6 652.0 1,118.6 924.5 1.2 193.0
2008 941.2 2,536.0 40.4 466.3 1,359.1 670.3 1,594.9 1,290.9 1.5 302.5
2009 524.4 2,812.1 51.6 624.6 1,559.5 576.5 2,287.8 1,582.4 1.9 703.5
2010 444.6 3,249.4 86.4 696.5 1,832.0 634.5 2,804.8 1,960.9 1.3 842.6
2011 133.9 3,325.1 102.0 740.2 1,908.2 574.7 3,191.2 2,326.1 2.1 863.0
2012 248.8 3,705.1 117.8 986.6 1,760.6 840.0 3,456.3 2,524.3 0.5 931.4
2013 387.0 4,083.4 135.4 1,186.0 1,948.0 814.0 3,696.4 2,774.0 0.7 921.7
Opis
Neto Obaveze
Direktne
investicije
na Kosovu
Portofo lio
investicije
Ostale
investicije
Strane
direktne
investicije
Portofo lio
investicije
Ostale
investicije Rezervna
sredstva
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 153
10.2. Međunarodna investiciona pozicija - po sektorima (U milionima evra: kraj perioda)
10.3. Međunarodna investiciona pozicija - Aktiva i obaveze (U milionima evra: kraj perioda)
11.1. Inostrani dug– bruto pozicija (U milionima evra: kraj perioda)
Opis
Centralna banka Banke Vlada Ostali sektori
Sredstva Obaveze Sredstva Obaveze Sredstva Obaveze Sredstva Obaveze
2007 1,278.9 1,057.6 1,057.6 … 189.8 368.5 178.7 … … … 31.5 971.4 939.9
2008 941.2 1,110.7 1,110.7 … 150.8 401.3 250.5 … … … -320.3 1,024.0 1,344.3
2009 524.4 1,089.3 1,149.6 60.3 250.5 583.9 333.4 -249.0 … 249.0 -566.4 1,078.6 1,645.0
2010 444.6 1,129.0 1,194.8 65.9 283.8 709.8 426.0 -260.0 … 260.0 -708.2 1,344.8 2,052.9
2011 133.9 1,114.8 1,181.3 66.4 478.4 675.5 197.1 -253.6 … 253.6 -1,205.7 1,468.4 2,674.1
2012 248.8 1,351.9 1,416.8 65.0 457.4 633.6 176.1 -336.5 … 336.5 -1,224.0 1,654.7 2,878.7
2013 387.0 1,495.9 1,558.0 62.1 539.6 748.3 208.7 -321.8 … 321.8 -1,334.7 1,769.2 3,103.8
M edjunarodna investiciona pozicija NETO
PIN Neto
Opis U obliku kapitala U obliku duga U obliku kapitala U obliku duga
2007 1,278.9 2,397.6 174.2 2,223.4 1,119.6 623.3 496.3
2008 941.2 2,536.0 152.9 2,383.2 1,594.9 888.0 706.8
2009 524.4 2,812.1 191.7 2,620.4 2,287.8 1,141.3 1,146.4
2010 444.6 3,249.4 280.6 2,968.8 2,804.8 1,456.5 1,348.3
2011 133.9 3,325.1 398.0 2,927.1 3,191.2 1,762.8 1,428.4
2012 248.8 3,705.1 471.9 3,233.2 3,456.3 1,939.0 1,517.3
2013 387.0 4,083.4 543.2 3,540.2 3,696.4 2,102.1 1,594.3
M edjunarodne obaveze KosovaM edjunarodna sredstva Kosova
Kratkoročni Dugoročni Kratkoročni Dugoročni Kratkoročni Dugoročni Kratkoročni Dugoročni
2007 520.6 - - - - - - - 520.6 48.6 48.6 - 168.8 141.1 27.7 303.2
2008 733.2 - - - - - - - 733.2 83.2 83.0 0.2 245.6 194.5 51.1 404.4
2009 1,184.0 309.3 249.0 - 249.0 60.3 0.8 59.5 874.6 156.7 156.7 - 275.0 221.2 53.8 443.0
