Nacionalno gospodarstvo

Pravni fakultet Osijek

Akad godina 2017./2018.

Gospodarstvo: pojam i obilježja

Nacionalno gospodarstvo = cjelokupna aktivnost ljudi na području jedne države usmjerena na proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potrošnju

Obilježja:

Opća:

zbroj svih jedinica koje privređuju i troše;

ukupnost proizvodnje, raspodjele, razmjene i potrošnje;

ukupna materijalna, tehnička i ekonomska podloga života države i društva.

Posebna:

jedinstveni teritorij;

jedinstvena valuta;

jedinstven pravni sustav;

jedinstvena ekonomska politika.

Nacionalno gospodarstvo

Donositelji odluka:

bilo koja osoba ili organizirana grupa osoba koje donose odluke o izboru

Koordinacijski mehanizmi:

uređenja odnosa na temelju kojih su izbori jednog čovjeka/grupe kompatibilni s izborima drugih

Tržišta:

mjesta gdje se susreću ponuda i potražnja

Donositelji odluka u gospodarstvu

Domaćinstva:

Domaćinstvo je bilo koja grupa ljudi koja živi zajedno kao jedinica te donosi zajedničke odluke.

Ekonomska važnost:

radna snaga:

zarađuju iznajmljujući proizvodne čimbenike poduzećima i primaju transfere od države (npr. naknada za nezaposlene, stipendije…)

raspoloživi dohodak:

Raspoloživi dohodak jest suma plaća i ostalih primanja od poduzeća te neto transfera (neto transfer = razlika između transfera koje prima od države i poreza koji isplaćuje državi).

Raspoloživi dohodak se može potrošiti ili uštedjeti.

Razdioba dohotka daje sliku bogatstva i siromaštva neke zemlje.

Poduzeća:

Poduzeća su organizacije koje proizvode dobra i usluge.

Ekonomska važnost:

organiziraju proizvodnju kupujući/zapošljavajući proizvodne

čimbenike i kombinirajući ih da bi proizvela dobra/usluge

učinkovita (efikasna) proizvodnja zahtjeva proizvodnju u

velikim serijama (tzv. ekonomija masovne proizvodnje),

specijalizaciju i podjelu rada, značajna financijska sredstva i

management.

Dva poslovna svijeta kao generatori proizvodnje, dohodaka, itd.:

Velika i

Srednja i mala poduzeća

Država:

Država je politička organizacija društva ili politička zajednica ili,

uže, institucije vlasti.

Ekonomska važnost:

Postavlja zakonski okvir i utvrđuje pravila igre

Alokacija oskudnih resursa u proizvodnji dobara i usluga

koje ne mogu lako proizvesti privatna poduzeća, tj. javna

dobra i usluge.

Stabilizacija gospodarstva putem stabilnih cijena, pune

zaposlenosti i gospodarstvenog rasta.

Preraspodjela dohotka putem poreza, socijalnih pomoći i

drugih oblika transfernog plaćanja.

Tržište

Tržište je mehanizam putem kojeg se susreću kupci i prodavatelji kako

bi odredili cijene i razmijenili robe i usluge.

Podjela:

tržište potrošačkih dobara i

tržište faktora proizvodnje

U tržišnom sustavu sve ima svoju cijenu, tj. vrijednost dobra u novcu.

Uloga cijena u tržišnom gospodarstvu:

Cijena predstavlja uvjet po kojima ljudi i poduzeća dobrovoljno

razmjenjuju različite robe.

Cijene djeluju kao signali proizvođačima i potrošačima.

Funkcije tržišta

Selektivna funkcija – tržište je najbolji mehanizam provjere potreba

i želja sudionika razmjene koje obavlja selekciju potrebnih potreba,

odnosno izdvaja najuspješnije proizvode.

Alokativna funkcija – tržište dovodi do efikasne alokacije

(razmještaja) proizvodnih čimbenika i efikasnog izbora proizvodnih

postupaka.

Distributivna funkcija – tržište obavlja primarnu raspodjelu

novostvorene vrijednosti, tj. dohotka između svih sudionika

društvene proizvodnje.

Analiza ponude i potražnje

Količina

CijenaPonuda

(Supply)

Potražnja

(Demand)

Ravnoteža

ponude i

potražnje

2 64

5 kn

10 kn

8 10

Potražnja je količina proizvoda

(dobara) i usluga koju su kupci

spremni kupiti po određenoj cijeni.

