EKONOMSKI FAKULTET

INTERNET MARKETING U TURIZMU

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2014.

EKONOMSKI FAKULTET

INTERNET MARKETING U TURIZMU

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Marketing usluga

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081125521

Rijeka, rujan 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD............................................................................................................................. 1

1.1. Problem i predmet istraživanja.................................................................................2

1.2. Radna hipoteza, svrha i cilj istraživanja................................................................... 2

1.3. Znanstvene metode...................................................................................................2

1.4. Struktura rada........................................................................................................... 3

2. INTERNET MARKETING............................................................................................4

2.1. Pojam Internet marketinga.......................................................................................4

2.2. Osnovne karakteristike Internet marketinga.......................................................... 7

2.3. Prednosti i nedostaci Internet marketinga.............................................................. 8

...............................................................................................9

.............................12

2.5.1. Upravljanje digitalnim proizvodima i uslugama..............................................13

...........................14

2.5.3. Internet kao kanal prodaje i distribucije...........................................................15

2.5.4. Upravljanje virtualnim zajednicama................................................................16

2.5.5. Interaktivna marketinška komunikacija...........................................................16

3. INTERNET MARKETING U TURIZMU....................................................................18

3.1. Ma ...........................................19

3.2. Razvoj Internet marketinga u turizmu.....................................................................20

3.3. Razlozi primjene Internet marketinga u turizmu.....................................................23

...................................................25

3.4.1. e- ................................................26

3.4.2. e-Hotelijerstvo....................................................................................................27

3.4.3. e-Touroperatori..................................................................................................28

3.4.4. e-Destinacije......................................................................................................29

3.4.5. e- .............................30

4. INTERNET MARKETINŠKI MIKS U TURIZMU......................................................31

4.1. e-Proizvod...............................................................................................................33

4.2. e-Cijena.....................................................................................................................35

4.3. e-Promocija...............................................................................................................37

4.4. e-Distribucija.............................................................................................................38

4 okruženje...............................................................................40

5. PRIMJENA INTERNET MARKETINGA U TURIZMU REPUBLIKE HRVATSKE..42

5.1. Oglašavanje preko Interneta u turizmu i Hrvatska....................................................43

5.2. Oglašavanje turizma Hrvatske na društvenim mrežama...........................................45

..................................................................................................................51

POPIS LITERATURE.........................................................................................................53

POPIS SLIKA..................................................................................................................... 56

POPIS GRAFIKONA..........................................................................................................56

POPIS TABLICA................................................................................................................56

1

1. UVOD

Primjena Interneta u potpunosti je promijenila suvremeno tržišno poslovanje u proizvodnji

roba, a posebno u uslužnim djelatnostima kao što je turizam. Osnovna prednost Internet

marketinga u turizmu su niži troškovi same promocije, ali tu su i druge važne karakteristike

se Int

k

upravo adekvatna primjena Interneta bilo kao marketinškog ili prodajnog kanala putem kojeg

hotelskog smještaja ili

hoteli putem hotelskog rezervacijskog sustava sami kreiraju cjenovne razrede ovisno o

popunjenosti hotela ili pak o trenutku rezervacije. Tu

tržišnim segmentima i njegova osnovna karakteristika postaje upravo interaktivnost.

Društvene mreže poput Facebooka, Twittera ili pak mreže koje su specijalizirane upravo za

turizmu te neizbježan komunikacijski kanal. Temelje se na razmjeni iskustava i mišljenja

korisnika vezanih uz boravak u nekoj zemlji, hotelu ili pak o samoj organizaciji putovanja.

njihova su osnovna prednost.

radna hipoteza, svrha

i cilj istraživanja, znanstvene metode koje su korištene za potrebe izrade rada, te struktura

2

1.1. Problem i predmet istraživanja

Problem istraživanja ovog diplomskog rada vezan je uz zna

Internet

, poseban fokus je na utjecaju Internet marketinga u

turizmu Republike Hrvatske.

Predmet istraživanja je analizirati, istražiti i objasniti nternet marketinga,

nternet marketinga u turizmu, te objasniti primjenu Internet marketinga u

turizmu Republike Hrvatske.

1.2. Radna hipoteza, svrha i cilj istraživanja

U najužoj vezi s problemom i predmetom istraživanja, postavljena je radna hipoteza,

definirani su svrha istraživanja i cilj istraživanja.

Sukladno problemu i predmetu istraživanja postavljena je temeljna radna hipoteza: primjena

Internet

Svrha ovog diplomskog rada je utvr nternet marketinga u

turizmu, te utvrditi važnost primjene Internet marketinga u turizmu.

Cilj istraživanja je objasniti ulogu Internet marketinga u turizmu, definirati prednosti i

nedostatke primjene Internet m nternet marketinga u turizmu, te

objasniti primjenu Internet marketinga u turizmu Republike Hrvatske.

1.3. Znanstvene metode

komparativna metoda, metode indukcije i dedukcije, povijesna metoda, metode generalizacije

i specijalizacije, metoda deskripcije.

3

1.4. Struktura rada

Ovaj diplomski rad se sastoji od 6

U prvom dijelu rada – Uvodu, definirani su problem i predmet istraživanja, radna hipoteza,

svrha i cilj istraživanja, znanstvene metode te struktura rada.

U drugom dijelu rada – Internet marketing, definiran je pojam Internet marketinga, osnovne

karakteristike Internet marketinga, nabrojene prednosti i nedostaci Internet marketinga,

nternet marketingom.

– Internet marketing u turizmu, prvenstveno se govori o marketinškom

Internet marketinga u turizmu, nadalje o samom razvoju Internet marketinga u

turizmu , o razlozima njegove primje Internet

marketinga u turizmu.

rada – Internet marketinški miks u turizmu,

U petom dijelu rada – Primjena Internet marketinga u turizmu Republike Hrvatske, detaljno je

analizirano i objašnjeno oglašavanje preko Interneta i oglašavanje preko društvenih mreža u

turizmu u Hrvatskoj.

U šestom dijelu rada –

4

2. INTERNET MARKETING

Internet marketing ili Internet oglašavanje jest oglašavanje proizvoda i usluga putem

Internet je doživio izuzetno veliku ekspanziju. 1994. godine se na Internetu pojavio prvi

oglas, a u razdoblju od 1995. –

iskoristiti prednosti novonastale tehnologije. Svakim danom sve je više korisnika Interneta, a

3 milijarde Internet korisnika, kako navodi u

telekomunikacijska unija (ITU).1

Razvojem I

i razvoja u usporedbi s bilo kojim drugim medijem. Interaktivnost kao osnovno obilježje

I

informacijama dok poslovni subjekti

2.1. Pojam Internet marketinga

ki,

digitalni i online market -marketing se ipak

smatra nešto širim pojmom od Internet marketinga, s obzirom da se vezuje uz ispunjavanje

marketing ciljeva preko šireg opsega komunikacijskih tehnologija kao što su mobilni telefoni

te digitalna televizija.

Internetski marketing je primjena informacijskih tehnologija u svrhu ostvarenja marketinških

okruženju : 29).

1 ITU - UN-ova specijalizirana agencija

5

Razvoj informacijske tehnologije promijenio je prirodu marketinga u smislu stvaranja

razvi nu ulogu jer je putem njega kontakt

a kupaca,

ispred konkurencije jer je osnovna svrha Internet marketinga maksimiziranje profita i

profiliranje poslovanja. Iskoristivši sve navedene prednosti Internet

mogu stvoriti novu i poboljšanu poslovnu sliku.