2010 1,361.3 325.9 260.0 - 260.0 65.9 1.7 64.2 1,035.4 221.8 221.8 0.0 308.0 232.7 75.4 505.6
2011 1,428.4 320.0 253.6 - 253.6 66.4 0.7 65.7 1,108.4 196.4 195.2 1.1 346.6 259.8 86.8 565.4
2012 1,517.3 401.4 336.5 - 336.5 65.0 0.4 64.6 1,115.9 175.6 175.6 - 354.4 321.0 33.5 585.9
2013 1,594.3 383.9 321.8 - 321.8 62.1 0.3 61.9 1,210.4 208.1 208.1 - 329.7 281.1 48.5 672.6
Ukupna privreda (bruto spoljni dug)
Opis Banke
Ne zagarantovan privatan sektor
Ostali sektori Direktne
investicije:
M eđukompan
ijsko
pozajmljivanj
Javni dug i javno garantovani dug
Generalna vlada M onetarna vlast
CBK Godišnji izveštaj 2013
154 |
11.2. Plan vraćanja javnog inostranog duga
(U milionima evra: Stanje 31. decembra 2013)
11.3. Bruto inostrani dug - po poveriocima (U milionima evra: Stanje 31. decembra 2013)
Generalna vladaCentralna banka
Republike KosovaBanke Ostali sektori
M eđunarodni monetarni fond167.6 105.7 61.9 - - 167.6 -
Svetska banka216.0 216.0 - - - 216.0 -
IBRD 203.7 203.7 - - - 203.7 -
IDA 12.4 12.4 - - - 12.4 -
Ostali kreditori1,210.7 - 0.3 208.1 329.7 538.0 672.6
Ukupno bruto spoljni dug 1,594.3 321.8 62.1 208.1 329.7 921.7 672.6
Opis
Direktne
investicije:
M eđukompanijsk
o pozajmljivanje
Ukupno bruto spoljni dug
Ukupno bruto spoljni dug isključujuci direktne investicije
Spoljni javni dug 30.6 12.3 2.9 12.2 3.2 33.9 17.0 16.9 62.3 54.8 17.1 82.5 60.2 115.1
Glavnica 22.1 8.3 2.6 8.3 2.9 25.8 12.9 12.9 55.0 48.4 11.3 60.1 49.8 111.3
Kamata 8.5 4.0 0.3 3.9 0.3 8.0 4.1 4.0 7.3 6.4 5.7 22.4 10.4 3.8
Javno garantovani spoljni dug privatnog sektora- - -
- - - - - - - - - - -
Glavnica - - - - - - - - - - - - - -
Kamata - - - - - - - - - - - - - -
Ukupno 30.6 12.3 2.9 12.2 3.2 33.9 17.0 16.9 62.3 54.8 17.1 82.5 60.2 115.1
Glavnica 22.1 8.3 2.6 8.3 2.9 25.8 12.9 12.9 55.0 48.4 11.3 60.1 49.8 111.3
Kamata 8.5 4.0 0.3 3.9 0.3 8.0 4.1 4.0 7.3 6.4 5.7 22.4 10.4 3.8
Preko 10
godina do
15 godina
Preko15
godina
Jedna godina ili manje Preko 1 godine do 2 godine
U 4. kvartalu 2013
0 do 3 4 do 6 7 do 9 10 do 12 13 do 18 19 do 243.godina 4.godina 5. godina
Preko 5
godina do
10 godina
Opis
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 155
11.4. Neto pozicija inostranog duga
(U milionima evra: Stanje 31. decembra 2013)
Bruto pozicija spoljnog
duga (1)
Spoljna aktiva u
instrumentima duga (2)
Neto spoljni dug (3)=(1)-
(2)
Generalna vlada 321.8 0.0 321.8
Kratkoročno 0.0 0.0 0.0
Dugoročno od ko jih 321.8 0.0 321.8
Krediti 321.8 0.0 321.8
M onetarna vlast 62.1 1,554.0 -1,491.9
Kratkoročno od ko jih 0.3 1,479.2 -1,478.9
Instrumenti tržišta novca 0.0 560.8 -560.8
