68684315-Autorsko-Pravo.pdf

8/10/2019 68684315-Autorsko-Pravo.pdf

1/49

Autorsko Pravo

1. Pojam industrijske svojine

Pravo inustrijske svojine prestavlja skup pravnih normi kojima se reguliu tri grupe pojava i onosa urutvu:

Prva grupa se onosi na rezultate stvaralakog raa koji se u spoljnjem svijetu pojavljujukaopronalasci u najirem smislu rijei. Oni se meusobno razlikuju po stepenu inventivnostiipremetu zatite, a zajeniko im je a su svi rezultat uhovnog stvaralatva pojeinacaili grupeljui koja sarauje, i a se primjenjuju u oblasti inustrijske proizvodnje.

Druga grupa pojava i onosa koje regulie pravo inustrijske svojine onosi se na znake koji se nazivaju znaci razlikovanja. Obuhvataju 2 vrste znakova: one koji slue za razlikovanja jenerobeili usluga o ruge (robni ili usluni igovi) i one znake za obiljeavanje porijekla proizvoa (geografske oznake).

Treda grupa pojava i onosakoje regulie pravo inustrijske svojine onosi se na istupanja i

onoseprivrenih subjekata na tritu povoom obavljanja oreane privrene jelatnosti. Tojepravo konkurencije koje ima za cilj a ogovarajudim mjerama sprijei ponaanja na tritukojima se prouzrokuje teta rugim privrenim subjektima.

2.Pojam autorskog prava

Po autorskim pravom moe se porazumjevati objektivno autorsko pravo i subjektivnoautorsko pravo.

Objektivno autorsko pravo- prestavlja skup pravnih normi kojima se reguliu rutveni onosi ipojave u vezi sa stvaranjem i koritenjem autorskih jela iz oblasti knjievnosti, nauke iumjetnosti. Osnovni zadatak objektivnog autorskog prava je pruanje pravne zatite autoru, kaointelektualnom tvorcu i njegovom djelu.

Subjektivno autorsko pravo- predstavlja pravo autora na djelo koje je stvorio. Sastoji se od dvijegrupe ovlatenja: moralnih i imovinskih. Moralna imaju za cilj a prue pravnu zatitu autorovoj linosti, njegovom imenu i ugleu, te jelu. Imovinska ovlatenja obezbjeuju autoru pravo iskoritavanja i raspolaganja jelom kao i pravo a ostvaruje naknau o lica kojima je ustupio iskoritavanje svog jela.

3. Pojam intelektualne svojine

Termin intelektualne svojine je u meunaronom i uporenom pravu prihvaden kao zajeniki naziv zainustrijsku svojinu i autorsko pravo. Nazivom intelektualna svojina oznaava se grana prava koja regulie patent, uzorak, moel, ig, oznaku porijekla, zatitu topografije integrisanih kola, it.Predmet

ove grane prava su rutveni onosi koji nastaju povoom stvaranja i koritenja intelektualnihdobarakoja su najede rezultat ljuskog raa ( npr. autorsako jelo ), ali mogu biti i nematerijalne prirode(oznaka porijekla). Ekonomska funkcija ovih prava je a obezbjei oreenom krugu lica iskljuivoovlatenje na privreno iskoritavanje intelektualnih obara.


2/49

4. Odnos prava intelektualne svojine prema drugim granama prava

Buudi a je intelektualna svojina mlada grana prava, veze sa srodnim disciplinama su bliske, te se uneostatku ogovarajudih propisa pozajmljuju propisi iz sronih isciplina. Takoer, intelektualnasvojina obezbjeuje pravnu zatitu kategorijama iji pravni status reguliu i idruge grane prava(graansko pravo, privreno, upravno).Prava inustrijske svojine su nastala u krilu gra. prava, te se unedostatku propisa u pravu indus. svojine koriste naela i propisi gra. prava. Bliska veza postoji i saoblig. pravom, jer ono regulie i jeno o najznaajnijih pitanja prava inustrijske svojine, a to jeugovoro licenci. Takoer, je povezanoi sa upravnim pravom, jer se postupak zatite pronalaska ostvarujeu upravnom postupku.

Privreno pravo je najblie pravu inusrijske svojine. Kako je premet zatite prava inustr. Svojinestvaralatvo koje svoju primjenu nalazi u proizvonji robe i njenoj razmjeni na tritu, to pravnoregulieprivreno pravo, ova veza je oiglena.

5. Opravdanost pravne zatite intelektualne svojine

Kao posljeica razvijene tehnologije i rastude uloge informacija u rutvu, vlasnici intelektualne svojinesu sve ede rtve neozvoljenih naina upotrebe tuih intelektualnih prava. Glavna karakteristikaintelektualnog prava koja nosioci ovlatenja imaju je a se ona mogu neogranieno iskoritavati ostrane neogranienog broja korisnika, na razliitim mjestima, u bilo koje vrijeme, a a se pri tome nepovrijei njihova sutina i ne umanji njihova vrijenost. Zakoni oobravaju nosiocu prava intelektualnesvojine monopolsko ovlatenje- iskljuivo pravo upotrebe i pravo zabrane prema svim rugim licima a koriste zatidenu informaciju bez saglasnosti nosioca prava. Ekonomski trokovi neogovarajudepravnezatite intelektualnog prava su: gubljenje interesa stranih firmi da unose inovacije u zemlju gdje postojiovakva zatita, opaanje stranih irektnih investicija. Stoga, opravanost pravne zatite treba stalnopreispitivati. Ukoliko jena zemlja ne omogudava zatitu intelektualnoj svojini, olazi o usporavanjatransfera i opadanja kvaliteta uvezene tehnologije.

Takoer, onoenjem me. konvencija i sporazuma, intelektualna svojina se vie posmatra kao globalni fenomen.

6. Razvoj prava industrijske svojine

Pronalazak, kao rezultat uhovnog stvaralatva, javlja se sa poecima ljuske civilizacije. Meutim,svjesto rutvenom znaaju pronalaska formirala se mnogo kasnije. U antiko oba, velika teritorijalna prostranstva, osvajaki ratovi i r. nisu pogoovali primjeni naunih ostignuda u privrenoj jelatnosti. Na keramikim premetima koji potiu iz antikog oba sredemo imena i oznake autora. U pravnim izvorima rimskog prava sredemo propise koji pruaju izvjesnu pravnu zatitu autorima robnih znakova. Sa razvojem robne privrede, stvara se prostor za razvoj pronalazake jelatnosti. Proizvoai i trgovci

poinju sve vie a obiljeavaju svoje proizvoe u cilju ientifikacije. Kaa su u srenjevjekovnojprivredistvoreni usluvi za razvoj i primjenu pronalazaka, postavlja se pitanje njihove pravne zatite.

7. Razvoj pravne zatite industrijske svojine

Prvi patentni zakon donijet je 1790. god. u SAD.


3/49

Meutim, kako sve o poetka XIX st. nismo poznavali zakonsku pravnu zatitu prava inustrijske svojine, ne znai a takva pravna zatita nije postojala. Zanatlije, trgovci, cehovi, esnafi, traili su ovlaara privilegije bavljenja oreenom jelatnodu.

Vrijeme trajanja privilegije je uvijek bilo ogranieno izmeu 5 i 20 go. U statutima cehovskih korporacijanailazimo na odredbe o pravu proizvoaa a svoje proizvoe obiljeava robnim znakom. Prvi pravni

propis koji je regulisao pravnu zatitu pronalaska, onijet je 1623. go. u Engleskoj. Ciljovog propisa bioje da se zabrane monopoli koji su ometali slobodnu trgovinu. Izuzetak od tih monopola bio je patent,

koji se oobravao za oreeni broj goina.

8. Razvoj bosanskohercegovakog prava industrijske svojine

Prvi zakonski propisi iz ove materije koji su onijeti na jugoslovenskoj teritoriji bili su Zakon o fabrikim itrgovakim igovima i Zakon o zatiti mustara i modela Kraljevine Srbije 1884. god. Ovi zakoni su preuzelineke orebe Pariske konvencije. Prvi propis iz oblasti inustrijske svojine, kojim se pruala pravnazatita svim kategorijama prava inustrijske svojine, bila je Ureba o zatiti inustrijske svojine, donijeta1920. goine. Dvije goine kasnije, onijet je Zakon o zatiti inustrijske svojine koji je noveliran 1928.

godine i bio je na snazi sve do kraja II svjetskog rata. Jugoslavija je donijela 1930. godine prvi Zakon osuzbijanju nelojalne konkurencije. Poslije II svjetskog rata razvoj jugoslovenskog prava moe se poijelitina tri perioa: perio o zavretka rata o 1960./61. goine, perio o 1960./61. godine do 1981.godine i period od 1981. godine-saanji perio. Jean o najvanijih ciljeva bio je usklaivanjejugoslovenskog prava industrijske svojine sa pozitivnim propisima u uporednom pravu i odredbama u

meunaronim konvencijama. Slijei inamika onoenja novih meunaronihsporazuma i revidiranjepostojedih konvencija. Na osnovu lana IV. 4. a) Ustava BiH, Parlamentarna skuptina BiH na sjeniciDoma naroa oranoj17. januara 2002. goine i na sjenici Prestavnikog oma oranoj 16. januara2002. godine, usvojilaje Zakon o inustrijskom vlasnitvu u BiH.

9. Razvoj meunarodnog prava industrijske svojine

Sreinom XIX st. vedina nezavisnih rava onijela je nezavisne zakone o inustr. svojini. Vrlo brzo se pokazalo a pravna zatita koju su previali nacionalni propisi nije zaovoljavala potrebe me. tehnolokog i robnog prometa jer je bila iskljuivo rezervisana za omada fizika i pravna lica. Prvipovodza uvoenje me. onosa na ovom planu ala je me. privrena izloba u Beu, 1874. Kako supravnuzatitu uivali samo omadi ravljani, jean broj stranaca je obio izloiti svoje tehnikepronalaske.Slina situacija esila se na me. izlobi u Parizu, kaa se i javilo pitanje onoenja me. konvencije.Tako je 1883. onijeta Konvenacija o zatiti prava inustrijske svojine, koja je stupila na snagu 1884.Naziva se jo i Pariskom konvencijom. Pripanici zemalja lanica uivaju pravnu zatitu bez teritorijalnihogranienja, kao i omadi ravljani.Nakon onoenja Pariske konvencije onijeto je vie me.sporazuma i konvencija na bilateralnoj,regionalnoj i multilateralnoj osnovi.

10. Razvoj autorskog prava

Knjievnost i umjetnost bile su razvijene rutvene jelatnosti u antiko oba. Autori, knjievnici iumjetnici su uivali oreena moralna prava, koja su se sastojala u prvom reu u obiljeavanju svog djela imanom i objavljivanju jela javnosti. Autori nisu imali pravo na iskoritavanje svog jela, tj. Nisuimali imovinskopravna ovlatenja povoom svoga ela, ved samo povremenu materijalnu naoknau. Oni su imali pravo da zabrane zloupotrebu i nedozvoljavaju izmjenu djela.


4/49

Meutim, s obzirom nanapostojanje bilo kakvih propisa iz oblasti autorskog prava, ostvarivanje pravnezatite autorskihmoralnih prava, zavisilo je o volje vlaara i rutvenog poloaja koji je uivao autor.

11. Razvoj autorsko- pravne zatite

Izdavanje i tampanje knjiga postaje privrena, a knjiga obija prometnu vrijenost. Izavai otkupljujurukopise o autora uz pladanje oreene naknae, tampaju ih i izaju. Smatralo se a autor, poto je obio naknau o izavaa za ustupljeno jelo, nema vie nikakvih prava na tom jelu. im je knjiga izata o prvog izavaa, ostali izavai su mogli slobono a je pretampavaju, bez saglasnosti prvog izavaa ili autora. Stoga, izavai su poeli sreinom XV st. a se obradaju vlaarima traediprivilegije-pravo na iskljuivo tampanje i izavanje jenog jela i zabranu pretampavanja tog jela od stranerugih izavaa za rijeme trajanja oobrenog prava. Tokom XVI i XVII st. u evropskim ravama semasovno oobravaju ovakve privilegije. Privilegija je titila interes oreenog izavaa ilitampara, oksu prava autora bila ogranienana primanje honorara o izavaa za ustupljeno jelo.Autori su poeli ase obradaju vlaarima traedi privilegiju kojom bi sticali iskljuivo pravo na svoje jelo za oreenovrijeme. Meutim, ovakvim privilegijama autorska prava su zavisila o volje vlaara, te su autorizahtjevali moralna i imovinska prava na zakoniti nain. Po uticajem prvog engl. zakona o autorskom

pravu iz 1710. ostale zemlje donose zakone o autorskom pravu.