, , uvi nternetom kao marketinškim kanalom

mogu zn

okruženje.

– komunikacijski medij

asortimanu proizvoda, odnosno usluga. Funkcija web stranice je višestruka,

: 110)

promociju tvrtke

oglašavanje proizvoda / usluga

stvaranje korporacijskog imagea

kako ju primijeniti (Porter, 2001: 63). mijenja pod

utjecajem Interneta prikazuje tzv. marketspace model koji se sastoji od tradicionalnog

te dviju tehnoloških dimenzija Interneta: interaktivnost i povezivost, kao što je prikazano na

Slici 1.

6

Slika 1. Marketspace model

Izvor: Dutta, S., Biren, B., 2001., Business Transformation on the Internet: Results from the

2000 Study, European Management Journal 19., str. 449.

Putem marketspace modela, kod svih elemenata marketinga, a to su: proizvod, cijena, prodaja

tehnoloških dim

e vidjeti primjenjivost Interneta.

sagledavanja želja i potreb takva vrsta

Promocija je usmjerena ka ciljanim

skupinama potencijalnih kupaca te je karakterizira selektivnost. Posredstvom Interneta razvio

d na marketinške aktivnosti.

7

2.2. Osnovne karakteristike Internet marketinga

Internet marketing se temelji na informacijama odnosno opsežnom znanju o p

njihovom ponašanju (Mulhern, 2011 : 67).

aljniji zbog digitalne prirode Interneta i

c

,

tradicionalnih aktivnosti marketinga,

oglašavanja. Istovremeno, dovela je do potpuno novih metoda i tehnika marketinga.

na gotovo sve oblike marketinških aktivnosti, (na primjer, klik na oglas kod oglašavanja

putem I

aktivnosti.

rta

marketinških akti

bilježenje i analiziranje direktnog odaziva.

Usporedbom tradicionalnih marketinških aktivnosti te marketinških aktivnosti u digitalnom

2.3. Prednosti i nedostaci Internet marketinga

tradicionalni marketing. Ukoliko se spoznaju ove prednosti, odnosno znanjem i njihovim

8

u odnosu na konkurenciju.

Tako je dostupnost Internet servisa

S obzirom da korisnici

- u, informacije na

za razliku od ostalih medija koji to rade po

prednosti bila bi i znatno smanjenje troškova te globalizacija prisutnosti.

Pa su najvažnije k : 87) :

udobnost – ponuda je vidljiva s bilo kojeg mjesta na svijetu, u bilo koje vrijeme i bez

brzina –

informacija – sveobuhvatna i detaljna informacija

cijena- korištenjem jeftinijih metoda reklame i distr

zabava –

Dok su p : 87) :

najnovijih informacija

relativno dobra transparentnost ponude

bol

medija

neposredna komunikacija s korisnicima

niži troškovi izrade reklama

marketing širom svijeta uz manje troškove

9

Ukoliko se prodaja line metodama pojavljuju se sljed

nedostaci : 88 ):

nisu svi proizvo

Nadalje, zbog velikog broja site-ova i informacija na Internetu je teško pronalaziti vrijednosti,

epreka. Prilikom pretraživanja Interneta potrebno je

posjedovati strp -

ova bez kontrole kvalitete, jer na Internetu svatko može stvoriti site.

Važno je da bi Internet marketing bio uspješan, posebnu pozornost posvetiti upravo pažljivoj

analizi konkurencije i naprednoj strategijskoj orijentaciji.

2.4.

Korištenjem Interneta dogo

e

(Deighton i Kornfeld, 2009 : 4). Izazov za marketinške

nizacijama. Nove

marketinga, od

h informacijskih posrednika na Internetu posebno je utjecala na novu ulogu

ima svakog korisnika. Putem

inte nterneta izražavaju svoje potrebe za informacijama o

proizvodima i uslugama, odnosno,

10

Zbog popularnosti kod

korisnika I

aktivnosti usmjerene prema internetskim pretr

marketinga. U Internet u i društveni

mediji koji se temelje na

sadržaja, odnosno, .

Internet karakterizira dostupnost informacija o proizvodima i uslugama, cijenama,

i kako bi si olakšali i

informacija i korištenjem usluga na mjestu i u vremenu koje im odgovara.

osljedica

interaktivnosti.

pojavljuju se nove metode i te nternet. Deighton i Kornfeld

ovanja (prikazano u

11

Izvor: Škare, V., 2004., Internetski marketing, obnovljeni separat poglavlja 19 u knjizi

): Marketing, Adverta, Zagreb, str. 5.

analiziraju, a na temelju dobivenog uvida

adekvatno reagirati. Internet

putem internetskih ekstualno oglašavaju putem sponzoriranih linkova na

svojim stranicama s rezultatima pretraživanja, odnosno, oglasi se prikazuju prema sadržaju

upita korisnika. Search engine marketingom nazivaju se sve metode i tehnike Internet

marketinga usmjerene doseg

12

smartphone stalnu povezanost s Internetom. Korisnici novih tehnologija na taj

Preostale tri skupine aktivnosti temelje se na

, dok su se prve dvije skupine aktivnosti odnosile na individualno

Radi se o zajednicama osoba

koje komuniciraju prvenstveno putem I

. Upravljanje virtualnim zajednicama smatra se posebnom skupinom

Stvaranje i dijeljenje zabavnih i kreativnih sadržaja predstavlja posljednju skupinu aktivnosti

I prije pojave

Interneta, marketing je utjecao na popularnu kulturu, ali I

bude još izraženiji. Primjenom tehnologije korisnici Interneta izražavaju svoju kreativnost

stvara

marketingom

Razlikujemo 5 marketingom, a to su:

upravljanje digitalnim proizvodima i e-uslugama (stvaranje novih i digitalizacija

Internet kao kanal prodaje i distribucije (direktna online prodaja i prodaja putem

online posrednika)

upravljanje virtualnim zajednicama

interaktivna marketinška komunikacija (oglašavanje, optimizacija za internetske

13

2.5.1. Upravljanje digitalnim proizvodima i uslugama

Preko I mogu i

distribuirati. Takvi proizvodi su glazba u MP3 formatu, elek

Osnovna karakteristika digitalnih proizvoda je da nastaju u digitalnom obliku i kao takvi se

izvodnja i potrošnja su

odvojene, mogu se pohranjivati ) i usluga

digitalne proizvode teško zaštititi od

softvera i distributera glazbe.

ili manjoj mjeri pružati

putem Interneta, što je posebno snažno utjecalo na neke uslužne djelatnosti poput pružatelja

(Škare, 2004 :

8).

Marketinški menadžeri uvode nove e-usluge te ih oblikuju kao osnovne i/ili dodatne usluge.

acije tradicionalnih i e-usluga

(Bolton, 2003). -usluga može ponuditi potpuno nove osnovne

-uslugama te

-

-usluga, ali i tradicionalnih . -usluga danas je

mobilne telefone i micro-siteova), a u posljednje vrijeme sve zastupljenije je pružanje e-

usluga putem mobilnih aplikacija odnosno softvera namijenjenog smartphone i tablet

(Dann i Dann, 2011 : 45).

-

14

pružanje e-

pružanja e- -uslugom.

2.5.2.