Valuta i depoziti 0.3 918.3 -918.1
Dugoročno od ko jih 61.9 74.8 -13.0
Ostali instrumenti duga 61.9 74.8 -13.0
Banke 208.1 748.3 -540.2
Kratkoročno od ko jih 208.1 748.3 -540.2
Instrumenti tržišta novca 0.0 254.4 -254.4
Krediti 82.4 112.0 -29.6
Valuta i depoziti 123.6 377.9 -254.3
Ostali instrumenti duga 2.1 4.0 -1.9
Dugoročno 0.0 0.0 0.0
Ostali sektori 329.7 1,237.9 -908.2
Kratkoročno od ko jih 281.1 21.6 259.5
Instrumenti tržišta novca 0.0 9.7 -9.7
Krediti 126.9 0.0 126.9
Trgovinski krediti 154.3 11.9 142.4
Dugoročno od ko jih 48.5 1,216.3 -1,167.7
Obveznice i beleške 0.0 233.5 -233.5
Krediti 48.5 0.0 48.5
Valuta i depoziti 0.0 982.8 -982.8
Direktne investicije: M eđukompanijsko pozajmljivanje 672.6 0.0 672.6
Dužničke obaveze prema pridruženim preduzecima 0.0 0.0 0.0
Dužničke obaveze prema direktnim investitorima od ko jih 0.0 0.0 0.0
Ostalo 672.6 0.0 672.6
Neto spoljni dug (3) 1,594.3 3,540.2 -1,946.0
31. decembra 2013. godine
Opis
CBK Godišnji izveštaj 2013
156 |
12.1. Komercijalne banke
Br. Ime Filijale/postojeće grane
1 ProCredit Bank 55
2 Raiffeisen Bank Kosovo J.S.C. 52
3 NLB Prishtina sh.a 50
4 Banka për Biznes 41
5 Banka Ekonomike 40
6 TEB sh.a 26
7 Banka Kombetare Tregtare – Dega Kosovë 24
8 Komercijalna Banka – Dega Mitrovicë 9
9 Turkiye Is bankasi - Dega Prishtinë 1
Ukupno 298
Komercijalne banke
Izvor: CBK (2014)
12.2. Kompanije osiguravanja
Izvor: CBK (2014)
Br. Ime Filijale/postojeće grane
1 Dardania 58
2 Illyria 63
3 Kosova e Re 39
4 Siguria 39
5 Insig 34
6 Sigma 42
7 Sigal 56
8 Croatia Sigurimi 26
9 Sigkos 25
10 Graw e Elsig 40
11 Illyria Life 1
12 Graw e Kosova 1
13 Sigal Life Uniqa Group Austria 1
Ukupno 425
Osiguravajuće kompanije
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 157
12.3. Mikrofinansijske institucije
Br. Ime Filijale/postojeće grane
1 Finca 20
2 KEP 34
3 KGMAMF-Grameen 4
4 AFK 13
5 Besëlidhja 1
6 KRK 17
7 Mështekna 1
8 Qelim Kosovë 1
9 KosInvest 6
10 Start 2
11 Perspektiva 4 1
12 KAD 1
13 ACP 1
14 Timi Invest 1
15 Ukupno 103
Mikrofinansijske institucije
Izvor: CBK (2014)
12.4. Nebankarske finansijske institucije
Br. Ime Filijale/postojeće grane
1 Crimson Finance Fund 1
2 Lesna 9
3 Raiffeisen Leasing 1
4 Factor Leasing 1
5 Ukupno 12
Nebankarske finansijske institucije
Izvor: CBK (2014)
12.5. Biroi za transfer novca
1 UFP (nën-agjentët) 180
2 DMTH (nën-agjentët) 122
3 Vllesa Co 27
4 KLM Enterprise 1
5 Capital 21
6 Posta e Kosovës 1
Ukupno 352
Kancelarije za transfer novca
Br. Ime Filijale/postojeće grane
Izvor: CBK (2014)
CBK Godišnji izveštaj 2013
158 |
