oJ-or- ,/ /4,_,,/7, q'. . y'^'' ' ' "'r'd

-FILOZOFSKI FAKULTET

UNIVERZITETA U SARAJEVU

Odsjek za germanistiku

Datum: 11.9.2019.

VIJEEU FILOZOFSKOGA FAKULTETA U SARAJEVU

Predmet: Izvjeitaj za izboru zvanje REDOVNI PROFESOR ZA PODRUCJE

(OBLAST): HI.]MANISTIEKE NAUKE, POLJE: JEZICI I KNJIZEVNOST

(FILOLOGIJA), CRANA: GERMANISTIKA, Njemadka knjiZevnost (predmeti:

Pregled historije njemadke knjiievnosti 2, Njemadka knjiZevnost XVIII stoljeia,

Njemadki romantizam, Savremena austrijska knjiZevnost, Teme i motivi njemadke

knjiZevnosti, Njemadka i austrijska knjiZevnost XXI stolje6a), GERMANISTIKA,

Njemadka knjiZevnost, kulturologija (Uvod u kulturologiju, KnjiZevnost i kultura

austrijske modeme, IP Uvod u teoriju i analizu medija, IP Kulturalni narativi) na

Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

Na osnovu dlanova 106, 107 i 135. Zakona o visokom obrazovanju (,,Sluibene novine

Kantona Sarajevo", broj: 33/17), dlana 104 i 205. Statuta Univerziteta u Sarajevg broj: 0l-

1093-3-l/18 od 28.11.2018. godine, Odluke Vijeda Fakulteta o raspisivanju konkursa za izbor

akademskog osoblja u akademska zvanja, broj: 02-01/l 19 od 15.4.2019. godine, Odluke Senata

Univerziteta u Sarajevu o davanju saglasnosti za raspisivanje konkursa za izbor akademskog

osoblj4 broj: 0l-12-14/19 od,6.5.2019. godine (djelovodni broj protokola Fakulteta: 0l/500 od

10.5.2019. godine), prijedloga Odsjeka za germanistiku, broj 02-05/96 od 10.7.2019. godine i

miSljenja sekretara Fakultet4 broj: 03-02/631 od 11.7 .2019. godine, Vijeie Fakulteta na 10.

redovnoj sjednici odrhnoj 12.7.2019. godine, donijelo je Odluku o imenovanju Komisije za

izbor u sastavu:

1. dr. Marijan Bobinac, doktor druStveno-humanistidkih manosti iz podrudja filologije.

redoviti profesor u trajnom zvanju Filozofskog fakulteta SveudiliSta u Zagrebu, Republika

Hrvatsk4 u podrudju humanistidkih znanosti, polje: filologija - germanistika, predsjednik

Komisije;

2. dr. Slavija Kabi6, doktor humanistiikih znanosti, znansweno polje: znanost o

knjiZevnosti, redovni profesor na Sveudili5tu u Zadru, Zagrebu, Republika Hrvatska, u podrudju

humanistidkih znanosti, polje filologije, grana teorija i povijest knjiZevnosti (predmet:

\

\

Njemadka knj iZevnost), dlan

3. dr. Muhamed Dielilovid, doktor knjizevnohistorijskih nauk4 redovni profesor na

Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na predmetima Antiika lotjiZevnost,

srednjoujekovna knjiievnost, opta povijesl knjizevnosti I, opta povijest knjiievnosti II, dlar..

Konkurs je objavljen u dnevnom listu ,,Oslobodenje", na web stranici Univerziteta u Sarajevu

i Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, dana8. 6.2019. godine, a zakljuden je data22.