Osnovni izazov za Internet ena predstavlja generalno

tradicionalno okruženje (Hardesty i Suter, 2005).

niži kada svoje proizvode ili usluge nudi preko Interneta u odnosu na tradicionalne

dovesti do potpune informativne i cjenovne transparentnosti, a to bi vodilo tzv. komodizaciji

proizvoda, odnosno glavni kri

se kako razvoj trgovanja putem Inter pada cijena. No ipak,

marka prodajnog mjesta, cijena i uvjeti dostave, jamstva.

svojim ponudama na Internetu te nude jamstvo najniže online cijene, na primjer, hotelijerska

rezervacije putem njihovog sustava online

tradicionalnom marketinškom okruženju.

U kontekstu Internet

korištene u tradicionalnom marketinškom okruženju. Uz njih, postoje metode koje su

Internet (Kung i suradnici, 2002).

Odr

novni

ansakcija u

popunjenosti kapaciteta i korisnicima koji pristupaju sustavu direktne prodaje preko Interneta.

tveno se provodi u Internet marketingu jer zbog

cijene kao reakciju na promjene u potražnji, uvjetima na tržištu i kupovnog ponašanja

15

atnostima poput hotelijerstva.

m online posrednika/brokera. Cijene kod

se ne postigne dogovor.

2.5.3. Internet kao kanal prodaje i distribucije

ibucije. Kako su pružanje i korištenje

usluga neodvojivi procesi, distribucija usluga predstavlja pružanje e-usluga. Ipak, postoje

ge koje zahtijevaju

takt pružatelja i korisni

Internet koriste kao kanal prodaje prava na korištenje osnovne usluge. Pritom imaju tri opcije:

direktna prodaja putem Interneta, prodaja putem posrednika ili kombinacija ova dva pristupa.

Dva važna trenda u mikrookruženju Internet dluke

nterneta su disintermedijacija i reintermedijacija.

Disintermedijacija predstavlja smanjivanje broja posrednika u marketinškom kanalu, u nekim

djelatnostima je la njihovo potpuno zaobilaženje. Disintermedijacijom se izbjegava

lojalnosti.

Reintermedijacija predstavlja pojavljivanje novih posrednika na Internetu. Taj trend je puno

sintermedijacije. Snažni posrednici koji su prepoznali potrebu za

brojnim dodatnim uslugama predstavljaju bolje rješenje za

prodaje i cijena.

uslužnim djelatnostima koje svoje usluge mogu prodavati putem Interneta, a najprije su se

razvili upravo u turizmu i prijevozu, kao agregatori usluga hotelskog smještaja ili agregatori

ponude zrakoplovnih kompanija.

16

e ponude kroz ponudu

vlastite web stranice.

2.5.4. Upravljanje virtualnim zajednicama

Upravljanje virtualnim zajednicama je marketinška aktivnost koja je nastala kao posljedica

gu i oglašavati.

Upravljanje virtualnim zajednicama bitno se razlikuje od ostalih oblika marketinške

komunikacije putem Interneta. Upravljanje virtualnim zajednicama postaje sve

zastupljenija aktivnost u Internet marketingu te zahtijeva nova znanja marketinških

isnika, odgovaraju na pitanja

medijima.

korištenje stranica za razmjenu video sadržaja za postavljanje promotivnih video zapisa (na

primjer, na YouTubeu), objavljivanje ko

važnost društvenih medija, primjena tehnika optimizacije za društvene medije nezaobilazno je

marketinga.

2.5.5. Interaktivna marketinška komunikacija

Internetsko oglašavanje podrazumijeva sve oblike oglašavanja putem Interneta.

. Banner

oglasi, sponzorstva, og

oglašavanja te affilate programi osnovni su oblici oglašavanja putem Interneta.

17

O

specijaliziranih oglasnih mreža, uglavnom primjenom tekstualnih oglasa. Za bolje ciljanje

Google AdSense), a koje su vezane uz njihovo poslovanje odnosno relevantne su za

ponudu koja se oglašava.

dijelu stranica s rezultatima

pretraživanja pojavljuje se tekstualni oglas to ili kako se još naziva,

sponzoriranim linkom. Oglasi se prikazuju na web stranicama na kojima oglasna mreža ima

Cijena oglašavanja putem

cost-per-click

jednom od metoda search engine marketinga (SEM). In-text advertising predstavlja

pojmova na web stranicama koje objavljuju vijesti i druge obli

one bile što bolje pozicionirane na nesponzoriranom dijelu rezultata pretraživanja.

antne za željeni upit. Pored toga, kvalitetan sadržaj

Jedan od najstarijih oblika marketinške komunikacije putem I

, jer

je priprema kampanje znatno jednostavnija kao i samo slanje poruke. Poruku je jednakom

znatno brža.

18

prisutne su uz niže troškove kampanja direktne e-pošte.

Na aktivnosti marketinške komunikacije znatno je utjecala pojava i razvoj društvenih medija.

ni skupina novih medija na I

interakcijama korisnika te stvaranju i razmjenjivanju digitalnih sadržaja. Najpoznatiji oblici

društvenih medija su blogovi (online dnevnici), društvene mreže (na primjer, Facebook),

forumi, wiki stranice (na primjer, Wikipedia), web stranice za razmjenu slika (na

primjer, Flickr) i video zapisa (na primjer, YouTube) i sl. Osnovna karakteristika društvenih

sadržaja. Društvene

mreže su tako najvažniji oblik društvenih medija za Internet marketing. Naime, to su

platforme koje okupljaju korisnike I

, kultura, ho

mreža na I

Razvojem Interneta, a posebno razvojem društvenih medija došlo je do širenja marketinških

komunikacija nemarketinškim kanalom, odnosno od usta do usta, što je rezultiralo pojavom

virusnog marketinga. Virusni marketing podrazumijeva sve marketinške aktivnosti u cilju

-poštom,

društvenim medijima, SMS-om, MMS-om i sl. Virusni marketing ima za cilj direktno

3. INTERNET MARKETING U TURIZMU

Od pojave Interneta u turizmu je bila prisutna dilema što Internet donosi turizmu. Internet je s

izvoda i usluga direktan kontakt

, pojednostavljen proces

19

rezerviranja i otvoreni novi marketinški i prodajni kanali. Prisutnost na Internetu postala je

s razvojem Interneta postaju sve kompleksnije te

prodaje te mjesto direktnog kontakta klijent (Issu.com, 2011).

3.1. Marketinško odre marketinga u turizmu

U teoriji se turizam definira kao skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka

posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s tim

boravkom nije povezana nikakva gospodarska djelatnost (AIEST, 2014). Turizam je splet

ponašanje i potrošnju

promatranom prostoru i o

. Marketing u turizmu se tako naziva i marketingom slobodnog vremena

jer se turizam ubraja u aktivnosti temeljene upravo na slobodnom vremenu.

je cilj ostvariti profit, društveni dobitak ili oboje.

uženja i

etinškom okruženju

najobuhvatnijih modela istraživanja okruženja u turizmu je SCEPTICAL analiza, koja uzima

u obzir utjecaje okoliša s obzirom na (Moutinho, 2005 : 35):

(social)

(cultural)

benike (economical)

20

(physical)

(technical)

(international)

(communications and infrastructure)

(administrative and institutional)

(legal and political)

Informacijske i telekomunikacijske tehnologije (ICT – Information and communication

komuniciraju politiku organizacije i promoviraju ponudu, kao što i razvijaju partnerske

(Buhalis,

2003 : 6).