12. Razvoj bosanskohercegovakog autorskog prava

Do Prvog svjetskog rata na teritoriji stare Jugoslavije vaili su razni zakoni o autorskom pravu. Na teritoriji koja je pripadala Austro-Ugarskoj vaio je Carski patent o zatiti knjievne i umjetnike svojine,koji je kasnije izmjenjen Zakonom o autorskom pravu 1895, god.

1929. god. donijet je prvi jugoslovenski zakon iz ove oblasti. Poslije Drugog svjetskog rata, 1946. god.

onosi se Zakon o zatiti autorskih prava. Jean o glavnih nedostataka ovog zakona bila jeneusklaenost sa Bernskom konvencijom. Isto tako zakon nije rjeio brojna bitna pitanja iz oblastiautorsko-pravne zatite.Drugi Zakon o autorskom pravu donesen je 1957. god., a otklonio je nedostatkeranijeg zakona. Meutim, ex Jugoslavija je 1968. go. pristupila Univerzalnoj konvenciji, to pore nizarazloga dovodi do potrebe mijenjanja ovog zakona. Tredi Zakon o autorskom pravu oneen je 1968.go., sari nova rjeenja iz oblasti autorsko-pravne zatite, a posebnu panju poklanjakinematografskom djelu i prema autoru i prema producentu. Pored toga regulie autorsko-pravneugovore kojima se vri prenos autorskih prava.etvrti Zakon o autorskom pravu onesen je 1975. go.

13. Razvoj me. autorskog prava

Sa onoenjem prvih zakona o autorskom pravu postavlja se problem me. autorske zatite. Pravna zatita stranih autora je zavisila o bilateralnih sporazuma izmeu zemlje iji je ravljanin autor i zemljeu kojoj trai pravnu zatitu. Takvih ugovora je bilo malo, a isto tako njima su seregulisala i neka druga

pitanja izmeu rava ugovornica, te je autorsko pravo jelilo subinu rugih pravnih onosa. Javlja sepotreba o jenoj me. konvenciji, kao multilateralnog ugovora me. autorskog prava.Pripremne radoveizvrilo je Me. knjievno i umjetniko uruenje, osnovano 1878. Konvencija za zatitu knjievnih iumjetnikih jela onijeta je 1886. u Bernu, te se naziva Bernskom konvencijom. Konvencijom jeosnovana Me. unija za zatitu knjievnih i umjetnikih jela koja broji 131 zemljulanicu. To znai apripanici ovih zemalja, uivaju pravnu zatitu bez teritorijalnih ogranienja, u svim zemljama Bernskeunije, po istim uvjetima kao i ravljani tih zemalja. Druga po znaaju me. konvencija jesteUniverzalna konvencija o autorskom pravu donijeta 1952. U enevi.


5/49

14. Unifikacija i harmonizacija prava intelektualne svojine

Princip teritorijaliteta znai a pravni propisi jene rave vae samo na njenoj teritoriji, a to znai isubjektivna prava. Razvoj me. onosa ovoi u pitanje ovajprincip. Princip teritorijaliteta je ogranienprincipom reciprociteta, koji previa a je u jenoj zemlji pravni poloaj stranca oreen pravnim statusom koji zemlja stranca oobrava njenim ravljanima. Princip reciprociteta nije ovoljnopouzdan,pa drave pribjegavaju zakljuenju me. ugovora i konvencija. to je vedi broj zemalja lanica nekekonvencije, to je stepen harmonizacije vedi, tj. smanjuju se razlike u pravnim sistemima ravalanica.Postoje va metoa a se prevaziu prepreke koje stvaraju razlike izmeu nacionalnih prava uregulisanju onosa sa elementom inostranosti: putem pravila me. privatnog prava(kolizionih normi) istvaranjem zajenikih jenoobraznih pravila, tj. unifikacijom. Unifikacija se ovija kroz zakljuivanjeogovarajudih sporazuma i ugovora izmeu zainteresiranih zemalja, koje svoje nacionalne propise,zamjenjuju unificiranim pravilima.

15. Iscrpljivanje prava intelektualne svojine

Pojam iscrpljenja prava oznaava a ukoliko je patentirani proizvo legalno ( voljom nosioca patenta )

stavljen u promet, ona pribavilac tog proizvoa moe taj proizvo alje nuiti, putati u promet iupotrebljavati bez traenja ozvole o nosioca patenta. Smatra se a je nosilac patenta aktomstavljanjau promet iscrpio svoje iskljuivo pravo upotrebe. Ovdje je bitno da se nosilac prava saglasio saotuenjem prava, tj. a je saglasnost nevosmisleno ata.

16. Izvori pravnog regulisanja intelektualne svojine

Izvori prava intelektualne svojine u nacionalnim okvirima se razlikuju zavisno od zemlje do zemlje. Ipak,

postoji nekoliko opdeprihvadenih izvora prava kao to su pozitivni propisi(ustav, zakoni ), pozakonski akti ( urebe, pravilnici), opda pravila oblig. i privrenog prava, suska praksa i pravna nauka. Pore toga, ukoliko je neka zemlja lanica neke me. konvencije iz ove oblasti, i orebe te konvencijepostaju

punovaan izvor prava. Ako je jena zemlja lanica Evropske unije, ona mora a inkorporira sve izvoreprava te cjeline u nacionalno pravo.

17. Meunarodne konvencije kao izvor prava

Najvaniji izvori me. prava su Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu(1967.) i Sporazum o trgovinskim aspektima prava i intelektualne svojine. Meutim, ipak kao najvaniji izvor me. prava inustrijske svojine je Pariska konvencija, koja predstavlja ugovor otvorenog tipa. Onaprestavlja univerzalni izvor me. prava inustrijske svojine. Ona proklamuje nekoliko naela koja imajuveliki znaaj za me. pravo inustrijske svojine. To su:

naelo nacionalnog tretmana- prema kome pripanici svih zemalja lanica uivaju ista prava kao

i omadi ravljani, bez obzira na teritoriji koje zemlje lanice su traili pravnu zatitu;

naelo asimilacije- sa pripadnicima Pariske konvencije i sva druga lica (fizika ili pravna ) kojanateritoriji jene o zemalja lanica imaju svoje boravite ili poslovno sjeite;

naelo minimalnih prava- ovo su prava garantovana Konvencijom, bez obzira na odredbenacionalnog prava zemlje u kojoj se trai pravna zatita.

Javila se potreba za onoenjem me. sporazuma izmeu rava lanica, kojima se blie reguliuspornapitanja materijalnog prava.


6/49

Prva grupa takvih sporazuma donijeta je s ciljem da pripadnicima Pariske konvencije

omogudisticanje pojeinih prava inustrijske svojine za poruje vie zemalja, na osnovu jeneme.prijave.

Druga grupa sporazuma imala je za cilj ustanovljavanje me. klasifikacije za pojeinapravainustrijske svojine, rai lakeg me.- pravnog prometa ovih prava izmeu lanicaPariskekonvencije.

Treda grupa sporazuma obuhvata sporazume na regionalnoj osnovi izmeu zemaljalanicaoreene regionalne organizacije. Imaju za cilj harmonizaciju nacionalnih propisazemaljalanica, unifikaciju nacionalnih propisa, it.

Na planu me. autorskog prava, onijeto je vie me. konvencija, o kojih su najznaajnije: Bernska konvencija i Univerzalna konvencija.

18. Predmet pronalaska

Patentom se titi pronalazak koji ispunjava zakonom previene uslove. Patent je subjektivno pravokojepripaa fizikom ili pravnom licu ukoliko su ispunjeni zakonom previeni uslovi. Kaa jeno lice

postane titular patenta, ono ima oreena prava za oreenu teritoriju, za oreeno vrijeme. Saraj prava na osnovu patenta oreuju vaedi zakonski propisi u svakoj zemlji. Svojstvo nosioca prava napatent okazuje se pomodu patentne isprave koja prestavlja formalni okaz o postojanju patenta za oreeni pronalazak i prava oreenog lica na taj patent.Premet patentne zatite je pronalazak kaomaterijalizovan proizvo pronalazakog raa pojeinca ili grupe ljudi. Pronalazak je finalni rezultatpronalazakog raa, jer pravnu zatitu uiva onaj pronalazaki ra koji je pruio oreene rezultate.Pronalascima se ne smatraju:

otkrida, naune teorije i matematike metoe estetske tvorevine planovi, pravila i metoe za izvoenje umnih aktivnosti, igara ili privrenih aktivnosti programi raunara

Pronalasci prestavljaju osnovni izvor tehnikog napreka, po uslovom a su saznanja koja pruaju dostupna javnosti, i uz uslov da se takvi pronalasci primjenjuju u industriji. Patent ne moe biti ojeljenza pronalaske ije bi objavljivanje ili iskoritavanje bilo protivno javnomporedku ili moralu; kao ni zapronalaske hirurkog ili ijagnostikog postupka ili postupka lijeenja koji se primjenjuje neposredno naivom ljuskom ii ivotinjskom organizmu, osim pronalazaka koji se odnose na proizvode, materije ilismjese koje se upotrebljavaju u tom postupku.

19. Pozitivno-pravni pojam pronalazka

Prema Zakonu o inustrijskom vlasnitvu u BiH-patent je pravo kojim se titi pronalazak iz bilo kojegporuja tehnike, koji je nov, koji ima inventivnu razinu i koji se moe inus trijski primjeniti. Izuzetci odpatentibilnosti su: pronalasci ije bi objavljivanje ili iskoritavanje bilo protivno javnom poretku i moralu;pronalasci hirurkog ili ijagnostikog postupka ili postupka lijeenja koje se neposreno primjenjuju naivom ljuskom ili ivotinjskom organizmu osim pronalazaka koji se onose na proizvoe koji seupotrebljavaju u takvom postupku. Prema orebi l. 19. pronalascima se ne smatraju:

otkrida, naune teorije i matematike metoe;

estetske tvorevine;

planovi, pravila i metoe za izvoenje umnih aktivnosti, igara ili privrenih jelatnosti;

prikazivanje informacija efinisane samim sarajem tih informacija.


7/49

20. Vrste pronalazaka

Pronalazak proizvoda-moe a se onosi na spoljnji oblik ili na strukturu proizvoa. Proizvo ne mora a bue gotov, ved to moe biti i poluproizvo. Osnovne vrste proizvoa su: ureaj, supstanca, kompozicija, mikroorganizam, biljna ili ivotinjska delijska struktura. Ureaj obuhvata: maine, aparate, alate, it.

Pronalazak postupka-obuhvata tano oreeni reoslje ljuskih ranji koje se pouzimaju ucilju postizanja oreenog tehnikog rezultata. Razlikuju se vije vrste pronalazaka postupka:proizvodni i radni. Proizvodni postupak-se koristi za obijanje oreenog proizvoa koji serazlikuje o materijala na kome se postupak poeo a izvoi. Rezultat proizvonog postupka treba da bude nov proizvod. Radni postupak-takoer je postupak koji se primjenjuje napolaznom materijalu i tamo se ne razlikuje o proizvonog postupka. Meutim, koproizvodnog postupka rezultat je nov proizvo koji se moe komercijalizirati, a ko ranogpostupka, rezultat nije komercijalni proizvod.

Pronalazak postupka primjene-onosi se na tehniko upustvo o mogudnosti novog nainaprimjene poznatog proizvoa, novu tek svrhu ved poznatog postupka te za postizanje novih rezultata.

21. Uslovi za sticanje patenta

Postoje dvije grupe uslova:

uslovi koje pronalazak treba a ispuni a bi obio patentnu zatitu- materijalni uslovi

uslovi koje treba a ispuni prijavilac a bi ostvario pravo na patent- formalni usloviNajvaniji opdi uslov koji svaki pronalazak treba aispunjava jeste novost. Samo onaj pronalazak za koji se utvri a prestavlja novost, uz ispunjenje ostalih uslova, moe a oekuje patentnu zatitu. Pronalazak je nov, ako nije obuhavaden stanjem tehnike. Po stanjem tehnike porazumjeva se sve to je uinjeno ostupnim javnosti, pisanim ili usmenim putem, upotrebom ili na bilo koji rugi nain.