6.2019. godine. Na raspisani Konkurs za tzbor kandidata u nauEno-nastavno zvanje

REDOVNI PROFESOR ZA PODRUEJE (OBLAST): HUMANISTIEKE NAUKE, POLJE:

JEZICI I KNJIZEVNOST (FILOLOGIJA), GRANA: GERMANISTIKA, NJCMAdKA

knjiZevnost (predmeti: Pregled historije njemadke knjiZevnosti 2, Njemadka knjiZevnost XVIII

stolje64 Njemadki romantizam, Savremena austrijska knjiZevnost, Teme i motivi njemadke

knjiievnosti, Njemadka i austrijska knjiZevnost XXI stolje6a), GERMANISTIKA, Njemadka

knjiZevnos! kulturologija (Uvod u kulturologiju, KnjiZevnost i kultura austrijske modeme, IP

Uvod u teoriju i analizu medij4 IP Kulturalni narativi) na Odsjeku za germanistiku Filozofskog

fakulteta Univerziteta u Sarajevu javio se 1 (iedan) kandidat: Vahidin Preljevid, doktor

knjiZevnohistorijskih nauka. Nakon analize biografskih i bibliografskih podataka o kandidatu,

Komisija podnosi Vije6u Fakulteta sljededi

IZYJESTAJ

l. Biografski podaci

Dr. Vahidin Preljevi6 Osnovnu Skolu i dva

razreda gimnazije pohadao je u rodnom mjestu izmettu 1982. i 1992. godine, a srednjo5kolsko

obrazovanje nastavio je i zavriio polaganjem mature u Halleu (Njemadka). Na Univerzitetu u

Halleu studiraoje njemadku knjiZevnost, medijske znanosti i italijanistiku 1995. i 1996, a potom

je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu upisao studij germanistike i zavr5io ga stjecanjem

diplome profesora njemadkogjezika i knjiZevnosti godine 1999.

Od oktobra 1999. podeo je raditi kao asistent za njemadku knjiZevnost na Odsjeku za

germanistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu, a godinu dana kasnije zapodeoje postdiplomski

studij iz knjiZevnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i pohadao ga do 2003. godine. Studij

2

je okondao 2004. obranom magistarskog rada pod naslovom ,,Robert Musil na tragu njemadkog

romantizna. Elementi romantidarske estetike u romant Coujek bez svojslava".Iste te godine

izabran je u zvanje viseg asistenta za oblast njemadke knjiZevnosti na matidnom fakultetu.

Nakon Sto je ve6 podetkom 2000-ih godina bio na studijskim boravcima u Njemadkoj

(Mannheim) i Austriji (Bed), u drugoj polovici tog desetlje6a odobrene su mu dvije daljnje

istraiivadke stipendije koje je iskoristio za pripreme i za pisanje doktorskog rada - prvo

dvomjesedna DAAD-ova istraZivadka stipendija u Mannheimu (2004), a potom i ugledna

austrijska stipendija Franz Werfel (2006-2008) a istraZivadki rad u Bedu. Rad na disertaciji na

temu ,,Slike tjelesnosti u estetici i romanu njemadkog ranog romantizma" (mentor: prof. dr.

DZevad Karahasan) okondao je 2008. i obranio u augustu te godine. 2009. godine izabran je za

docenta, a 2013. zz vanrednog profesora za oblast njemadke knjizevnosti na odsjeku za

germanistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu te u tom zvanju radi do danas.

Impresivan je Preljevi6ev angaZman u svim segmentima struke - u njegovoj teinji za

daljnjim obrazovanjem i usavriavanjem, posebno na brojnim inozemnim istraZivadkim

boravcim4 potom u brojnim gostujudim predavanjima na stranima univerzitetima te u

organizaciji i sudjelovanju na brojnim znanswenim konferencijama u zemlji inozemstvu, a vrlo

je aktivan i u dlansfiu strudnih udruZenj4 izdavanju dasopisa i knj iga, prevodiladkoj i

publicistidkoj djelatnosti - a za sve te aktivnosti dobio je i nekoliko vrijednih nagrada i

priznanja. Treba svakako spomenuti i silnu energiju kojuje kandidat uloZio u administrativni i

nastavni rad na matidnom odsjeku i fakultetu, na primjer obavljanjem funkcije Sefa Odsjeka i

utemeljivanjem novih studijskih usmjerenja i kolegija.