Internetski marketing u turizmu zapravo predsta

koristi informacijsku tehnologiju. Odnosno, Internetski marketing u turizmu je

organizacijska funkcija i skup procesa u turizmu kojima se stvaraju, komuniciraju i

koristi za organi tenjem Internet servisa.

3.2. Razvoj Internet marketinga u turizmu

Stvorivši konstruktivnu platformu za jednostavnu, brzu i sigurnu komunikaciju tehnologija

moderne komunikacije koja zahtjeva podršku sofisticirane tehnologije. Internet tu ima važnu

ulogu, jer predstavlja neizostavan virtualni medij kako u društvenom, tako i u poslovnom

životu ljudi.

21

I

dostupna u svakom trenutku i na svakom mjestu. Tako je i u turizmu osnovna funkcija

Interneta povezati udaljena mjesta i olakšati organizaciju putovanja. Putem Interneta se

na koncu pronašli put do krajnjeg kupca.

Komunikacija korisnika putem Interneta ve društvenih mreža. Na

interesa.

Slika 2. Internet korisnici u svijetu prema geografskim regijama

Izvor: Internet World Stat, dostupno na: www.internetworldstat.com/stats.htm , 2013

Pojavom Interneta potaknuto je nestajanje posrednika koji su pružali usluge administriranja i

prodaje kupcima. Zapravo došlo je do nastajanja novih posrednika na Internetu, a

tradicionalni posrednici moraju mijenjati uloge. O

smanjeni su organizacijski i

distribucijski troškovi, te je

22

Na web site-ovi korisnicima se nude odmor, odmor

na plažama, kulturološki odmor, ture, obiteljski odmor, medeni mjesec, luksuzno

putovanje, safari, odmor, odmor u divljini, robinzonski turizam. Tip odmora

odmor po želji, pretraživati se može

po mjestu odmora, datumu polaska i povratka, cijeni.

U posljednjih nekoliko godina sve više ljudi u svijetu destinaciju za odmor bira putem

Interneta. Internet je naglo postao vrlo popularan medij za marketinško oglašavanje u svim

granama gospodarstva, a posebice u turizmu. Web stranica je tako u turi

Na webu minimalne

troškove. Online brošura , pa korisnik može

sadržavati i dodatne besplatne informacije i usluge koje tiskana ne može

Korisnici putem Interneta sami pronalaze odgovore uz minimalne troškove. Na webu ne

k broja stranica. Nadalje, touroperatori,

hotelski lanci, zrakoplovne kompanije troše desetke milijuna dolara za promociju, dok je web

znatno jeftinija opcija.

Mali poslodavci i mali iznajm nterneta dobili svoju priliku.

rnet

pravilima igre. Oglašavati mali

profit te bolja sezona.

Putem Interneta je izgraditi i bazu podataka o korisnicima, sa svim informacijama o

korisnicima, što je osobito važno u bilo kojoj djelatnosti, a posebno u turizmu. Na taj se

dobiva uvid u ukupan broj korisnika se bilježi koje su stranice Tako

mogu uvidjeti što bolje prolazi kod korisnika te vrlo brzo unaprijediti svoje

oglašavanje.

23

tržište na Internetu razvija se izuzetno brzo i postoji sve izraženija potreba da se

potencijalni gosti privuku direktno. Originalan web dizajn, funkcionalnost, ali i opširna

kampanja na više jezika koja su uvjeti da stranica što broj

posjetitelja (Turizam.info, 2010). Posjetitelju treba ponuditi sadržaj koji ga zanima, olakšati

mu potragu i uštedjeti vrijeme. marketinšku poruku i

akciju, na pravo mjesto postaviti smještajne kapacitete, te tražilice smještaja kako bi booking

bio što uspješniji.

Nepotpuna prezentacija i krivo predstavljanj

investitora što je pogreška mnogih. Posjetom na stranicu najvažnije je da korisnik bude

upoznat sa koristi koju dobiva korištenjem konkretne usluge.

Internet u zadnjih nekoliko godina postao nezaobilazan dio medijskog planiranja. Internet

ponude i potražnje u turizmu.

na koncu ostvarili i zacrtani cilj poslovanja, pozitivni rezultat. Zbog toga je iznimno važno

biti u tijeku s najnovijim tehnološkim trendovima te imati sva potrebna znanja kako bi se

3.3. Razlozi primjene Internet marketinga u turizmu

Jedan od glavnih razloga za primjenu Internet marketinga u turizmu je

industrije i dislociranosti kupca usluge, odnosno turista i usluga, odnosno

i organizacija. Putem Interneta turisti imaju pristup svim potrebnim

informacijama vezanim uz željenu destinaciju, uz rezervacije željenog smještaja

na brz i jednostavan kao što je spomenuto u radu, tehnološki alati

su u turizmu implementaciju koncepta kreiranje cijena i

uspostavljanje modela upravljanja prihodima . koncepta stvaranja marketinških

24

odnosa i suradnje korištenjem tehnologija i

organizacijama „jedan na jedan“ marketing, koji je prije pojave Interneta bio otežan upravo

zbog dislociranosti emitivnog i receptivnog tržišta. Primjena koncepta

marketinga otvara nove efikasnije i jeftinije kanala distribucije od onih

kanala. Pojava Interneta otvorila je nove u marketinškoj

komunikaciji u turizmu.

Nekolik marketinga u turizmu. Prije svega, jedan od

korištenjem telefona te su smanjene potrebe tiskanj

Nadalje, Internet pruža novi tržišni potencijal s obzirom da su njegovim korištenjem

model izravne i online distribucija i prodaje koji se desio pojavom Interneta, a koriste

ga hotelijeri da bi izbjegli posrednike, prodavali direktno krajnjim kupcima te na taj na

korisnika te sukladno tome uvoditi nova poboljšanja. Prema istraživanjima pokazalo se da

programe lojalnosti.

Internet marketingom

i partneri

stranice putem kojih se olakšava komunikacija svih sudionika sa emitivnog i receptivnog

marketinga je kontrol h marketinških

istraživanja na I

od strane zaposlenika.

25

uslugu

zadovoljstvo klijenta s ciljem poboljšanja usluge u turizmu.

marketinga u turizmu

Internet marketinga u turizmu se mogu klasif

Hotelijerstvo

Turoperatori

Web site se može promatrati kao nositelj aktivnosti Internet marketinga u turizmu s obzirom

pretpostavljaju posjedovanje vlastitih web stranica.

Na I

Kako bi se postigli zadani ciljevi koriste se brojne marketinške strategije.

U prethodno navedenim sektorima postoji razlika kod primjene Internet marketinga. U

primjenjivati tehnološke alate kod upravljanja marketingom.

26

Slika 3. Primjena e-marketinga u turizmu prema sektorima te najvažniji koncepti e-

marketinga

Izvor: Kukurin, Ž., 2007.,

magistarski rad, Zagreb, str., 28.