Stanjem tehnike obuhvadena je i nacionalna patentna prijava, prijava za evropski patent, ako se njima zahtjeva zatita u BiH kao i prijava ponesena na osnovu Ugovora o saranji u oblasti patenata (PCT), ako se njima trai zatita u BiH. Objavljivanje pronalaska nede ouzeti novost pronalasku, ako je o objavljivanja olo 6 mjeseci prije ponoenja prijave patenta i ako je prijavljivanje neposrena ili posredna posljedica:

oiglene zloupotrebe u onosu na ponosioca prijave ili njegovog pravnog predhodnika

injenice a je ponosilac prijave ili njegov pravni prehonik izloio pronalazak slubenoj ili

slubeno priznatoj izlobi po Konvenciji o me. izlobama, uvjetom a ponosilac naznai u

prijavi da je pronalazak bio izloen.Drugi opdi uvjet onosi se na inventivni nivo. Smatra se a pronalazak ima inventivni nivo ako rjeenje koje on sari ne proizilazi na oiglean nain iz poznatog stanja tehnike. Za patent sa skradenim trajanjem trai se nii inventivni nivo, ali taj nivo ne moe a bue tako nizak a prestavlja rutinskokoritenje poznatog stanja tehnike o strane strunjaka.Tredi uvjet onosi se na inustrijsku primjenjivost. Pronalazak treba a bue primjenjiv u inustriji ili drugoj privrednoj ili neprivrednoj djelatnosti.


8/49

22. Vrste patenata

Patenti se mogu pojeliti prema zemlji koja oobrava patentne zatite. Tako imamo nacionalne patente, koji oobrava naleni organ u zemlji gje je patentna prijava ponijeta i koji vai samo na teritoriji zemlje gje je odobren.Zatim postoji nadnacionalni patent, koji odobrava institucija koja nema nacionalnu pripadnost, te

patent vai na teritoriji vedeg broja zemalja kao to je europski patent, koji oobrava Europski patentni biro sa sjeitem u Minhenu, a na osnovu oredbi Konvencije o europskom patentu ( KEP).lanice Europske unije ved ecenijama rae na stvaranju petenta Unije, nazvanog komunitarni patent.Ovo je takoer nanacionalni patent koji de izavati Europski patentni biro i koji bi se irektnoprimjenjivao na cijeloj teritoriji Unije, bez mogudnosti a naleni organi zemalja lanica imaju ikakvog uticaja na taj patent. Svi patentni zakoni u svijetu previaju nacionalni patent kao osnovni oblikpravne zatite pronalazaka. Pore ovog patenta, u naem pravu postoji jo i opunski patent, patent saskradenim trajanjem i povjerljivi patent.

23. Mali patent (patent sa skraenim trajanjem) i dopunski patent

Patent sa skradenim trajanjem-je pravo kojim se titi pronalazak koji ima nii inventivni nivo opronalaska koji se titi patentom. Pore toga on ima ogranien premet zatite. Postupak za obijanjepatenta sa skradenim trajanjem je bri, kradi i jeftiniji. Patent sa skradenim trajanjem traje 10 go., za razliku od patenta koji traje 20 god. Prema Zakonu o indostrijskom vlasnitvu mali patent nosi nazivpatent sa skradenim trajanjem. Njime se moe zatititi: pronalazak koji ispunjava uslovepatentabilnosti, pronalazak koji je nov, industrijski primjenjiv i koji ima inventivni nivo. Njime se ne

moe zatititi: pronalazak za postupak, biljnu ili ivotinjsku pasminu.Dopunski patent-ponosilac prijave patenta ili nosliac patenta moe a usavri ili opuni prijavljeni, tj.zatideni pronalazak. On moe a trai pravnu zatitu za opunski patent. Nosilac opunskog patenta iosnovnog patenta moraju biti isto fiziko ili pravno lice. Dopunski patent je svojom materijalnom sarinom vezan za osnovni patent, to traje koliko i osnovni patent. Ako osnovni patent prestane a

vai prije isteka pravne zatite, moe se ponijeti zahtjev a opunski patent bue proglaen za osnovni patent. Uz osnovni patent moe se vezati neogranien broj opunskih patenata. Ne moe se traiti za patent sa skradenim trajanjem.

24. Povjerljivi i zavisni patent

Patent za povjerljivi pronalazak-pronalasci koji se onose na obranu i ravnu sigurnost BiH, smatraju se povjerljivim i ponose se nalenim ministarstvima (obrane ili unutranjih poslova) FBiH. Ukoliko ovi organi utvre a je pronalazak povjerljiv, primjenit de se poseban postupak. Protiv rjeenjanalenih ministarstava onesenih u upravnom postupku, nije ozvoljena alba. U sluaju a ovaministarstva odbrane utvrde da pronalasci nisu povjerljivi dostavljaju prijavu Institutu za standarde,

mjeriteljstvo i intelektualno vlasnitvo BiH, koji nastavlja postupak po ovom zakonu. Nalena

ministarstva imaju iskljuivo pravo a koriste povjerljive pronalaske i a njima raspolau, a pronalazaukojem je ojeljen patent za povjerljivi pronalazak pripaa jenokratna naknaa. Naknau utvruju podnosilac prijave i nalena ministarstva. Patent za povjerljivi pronalazak se ne objavljuje. Zavisni patent-je patent kojim se zatiduje pronalazak koji se ne moe samostalno primjenjivati, bezistovremene primjene drugog pronalaska koji je vremenski ranije zatiden patentom.


9/49

25. Patent za proizvod i patent za postupak

Patent za proizvod - po ranjama iskoritavanja pronalazaka porazumjeva se proizvonja, ponua, stavljanje u promet i upotrebu. Ovlatenje na iskljuivu proizvonju sarano je samo u patentu z aproizvo, a ne i u patentu za postupak. Patent za proizvo moe imati apsolutno i relativno ejstvo. Apsolutnim ejstvom patenta za proizvo ostvaruje se vanjska zatita tj. obuhvata sve postupke za obijanje zatidenog proizvoa . Relativna zatita olazi o izraaja ko patenta za materiju. Patent za postupak - moe a bue patent za postupak proizvonje ili patent za rani postupak, sari va ovlatenja: ponua i upotreba postupka. Na teritoriji na kojoj vai patent za postupak ne mogu se iskoritavati proizvoi obiveni koritenjem postupka u zemljama u kojima postupak nije patentiran. Razlike izmeu patenta za proizvo i patenta za postupak: pronalasci proizvoa se mogu zatititi samo ako ispunjavaju uslove previene za sticanje patenta; zatita koju obezbjeuje patent za proizvo jeira o zatite za postupak; patentna zatita materije je samostalna.

26. Pokretanje postupka i sadrina prijave za zatitu pronalaska

Postupak za sticanje prava pokrede se ponoenjem pismene prijave Institutu za stana rde,

mjeriteljstvo i intelektualno vlasnitvo BiH. Ponosilac prijave moe biti svako zainteresirano fiziko ilipravno lice, omade ili strano. Za svaki pronalazak ponosi se posebna prijava. Jenom prijavom moe se zahtjevati zatita za vie pronalazaka, samo ako su pronalasci meusobno tako povezani aostvaruju jeinstvenu pronalazaku zamisao. Zakon posebno regulie saraj patentne prijave. Ona sesastoji od pet elemenata:

zahtjev za priznanje patenta

opis pronalaska

jean ili vie patentnih zahtjeva

crtee na koje se pozivaju opis pronalaska i patentni zahtjevi, ukoliko je to potrebno

abstraktZahtjev mora a sari: ime tj. naziv i aresu ponosioca prijave, ime i aresu pronalazaa, te nazivpronalaska.

Opis pronalaska mora biti jasan i detaljan.

Patentnim zahtjevima se oreuje premet i obim zatite pronalaska. Moraju biti jasni, saeti i u cjelosti potkrepljeni opisom pronalaska.

Abstrakt je kratak saraj sutine pronalaska koji slui iskljuivo u svrhu tehnikog informisanja i nema utjecaja na obim traene zatite. Ako se jena prijava kojoj je priznat atum ponoenja onosi na viepronalazaka koji nisu meusobno povezani, ponosilac prijave moe sam ili na zahtjev Instituta a iz teprijave izvoji jean ili vie pronalazaka i a za svaki od njih podnese odvojenu prijavu. Ova prijava

zarava atum ponoenja prvobitne prijave. Saraj opisa pronalaska na an ponoenja prijave predstavlja okvir u kome se mogu kretati izmjene prijava u toku postupka. To znai a nije ozvoljeno

proirivatiopis pronalaska, mjenjati patentne zahtjeve kao ni ime pronalaska.


10/49

27. Pravo prvenstva u patentnom pravu

kaa zainteresirano lice, pronalaza ponese prijavu za priznanje prava, Institut de konstatovatidatumnjenog prijema. Od tog trenutka, podnosilac prijave ima pravo prvenstva prema svakom drugom

licu,koje kasnije za isti pronalazak ponese prijavu. Pravo prvenstva ima vostruki znaaj. Prvo, otrenutkaponoenja prijave, ponosilac zasniva priorite u obijanju eventualne zatite u onosu na svekasnijeponosioce prijava iste ili sline sarine. Drugo, ispunjenje uslova za priznanje prava procjenjujese dotrenutka sticanja prava prvenstva.

28. Utvrivanje datuma podnoenja prijave i formalno ispitivanje patentneprijave

Priznanjem atuma ponoenja prijave koja je upisana u registar Inatitutu pokrenut je upravnipostupak za priznanje zatite. O tog atuma raunaju se i procesnopravni rokovi u samom postupku.Ponoenjem prijave ostvaruje se prvenstvo za zatitu pronalaska u onosu na ruga lica koja kasnijeponesu prijavu. Nakon to je prijava ponijeta Institutu, pristupa se utvrivanju atuma ponoenjaprijave koga treba razlikovati od formalnog ispitivanja prijave. Institut najprije ispituje da li prijava

ispunjava sve zakonom previene uslove.Utvrivanje atuma ponoenja prijave je prepostavka zapristupanje formalnom ispitivanju prijave, u kome treba a se utvri a li prijava uopde ispunjava uslove a se uzme u ra. Prijava kojoj je priznat atum ponoenja, upisuje se u registar prijava kojevodi Institut.

Druga faza postupka je formalno ispitivanje prijave tj. utvrivanje a li ponijeta prijava ispunjava zakonom propisane uslove tj. a li je urena. Institut ispituje sljeede elemente: a li su pladene takse i trokovi, a li je naznaen pronalaza, it. Ukoliko Institut utvri a prijava ima neostatke, pozvadeponosioca a u roku o 90 ana otkloni neostatkeu suprotnom de biti obaena. U tom sluaju, ponosilac moe a ponese novu prijavu. Do okonanja postupka po prijavi, ponosilac prijave moe podnijeti zahtjev za pretvaranje prijave patenta u prijavu za priznanje industrijskog dizajna, pod

uslovom a su pladene propisane takse i trokovi postupka.

29. Objava prijave, sutinsko ispitivanje i rjeenje za patent

Ako je prijava uredna, Institut de predi na ispitivanje materijalnih uslova saraja prijave. Prije toga,prijava se objavljuje u slubenom glasniku na osnovu zakljuka Instituta i ako su pladeni taksa i trokovipostupka. Prijava se objavljuje nakon isteka 18 mjeseci od datuma ponoenja prijave. Objavljenaprijava postaje ostupna javnosti. Poslije objave prijave patenta Institut izaje rjeenje o ojeli patenta. Kao atum ojele patenta smatra se atum objave patenta u Slubenom glasniku. Rjeenjem o ojeli patenta oreuje se obim zatite oreen sarinom prihvadenih patentnih zahtjeva. Dodjeljeni patent se upisuje u registar patenata. Najkasnije do isteka 9 godine trajanja patenta, nosilac

patenta ili imalac iskljuivog prava iz patenta uan je Institutu priloiti pismene dokaze o tome dapatentirani pronalazak ispunjava sve uslove. U suprotnom, prestaje vanost ojeljenog patenta

najkasnije istekom 10 goine njene vanosi. Kao okaz Institut de prihvatiti ojeljeni europski patent za isti pronalazak, proveden na jedan o slubenih jezika BiH.Na osnovu preloenih okaza i rugih okumenata, Institut de izati jeno o sljeedih rjeenja:

rjeenjem kojim de utvriti a pronalazak ispunjava sve uslove

rjeenje kojim se utvruje a pronalazak jelimino ispunjava uslove i kojim de, u

ogovarajudem obimu, suziti alje vaenje patentnog zahtjeva


11/49

rjeenje o oglaavanjem nitavim

30. Zastupanje

Ponosilac prijave za patent moe a bue strano fiziko ili pravno lice, s tim to u postupku pre nalenim organom mora a ima zastupnika. Zastupnik moe a bue fiziko ili pravno lice BiH. Kako bi Institut imao uvi ko moe a se bavi poslovima zastupanja, on voi registar zastupnika. U registar se mogu upisati ne samo ravljani BiH, nego i ona lica koja imaju prebivalite, tj. sjeite u BiH. Drugiuslov koji zastupnik treba ispunjavati jeste strunost. Fiziko lice mora a ima zavren pravni fakultet i poloen poseban struni ispit, a ima zavren jean o tehnikih fakulteta i poloen poseban struni ispit, a ima zavren pravni ili tehniki fakultet i najmanje 5 goina ranog iskustva na poslovimainustrijske svojine. Pravno lice treba a zapoljava najmanje jeno lice koje ispunjava uslove previene zakonom.