Preljevi6 je ve6 u ranijim izvjeitajnim razdobljima koristio brojne ugledne istraZivalke

stipendije na njemadkom jezidnom podrudju, a s tom je praksom kao temeljem znanstvenog

rada nastavio i posljednjih godina te je u vi5e navrata boravio na visoko5kolskim institucijama

u Njemadkoj i Austriji. Jednako tako kandidat je u viSe navrata nastupio i kao gostujuii

predavad na prestiZnim inozemnim visoko5kolskim institucijama. S tim u vezi treba posebno

istaknuti njegovo vi5egodiSnje djelovanje kao gostuju6eg predavada i istraiivada na

Univerzitetu u Wiirzburgu s dijim je germanistidkim institutom sarajevska germanistika

sklopila ugovor o suradnji (Germanistische Institutspartnerschaft). U svojstvu gostuju6eg

predavada Preljevid je nastupio i na univerzitetima u Halleu i Saarbriickenu te na uglednom

irskom univerzitetu Trinity College u Dublinu (Long Room Hub Fellow).

Iznimno bogatu aktivnost Preljevi6 i nadalje pokazuje kao organizator i suorganizator

metlunarodnih znanswenih konferencija. U izvjestajnom razdoblju sredisnje mjesto - po svom

znadenju i po iznimno brojnim reakcijama u zemlji i inozemstvu - nesumnjivo zannima

organizacija velike medunarodne interdiscipliname konferencije u povodu stote obljetnice

Sarajevskog atentata 2014. godine pod naslovom ,,The Long Shots of Sarajevo 1914-2014"

koju je kandidat pripremio u suradnji s prof. Clemensom Ruthnerom s Trinity Collegea u

Dublinu. Na tom skupu, dije su odrZavanje podrZali Ewopska Unij4 Ministarstvo znanosti

Republike Austrije i Fondacija ,,sarajevo - Srce Evrope", sudjelovali su brojni strudnjaci iz

Evrope i Amerike, a iz njega su proizaili i zbomici radova na engleskom i njemadkom te na

bosanskom jeziku. - Preljevi6 je sudjelovao i u organiziranju niza drugih znanstvenih i strudnih

skupova u zemlji, kako onih medunarodnih tako i onih, podjednako vaZnih, usmjerenih na

promicanje stnrke u domaiem okruZju. (Su-)organizirao je tako skupove o njemadkim

knjiZevnicima Georgu Biichneru (2013) i Franku wedekindu (2014), potom godisnju

konferenciju Udrurzenja germanista jugoistodne Evrope (2014), interdisciplinamu konferenciju

,,Unser Bosnien - Wiener Schule" (u suradnji s austrijskim kolegicama i kolegama, 2016) te

medunarodnu konferenciju ,,Propadanja, Prilozi za historiju jedne mentalne figure u evropskoj

knjiZevnosti i kulturi" (201s). Toj bogatoj organizacijskoj aktivnosti treba pribrojiti i

kandidatovo sudjelovanje na brojnim znanswenim skupovima u inozemswu u raznim

zemljama, na primjer u Njemadkoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji, Srbiji, Svicarskoj,

Austriji, Belgiji, Poljskoj, ie5koj Republici, Albaniji, Kosovu, Litvi, SAD, Ukrajini'

Sto se tide rada u znanstvenim i strukovnim udruZenjima, treba istaknuti da se kandidat

i na tom podrudju pokazao kao jedan od pionira u Bosni i Hercegovini i u regiji: bio je jedan

od osnivada UdruZenja germanista jugoistodne Evrope 2007. godine u Sarajevu, a vaZnu je

ulogu imao i pri osnivanju Bosanskoga filoloSkog druSWa 2003. i Filozofskog drustva Theoria

2004. godine. S tim u vezi valja takoder istaknuti daje Preljevi6 jedan od pokretada i suurednika

,,Pisma", dasopis a za jezik i knjiZevnost u izdanju Bosanskoga filoloskog drustva. Aktivan je u

uredivanju Radova Filozofskog fakulteta u Sarajevu, a dlan je i redakcije dasopisa Zivot

(Sarajevo) i Behar (Zagreb). VaZno je u ovom kontekstu spomenuti njegovu aktivnost na

utemeljenju znanswene edicije ldentifications pi akademskoj izdavadkoj ku6i Kdnigshausen

& Neumann u Wiirzburgu.