3.4.1. e-

Primjena Internet

informacijske tehnologije u marketingu. Zrakoplovne kompanije su vrlo rano uvidjele potrebu

cijama i ostalim distributerima (Buhalis, 2003 : 194). Zrakoplovna industrija

znatno ulaže u sam razvoj tehnologije. Tu istu tehnologiju primjenjuje u marketingu tako da

Od same pojave Interneta sva promocija zrakoplovne industrije polazi od komunikacije putem

27

Internet prodaja aviokarata danas je dominantan kanal distribucije u svjetskoj zrakoplovnoj

i letova kupuje se upravo putem

Interneta. Nadalje, zrakoplovna industri

odnosima i suradnjom promijenila fokus marketinga zrakoplovne industrije sa akvizicije

novih klijenata na zadržavanje klijenata.

Korištenjem informacijske tehnologije, strateška partnerstva na podr

marketinških baza podataka klijenata unutar zrakoplovne industrije te s ostalim sektorima

u turizmu (hotelijerstvo, prijevoz i sl.), postala su važan marketinški koncept.

3.4.2. e-Hotelijerstvo

Od pojave Interneta distribucija i prodaja u hotelijerstvu znatno se mijenja. Internet prodaja

postavljenu prisutnost na Internetu , a glavni i osnovni kanal za

marketinšku komunikaciju sa svim zainteresiranim subjektima, individualnim gostima,

Centralni r da hoteli s jednog mjesta upravljaju direktnom

prodajom putem rezervacijskog centra , GDS-a i putem Interneta. Koncept uspostavljanja

CRM sustava pokazao se izuzetno uspješnim i djelotvornim u upravljanju marketinškim

odnosi

usmjeravaju svoj marketing na zadržavanja stalnih klijenata, a ne akviziciju novih.

Integralni direktni marketing , odnosno one to one

ukupnoj marketinškoj komunikaciji hotelijerstva .

e-Nabava („eProcurement“) je koncept kod kojeg se putem tehnologije centralizira

nabava kod hotelskih grupa te se postiže kontrola troškova, automatizira se proces

nabave te se instituc prate politike i procedure nametnute

od centralnog menadžmenta.

28

3.4.3. e- Touroperatori

Važnost turoperato

em Internet

marketinga turoperatori prestaju biti jedinom opcijom u distribucijskom lancu hotelijera,

zrakoplovnih kompan

Informacijske tehnologije dovele su do disintermedijacije turoperatora. Turoperatori sada

kupcima. No,

disinterme

Za promociju paketa turoperatora se uz tiskanje kataloga sve više koriste web stranice i e-

o direktnu interakciju sa svim zainteresiranim

Velika potražnja za kupovinom putem Interneta navela je turoperatore na

koncepta direktne I m agencijama, ali i kako bi

destinacij nterneta.

Interni informacijski sustavi i I

.

29

3.4.4. e-Destinacije

ka se destinacija definira kao i tržišno prepoznatljiva

prostorna

sve više prepoznaju kao sukus proizvoda, obilježja i „totalni

destinacije.

neprofitna organizacija.

N d šire populacije, nedovoljna kvaliteta usluga,

nedostatna sredstva za marke

suradnji i udruživanju te inertnost i nedostatak inovativnog duha

gospodarskog i društvenog karaktera.

a za

pružanje kojih je po definiciji najkompetentnija „službena organizacija“ imenovana za

, te razvoj informacijskih

krovnog marketinga („umbrella marketing“)

upravljanje i marke

razvoj e- Tako su nastali sustavi

za upravljanje destinacijskim menadžmentom (DMS–Destination Management

Systems) i DMO (Destination Menagment Organisation). Takvi informacijski sustavi

30

Sve je više vidljiv i utjecaj virtualnih zajednica i socijalnih medija upravo na

destinacijski marketing. Društvene mreže poput Facebook-a, Twitter-a itd. postale su

neizbježne jer okupljaju korisnike I

zajednice Kao primjer uspješnog destinacijskog

marketinga temeljenog na socijalnim mrežama može se navesti kampanja: „Best job in

the world “ (Najbolji posao na svijetu) pokrajine Queensland u Australiji. Promocija

Velikog koraljnog

kampanje. U opisu posla i popratnim video materijalima i fotografijama bile su živopisni

opisi i ljepote pokrajine Queensland. Ubrzo je kampanja postala hit na Internetu

proširivši se društvenim mrežama poput Twittera i Facebooka.

3.4.5. e-

pružiti sve potrebne informacije i savjete za putovanje klijenta. Internet

.

T

gdje se postizanjem online prisutnosti i korištenjem e-

jednostavnija, interaktivnija i šira komunikacija s tržištem.

Pojavom Interneta razvi

temel nterneta. Ovakve agencije postale su nova

Putem globalnih distribucijskih sistema (GDS) ili video

agencije pregledavaju zauzetost smještaja. Danas, bez takve povezanosti malo koja

. Internet partner d.o.o. kao Pegasus Premier Partner nudi

stava (Galileo, Amadeus, Sabre i

Worldspan). Povezivanjem s Globalnim Distribucijskim Sustavima (GDS) hotelska ponuda

postaje direktno dostupna kod više od kroz sustave pretraživanja

31

smještaja koje oni svakodnevno koriste. Kori

expedia.com,

travelocity.com, hotel.com, YahooTravel.com, travel.com, lastminute.com, i drugi (Internet

partner, 2011).

4. INTERNET MARKETINŠKI MIKS U TURIZMU

Koncept marketinškog miksa definiran je 60-

predstavlja najpopularniji okvir marketinga. Marketinški miks možemo najbolje definirati

stvariti spe

strategiju ili poziciju ( Lumsdon, 1997 : 76).

proizvod, cijenu, promociju i distribuciju.

marketinšku praksu i teoriju kod usluga, Booms i Bitner su uveli dodatna tri elementa: ljude,

marketinškog miksa (7P) koji su potrebni za uspješno upravljanje proizvodima i uslugama na

Internetu (Slika 4) .

32

Slika 4. 7P Internet marketinški miks

Izvor: Izradila autorica prema 2009., E- marketing,

Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, str.72.

Preme Harridge- marketinških aktivnosti na

novih usluga do uspostavljanja novog kanala prodaje i distribucije. Utjecaji e-marketinga na

promjene tradicionalnog marketing pa tak

-marketing vezan za razvoj i primjenu tehnologija,

PROCESI

OKRUŽENJE

LJUDI PROMOCIJA

DISTRIBUCIJA

CIJENA

PROIZVOD

MARKETINŠKI MIKS

33

nove, efikasnije i b

4.1. e-Proizvod

Turi kao ukupna iskustva turista koja zadovoljavaju

zaba

subje

Osnovni proizvod: Na razini osnovnog proizvoda zadovoljavaju se samo osnovne

potrebe posjetitelja (npr. smještaj i prehrana).

Podržavaju

dodatna vrijednost za gosta ili koji se koriste kako bi se proizvod razlikovao od

wellness centar, ali takav centar može dodatno razlikovati jedan hotel od drugoga i

Prošireni proizvod:

korisnika.

34

s radnje (Mohammed i suradnici, 2004 : 250).

individualnog kreiranja proizvoda, te je olakšana komunikacija sa klijentima. Po

su prihvatila trend individualizacije proizvoda te koja slušaju potrebe klijenata mnogo su

a zanemaruju te trendove.

Glavni utjecaji Internet arketinškog

miksa su:

opcija modificiranja osnovnog proizvoda

opcija modificiranja proširenog proizvoda

brzina razvoja novog proizvoda

brzina difuzije novog proizvoda

upravljanje markom proizvoda u Internet okruženju.