31. Subjekti zatite i prava pronalazaa

Pravo na zatitu pronalazka, imaju omada i strana fizika i pravna lica. Strana fizika i pravna lica

uivaju zatitu na teritoriji BiH kao omada fizika i pravna lica ako to proizilazi iz me. ugovora ilinaela uzajamnosti. Pravo na zatitu pronalaska ima pronalaza. U postupku za dodjelu patentapronalazaem se smatra lice koje je prvo ponijelo ureno prijavu, osim ako iz prijave ne proizilazi rugaije ili ako olukom sua nije oreeno rugo lice kao pronalaza. Ako je pronalazak nastao zajenikim raom vie pronalazaa, pravo na patent pripaa svim pronalazaima. Svi stvaraoci imaju pore moralnih i imovinska prava. Moralno pravo sastoji se u pravu pronalazaa a bue naznaen u patentnoj prijavi u svim pravima koja se odnose na njegov pronalazak, a materijalno pravo se sastoji od

prava pronalazaa a koristi svoj pronalazak, a s njime raspolae, te a ostvaruje pravo na naknauako rugo lice koristi njegov pronalazak. Fiziko ili pravno lice koje nije pronalaza stie pravo na zatitu pronalaska na osnovu zakona, pravnog posla ili nasljeivanja.

32. Sadrina, sticanje i obim prava na patentPostoje va sistema za ispitivanje pronalaska. Prvi, koji je uglavnom naputen, patentna prijava se neobjavljuje, ved naleni organ bez olaganja pristupa ispitivanju uslova za oobrenje patentne zatite. Patentna zatita poinje a tee anom onoenja rjeenja o priznanju patenta. Drugi sistem, prijava se poslije 18 mjeseci o ana ponoenja objavljuje, a zatim se vri njeno potpuno ispitivanje rai onoenja rjeenja o priznanju ili obijanju patentne zatite. Ovaj sistem seprimjenjuje u BiH. Ponosilac prijave za patent stie prava iz prijave anom ponoenja urene prijave.Patent garantuje nosiocu patenta sljeeda iskljuiva prava:

ako je premet patenta proizvo; zabranu tredim licima, a bez njegove ozvole izrauju,

upotrebljavaju, nue na proaju, proaju ili za te namjere uvoze zatiden proivo;

ako je premet postupak; a zabrani tredim licima, a bez njegove ozvole upotrebljavaju

postupak, nude na prodaju, prodaju ili za te namjere uvoze takav proizvod koji je dobijen

direktno tim postupkom.

Nosilac patenta ima iskljuivo ovlatenje na tri prava: a koristi ( upotrebljava ) zatideni pronalazak, a stavlja u promet proizvoe koji su obijeni prema zatidenom pronalazku i a raspolae patentom.


12/49

to se tie obima prava koja se stiu patentom on je oreen sarajem patentnih zahtjeva koji su formulisani u patentnoj prijavi.

33. Ogranienje prava na patent

Pravo na patent je po svojoj sarini iskljuivo, apsolutno pravo koje uiva nosilac prava za vrijemetrajanja patentne zatite. Meutim, nacionalni zakoni o patentima i meunarone konvencije previaju jean broj ogranienja za nosioca patenta, a u korist tredih lica koja na osnovu ovihogranienja, stiu pravo a koriste pronalazak koji je predmet patenta. Pri tome, nosilac patentazarava sva svoja ovlatenja, ali je koritenje njegovog patenta ogranieno pravima tredih lica. Postoje opda ogranienja i zakonska ogranienja.Moguda je situacija a va nezavisna subjekta koriste isti pronalazak, steen na zakonit nain prijenego to jean o njih ponese prijavu za zatitu patenta. Takav sluaj u oktrini patentnog prava prihvaden je kao tzv. paralelni pronalazak ili to je opde prihvadeno pravo ranije upotrebe. Ukoliko naleni organ oobri zatitu licu koje je ponijelo prijavu za patent, to lice postaje nosilac prava i moe a na osnovu svojih ovlatenja zabrani svakom tredem licu a koristi pronalazak koji je zatiden na njegovo ime. Drugo lice koje koristi pronalazak u proizvodnji, treba da odmah obustavi

proizvonju. Meutim, neka zakonoavstva ozvoljavaju tom licu upotrebu pronalaska iz razloga pravinosti, ili zbog opravanosti investicija koje su uloene.

34. Zakonske licence

Drutvo oobrava patentnu zatitu imajudi prije svega u viu prenosti koje iskoritavanje patenta imaza nacionalni tehnoloki i privreni razvoj. U suprotnom, ako se zatideni pronalazak ne iskoritava, on se pretvara u isti monopol koji gui konkurenciju na tritu. Ako nosilac nije iskoritavao oreeni patent on mu se mogao ouzeti. Ova sankcija, koja je postojala uprolom vijeku, zamijenjena je mjerom prinune licence. Razlog oobravanja prinune licence je upotreba patenta u privredne svrhe od strane zainteresiranih lica, kojima je nosilac patenta uskratio

saglasnost za koritenje patenta-obio a zakljui ugovor o licenci. Ukoliko se na ovaj nain nepostigne cilj moe se izvriti ouzimanje patenta. Prinuna licenca moe se oobriti u va sluaja: ukoliko nosilac patenta samostalno ne iskoritava oobreni patent ili ne ustupi pravo iskoritavanja(licencu) rugom licu i u sluaju postojanja va zavisna patenta.Prinuna licenca u javnom interesu moe se oobriti iz va razloga: u sluaju kaa nosilac iskoritavapatent radi postizanja neopravano visokih cijena na tritu i ako je koritenje patenta o opdeg rutvenog interesa.

35. Naini prestanka prava na patent

Pravo na patent ili patent sa skradenim trajanjem je ogranieno (20 i 10 goina). Meutim, ono u oreenim sluajevima moe a prestane i prije isteka rokova pravne zatite. Razlozi za gubitak

zatidenog prava zavise o propisa zemlje koja je u pitanju. Jean broj razloga je isti u gotovo svim zemljama. To su:

gubitak prava zbog nepladanja taksa previenih za oravanje prava u zemljama u kojima se

takse pladaju sukcesivno;

rugi razlog, jeste oricanje nosioca prava o aljnjeg koritenja zatidenog prava.


13/49

Kaa ponosilac prijave ne plati previene takse i trokove postupka za priznanje prava, smatra se a je odustao o prijave. Isto tako, nepladanje taksi i trokova za oravanje zatidenog prava u vanosti, ima za posljedicu gubitak tog prava.

Oricanje nosioca prava; ako nosilac patenta ponese Institutu pismenu izjavu kojom se orie svogprava, to pravo prestaje narenog ana o ana ponoenja pismene izjave. Ako je u registar upisanooreeno pravo u korist tredeg lica, nosilac patenta, ne moe se oredi svog prava bez prethone pismene saglasnosti lica na ije je ime upisana licenca, prijenos, zaloga i r.Prestanak nosioca prava; ako nosilac patenta ne plati propisanu taksu i trkove postupka za oravanje priznatog patenta, patent prestaje narenog ana o ana isteka roka za pladanje taksa i trokova postupka. Ukoliko je nosilac prava fiziko lice, njegovopravo de se ugasiti u sluaju smrti, pouslovom a nema nasljenika ili a su oni obili a prihvate pravo inustrijske svojine. Ako je rije o pravnom licu, danom brisanja iz registra tog pravnog lica prestaje pravo industrijske svojine.

Oglaavanje nitavim rjeenja o priznanju prava; ako poslije izavanja patenta Institut utvri a umomentu onoenja rjeenja o priznanju ovih prava nisu postojali uslovi, previeni zakonom, za priznanje ovih prava, rjeenje o priznanju prava na patent, oglaside se nitavim. Rjeenje o priznanju patenta, Institut moe oglasiti nitavim za svo vrijeme trajanja prava, po slubenoj unosti, na zahtjev zainteresiranog lica ili na zahtjev javnog pravobranioca.

Ukianje prava; ovaj nain prestanka previen je samo za patente za mikrobioloki pronalazak ukojem se pojavljuju mikroorganizmi. Institut moe ukinuti rjeenje kojim je priznato pravo patenta za mikrobioloki pronalazak, ako utvri a je ivi bioloki materijal koji je eponovan u nalenu ustanovu, prestao da postoji, nije dostupan javnosti i iz drugih razloga ili je njegova dostupnost javnosti imala

preki ui o propisanog roka.

36. Pronalasci ostvareni u radnom odnosu

To su tri vrste pronalazaka:

Prva vrsta obuhvata pronalazke koji mogu a nastanu po tri osnova: kad zaposleni stvoripronalazak izvravajudi svoje rane obaveze, ka zaposleni oe o pronalaska izvravajudiposebno naloene zaatke vezane za nauno-tehniko istraivanje, i kaa zaposleni saposloavcem zakljui ugovor o istraivakom rau. Pravo na zatitu ovih pronalazaka imaposlodavac.

Druga vrsta pronalazaka obuhvata pronalaske o kojih zaposleni oe u vezi saaktivnostimaposloavca ili uz koritenje materijalno-tehnikih srestava informisanja i rugih usluvakoje jeobezbjedio poslodavac. Pravo na zatitu ima pronalaza ( zaposleni), s tim a posloavacimapravo na ekonomsko iskoritavanje. Duni su zakljuiti ugovore o licenci.

Treda vrsta pronalazaka obuhvata pronalaske koji zaposleni stvori u roku o jene goine o

prestanka radnog odnosa, a koji bi da su stvoreni u toku radnog odnosa potpadali pod prvu ili

drugu vrstu pronalazaka.

Pronalaza je uan a, omah po nastanku pronalaska, ponese pismen izvjetaj posloavcu kojim gaobavjetava o saraju pronalaska, nainu primjene, srestvima koje je koristio... Posloavac je uana potvri prijem izvjetaja jer o taa tee rok o va mjeseca u kome je uan a ogovori a li smatra a je rije o pronalasku iz ranog onosa.Ukoliko je rije o prvoj vrsti, a posloavac ne eli a ponese prijavu za patent, pronalaza moe a ga zatiti na svoje ime.


14/49

37. Know how

Pore pronalazaka, rezultat pronalazakog raa mogu a buu i oreena znanja i iskustva koja seprimjenjuju u inustrijskoj ili zanatskoj proizvonji i privrenom ivotu uopde. Skup ovih znanja iiskustava zove se know how. Oreivanje pojma know how-a je premet estih rasprava u pravnojteoriji i poslovnom ivotu. Know how se samo izuzetno efinie u nekom zakonskom propisu, i to kao fabrika i poslovna tajna.Know how ne prestavlja pravni monopol kao ostala prava inustrijske svojine. Meutim, ima praktinu primjenu. Imalac know how-a uiva faktiki monopol na tritu, jer mu znanje i iskustvo koje posjeujeomoguduju bri i efikasniji razvoj u onosu na konkurente koji ga ne posjeduju. Osnov ovog monopola,jeste tajnost sarine know how-a. Kaa prestane a bue tajan njegov imalac gubi faktiki monopol.Drugi element, koji je takoer bitan, je njegova prenosivost, sposobnost a se znanja i iskustva koja ga sainjavaju prenose od jednog korisnika na drugog.Takoer, bitna je novost znanja i iskustva koje ono sari. Novost je obuhvadena elementom tajnosti, tj.dok je tajan know how, on je i nov za one koji ga ne posjeduju.

etvrti element jeste tehnika priroa. Premet know how-a mogu da budu samo ona znanja i iskustvapotrebna za industrijsku primjenu jednog patenta, znanja i iskustva koja predstavljaju neprijavljen

pronalazak...Know how moe se prenositi putem ugovora, najede ugovora o licenci, samostalno ili zajeniki sanekim zatidenim pravom.