Svoju - kako se vidi - razgranatu i uspjeSnu aktivnost Preljevi6 nije ogranidio samo na

znanstveno podrudje; jednako je tako zapaieta i njegova djelatnost na vrlo Siroko shvaienom

podrudju publiciranja strudnih radova, pri demu se posebno istaknuo kao knjiZevni i kultumi

kritidar te prevodilac s njemadkog jezika. Kao kritidar, prije svega kao pisac knjiZevnih kritika

i strudnih prikaza o autorima i djelima s njemadkoga jezidnog podrudja, objavljivao je priloge

u nekoliko dasopisa (DANI, LICA, KtN), dok se kao prevodilac istaknuo prijevodima djela

klasidne i suvremene njemadke knjiZevnosti za koje je dobio vise nagrada i primanja. valja

4

takoder upozoriti na aktivnost znanstvenog mentora Austrijske biblioteke u Sarajevu' 2017'

godine Preljeviiu je za njegov ustrajni rad na kulturno-znanstvenom podrudju dodijeljeno

visoko austrijsko odlikovanje Pod asniklil za znanost i umjetnost.

2. Znanstveni i struini radovi do izbora u nauino-nastavno zvanje vanrednog profesora

za oblast njemaika knjiievnost

Kada je rijed o kandidatovu mansweno-strudnom radu do izbora u zvanje vanrednog

profesora 2013. godine, vei se na prvi pogled moZe raspoznati Sirok raspon njegovih interesa,

i to Sirok ne samo u smislu bavljenja raznim aspektima uze struke germanistike, podjednako

podrudjem povijesti knjiZevnosti i podrudjem knjiZevne teorije; Preljevi6, naime, pokazuje i

iznimno zanimanje za povezivar4e rada na germanistidkim temama sa svojim filozofskim

uvidima, a stedena znanja i zanimanje za suvremenu bosansku knjiZevnost powemeno

primjenjuje i za pisanje - desto komparatistidki usmjerenih - radova na podrudju slavistike.

Sirok spektar znanstveno-strudnog interesa u Preljevidevu sludaju ne znadi, medutim,

proizvoljnost; naprotiv, jasno su raspoznatljive niti vodilje Sto povezuju njegove radove. bez

obzira na to radi li se o primamo knjiZevnoznanstveno ili pak filozofski impostiranim

tekstovima: kandidat je u prvom redu zadubljen u temeljna estetska i poetoloska pitanja

modeme, kako u pitanje 'prve modeme" to jest epohe koja obiljezuje piielaz iz ranog novog

vijeka u novi vijek i svoj vrhunac nalazi u romantizmu, tako i u pitanje razdoblja modeme na

prijelazu 19. u 20. stoljede. Zanimljivo je pritom da Preljevid svoja razmatranja o pitanjima

modeme povezuje s najnovijim teorijskim knjiZevnomanswenim i kultuoloskim uvidima, a o

tim, metodoloikim pitanjima objavio je i posebne radove, npr. o pitanj ima prevladavanja

strukturalizma, o spacijalnim teorijskim polaziStima ili pak o postavkama teorije kultumog

pam6enja. Spomenimo daje u razdoblju do svoga prvog izbora u zvanje docenta objavio jednu

monogtafiju te dva zbomika (kao supriredivad), petnaest manstvenih studija i rasprava, devet

strudnih tekstova s podrudja njemadke knjiZevnosti i kulturologije, tejo5 sedam kraiih prikaza

s podrudja domade knjiZevnosti i teatarskih predstava. Objavio je i detiri prijevoda knjiZevnih,

odnosno teorijskih djela s njemadkog jezika (Novalis, Christa Wolf, Daniel Kehlmannn, Jan

Assmann).