Ponuda je količina proizvoda koju

su proizvođači ili prodavatelji

spremni prodati po određenim

cijenama u određenom

vremenskom razdoblju.

Tržišna ravnoteža predstavlja

uravnoteženost svih različitih

kupaca i prodavatelja.

Svojstva potražnje

Svojstvo potražnje: cijena i količina su obrnuto proporcionalni - što je cijena viša, potražnja je niža, uz uvjet da se ostale stvari ne mijenjaju. To svojstvo se još zove zakon opadajuće potražnje.

Što se događa na tržištu kada cijene proizvoda padaju?

niže cijene privlače nove kupce;

niže cijene potiču dodatne kupnje već postojećih kupaca

Što se događa kada cijene proizvoda rastu?

Efekt supstitucije: ako cijena jednog proizvoda raste, zamijenit ću ga drugim;

Efekt dohotka: kada cijene porastu, stanovništvo je siromašnije i može kupovati manje pa se smanji proizvodnja određenog dobra.

O čemu sve ovisi potražnja: cijena dobra; prosječni dohodak; broj stanovnika; cijena dobra koje je povezano s tim; ukusi; posebni utjecaji

Svojstva ponude

Svojstvo ponude: ponuda ovisi o trošku proizvodnje određenog proizvoda. Kada su troškovi proizvodnje određenog proizvoda niži u odnosu na

tržišnu cijenu tog proizvoda, onda je profitabilno proizvođačima da nude veću količinu tog proizvoda.

Vrijedi i obrnuto, kada su troškovi proizvodnje viši od tržišne cijene, onda proizvođač smanjuje količinu ponuđenih proizvoda.

Pravilo: sve što smanjuje troškove proizvodnje pozitivno utječe na ponudu!

O čemu ovisi ponuda? Cijena proizvoda; tehnologija; cijena inputa; cijena dobara koja su povezana s tim dobrom; organizacija; specijalni utjecaji.

Zakon ponude i potražnje

Cijene se usaglašavaju odlukama proizvođača i potrošača

na tržištu:

Više cijene u pravilu smanjuju kupovine potrošača,

ali proizvođačima potiču proizvodnju;

Niže cijene potiču potrošnju, ali obeshrabruju

proizvodnju.

Ima li ovaj zakon (pravilo) iznimaka?

Veblenovo dobro/ Veblenov efekt

Veblenovo dobro = dobro čija je potražnja proporcionalna njegovoj cijeni,

što je viša cijena veća je potražnja i obrnuto;

Ključ razumijevanja je dobro:

Dobra su samo sredstvo, a ne samostalan cilj.

Dobra su sredstva da se ispune svoje potrebe i želje; jedno dobro može ispunjavati više potreba i želja. Na primjer: automobil

Jeftini automobil: prijevoz

Skupi automobil: statusni simbol

Giffenovo dobro / Giffenov paradoks

Ovisno o utjecaju cijene (efekt supstitucije) i dohotka

(efekt dohotka) razlikujemo normalna i inferiorna dobra:

Dobra kojima potražnja raste kada dohodak raste

nazivamo normalna dobra.

Dobra kojima potražnja opada kada dohodak raste su

inferiorna dobra.

Primjer 1: piletina vs. teletina

Kada imamo manji dohodak, onda kupujemo više

piletine. Piletina je normalno dobro.

Kada imamo veći dohodak, onda kupujemo više

bifteka od piletine. Piletina je inferiorno dobro.

Tržišno

gospodarstvo

Komandno

gospodarstvo

Planiranje Decentralizirano Centralizirano

Koordinacija Tržište

(zakon ponude i potražnje)

Vladajuće grupe

Informacije Slobodne cijene Izvješća

Poticaji Spontano diferenciranje

prihoda

Raspodjela

prihoda

Izvršitelji Poduzetnici Politički dužnosnici

Vlasništvo Privatno Državno

Koordinacijski mehanizmi:

Tržišno vs. komandno gospodarstvo

Struktura nacionalnog gospodarstva

Nacionalno gospodarstvo

Primarni sektor

PoljoprivredaŠumarstvo

Sekundarni sektor

IndustrijaRudarstvoGraditeljstvoObrtništvo (proizvodni dio)

Tercijarni sektor

PrometTrgovinaUgostiteljstvoTurizam Obrtništvo (uslužni dio)Komunalno gospodarstvo

Kvartarni sektor

Kvintarni sektor

SEKTORSKA STRUKTURA UOBIČAJENO SE

ISKAZUJE KAO UDIO POJEDINOG SEKTORA

U BRUTO DOMAĆEM PROIZVODU I U

ZAPOSLENOSTI.