38. Predmet i uslovi zatite topografije integrisanih kola

obavezuje sve zemlje lanice a obezbjee zatitu topografija integrisanih kola na nain na kojije to regulisano u Konvenciji o zatiti intelektualne svojine na inegrisanim kolima iz 1989god.Obavezu pruanja zatite stvaraocima topografije integrisanih kola propisala je za svoje lanice i EU. Premet zatite je topografija integrisanih kola kao proizvo intelektualnog stvaralatva pojeinca ili grupe ljudi. Topografijaje na bilo koji nain prikazan troimenzionalni prikazani raspore elemenata, o

kojih je najmanje jedan aktivan. Pod integrisanim kolom podrazumjeva se gotov proizvod ilimeuproizvo u kome se ostvaruje oreena elektronska funkcija i kome su elementi, od kojih jenajmanje jean aktivan kao i meuveze integralno formirani u ili na komau materijala.O moela i uzorka se razlikuje topografija po tome to se sastoji o rasporea elemenata koji su neviljivi golim okom, a to znai a se ne moe zatiti kao model ili uzorak. Razlikuje se od patenta,zbog nieg inventivnog nivoa koji topografija ima, a samim tim i uih ovlatenja koje nosilac prava stie.U pogleu uslova za zatitu istie se originalnost- originalnom topografijom se smatra ona koja jenastala kreativnim raom samog stvaraoca i koja u momentu svog nastanka nije bila uopde poznatameu stvaraocima topografije.Drugi uslov za pravnu zatitu je komercijalna upotreba-to moe biti bilo kakva istribucija topografije,bilo samostalne ili sarane u nekom proizvodu. Ovaj uslov ima relativno dejstvo, na njega se autor

moe pozvati ukoliko trai pravnu zatitu u roku o vije goine o prve upotrebe bilo gje u svijetu. Topografija- nauka koja prouava metoe mjerenja i snimanja pojeinih poruja u svrhu njihovogprikazivanja na platnu ili karti.

39. Postupak zatite topografije integrisanih kola

Za sva prava, pa i za ovo, zajeniko je a se tite ko organa za intelek. svojinu ( Institutu) uupravnom postupku. Oluke Instituta su konane, a protiv njihse moe voiti upravni spor. Institut voi


15/49

dviije vrste registra: registar prijava i registar odabrenih topografija koje imaju karakter knjiga.

Postupak za zatitu se pokrede ponoenjem prijave Institutu i to za svaku topografiju posebno. Ukoliko podnosilac nije autor i nema saglasnost autora, otedeni ima pravo u suskom postupku, tubom za osporavanje prava, a ostvari pravnu zatitu.Prijava za zatitu mora imati oblik propisan zakonom tj. a sari zahtjev i ogovarajude priloge.Zahtjev treba da sadri: naziv topografije, poatke o ponosiocu i autoru, atum ponoenja prijave, atum nastanka topografije,...Druga faza u postupku je ispitivanje prijave. Institut prvo utvruje a li seprijava stvarno onosi na topografiju onako kako je u Zakonuutvreno i da li je podnijeta u roku od 2onosno 15. go. zavisno a li se komercijalno koristi ili ne. Nakon toga, Institut utvruje a li saraj ogovara uslovima previenim u Zakonu i ako utvri a je to sluaj - onosi rjeenje o priznanju pravana topografiju. U suprotnom, Institut de obavjestiti ponosioca prijave i ati mu rok o 30 ana o 3 mj.Da otkloni neostatke. Ukoliko ponosilac to ne uini Institut onosi rjeenje o obijanju zahtjeva.Priznato pravo se upisuje u registar i nosiocu prava se izdaje isprava o zatidenoj topografiji, a poacise objavljuju u slubenom glasilu. TRIPS propisuje obavezu za zemlje lanice a omogude uvanjeposlovnih tajni koje se odnose na prijavljenu topografiju.

Rok trajanja prava na topografiju poinje a tee o ana ponoenja urene prijave ili o ana prvekomercijalne upotrebe topografije, Zavisno od toga koji je rok raniji.

Konvencija o zatiti topografije previa kao minimalan rok zatite 8 goina.

40. Sadrina, ogranienja i prestanak zatite topografije

Nosilac prava topografije ima iskljuiva prava a reproukuje zatidenu topografiju, a proizvoi integrisana kola iz kojih se topografija sastoji i a komercijalno upotrebljava zatidenu topografiju( uvozi i stavlja u promet).

Povrea prava moe a se sastoji o umnoavanja zatidene topografije, izrae integrisanog kola kojeini tu topografiju i sl. S obzirom a nosilac ima iskljuivo pravo proizvonje integrisanih kola koja ine zatidenu topografiju, to svaki vi proizvonje, o strane rugog, neovlatenog lica predstavlja povreduprava.

Iskljuivo pravo nosioca topografije ogranieno je pravom na reproukovanje zatidene topografije u line, nekomercijalne svrhe, za nastavu i za potrebe istraivanja. Zakon o topografiji uvoi i jeno novo ogranienje prava- u sluaju reverzibilnog ininjeringa. Ako neko na osnovu analize istraivanjazatidene topografije stvori novu topografiju koja ispunjava uslove originalnosti, to lice ima pravo reprodukcije, da proizvodi i stavlja u promat svoju topografiju, a nosilac zatidene topografije to moraa tolerie.Previen je i sluaj iscrpljivanja prava- nosilac prava na iskljuivo ovlatenje a komercijalizujeprimjerke svoje topografije, ali prvom komercijalnom upotrebom konkretne topografije njegovo pravo

je iscrpljeno.

Pravo na topografiju nosilac moe a izgubi i prije roka o 10 goina u sluaju ponitenja prava. Institutmoe ponititi rjeenje o priznanju prava na topografiju, ako utvri a u momentu onoenja rjeenja zatidena topografija nije ispunjavala usloveza zatitu.

41. Korisni model

Pore patenta, previa se jo jean oblik pravne zatite za pronalaske nieg inventivnog nivoa - korisnimoel, ili patent sa skradenim trajanjem.Opravanost prihvatanja korisnog moela kao oblika zatite lei u rutvenoj opravdanosti da sestimulie investiranje u tehniki napreak, a time i njegova zatita na bri, laki i jeftiniji nain. Premet zatite korisnog moela moe biti: oreena prostorna forma koja se onosi na pronalazak; pronalazak


16/49

koji se ispoljava u oreenoj prostornoj formi; pronalazak koji se ne mora ispoljavati u oreenoj formi. Uslovi za sticanje pravne zatite korisnog moela su: novost, tehnika priroa i privrena primjenjivost. Nosilac korisnog modela ima ista prava kao i nosilac patenta. Prednost u odnosu na patent je postupak

priznanja koji je kradi, a neostatak je krade trajanje pravne zatite.

42. Pravna zatita biljnih sorti

Maa BiH pravo ne previa pravnu zatitu za biljne sorte u pravu inustr. svojine, to je pravo koje je priznato u mnogim zemljama i me. konvencijama, te se pravna zatita biljnih sorti ne moe zaobidi kaa se razmatraju prava srona patentnom pravu. Iz patentne zatite su iskljuene biljne vrste, ivotinjske pasmine i bioloki postupci za obijanje biljaka i ivotinja, stim to se zabrana patentiranjane onosi na mikrobioloke postupke i proizvoe obijene mikrobiolokim postupkom. Osnovnimeunaroni izvor pravne zatite u ovoj oblasti je Meunarona konvencija o zatiti novih biljnih sorti. Prema konvenciji, da bi se steklo sortno pravo zatite, sorta mora biti nova, istinktivna, stabilna ihomogena (materijalni uslovi) i oznaena sortnom oznakom (formalni uslov).Jena biljna sorta moe biti zatidena pravom sortne zatite, ali promet te robe moe a bue zabranjen.

43. Predmet zatite modela i uzorka

Uzorci i moeli prestavljaju oblike pravne zatite crtea, slika i geometrijskih tijela koji se primjenjuju u inustriji ili zanatskoj proizvonji. Oni se zajenikim imenom zovu izajn proizvoa i prestavljajupravno zatidena nova rjeenja spoljnih oblika. Pravo na moel i uzorak je subjektivno pravo koje pripaa fizikom ili pravnom licu ukoliko su ispunjeni uslovi za sticanje zatite. Moel je pravo kojim se titi novi spoljnji oblik oreenog inustrijskog proizvoa ili njegovog djela.Premet zatite je geometrijsko tijelo, plastina forma u prostoru koja prestavlja novi spoljnji oblik,prototip ili nultu seriju buudeg inustrijskog proizvoa, koji de se po njemu izraivati. Npr. novi moelautomobila, namjetaja...Uzorak je pravo kojim se titi nova slika ili crte koji moe a se prenese na neki inustrijski ili zanatski proizvo ili njegov io. Premet zatite je grafiko rjeenje koje moe a bue u boji, sa razliitim sarajem. Uzorci se koriste u proizvonji tkanina, tepiha i rugih proizvoa gje povrina proizvoa ima znaaja. Uzorkom se ne mogu tititi fotografska i kartografska jela, tehniki planovi i skice iako su oni dvodimenzionalnog karaktera.

Moeli i uzorci imaju vostruku namjeru. Oni slue za dobijanje proizvoda kojima se zadovoljavajuoreene ivotne potrebe.Autor izajna je fiziko lice, a njegovo rjeenje po pravilu eksploatie pravno lice, proizvoa.Zatita se stie onoenjem rjeenja o nalenog organa o priznanju prava i traje oreeni period odponoenja prijave. Taj rok u naem pravu je 10 goina.

44. Uslovi zatite modela i uzorka

Da bi jean crte, slika ili tijelo moglo a uiva pravnu zatitu u obliku uzorka ili moela, on mora a ispunjava uslove koji su previeni zakonom. Osnovni uslov za sticanje zatite je novost-oblik cijelog iliijela proizvoa smatrat de se novim ako se bitno razlikuje o onih koji su ranije prijavljeni, te ako nije bio ostupan javnosti. Institut ispituje novost po slubenoj unosti. Na novost nede uticati injenica a je proizvo postao ostupan javnosti najvie 6 mjeseci prije ponoenja prijave, ali bez pristankapodnosioca. U uporednom pravu uzima se u obzir i element originalnosti, kao i primjenjivosti.

Inustrijskim izajnom ne moe se zatititi cijeli ili dio proizvoda: kada je njegov izgled ili upotreba


17/49

protivan zakonu ili moralu; i koji sari ravni ili koji rugi grb, zastavu ili amblem, naziv zemlje ili meunarone organizacije, osim po oobrenju nalenog organa.Lik ili ime lica moe se zatititi samo po pristanku tog lica, a ako je rije o umrlom samo po pristanku branog ruga i jece ili rugih nasljenika. Za zatitu lika historijske ili ruge umrle znamenite linosti potrebna je i ozvola nalenog organa.

45. Postupak za sticanje modela i uzorka

Pravna zatita inustrijskog izajna ostvaruje se u upravnom postupku pre Institutom. Postupak za priznanje pokrede se ponoenjem prijave za priznanje inustrijskog izajna. Prijava mora saravati:zahtjev za priznanje; ime tj. naziv i adresu podnosioca prijave; podatke o autoru; naznaka da se radi o

pojeinanoj ili viestrukoj prijavi, te u sluaju viestruke prijave, naznaku ukupnog broja vanjskih oblika za koje se trai zatita; stvaran i kratak naziv inustrijskog izajna.

Prijava koja sari sve propisane elemente upisuje se u registar prijava, uz biljeenje ana i asanjenog prijema, a ponosilac obija potvru. Ako prijava ne sari sve elemente Institut de pozvati ponosioca a otkloni iste u atom roku, i ako to uini, kao atum ponoenja prijave uzet de se atum

ponoenja opunjene prijave.Ispitivanje prijave sastoji se od ispitivanja materijalnih i formalnih uslova. Ako prijava ispunjava usloveza priznanje prava, Institut de pozvati ponosioca a plati taksu i trokove postipka za oravanjeprava i trokove objave inustrijskog izajna u Slubenom glasilu. Pravo na inustrijski izajn traje 10godina.

Do okonanja postupka po prijavi, prijava inustrijskog izajna moe se pretvoriti u prijavu patenta, pod uslovom da podnosilac plati taksu i trokove.