Z

Zbog toga

i moraju imati dodanu vrijednost. tražiti nove

prezentacija proizvoda ili potpuno nova poslovna ponuda korištenjem interneta. Primjer su

poslovnim ljudima

(www.corithiahotels.com).

oglašavanja ili prodaje komplementarnih proizvoda. Kako bi ostvarile dodatni prihod

(www.austria.at

usluga prilikom transakcija od strane

www.expedia.com).

35

Usluge ovjere, nagrade, lista

, alati koji olakšavaju korištenje proizvoda i sl.

opcije su koje korištenjem Interneta podrazumijevaju modificiranje proširenog proizvoda.

Tako na primjer, putem web stranice www.booking.com

doživljaja usluga jer bi tada govorili o ponovljenoj kupnji, Internet je koristan i prije svega

jeftin medij za istraživan

Nadalje, putem Int

razvoju novog proizvoda u turizmu.

4.2. e-Cijena

Cijena kao element marketinškog miksa odnosi se na politiku cijena organizacije koja se

koristi za definiranje cjenovnih modela i za postavljanje cijena proizvoda ili usluga. Nove

cijene i cjenovni modeli koriste se za nove proizvode na Internetu. Za kupovinu na Internetu

ih cijena na Internetu kako bi na taj

Glavni utjecaji Internet marketinga na politiku cijena u turizmu su:

pritisak na snižavanje cijena, kasne i „last minute“ rezervacije;

alternativne strukture cijena i politika cijena.

36

sjedište u zrakoplovu ili hotelska soba. Transparentnost cijena utjecala je na snižavanje cijena,

rezervacija.

mogu ponuditi i nižu prodajnu cijenu od offline konkurenata, odnosno mogu ponuditi bolje

koriste kod Internet prodaje u

primjene ovakve politike cijena. Koncept upravljanja prihodima postao je nezaobilazan u

djelatnostima. Model upravljanja prihodima direktno je ovisan o bazama

a

raz primjenjuju zrakoplovne kompanije te hoteli.

Alternativne strukture cijena koje se u kombinacijama mogu koristiti na Internetu su (Chaffey

i suradnici, 2003 : 201):

ba

popusti

dodana vrijednost i ekstra proizvodi i usluge

grancije i osiguranja

politika povrata novca

politika storna narudžbe

jene, kupovina bez

37

4.3. e-Promocija

Marketinška promocija jedna je od osnovnih elemenata marketinškog miksa. Odnosi se na

komunika

proizvoda i organizacije. Komunikaciju definiramo kao prenošenje poruke od izvora do

primatelja poruke preko komunikacijskih kanala. Osim toga, komunikacija se definira i kao

ob

-mail, newslettere.

Komunikacija preko

na upite kupca. Web marketing pruža i potpuno nove oblike promocije organizacijama

-a putem kojeg se mogu

pružiti online rezervacije svojih proizvoda. Oblici oglašavanja putem Interneta su: banner

oblašavanja, te affiliate programi.

anja na Internetu. Banneri su

Pretraživanjem web stranica na ekranu se prikazuju internetski oglasi koji se pojavljuju u

obliku zastavica ili transparenata (banners). Banneri su vodoravno položeni pravokutnici,

mali tile oglasi katkada se nazivaju i button oglasima. Button oglasi su dosta popularni. Web

siteovi koji prodaju tile oglase vole ih jer ih je lako poredati i ubaciti u gotovo sve formate.

Tako je na primjer, tvrtka Choice Hotels International na svojoj stranici web sitea direktorija

hotela kupila tile oglas koji je teško ne primjetiti.

Glavni ciljevi postavljanja b

taj site, te razvijanje same marke proizvoda ili usluge ponavljanim pokazivanjem imena ili

loga posjetiteljima.

Afilijacija je oblik oglašavanja gdje se putem linka na jednom siteu vodi posjetitelja na drugi

site. Ako posjetitelj na tom drugom siteu nešto kupi, prvi site dobiva proviziju od prodaje.

šalje posjetitelje po a Internetu. Male provizije koje afilijacije

38

soba koja pokazuje zanimanje za

se na primjer odnosi na izbor de

oglašavanja iznimno skupi, te ih si mogu priuštiti samo velike tvrtke, sve ovisno o mjestu na

koriste uklj

posjetiteljima, broj rezervacija i sl.

4.4. e-Distribucija

prisutnost dobara na tržištu Dakle distribucija se odnosi na kanal kojim

proizvodi

odnosu na ulazak

u marketinšku utrku. T je uvelike

umanjena, a sve barijere koje su postojala, kao na primjer geografske, u virtualnom okruženju

nestaju.

Glavni utjecaji Internet marketinga na distribuciju u turizmu su:

nova struktura kanala distribucije i pojava Internet agencija;

vertikalni i horizontalni marketinški sustavi;

disintermedijacija;

39

konflikt kanala;

virtualne organizacije.

Internet agencije su novi oblik posrednika u prodaji u turizmu koje svoje poslovanje temelje

Distribucija putem Internet agencija kao što su Expedia,

HRS, Lastminute, Bookings ili sl. s jedne strane je otvorila novi kanal distribucije za

ostvarivanjem dodatnog prihoda.

Pod vertik

malotrgovaca koji djeluju kao jedinstveni sustav. Primjer takve vertikalne integracije je

ge kao

korištenjem kompjuterskih sustava. Horizontalni marketinški sustavi se sastoje od dva

poslovne prilike. Primjer ovakvih

rezervacijskog sustava na razini destinacije. Internet i vezane tehnologije tehnološki su

olakšale ovakve i druge vidove integracije distributivnih kanala.

ukidanje posrednika. Internet je tako postao glavni medij za disintermedijaciju u turizmu jer

no nižim troškovima, što se posebno odnosi na

Konflikt kanala distribucije odnosi se na pojavu, kada se kao posljedica disintermedijacije

, ugrožava poslovanje partnera u distribuciji.

eno da svi partneri iz distribucijskog kanala prodaju na Internetu.

putem Interneta. To je za turista povoljna situacija, s obzirom da sam može birati kanal putem

40

pogodnosti u odnosu na ostale partnere koji se nalaze u kanalu. Do konflikta u kanalu

direktno putem samog hotela. Stoga je vrlo bit

na Internetu zadrži jedinstvena prodajna cijena standardnog proizvoda.

pa govorimo o virtualnim organizacijama koje koriste informacije i komunikacijsku

funkcija

4.5.

Uz prva 4 elementa marketinškog okruženja postoje još 3 dodatna elementa koja se odnose na

Ljudi kao element marketinškog miksa predstavljaju kako se organizacijsko osoblje odnosi s

bjektima za vrijeme prodaje, prije i poslije prodaje

(Chaffey i suradnici, 2003 : 209). Kod marketinga u turizmu, ljudi predstavljaju važan

je vrlo važno angažirat

potroša

poruka koje primaju i putem marke.

organizacije koriste kod obavljanja marketinških funkcija. Te marketinške funkcije su razvoj

novog proizvoda, prodaja, služba za korisnike, promocija. Procesi koji podržavaju

41

na koji se vrše transakcije, daju informacije, savjetuju klijenti te kako se pruža usluga uz

usluga postaje fleksibilan.

avaju

uje, odnosno prije nego

što krene konzumirati proizvod. Stoga je vrlo važna marketinška komunikacija kojom se

l.