3. Radovi objavljeni poslije izbora u nauino-nastavno zvanje vanrednog profesora za

oblast njemaika knjiZevnost

5

I u razdoblju nakon izbora u zvanje vanrednog profesora Preljevidev znanstveno-strudni

rad odlikuje imimno Sirok raspon tema, visoka kvaliteta i odgovaraju6a kvantiteta: od 2013. do

danas objavio je tri autorske knjige (uz jos jednu u pripremi), (su)uredio Sest zbomika

manstvenih radova (edan u pripremi) i sedam knjiga knjizevnih prijevoda (Biichner,

Wedekind, Kriiger i dr.); usto, napisao je ukupno 35 znanswenih radova, studija i eseja u

dasopisima i zbomicima znanstvenih radova. Ono Sto pritom upada u odi jest kontinuitet

interdisciplinamog bavljenja temama dviju modemi evropske kultume povijesti,

prosvjetiteljsko-romantidarske modeme i modeme razdoblja oko 1900. godine, i nastojanje da

se ta dva vaina kultumopovijesna razdoblja poveZu s nasim vremenom, vremenom tzv.

postmodeme, kako njezinom knji2evnom praksom tako i njezinim teorijskim polazistima.

Opcenito se moZe konstatirati da kandidat u nizu publikacija - a koje 6e u daljnjem tekstu biti

pojedinadno kratko prikazane - svoju usmjerenost na propitivanje fenomena modeme nije

dopunio samo nizom novih tematskih aspekat4 negoje - produbivii tu svoju djelatnost nizom

novih teorijskih, knjDevnopovijesnih i filozofskih uvida - stekao dodatnu zrelost i na taj nadin,

Sto vei sada mozemo konstatirati, u potpunosti zasluzio promaknuie u vise znansweno-

nastavno zvanje.

3.1 Knjige

Medu Preljeviievim autorskim knjigama objavljenim nakon 2013. sredisnje mjesto

zauzima velika sudija Nalan imperije. Knji1evnost i politiika imaginacijo tt posthabsburikom

kulturnom prostoru l-'l;7jdanj'a zagrebadke ku6e Preporod (2018). Rijei je o djelu koje se upisuje

u recentna istraZivanja tzv. postimperijalnih studija. Autor u njoj raspravlja o naknadnom,

knjiZevnom i kulturnom Zivotu habsburskoga kuttumog nasljeda i - kao sto istide u podnaslovu

- propituje vezu izmedu knjiZevnosti i politidke imaginacije, nastoje6i pritom rekonstnrirati

odnos knjiZevne froetike i kultumog identiteta u austrijskoj i bosanskohercegovadkoj

knjiZevnosti u kasnoj fazi Austrougarske Monarhije te u razdoblju nakon njezina raspada. Od

posebnog su pritom znadenja diskursi koji prate austrougarsku okupaciju Bosne i Hercegovine

i njezino integriranje u srednjoevropski prostor. Raspravljajuii o dugom trajanju habsburskog

kompleksa, Preljevi6 se osvr6e na ironidno-nostalgidne naracije Josepha Rotha i Roberta Musila

te na prikaz Kafkine recepcije u kontekstu komunizma i PraSkog prolje6a.