46. Sadrina prava i prestanak prava na uzorak i model

Imalac inustrujskog izajna ima pravo a sprijei svako lice, koje nema njegovu saglasnost, a izrauje, proaje ili mnoi proizvoe koji imaju izgle ili su ugraeni u proizvod koji je kopija. Nosilac

prava na moel ili uzorak moe a bue autor ali i ne mora. Autor ima moralna i imovinska prava. Moralno pravo sastoji se u pravu da njegovo ime bude navedeno u prijavi, a imovinsko pravo se sastoji

u uivanju ekonomske koristi o iskoritavanja premeta.Inustrijski izajn stie se na osnovu rjeenja o priznanju inustrijskog izajna; vai o atuma ponoenja prijave.Industrijski dizajn prestaje i prije roka od 10 godina:

ako se imalac izjasni o oricanju o svog prava,pravo de prestati narenog ana o ana

ponoenja izjave;

na osnovu suske oluke, onosno oluke Instituta, u sluajevima previenim zakonom;

oglaavanjem nitavim rjeenja o priznanju inustrijskog izajna;

kaa imalac propusti a plati taksu za oravanje prava; i

smrt fizikog lica onosno prestanak pravng lica (steaj ili likviacija).


18/49

47. Predmet zatite iga

igom se titi znak koji se moe grafiki prikazati i koji je pooban za razlikovanje roba i usluga jenog uesnika u privrenom prometu o istih ili slinih roba ili usluga rugog uesnika u privrenom prometu. Fakultativnost iga postoji sve ok korisnik iga ne zatrai pravnu zatitu. Ako obije pravnuzatitu, tj. pravo na ig, privrenik ima obavezu koritenja iga. igom se mogu tititi rijei, slova, brojevi, slogani, kratice, it. Pore grafikog rjeenja moe a obuhvati i tijela u prostoru i taa se zove troimenzionalni ig (npr. boca coca-cole). igom se ne smatraju tambilj, peat.ig je monopolsko pravo koje svom nosiocu obezbjeuje iskljuivo pravo a znak zatiden igom koristi za obiljeavanje svoje robe ili usluga, a a rugim licima zabrani a isti ili slian znak neovlatenokoriste za obiljeavanje iste ili sline robe ili usluga. ig je apsolutno pravo jer njegov nosilac moe istadi prigovor prema svakom licu koje bi pokualo a upotrijebi njegov ig bez njegove saglasnosti. Kolektivni ig-titi se znak uruenja proizvoaa roba ili preuzeda koja se bave pruanjem usluga. igom se ne moe zatititi znak koji je protivan javnom poretku ili moralu, koji se ne moe grafiki prikazati, koji nije podoban za razlikovanje roba ili usluga...

Pravo na ig se stie rjeenjem nalenog organa i upisom iga u ogovarajudi registar.

48. Transformacija igovnog prava

Pravo na ig je oivjelo nekoliko znaajnih transformacja o perioa kaa je uspostavljena nacionalna zatita.Prvi korak uinjen je onoenjem Mariskog aramana o meunaronom registrovanju iga, koji je previio a se ponoenjem jene prijave obija zatita u vie zemalja (princip teritorijalnosti).Drugi znaajniji pomak, u okviru EU, jeste onoenje Direktive o igu 1988 go. kojim suharmonizovana pravna pravila o igu zemalja lanica Unije.Sljeedi korak je uinjen 1993 go. onoenjem Pravilnika o komunitarnom igu kojim je stvorenomaterijalno-pravno i procesno-pravno pravo iga na nivou unije.Transformacija iga ovijala se je i na meunaronom i na nacionalnom planu. Jena o promjena bila

je uvoenje iga za usluge, zatim irenje zatite za poznate igove, a potom i za uvene igove. Upravo iga je postepeno uvoena teorija o iscrpljivanju prava koja se u materiji iga nazivaparalelnim uvozom.

Najveda transformacija u pravu iga jeste naputanje koncepta registrovanog iga kao prava koje se stie i orava na osnovu formalizovanog postupka za sticanje i oravanje prava u korist novog,trinog koncepta iga kao prava koje ima svoju funkciju na titu, u oglaavanju robe, kao srestvareklame i propagande, koje se slobodno prenosi sa nosioca na korisnika iga, sa izraenimmeunaronim aspektom.

49. Funkcije iga

ig ima vie funkcija u privrenom ivotu:

oznaava porijeklo robe, tj. ime proizvoaa ili u uslunoj jelatnosti a oznai nosioca

privredne djelatnosti;

iniviualizira robu, tj. usluge, a omogudi a se jena vrsta robe razlikuje o ruge iste ili

sline robe.


19/49

Pore ovih ig ima i vije nove funkcije:

garantna funkcija-prisutnost garantne funkcije iga u svijesti potroaa je neosporna injenica ito je osnovni motiv prilikom izbora nekog proizvoda ili usluge. Takvu funkciju imaju znaci

kvaliteta, stanari i ruga zvanina mjerila;

reklamna funkcija-plasiranjem novog proizvoa na trite, ig ima znaajno mjesto, jer se

pomodu njega reklamira i ientifikuje nov proizvo. Takoer, obavjetava potroae a je izaao

nov proizvo, obavjetava o njegovim svojstvima, kvaliteti, it.Takoer, ig ima funkciju a omogudi nalenim organima koji su naleni za kontrolu kvaliteta proizvoda i usluga, da mogu da obavljaju svoju djelatnost zahvaljujudi postojanju ientifikovanihproizvoa i proizvoaa. Pravna zatita iga ustanovljena je u cilju zatite interesa tri kategorijesubjekata (savjesnih privrenika, potroaa i rutvene zajenice).

50. Vrste iga

Osnovna podjela je na nacionalne i nadnacionalne igove.Nacionalni igovi-su znaci za koje je obijena pravna zatita na teritoriji zemlje iji naleni organ je oobrio ig. Ponosilac prijave moe a bue i strano fiziko ili pravno lice, ali ig koji bue oobren o nalenog organa za registraciju igova-bide uvijek ig sa vaenjem na nacionalnoj teritoriji, na njegase primjenjuju nacionalni propisi.

Nanacionalni (meunaroni) igovi-koji se registruju sa vaenjem na teritoriji vie rava, tj. koji imaju nanacionalni karakter. To su igovi koji se mogu registrovati na osnovu odredbi Madridskogaranmana o meunaronom registrovanju igova. Ponoenjem jene meunarone prijave, obija se zatita koja ogovara nacionalnoj zatiti, u zemljama lanicama Aranmana kojima se eli zatita.Donoenjem Pravilnika o igu 1993 go., u okviru EU, uspostavljen je komunitarni ig. Pravo na ponoenje prijave za komunitarni ig imaju pore pripanika zemalja lanica, pripanici Pariske

konvencije, Svetske trgovinske organizacije, kao i pripadnici drugih zemalja pod uslovom reciprociteta.Druga znaajna pojela je na robne i uslune igove. Robni ig-titi znak koji je u privrenom prometu namjenjen razlikovanju roba. Usluni ig-titi znak koji je u privrenom prometu namjenjen razlikovanju usluga; koriste se utercijalnoj, uslunoj jelatnosti (bankarstvo, turizam, i sl). Pravo na registraciju imaju privreni subjektikoji se bave nekom uslunom jelatnodu.Sljeeda je pojela na iniviualne i kolektivne igove.Iniviualni ig-su oni koje stie jean prijavilac, fiziko ili ptavno lice. Kolektivni ig-titi se znak uruenja proizvoaa roba ili preuzeda koja se bave pruanjem usluga u privrednom prometu.

51. Deskriptivni i nominativni igovi

Deskriptivni ili opisni igovi su oni kojima se oznaava neko svojstvo robe, kvalitet proizvoda ili usluge,koliina, namjera, vrijeme i nain prizvonje. To su znaci koji potroaima pruaju informaciju o svojstvima proizvoa, koji su opde poznati, razumljivi i jasni, te kao takvi prestavljaju proizvo kupcu. igovi koji imaju kao jedan od svojih elemenata neki deskriptivan znak se mogu registrovati, poduslovom a su ovoljno istinktivni zahvaljujudi ukupnom utisku koji ig ostavlja na potroaa. Normativni igovi sare ime nekog lica (nosioca ili rugog lica) ili naziv imanja, tj. privatnog posjeda.


20/49

Mogude su vije situacije: kaa prijavilac iga koristi svoje lino ime ili naziv svog posjea kao ig i kaa prijavilac kao ig koristi tue ime ili posje uz saglasnost ovih lica.

52. Notorni i renomirani igovi

Notorni (poznati) i renomirani (uveni) igovi prestavljaju posebnu kategoriju.Notorni igovi-su znaci za obiljeavanje robe ili usluga na koje se primjenjuju sva pravila igovnog prava, a naroito pravilo specijalnosti-a se isti ili slian ig koji je registrovan na ime oreenognosioca moe registrovati na ime rugog lica po uslovom a je rije o razliitoj vrsti roba ili usluga. Notorni ig je onaj ig koji je poznat bitnom ijelu relevantne javnosti u smislu a ga taj krug ljui povezuje sa oreenim robama i uslugama.Renomirani igovi-su poznati u toj mjeri a simbolizuju nosioca prava na ig i njegove proizvoe, zbog ega mu se oobrava apsolutna zatita (npr. Mercees). Ovaj ig je poznat velikom ijelu relevantne javnosti, ima vedi stepen poznatosti o notornog iga i zbog toga uiva iru zatitu o notornog iga.

53. Internet adresa u pravu iga (ig kompjuterskog prava)

nternet aresa je nematerijalno obro ija je funkcija a obiljei mjesto u virtuelnom kibernetskomprostoru, na kome se nalazi oreena informacija o vlasniku arese. Aresa se ne moe ovojiti o saraja informacije, a ako se informacija onosi na privrenu jelatnost taa aresa obija funkcijuprivrenog obiljeja, slinog igu ili firmi preuzeda. Svaka internet aresa se sastoji od najmanje dvanivoa oznaka, pri emu se oznaka ita sa esne na lijevu stranu. Prvi nivo je za oznaku koja imageneriki karakter i naziva se oznakom (ili omenom) prvog ili najvieg nivoa (TLD).Ko prvi registruje internet adresu, koja ispunjava uslov jedinstvenosti odnosno distinktivnosti na

internet prostoru, postaje njen ovlateni korisnik.Pravni problem nastaje ka privreni subjekt ne moe a koristi svoj ig ili firmu kao internet aresu jerje neko rugi ved registrovao aresu takve sarine. Problem se javio kaa su pojeinci prijaviliinternet arese koje sare tue igove i firme sa namjerom a kasnije o vlasnika iga trae otkup internet arese. Danas je opde prihvaden stav a u takvom sluaju vlanik iga moe a pokrene spor protiv vlasnika internet arese za povreu iga jer se registracija tueg iga kao internet arese smatra komercijalnom upotrebom iga.

54. Uslovi pravne zatite iga

Osnovna tri uslova koja su uvijek prisutna su: da prijavljeni znak bude distinktivan, tj. pogodan za

razlikovanje roba i usluga, a se moe grafiki prestaviti i a se pravna zatita oobrava oreenom igu za oreenu vrstu roba i usluga. Po istinktivnim znakom porazumijevamo onaj robni ili usluni znak koji je pooban za razlikovanjeroba i usluga u privrenom prometu. Prilikom utvrivanja istinktivnosti znaka treba voiti rauna o svim okolnostima, a posebno o vremenu i obimu njegove otaanje upotrebe u BiH. Postoje tri

principa koja se primjenjuju kod ocjene distinktivnosti to su: princip specijalnosti iga, mogudnostovoenja u zabluu uesnika u prometu i kriterijum reagovanja prosjenog potroaa. Znak ne smije a bue opisne priroe, jer u tom sluaju ne moe a bue istinktivan. Drugi uslov znai a se ig moe sastojati o rijei, slogana, slova, brojeva, slika, slogana...Tredi uslov previa a se pravna zatita oobrava jenom igu samo za oreenu vrstu proizvoa. ig se ne moe koristiti samostalno jer je njegova osnovna funkcija a iniviualizira robu i a oznaava njeno porijeklo. Prema tome nosilac prava na ig ima iskljuivo pravo koritenja jenog iga samo za onu vrstu robe ili usluga koju taj ig obiljeava, onosno koja mu je oobrena o strane nalenog


21/49

organa za registraciju. To znai a rugi privreni subjekt moe koristiti znak koji je isti ili slian registrovanom igu, po uslovom a se rai o rugoj vrsti robe ili usluga.