Pravilnosti promjene gospodarske strukture u

procesu gospodarskog razvoja

Na najnižem stupnju gospodarskog razvoja dominantan je udio primarnog sektora u strukturi nacionalnog gospodarstva.

Na srednjem stupnju razvijenosti raste udio sekundarnog sektora i uz njega neposredno vezanih djelatnosti tercijarnog sektora (prvo se razvijaju djelatnosti koje omogućuju razvoj industrije).

Na najvišem stupnju razvijenosti dominantan je udio tercijarnog sektora u strukturi nacionalnog gospodarstva.

Što je zemlja gospodarski razvijenija, uočljivija je razdioba tercijarnog sektora na: tercijarni sektor u užem smislu, kvartarni i kvinarni sektor.

Svjetsko gospodarstvo

Nacionalno gospodarstvo:

Otvoreno gospodarstvo je ono koje je putem međunarodne razmjene povezana sa svijetom.

Zatvoreno gospodarstvo je ono koje je samo sebi dovoljna i ne sudjeluje u međunarodnoj razmjeni.

Nijedna zemlja svijeta neovisno o njenoj ekonomskoj i političkoj moći ne može biti autarhična.

Svjetsko gospodarstvo:

definicija: skup i veze svih nacionalnih gospodarstava;

nastaje međunarodnom razmjenom dobara, usluga, ljudi i kapitala:

Doktrine: protekcionizam vs. liberalizam

Protekcionizam 1

Protekcionizam predstavlja politiku zaštite domaće proizvodnje od inozemne konkurencije putem carina i kvota.

Neki instrumenti protekcionizma:

Carine su porez koji se naplaćuje na uvoz

Kvote su količinska ograničenja na uvezenu robu

Carine i kvote su protekcionistički instrumenti s nejednakim učinkom jer carine donose prihode državi, a kvote prihode uvoznicima.

Neki razlozi uvođenja carina:

neekonomski, npr. razlozi nacionalne sigurnosti, čuvanja kulturnih tradicija ili ekološki razlozi

ekonomski, npr. zaštita domaće industrije ili porast zaposlenosti

Protekcionizam 2

Posljedice protekcionizma:

porast domaćih cijena iznad onih na svjetskom tržištu

povećanje domaće proizvodnje

smanjenje domaće potražnje

smanjenje uvoza

smanjenje potrošačkog probitka

porast prihoda države

Liberalizacije trgovine 1

Trgovinska liberalizacija označava smanjivanje/ukidanje

carina i drugih necarinskih ograničenja na trgovinu:

Liberalizacija trgovine vodi većem obujmu međunarodne

razmjene.

Od sredine 20.-og stoljeća intenzivno se radi na

smanjivanju barijera i valutnih restrikcija na međunarodnu

trgovinu:

Odvija se na različitim razinama: globalnoj, regionalnoj,

bilateralnoj.

Liberalizacija trgovine 2

Posljedice liberalizacije na trgovinu:

smanjenje domaćih cijena na razinu onih na svjetskom

tržištu

smanjenje domaće proizvodnje

povećanje domaće potražnje

povećanje uvoza

povećanje potrošačkog probitka

Liberalizacija vs. protekcionizam u praksi: „Rat

grudnjaka” iz 2005.

EU je pokrenila rat s Kinom uvođenjem ograničenja na uvoz jeftinog kineskog tekstila kako bi se zaštitila europska modna (tekstilna) industrija.

Pri ulazu u EU tijekom 2005. godine blokirano 48 milijuna pulovera, 17 milijuna muških hlača, 3 milijuna grudnjaka i 4 milijuna majica, ukupno 72 milijuna odjevnih predmeta.

Posljedice ove protekcionističke mjere:

Nestašica odjeće u Europi jer se ne može brzo proizvesti tolika količina

Zbog te situacije posvađale su se sjeverne i južne članice EU.