Uz tu veliku studiju koja otvara posve nove istrazivadke perspektive na povijesno

nasljede i u Sirem regionalnom kontekstu, kandidat je u izvjestajnom razdoblju objavio i

preglednu, populamo-znanswenu knjigu sarojevski otentat (zenica 2015) koju je potpisao

6

zajedno s Muamerom Spahiiem, a koja ima i svoje englesko izdanje'

3.2 Radovi objavljeni u Easopisima i zbornicima

Velik dio Preljevi6evih manstvenih radova objavljenih u izvjestajnom razdoblju bavi se

knjiZevnim i kulturoloskim refleksijama Sarajevskog atentata i Prvoga svjetskog rata, koji je

posljednjih godina - s obzirom na aktualnost historijske obljetnice - predstavljao bitno teZi5te

njegova istraZivadkog rada. Iz velikog broja radova i studija izdvajamo sljede6e:

(l) Prvi u tom nizu, rad objavljen pod naslovom vor dem Attentat. Ideologische Figuren

der jungbosnischen Literatur im diskursgeschichtlichen Kontext der Donaumonarchie. (tt:.

Ende einer Ara. 1914 n in den Literaturen der Donoumonqrchie und ihrer Nachfolgestaoten.

Hg. Amulf KnaIl. Wien 2015, S. 9-24.), predstavlja komparatistidku analizu ideoloske osnove

mladobosanske knjiZevnosti u kontekstu Habsburske monarhije. Pritom autor razvija tezu o

'istodobnosti neistodobnosti' ranog razvoja bosanskohercegovadke knjiZevnosti u kojoj se

esteticistidko i modemistidko poimanje knjiZevnosti mijesa sa razumijevanjem knjiZevnosti kao

sredstva politidke borbe. od posebnog znadaja u tekstovima vladimira Ga6inovi6a, Borivoja

Jevti6a i drugih jesu razliditi ideologemi distote i oslobadanja koji predstavljaju idejnu osnovu

intelektualnog ambijenta u kojem se na kraju dogodio i Sarajevski atentat'

(2) Rad Sarajevski otentat: heroji, apokolipsa, kult Zrtve. (u: Sarajevski dugi pucnji'

Dogatlaj - narativ - pamdenje Prir. Vahidin Preljevii i Clemens Ruthner. Zenca2ll5, S- 25-

52.) te njegova unekoliko izmijenjena verzija na njemadkom jeziku Das Attenat von sarajevo:

Helden, Apoknlypse, Opferkult. Kulturwissenschaftliche Einfilhrung in die Poetik eines

geschichtlichen Ereignisses. (u: Long Shots of Sarajevo 1914. Ereignis. Narrativ. Gediichtnis.

Tiibingen: Narr Francke 2016, s.27 -56.) takoder analizira mladobosanske tekstove, ali i

povijesne dokumente (izmeclu ostalog, i sa procesa atentatorima) slijedi intenciju da postavi

osnovu za kulturolosko tumadenje povijesnih zbivanja, pri demu autor govori o ,,poetici jednog

povijesnog dogadaja", s posebnim fokusom na motiv junastva, apokaliptidnog shvaianja

povijesti i figuru Zrtvovanj4 koji su prevladavali u diskursima bliskim atentatorskom krugu'

(3) Ovaj projekt kulturoloske analize sarajevskog atentata kandidat nastavlja i

produbljuje u ovedoj studiji pod naslovom vom Naftativ zum Gedrlchtnis und zuriick. (u: Nach

1914. Der Erste Weltkrieg in der europiiischen Kultur. Hgg. von Michael Braun, c)liver

Jahraus, Stefan Neuhaus, St6phane Pesnel. wiirzburg: K6nigshausen & Neumann 2016, s.63-

94.), u kojoj on, analiziraju6i ve6i broj knjiZevnih, novinskih i publicistidkih izvora, skicira

prefrguracije koje u predatentatskim intelektualnim dikursima. Pritom on u pitanje dovodi

,7

uobidajeni redoslijed dogadaj-narativ-pam6enje pokazuju6i da se na primjeru Sarajevskog

atentata moze vidjeti da narativ moze prethoditi i uokviriti dogatlaj koji 6e se tek dogoditi'

odnosno da kolektivna/ politidka imaginacija ve6 unaprijed formira povijesni dogatlaj, a da se

desto i karakter samog dogadaja mijenja sukladno konfiguracijama kultumog pamienja.