55. Postupak za zatitu iga

Postupak se sastoji o sljeedih faza: ponoenja prijave za priznanje iga, ispitivanja prijave i onoenju rjeenja o priznanju iga.Za svaki znak ponosi se posebna prijava. Prijava iga sari: zahtjev za priznanje iga; ime i prezime ponosioca, aresu prebivalita tj. sjeita; izgle znaka koji se eli zatititi igom; popis roba tj. uslugaza koje je traena zatita znaka; naznaenje boje tj. kombinacije boja.Ako prijava sari sve gore naveene elemente, upisuje se u registar prijava. Druga faza jest ispitivanjeprijave. Prijava je urena ako sari sve elemente zakonom propisane, te a su upladene takse itrokovi postupka. Ako prijava nije urena Institut de pozvati ponosioca prijave a je urei u roku koji ne moe biti ui o 90 ana. U suprotnom prijava se zakljukom obacuje. Ako se ponosilac prijavepismeno izjasni u toku postupka da odustaje od svojih zahtjeva, postupak se zakljukom obustavlja.Ako je prijava urena ispituju se uslovi za priznanje iga. Ako je prijava urena i ispunjava sve uslove zapriznanje prava, Institut de pozvati ponosioca prijave a plati taksu i trokove postupka za prv ih 10

goina oravanja prava na ig i trokove objave iga u Slubenom glasniku.Rjeenje o priznanju iga onosi se prema preloenom znaku i priloenom spisku roba i usluga, kojimse oreuje obim priznate zatite.

56. Sadrina, sticanje i obim prava naig

Sarinu prava na ig ini imovinsko-pravno ovlatenje nosioca prava a ig koristi za obiljeavanje roba onosno usluga. Ono je monopolskog karaktera jer nosiocu aje iskljuivo pravo upotrebe.Sarina prava na ig ini negativno ovlatenje nosioca, koje se sastoji u pravu nosioca da zabranirugim licima a upotrebljavaju njegov ig za obiljeavanje robe iste ili sline vrste. U ovome se oglea apstraktni karakter prava.

Pravo na ig obuhvata upotrebu znaka zatidenog igom na srestvima za pakovanje, katalozima,oglasima i sl. a naroito u propaganne svrhe.Pravo na ig se stie onoenjem rjeenja o priznanju prava i upisom u registar igova. ig vai o atuma ponoenja prijave; traje 10 goina, moe se neogranieno obnavljati.

57. Nekoritenje iga

Nosilac iga uan je, rai oravanja vaedeg iga, ig upotrebljavati u zemlji u kojoj je priznat, osim ako postoje ozbiljni razlozi za njegovu neupotrebu, koji su neovisni o volje nosioca iga, kao to suuvozna ogranienja. Dakle, ukoliko nosilac prava na ig prestane a ga upotrebljava, moe a izgubipravo na njega.

Upotreba iga u neznatno izmjenjenom obliku kojim se ne mijenja karakter i izgle iga, takoer se

smatra upotrebom iga. Upotrebom se smatra i upotreba o strane rugih lica ata naosnovu ugovorao licenci.

58. Prestanak prava na ig

Osnovni nain prestanka vaenja prava na ig je, po proteku 10 goina ako nosilac iga ne prouinjegovo vaenje tj. ne plati propisne takse i trokove postupka. Meutim, nosilac ima iskljuivo pravoda zahtjeva u roku o jene goine o ana prestanka iga, a se ig ponovo registruje na njegovo ime


22/49

za istu robu, odnosno uslugu.

ig prestaje a vai i prije isteka roka o eset goina ako: se nosilac iga orekne prava; ako nosilac iga bez opravanog razloga ne upotrebljava ig u neprekinom trajanju o 5 goina o ana upisa u registar; na osnovu suske oluke; ako se kolektivni ig upotrebljava protivno aktu; ako je nosilacprestao a postoji; ako je rjeenje o priznanju iga proglaeno nitavim. Nosilac prava na ig ima pravo a se orekne prava bez navoenja razloga, s tim a institutu ponese pismenu izjavu; nede se modi oredi ako postoji pravo u korist tredih lica. Rjeenje o priznanju iga moe se oglasiti nitavim, u cjelini ili jelimino, ako se utvrdi da u vrijemeonoenja rjeenja nisu bili ispunjeni uslovi za priznanje iga, ako je ig stekao obiljeje generike oznake, na zahtjev zainteresiranog lica.

59. Predmet i uslovi zatite oznake porijekla

Geografska oznaka porijekla predstavlja generiki pojam za vije svoje kategorije: oznaku porijekla i geografsku oznaku.

Geografska oznaka porijekla predstavlja jedno kolektivno pravo svih lica, koji pripadaju jednom

oreenom geografskom poruju, a koji mogu biti fizika ili pravna lica koja se bave nekom

privrenom jelatnodu. Za sticanje prava na oreenu geografsku oznaku porijekla, bitno je a na oreenom geografskom poruju obavljaju proizvonju ili prerau proizvoa koji nosi takvu geografsku oznaku porijekla. Premet pravne zatite oznake porijekla predstavlja geografski nazivzemlje, regiona ili mjesta kojim se oznaava prizvo iz kojih potie, a iji su kavalitet i posebna svojstva preteno uslovljena mjestom onosno geografskom sreinom koja obuhvata prirone i ljuskekvalitete. Geografska oznaka je geografski naziv koji se upotrebljava a oznai a oreeni proizvo potie iz jene zemlje, regiona ili mjesta.Geografske oznake moraju ispunjavati oreene uslove a bi mogle a obiju pravnu zatitu:

svaka geografska oznaka mora a sari naznaku oreenog geografskog lokaliteta;

proizvo koji nosi zatidenu oznaku porijekla mora a ima specifina svojstva i kvalitet po

kojima se razlikuje o ostalih slinih proizvoa.

60. Postupak zatite geografske oznake porijekla

Sastoji se iz tri faze: pokretanje postupka, ispitivanje uslova za priznanje prava i onoenje rjeenja o priznanju prava.

Postupak za priznanje svojstva ovlatenog korisnika geografske oznake porijekla pokrede seponoenjem prijave koja mora a sari zahtjev za priznanje, dokaz o obavljanju djelatnosti. Zahtjevmora a sari poatke o ponosiocu, naziv i vrstu proizvoa, naznaenje a li jeu pitanju oznaka porijekla ili geografska oznaka itd.

Druga faza postupka sastoji se od formalnog i materijalnog ispitivanja prijave za ustanovljenje

geografske oznake porijekla i prijave za priznanje svojstva ovlatenog korisnika. Ako Institut utvri a prijava nije urena, pozvat de ponosioca a ukloni neostatke, u suprotnom prijava de biti obaena. Isti je sluaj i sa materijalnim uslovima.Ako prijava ispunjava sve uslove, Institut de onijeti rjeenje o priznanju prava i oznaku upisati uregistar.


23/49

61. Sadrina prava i obim koritenja geografske oznake porijekla

Geografska oznaka je kolektivno pravo koju mogu upotrebljavati u privrednom prometu samo lica koja

proizvoe robu i stavljaju u promet u sklau sa pravilnikom l. 119. Korisnik geografske oznake ima pravo oznaku upotrebljavati u privrenom prometu za oznaavanjeroba, na koje se geografska oznaka odnosi. Geografsku oznaku mogu koristiti samo lica koja su

ovlateni korisnici te oznake. Koritenje geografske oznake o neovlatenih lica bit de zabranjeno:

kaa roba ne potjee iz kraja, naznaenog geografskom oznakom, ak i ako je oznaeno stvarno

porijeklo robe;

ako je upotrebljen prijevo geografske oznake ili ako geografska oznaka sari naznaku vrsta,

stil, imitacija, i sl.

Trajanje geografske oznake nije vremenski ogranieno, ukoliko nije na zahtjev nalenih organaizbrisana iz registra.

62. Prestanak prava koritenja geografske oznake

ako se ovlateni korisnik orekne prava;

na osnovu sudske odluke;

ako je ovlateni korisnik prestao a postoji;

ako je rjeenje o ustanovljenju geografske oznake porijekla, tj. ovlatenog korisnika oglaeno

nitavim;

ako je rjeenje opriznanju ovlatenog korisnika ukinuto.

63. Ugovor o cesiji

Ugovorom o cesiji nosilac prava ili ponosilac prijave moe a prenese svoje pravo u cjelini ili jelimino. U sluaju potpunog prenosa sticalac stie sva imovinska prava na premetu ugovora, a prenosilac zarava samo moralna prava (ako je on autor). Ko jeliminog prenosa ceent ustupa pravo samo za oreeno vrijeme ili za oreenu teritoriju.Na ugovor o cesiji primjenjuju se opda pravila obligacionog prava. Jeno o najvanijih pitanja jeodgovornost ceenta za stvarne neostatke i skrivene mane. Ukoliko cesionar okae a premet ugovora ima skrivene mane, moe a raskine ugovor i a trai naknau tete. Ceent mora garantirati da stvar nema pravnih mana, te da je on nosilac prava. U suprotnom nosilac prava moe pobijati takavpravni posao, a cesionar ima pravo na naknau tete. Ugovor o cesiji mora biti u pismenoj formi. Na zahtjev jene o strana, ugovor se upisuje u registar koji voi Institut. U sluaju spora, ko prenosaprava previene su tube koje se mogu ponositi protiv osaanjeg imaoca prava, sve o upisaprava u registar. Kolektivni ig i geografska oznaka ne mogu biti premet prenosa prava.

64. Pojam i predmet ugovora o licenci

Ustupanje koritenja prava inustrijske svojine moe a bue iskljuiv premet jenog ugovora izmeu nosioca prava i zainteresovanog lica. Takve ugovore nazivamo ugovorima o licenci. Ugovor o licenci je

sporazum izmeu va nezavisna privrena subjekta o koritenju prava inustrijske svojine, izmeunosioca ili vlasnika prava kao davaoca licence i zainteresiranog korisnika prava, primaoca licence. To je

dvostranoobavezan ugovor, teretan, kojim se davalac licence obavezuje da ustupi pravo privrednog


24/49

iskoritavanja zatidenih ili nezatidenih prava inustrijske svojine, dok se korisnik licence obavezuje dade iskoritavati premet licence na ugovoreni nain i a de avaocu licence platiti previenu naknau. Ako je patent tj. inustrijski izajn prijavilo vie lica ili je patent, tj. inustrijski izajn priznat na ime vielica, za ugovor o licenci potrebna je saglasnost svih tih lica.

Kolektivni ig i geografska oznaka ne mogu biti premet ugovora o licenci. Licenca koja nije upisana u registar nema pravno ejstvo prema tredim licima. Su BiH je nalean izati prinudnu licencu nazahtjev zainteresiranog lica, ako nosilac patenta ne iskoritava zatideni pronalazak ili ako ga iskoritava u obimu koji nije ovoljan za zaovoljavanje potreba omadeg trita, ako obija zakljuiti ugovor o licenci ili postavlja neopravane uslove za zakljuenje tog ugovora. Zahtjev za izavanje prinune licence moe se ponijeti nakon isteka roka o 4 goine o atuma ponoenja prijave ili istekom 3 goine o atuma priznanja patenta. Prinuna licenca se ne moe oobriti ako nosilacpatenta okae postojanje zakonskih razloga koji opravavaju neiskoritavanje ili neovoljno iskoritavanje zatidenog pronalaska.Prinuna licenca oobrava snabijevanje omadeg trita. Ona ne moe biti iskljuiva i njeno trajanjevezano je iskljuivo uz trajanje razloga zbog kojih je oobrena. Ne moe se prenositi bez prijenosa proizvonog pogona, onosno njegovog ijela u kojem se iskoritava pronalazak za koji je izata. Ugovori o licenci se mogu podijeliti prema teritoriji, vremenu, obimu prava. Prostorno ogranieni

ugovori o licenci su oni kojima se korisniku licence ograniava prostor na kome moe iskoritavati premet ugovora. Ugovori o licenci se mogu zakljuivati na oreeno ili na neoreeno vrijeme. Ako je predmet ugovora knaw haw, nema objektivnog roka. Prema obimu prava imamo iskljuive i proste licence. Iskljuive aju korisniku iskljuivo pravo iskoritavanja premeta ugovora, korisnik ima pravo a zabrani svim licima pa i avaocu licence a iskoritavaju premet. Ako u ugovoru nije naznaeno okojoj se licenci radi smatra se da je ustupljena prosta licenca.

65. Obaveze davaoca licence

Obaveze davaoca licence zavise od konkretnog ugovornog odnosa, ali tri odnosa se smatraju

osnovnim: preaja premeta, garancija za tehnika svojstva i pravna garancija.