Dakle glavni utjecaji internetskog

kreiranje online iskustva

proizvod koriste

va se

kreiranje online iskustva.

n nternetu

, može sklopiti partnerstvo sa

razvijenu marku na Internetu, te može razviti novu marku na

Internetu.

42

5. PRIMJENA INTERNET MARKETINGA U TURIZMU REPUBLIKE HRVATSKE

Sve brže promjene vezane uz primjenu novih marketinških strategija vezanih uz korištenje

Interneta prilikom poslovanja predstavljaju izazov za sve subjekte u turizmu. Naime, iako je

je

veliki broj njih koji nisu svjesni utjecaja novih Internet medija , poput Facebooka, Twittera,

da Hrvatska još uvijek

zaostaje za europskim trendovima u online oglašavanju. Više je razloga tome (Poslovni puls,

2012). Jedan od razloga taj je što kasnimo u penetraciji korisnika Interneta, naravno ako

kasnimo u tome kasnimo s razvojem kompletnog online tržista u koje spada i online

oglašavanje. Nadalje, Hrvatska je dosta konzervativno tržište u kojem je tek jedan mali broj

“provjerene” metode. riza je znatno usporila razvoj online vrijednosti

tržišta, a samim time je usporila i razvoj tržiš

Jedan od problema koji se javlja u Hrvatskoj je i loše Facebook oglašavanje. V

to novo o FB-u u novinama, na siteovima

oglašavanje, ne znaju što im je bitno, pa

kvalitetne strategije nema niti kvalitetne kampanje.

koje koristi Internet kako bismo

mogli prat

43

Slika 5. Broj osoba onlin

Izvor: Newmediatrendwatch.com, 2012.

5.1. Oglašavanje preko Interneta u turizmu i Hrvatska

U 2009. godini H iznos sredstava za Internet

oglašavanje i to s 1.000.000,00 kn u 2008. godini na 5.100.000,00 kn u 2009. godini, pa se ta

Pozitivni rezultati i

portala HTZ-a www.croatia.hr kao i predstavništva HTZ-a u inozemstvu.

U 2013. godini prema Operativnom marketing planu turizma Hrvatske izdvojeno je ukupno

30.750.000,00 kn u svrhu online komunikacije. Od ukupnog iznosa najviše je uloženo u

Internet oglašavanje, sa iznosom od 17.260.000,00 kn koje se provodi po segmentima preko

oglašavanja na portalima prikazom slikovnih oglasa (bannera) i oglašavanje na društvenim

mrežama. U sklopu optimizacije Internet stranica (SEO i SEM strategija) i prirodnog

pozicioniranja na tražilicama (Google,Yahoo, MSN, Bing), provodi

44

tržištima. Viralna marketing kampanja predstavlja interaktivnu komunikaciju u kojoj korisnici

iznimno bitna kod odabira destinacije. Upravljanje Internet stranicama odnosi se na plan za

restrukturiranje sadržaja te redizajn

a (HTZ, 2013).

U 2014. godini za online komunikaciju izdvojeno je ukupno 41.260.000,00 kn, što je za

10.510.000,00 kn više u odnosu na prethodnu 2013. godinu.

32.000.000,00 kn izdvojeno je za Internet oglašavanje.

Internet oglašavanje po segmentima: oglašavanje na portalima, oglašavanje na društvenim

mrežama te oglašavanje za pretragu, odnosno SEO i SEM strategija, „webinari“, te online

Sukladno Strateškom marketinškom planu hrvatskog turizma

2014.-

kreiranju dizajna vrijednosti kreiran je

poruku nove dodane vrijednosti hrvatskog turizma. Ovaj projekt predstavlja iskustva i ponude

povezane uz pred i posezonu kao i dodatnu ponudu kroz interaktivan pristup. Dio budžeta za

online oglašavanje i online PR usmjeren je na ovaj projekt novog dizajna vrijednosti pred i

seminara Cilj organizacije webinara je informiranje zainteresiranih korisnika o novim

proizvodima i ponudama, edukacija suradnika te prezentacija ciljnim grupama. Za održavanje

frekventnost održavanja te adekvatno promovirati, je (HTZ,

2014).

Još 2011. godine, Poslovni turizam 2 proveo je istraživanje o ulozi Interneta u prodaji i

line

ankete, a obuhvatilo je voditelje prodaje i marketinga u 95 h

Istraživanje je pokazalo da svi hoteli koji su sudjelovali u istraživanju imaju

vlastitu web stranicu, 93,1% hotela na svojim stranicama nudi online rezervacije

rezerviranog smještaja putem Interneta

(Tehhnoklik.net, 2011 ).

2 Specijalizirani internetski portal za kongresni i poslovni turizam

45

Atraktivne web stranice koje karakterizira originalnost, kreativnost, jednostavnost, koje su

oglašavanja.

proizvoda i usluga naše zemlje. Dakle, nije dovoljno samo osigurati potrebna sredstva ve

nužno ponuditi kreativnu i zanimljivu ponudu.

5.2. Oglašavanje turizma Hrvatske na društvenim mrežama

društvenih medija proizvodi i usluge sada traže nas. Uz

naprosto nedopustivo jednoj gospodarskoj grani kao što je turizam, da nije svoju ruku

andova koji su istraženi na globalnoj razini

imaju Facebook stranicu, njih 75% prisutno je na Twitteru, a što je najbitnije, na više od 70%

njih se pokazalo da su društveni mediji imali pozitivan i velik utjecaj na poslovanje. (Grafikon

1.) avel brendova je dokazalo direktne bookinge preko društvenih mreža, a

ticija u društvene medije (Akcija, 2011).

46

Izvor: http://akcija.com.hr/Kako_koristiti_drustvene_mreze_u_turizmu.pdf

društvenih mreža spremni prom

prvotno odabrali za

destinaciju (Grafikon 2), (Akcija, 2011).

47

Izvor: http://akcija.com.hr/Kako_koristiti_drustvene_mreze_u_turizmu.pdf

ebook stranici i danas broji 1,2 mil korisnika s

r prisutna je na Twitteru, Instagramu, YouTube-u,

Google+, Pinterest i FourSquare stranici.

Brojka od 1,3

zajednica Republike Hrvatske zaista prepoznala društvene mreže kao pravo mjesto

na zaista visokoj razini, sadržaj koji se objavljuje je kvalitetan, a reakc

travnja 2006. godine i jedna je

Obožavatelji stranice Love

Croatia svakodnevno putem ove stranice razmjenjuju svoja iskustva, objavljuju svoje

impresije, komentare i fotografije, a sama stranica predstavlja interaktivni dvosmjerni

komunikacijski kanal svih zaljubljenika u Hrvatsku – onih koji su ju posjetili, koji u njoj žive,

sjetiti. Love Croatia dolazi

48

atraktivne

ideja za putovanje u Republici Hrvatskoj. Na dnevnoj bazi objavljuju se informacije o

mljivosti

vezane uz hrvatski turizam. Jednako tako, Love Croatia je otvorena i za besplatnu i direktnu

ih usluga u

Republici Hrvatskoj (Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, 2013).