12.6. Posrednici u osiguranju
Br. Ime
1 WVP Sh.p.k
2 Risk Sh.p.k 1
3 Ansiia Sh.p.k 1
4 Raiffeisen Insurance Broker Kosovo 1
5 Inter - Expertise Sh.p.k 1
Ukupno 5
Posrednici osiguranja
Filijale/postojeće grane
Izvor: CBK (2014)
12.7. Menjačnice
Izvor: CBK (2014)
Br. Ime
1 Euro Cufa
2 NBS 1
3 Monedha 1
4 Euro 1
5 Euro Këmbimi 1
6 Euro Eki 1
7 Gipa 1
8 Xeni 1
9 Agimi 1
10 Indriti 1
11 Agoni 1
12 Ximi 1
13 Beni 1
14 Prizreni 1
15 Valuta 1
16 Edona 1
17 Ebani 1
18 Te Gazi 1
19 Hamza 1
20 Veli 1
21 Mena 1
22 Sara 1
23 Kujtimi 1
24 Aral 1
25 Ismeti 1
26 Kemi 1
27 Safeti 1
28 Yllka 1
29 Mani 1
30 Bernardi 1
31 Blujona 1
32 Euro-buli 1
33 E-leka 1
Ukupno 33
Kancelarije za razmenu valuta
Filijale/postojeće grane
Godišnji izveštaj 2013 CBK
| 159
11. Reference
Agencija za Statistiku Kosova (2013): Ekonomska statistika;
Evropska komisija (2013): EU Candidate and Pre-Accession Countries; Economic Quarterly 3,
Economic and Financial Affairs;
Evropska komisija (2013): Baza podataka Eurostat;
Evropska centralna banka (2013): Mesečni bilten, Evropska centralna banka, Frankfurt.
Međunarodni monetarni fond (2013): World Economic Outlook, WOE baza podataka;
Međunarodni monetarni fond (2013): World Economic Outlook, WOE izveštaj;
Međunarodni monetarni fond: Globalni izveštaj o finansijskoj stabilnosti, april 2013;
Ministarstvo finansija (2013): Šestomesečni izvještaj o prihodima i rashodima;
ASK (2014):
a) Indeks potrošačkih cena, pristupljeno u maju 2014:
http://ask.rks gov.net/cmimet/publikimet/cat_viev/988-cmimet/15-indeksi-i-cmimeve-te-konsumit-
b) Indeks proizvođačkih cena, pristupljeno u maju 2014:
http://ask.rks-gov.net/cmimet/publikimet/cat_viev/98-cmimet/79-indeksi-i-cmimeve-te-prodhimit-
c) Indeks cena uvoza, pristupljeno u maju 2014:
http://ask.rks-gov.net/cmimet/publikimet/cat_viev/98-cmimet/80-indeksi-i-cmimeve-te-importit-
d) Statistički izveštaj o privrednim preduzećima, pristupljeno maja 2014:
http://ask.rks-gov.net/publikimet/cat_viev/12-regjistri-statistikor-i-bizneseve
E) Statistike spoljne trgovine, pristupljeno u februaru 2014:
http://ask.rks-gov.net/tregtia-e-jashtme/publikimet
f) Nacionalni računi: http://ask.rks-gov.net/llogarite-kombetare/ll-kombetare
MMF (2014): World Economic Outlook april 2014, Međunarodni monetarni fond (MMF): pristupljeno
maja 2014: http://vvv.imf.org/ekternal/pubs/ft/veo/2014/01/veodata/indek.aspk
Evropska komisija:
Ministarstvo finansija
CBK Godišnji izveštaj 2013
160 |
Ulica Garibaldi, Br.33, Priština, Republika Kosovo
Tel: +381 38 222 055; Fax: +381 38 243 763
web:www.bqk-kos.org