Davalac licence uan je a korisniku prea premet licence u oreenom roku, koji je previen ugovorom, a ako u ugovoru nije previeno smatra se a je avalac uan a mu premet prea omah po zakljuenju ugovora.Po tehnikom upotrebljivodu porazumijeva se garancija avaoca a de proizvo obijen primjenom premeta licence ogovarati cilju koji su ugovorne strane imale u viu prilikom zakljuenja ugovora. Ako je premet tehniki upotrebljiv, postavlja se pitanje ogovornosti avaoca licence.Prava garancije mogu a buu razliita zavisno o premeta ugovora: avalac garantuje a postojimonopolsko pravo koje je premet ugovora, a ima iskljuivo pravo raspolaganja tim pravom i a na tom pravu nema tereta ni rugih ogranienja u korist tredeg lica.

66. Obaveze korisnika licence

Pladanje naknae za ustupljenu licencu je osnovna obaveza korisnika licence, i ona ogovaraobaveziprodaje predmeta na strani davaoca. Visina naknade se mora odrediti u ugovoru (bitan element),

aliona moe biti i oreiva ka zavisi o obima iskoritavanja. Visina naknae se oreujesporazumom,ali ona zavisi i o niza inilaca tako a imamo:

naknaa u paualnom iznosu-obino se 50% plada po zakljuenju ugovora, a ostatak u jenakim

ratama za svaku godinu;


25/49

naknaa poproizvodnom komadu-zavisi o obima iskoritavanja, obino se uzima procenat neto

fakturisane cijene;

naknaa prema prometu-koju ostvari korisnik iskoritavajudi premet.Pore naknae, korisnik ima obavezu a iskoritava premet na njegov nain, a ako prekorai granice

postavljene ugovorom avalac moe a raskine ugovor i trai naknau tete.

67. Ustupanje prava i prestanak ugovora o licenci

Ustupanje licenci je strategija poslovnog razvoja izavaoca i korisnika.Za avaoca to je nain a prouava svoje iskustvo na tritu ili a na brz nain osvoji novo trite, a izbjegne sankcije zbognekoritenja prava it. Za korisnika to je mogudnost a uz male trokove koristi najsavremeniju tehnologiju a smanji eventualne trokove, ugovori o licenci su se pokazali kao najpogodniji pristup uosvajanju trita.Premet ustupanja moe biti bilo koje pravo inustrijske svojine i znanje i iskustvo. Ugovorne strankemoraju predvidjeti bitne elemente ugovora. To su tri garancije koje davalac licence mora da unese u

ugovor o licenci patenta i znanja i iskustva: tehnika garancija, pravna i ekoloka garancija. Tehnika garancija sari u sebi vije pogarancije:obavezu avaoca licence a de se primjenompatenta, tj. znanja i iskustva proizvesti roba ugovorenog kvaliteta od strane korisnika licence i obavezu

avaoca a de za vrijeme vaenja ugovora korisniku licence stavljati na raspolaganje poboljanja o kojih oe na premetu ugovora. Davalac mora a garantuje a se stavljanjem u promet proizvoaproizvedenih po pribavljenom patentu, znanju i iskustvu ne povrijeuju prava tredih lica. U protivnom, uan je naoknau tete. Zatim, mora garantovati a nede tetno uticati na ivot ili zravlje ljui, stvari i ivotnu sreinu.

68. Nasljeivanje

Na prava industrijske svojine primjenjuju se pravila o testamentalnom i zakonskom nasljeivanju. Ako

je ostavilac bio nosilac nekog prava industrijske svojine njegovi nasljednici postaju novi nosioci togprava. Nasljenici imaju sva imovinska prava koja je imao nosilac za ivota ili ponosilac prijave upostupku za priznanje prava. Moralna prava nisu nasljedna, ali nasljednici imaju prava da se staraju o

potenju moralnih prava ostavioca.

69. Neposredna i posredna prava patenta

Postoje dvije vrste povrede patenta: neposredna i posredna.

Po neposrenom povreom patenta porazumijeva se neovlateno preuzimanje o strane tredihlicaonih ranji koje su u iskljuivoj nalenosti nosioca patenta. Sluajevi neposrene povree patenta sujasni i regulirani zakonom. Za postojanje neposredne povrede patenta bitno je da je do povrede

patenta olo na nain koji se moe objektivno utvriti i to neovlatenom ranjom tredeg lica. Postojevije vrste neposrene povree patenta. Prvu vrstu prestavlja koritenja svih obiljeje pronalaska koja su sarana u patentnom zahtjevu. Rije je o oiglenoj lako utvrljivoj povrei patenta. Druga vrste povree ne koristi sva obiljeja pronalaska naveena u patentnom zahtjevu. Povjerilac namjerno izostavlja neke elemente kako bi povreu uinio manje oiglenom pa je i postupak utvrivanjapostojanja povree sloeniji. To moe a bue oavanje pojeinih obiljeja, izostavljanje nebitnih obiljeja pronalaska,it.Prilikom efinisanja posrene povree treba podi o jelovanja pronalaska koji nije sam po sebi pronalazak i zato se ne moe posebno patentirati. Nepatentirane jelove proizvoe i isporuuju treda


26/49

lica licu koje neovlateno koristi tui patent. Pojmom neposrene povree patenta obuhvata se iponuda za proizvodnju i isporuku djelova pronalazaka. Svaka isporuka nepatentiranih djelova nije

zabranjena, to znai a trebaju biti ispunjeni oreeni uvijeti:

lice kpoje isporuuje jelove mora a postupa neovlateno;

treba a je u pitanju inustrijska jelatnost lica kojima se isporueni jelovi;

povrea se mora izvriti na teritoriji zemlje gje je patent oobren.Djelovi koji se primjenjuju u patentiranom pronalasku mogu biti: neutralni dijelovi ( oni koji se mogu

primjeniti na razne naine i u razne svrhe) i prilagoeni ijelovi ( koji su proizveeni s ciljem a se primjene na nain koji de povrijeiti patent tredeg lica). Posrena povrea porazumijeva ranje pomaganja lica koje vri neposrenu povreu patenta.

70. Pravna zatita prava na patent

Previa se trostruka pravna zatita patenta: upravnopravna, graanskopravna i lina.U upravnom postupku, lice koje smatra a je njegov pravni interes povrijeen, moe pokrenuti upravni

spor ko nalenog sua (premet moe biti rjeenje instituta).Graanskopravna zatita obuhvata poizanje tube o strane lica koje smatra da je njegov pravniinteres povrijeen. Tubu moe a ponese ponosilac prijave, nosilac prava. Ako se tuba onosi na povreu privremenih prava iz patenta, su de prekinuti postupak, ok institut ne iza rjeenje. Tubase moe ponijeti u rokuo 3 goine o ana saznanja za povreu i uinioca; poslije isteka roka o 5goina o ana uinjene povree tuba se ne moe ponijeti. Postupak po tubi je hitan. Su moe, na zahtjev ponosioca, oreiti privremene mjere kojima se sprjeava povrea prava. Mjerese oreuju prema ZIP i ZPP. Graanskopravna zatita obuhvata tube koje moe ponijeti lice koje smatra a je njegov pravni interes povrijeen. To su:

tuba zbog povree prava

tuba za povreu prava iz prijave

tuba za osporavanje prava na zatitu

tuba za zatitu prava posloavca, tj. Zaposlenog

tuba za utvrivanje svojstva pronalazaa.Kaznenim orebama previena su va jela: prekraj i krivino jelo. Ko neovlateno ponese prijavu patenta ili u prijavi navee ili lano navee pronalazau ili uini ostupnim saraj pronalaska prije nego je pronalazak objavljen kaznit de se novanom kaznom ilikaznom zatvora o tri goine. Isto kaznom de se kazniti ko bez ovlatenja, uvozi, prenosi preko granice, nudi ili stavlja u promet proizvod ili postupak koji je premet patentne zatite. Ako je pribavljena

imovinska korist ili nainjena teta izvrilac de se kazniti zatvorom o 6 mjeseci o 5 goina.Za voenje postupka za ova krivina jela nalean je Su BiH.

71. Pravna zatita uzorka i modela

Previa se trostruka pravna zatita: upravnopravna, graanska i krivina. Pravna zatita se ostvaruje u upravnom postupku pre nalenim organom (Institut).Graanskopravna zatita ostvaruje se pokretanjem tube, i to jene o tri mogude:


27/49

tuba zbog povrede modela ili uzorka

tuba za osporavanje moela ili uzorka

tuba za priznanje autorstva.Tubu moe a ponese ponosilac prijave, nosilac prava i lice koje ima iskljuivo pravo; moe se

ponijeti u roku o 3 goine o ana saznanja za povruu i uinio ca.Kaznenim orebama previena su va ijela: ako jeno lice na svom proizvou neovlatenoupotrijebi tui prijavljeni ili zatideni moel (kazna zatvora o 3 mjeseca o 3 goine); rugo, akoneovlateno objavi premet prijave tueg moela ili uzorka (o 1 godine).

72. Pravna zatita prava na ig

Previa se trostruka pravna zatita: u upravnom postupku, graanskopravnom i krivinom. Pravna zatita se ostvaruje u upravnom postupku pre nalenim organom (Institut).U graanskom postupku poizanjem tube (ponosilac prijave i nosilac iskljuivog prava).Krivinim orebama je previeno kanjavanje za krivino jelo ko povrijei tui ig-novana kazna ilikazna zatvora o 3 goine. Prekraj-novana kazna o 1000 KM o 100000 KM-ako na robu stavljaneovlatenu oznaku.

73. Pravna zatita geografskih oznaka

Previena je trostruka pravna zatita kao u 70, 71 i 72 pitanju.

74. Pravna zatita topografije

Previena je trostruka zatita kao u prethonim pitanjima.

75. Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu

(WIPO)

Meunarona konvencija objeinjuje pravo inustrijske svojine i autorsko pravo u jenu cjelinu.

Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu prestavlja stoer meunaronezatite. WIPO je meuvlaina organizacija u ijoj su nalenosti poslovi koji se onose na prava industrijske svojine, autorsko pravo i prava srodna autorskom pravu. Konvencija je donesena 1967

goine na iplomatskoj konferenciji u tokholmu.Svjetska organizacija ima zadatak da obezbijei aministrativnu saranju izmeu unija i a rai naunaprijeenju zatite intelektualne svojine u svijetu i usklaivanju nacionalnih zakonoavstava iz ove oblasti. Svaka rava lanica Pariske unije za inustrijsku svojinu i lanica Bernske unije za autorskopravo moe postati lanica WIPO, kao i svaka rava, koja nije lanica nijene unije, a koja pripaa sistemu UN-a.

WIPO i OUN su 1974 goine zakljuile bilateralni ugovor na osnovu koga je WIPO obila status specijalizovane agencije UN-a za intelektualnu svojinu. WIPO ima tri upravna tijela: generalnu

skuptinu, konferenciju i koorinacioni komitet kao i Meunaroni biro za intelektualnu svojinu, koji prestavlja aministrativni organ Organizacije. Generalna skuptina je najvii organ i nju ine samolanice Pariske i Bernske unije. Skuptina je nalena a imenuje generalnog irektora Organizacije, razmatra i oobrava izvjetaje generalnog irektora, it. Konferenciju ine sve rave lanice i ona je nalena a raspravlja o strunim pitanjima vezanim za intelektualnu svojinu, usvaja izmjene


28/49

Konvencije. Koorinacioni komitet aje miljenja o svim pitanjima o zajenikog interesa, pripremanacrte akata, programa i bueta.Od 1994 godine radi WIPO-ov Centar za arbitrau.

76. Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine (TRIPS)

Zakljuen je 1994 goine na zasjeanju Komiteta za trgovinske pregovore Urugvajske rune multilateralnih trgovinskih pregovora o carinama i trgovini (GATT). Inicijativu za ukljuivanje pitanja intelektualne svojine u pregovore u okviru GATT-a ale su razvijene zemlje kako bi se zatitile velikeinvesticije uloene u stvaranje savremenih tehnologija i smanjili privreni gubitci zbog krivotvorenjarobe zatidene pravima inustrijske svojine it.

77. Osnovni principi na kojima se zasniva TRIPS

To je princip nacionalnog tretmana kao opde naelo iz oblasti intelektualne svojine i principnajovlatenije nacije. Sporazum ustanovljava takoer, princip po kome njegove orebe ni uemu ne zamjenjuju ili smanjuju postojede obaveze koje rave lanice imaju na osnovu

konvencija iz oblasti intelektualne svojine. On propisuje s

Documents

68684315-Autorsko-Pravo.pdf