Share

Croatia.

iskustava na putovanjima posjetitelju da

pokaže što ga je oduševilo u

Kampanju je izradila marketinška agencija BBDO iz Zagreba

Hrvatske stvarni ljudi koji su Hrvatsku posjetili i svoja iskustva žele podijeliti s drugima. Bilo

da snime 'selfie' fotografiju ili video,

svi su posjetitelji Hrvatske u toj kampanji pozvani da to podijele na društvenim mrežama po

-

objediniti i na posebnoj web stranici www.ShareCroatia.hr. Kampanja se odvija u sklopu

profila HTZ-a "Love Croatia" na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram,

YouTube, Google+, Pinterest i FourSquare, kao i na internet portalima u zemljama u kojima

-a napominju i da se odabir

jevima svakog pojedinog tržišta (Jutarnji list, 2014 ).

49

Izvor: Facebook, https://www.facebook.com/croatia.hr?fref=ts

vatskog

mrežama je dvosmjerna; ovdje i oni kojima prodaju uslugu mogu komunicirati s njima u

da oni odu kod konkurencije.

(novine, radio, televizija), ali nisu besplatne i zahtijevaju ulaganje energije u izgradnju i

kon

prisutni i potencijalni

50

prisutna na društvenim mrežama (Akcija, 2011).

51

6.

Broj korisnika Interneta svakim danom sve više raste

milijarde Internet korisnika što nam ukazuje da je Internet u današnje vrijeme glavni izvor

informacija, glavni komunikacijski kanal a samim time postaje i neizbježno sredstvo u

poslovanju bilo kojeg proizvodnog ili

marketinškim sredstvom.

junima web

stranica te mnoštvom društvenih mreža poput Facebooka ili Tripadvisora, turisti na

stinaciju. Nakon

Informacije koje turisti sada dobivaju vjerodostojnije su od informacija koje su prije mogli

društvenih medija kao što su Facebook, YouTube, Pinterest, Twitter i dr. oglašavanje postaje

znatno jeftinije

korisnika.

m turizma,

preko Interneta.

financijska sredstva

nisu dovoljna da bi Internet oglašavanje u turizmu donij

lako pamtljive

naslove s pozitivnim informacijama i vrijednostima, zanimljive tekstove, djelotvorne

52

inovativne sad

53

POPIS LITERATURE

1. Akcija.com, 2011. http://akcija.com.hr/Kako_koristiti_drustvene_mreze_u_turizmu.pdf

(pregledano: 06. 05. 2014.)

2. Bolton, R. N. 2003. Marketing Challenges of E-Services,

Communications of the ACM 46 br 6: 43-44.

3. Buhalis, D. 2003. eTourism, Prentice Hall, Harlow

4. Chaffey, D., Mayer, R., Johnson, K., Ellis-Chadwick, F. 2003. Internet marketing:

Strategy, Implementation and Practice, 2nd edition, Prentice Hall

5. Cox,B., Koelzer, W. 2005. Internet marketing za hotele, restorane i turizam, M plus,

Zagreb

6. Dann, S., Dann, S. 2011. E-marketing: theory and application, Palgrave Macmillian

7. Deighton, J., Kornfeld, L., 2009. Interactivity's Unanticipated Consequences for

Marketers and Marketing, Journal of Interactive Marketing 23 br 1: 4-10.

8. Direktni marketing, Varaždin

9. Dutta, S., Biren, B., 2001., Business Transformation on the Internet: Results from the

2000. Study. European Menagment Journal 19: 449.

10. Facebook, 2014. https://www.facebook.com/croatia.hr?fref=ts (pregledano: 10. 05.

2014.)

11. Hardesty, D. M., Suter, T. A., 2005. E-tail and retail reference price effects,

Journal of Product & Brand Management 14 br 2: 129-136.

54

12. 2013.

http://business.croatia.hr/Documents/2800/PROGRAM-RADA-2013-.pdf (pregledano:

04. 05. 2014.)

13. 2014.

http://business.croatia.hr/Documents/3027/PROGRAM-RADA-2014-.pdf pregledano :

04.05. 2014.)

14. International Association of Scientific Experts in Tourism, 2014. http: //www.aiest.org,

(pregledano: 20. 03. 2014.)

15. Internet: informacijsko-komunikacijska platforma za no

16. Internet partner, 2011. http://www.internetpartner.hr/index.php/2011-10-03-08-42-

45/globalni-i-internet-distribucijski-sustavi-gds-i-ids (pregledano: 02.05.2014.)

17. Internet World Stat, 2013. www.internetworldstat.com/stats.htm (pregledano:

25.04.2014.)

18. Issuu.com , 2011. http://issuu.com/kvaliteta.net/docs/projic-i-rad/1 (pregledano:

20.03.2014.)

19. Jutarnji list, 2014. http://www.jutarnji.hr/visit-croatia--share-croatia-htz-pokrenuo-novu-

kampanju-za-promocija-hrvatskog-turizma-/1189691/ (pregledano: 06. 05. 2014.)

20. Križman

21. Kukurin, Ž., 2007. u, Ekonomski fakultet Zagreb,

magistarski rad, Zagreb

22. Kung, M., Monroe, K. B., Cox, J. L., 2002., Pricing on the Internet, Journal of Product

& Brand Management, 11 br 5: 247-287.

23. Lumsdon, L., 1997. Tourism Marketing, International Thomson Business Press, London

55

24. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, 2013.

http://www.mint.hr/default.aspx?id=11667 (pregledano: 06. 05. 2014.)

25. Mohammed, R. A., Fisher J. R., Jaworski, J. B., Paddison, J. G., 2004. Internet marketing:

building advantage in a networked economy, 2nd edition, McGraw-Hill

26. Moutinho, L., 2005. Strateški menadžment u turizmu, Masmedia, Zagreb

27. Mulhern, F. J., 2011. Direct and Interactive Marketing. U: Peterson, R. A., Kerin, R.A.,

ur., Wiley International Encyclopedia of Marketing – Volume 1: Marketing Strategy.

Wiley

28.

Marketing., Adverta, Zagreb

29. Panonian tourism, 2007.

http://www.pannoniantourism.hu/htmls/gradivo.html?gID=250&ID=559 (pregledano:

02.05.2014.)

30. Porter, M., E. 2001. Strategy and the Internet, Harvard Business Review 3

31. Poslovni puls, 2012. http://www.poslovnipuls.com/2012/07/04/jan-jilek-ad-net-

oglasavanje/ (pregledano 04. 05. 2014.)

32. 2003. e- Marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek

33. Škare, V., 2004. Internetski marketing,

34. Tehnoklik.net, 2011. http://tehnoklik.net.hr/oglasavanje-turizma-na-internetu-isplativije-

od-oglasavanja-u-drugim-medijima (pregledano: 05. 05. 2014.)

56

35. Turizam info, 2010. http://www.turizaminfo.host25.com/razmisljajte-o-onom-sto-je-

vazno-klijentu, (pregledano 25.04.2014.)

POPIS SLIKA

Slika 1. Marketspace model…………………………………………………………………....6

Slika 2. Internet korisnici u svijetu prema geografskim regijama……………………………21

Slika 3. Primjena e marketinga u turizmu prema sektorima te najvažniji koncepti

e maketinga…………………………………………………………………………..26

Slika 4. 7P Internet marketinški miks………………………………………………………...32

ržištu……………………………………………..43

Slika 6. Fotografija kampanje „Visit Croatia. Share Croat ook stranici HTZ……49

POPIS GRAFIKONA

ebook i Twitter stranicu…………… 46

POPIS TABLICA

Tablica 1. Aktivnosti potr nastanak

og djelovanja………………………………………….11