(4) U studiji Konsffukcija herojskog tiranoubisna. Funkcionaliziranje diela Friedricho

schillera u naratiyima o sarajevskom atentqlu (u: Sarajevski filoloski susreti III, knjiga 2,

Sarajevo: BFD 2016, str.29-44) autor se fokusira na recepciju njemadkog klasika Friedricha

Schillera u diskursu o Sarajevskom atentatu, posebno u duvenoj historiografskoj sintezi o ovom

doga<laju historidara Vladimira Dedijera. Schillerovo djelo, narodito drane Razbojnici i

Itithelm Tell,kako pokazuje kandidat u ovoj raspravi, posluZilo je kao knjiZevna podloga za

naknadno intelektualno legitimiranje ovog dina.

(5) U raspravi Das Allental von Sarajevo und der Mythos von der

Freimaurerverschw,rung. (u: Quatuor Coronati Berichte. Jahrbuch ftir historische

Freimauererforschung. Bd. 3612016 Wien: L6cker 2016.377-398) kandidat analizira genezu

mita o slobodnozidarskoj zavjeri u Sarajevskom atentatu, koji je dvadesetih godina 20' stoljeia

imao bitnu ulogu u potitidkoj propagandi u Njemadkoj.

(6) U raspravi unfall der Geschichte und spaltung des Ereignisses. sarajevo 1911 mit

Robert Musil gelesen. (u: Frieden und Krieg im mitteleuropaischen Raum. Historisches

Ge&ichtnis und literarische Reflexion. Hgg. von Milan Tvrdik und Harald Haslmayr. wien:

new academic press 2017, S. 151-168.) autor sliku povijesti u Musilovom rcmanu Coujek bez

svojstava dovodi u vezu s kolektivnom recepcijom sarajevskog atentata i izbijanja Pwog

svjetskog rata kao,,prvobitne katastrofe" 20. stoljeda. Autor oslanjaju6i se na svoju

interpretaciju Musilovog romana i neke teoreme Reinharta Kosellecka i Hansa Georga

Gadamera postavlja tezu da je ovaj dogadaj bitno utjecao i na promjenu slike povijesti u kojoj

sludajnost postaje njen konstitutivni element.

(7) Studijom Knjiievne slike Franzo Ferdinanda. O strukluri kolehivne imaginacije.

(Joumal (Preporo d zageb) 2oo/2ol-2017, str. 2l-27) Preljevi6 se ponovno vraia Sarajevskom

atentatu, koncentriraju6i se pritom na paradoksalno mjesto historijske lidnosti Franza

Ferdinanda u kultumom pam6enju. Kandidat analizira posebno formiranje te slike u romanu

Apis und rsfe Bruna Brehma, koja je odito izvrsila velik utjecaj i na kasnija videnja

prestolonasljednika, kako u knjiZevnosti tako i u drugim diskursima' (Inade' neke od teza iz

spomenutih dlanaka kandidat je saieo u preglednoj i znanstvenopopulamoj knjizi Sarajevski

atenlal(Zenica2015)kojujepotpisaozajednosMuameromspahidem,akojaimaisvoje

englesko izdanje.)

8

(s) u tri imagoloSke rasprave kandidat se bavi politidkom i kulturnom imaginacijom u

mladobedkoj knjiZevnosti oko prijelaza stolje64 s posebnim osvrtom na imperijalni kontekst'

U prvom takvom radu pod naslov om orijent u beikoj moderni. Narativi habsburike Bosne kad

Leopolda Andriana i Arthura Schnitzlera. (u: Sarajevski filoloski susreti II, knj. II, priredili

Sanjin Kodri6 i vahidin Preljevii. Sarajevo 2014, 265-279) kandidat analizira imperijalne

figure u slici Bosne i Hercegovine kod dvojice predstavnika Bedke moderne. Druga rasprava

Das Imperium und das Imoginrire. Zur Poetik und Potitik in Hugo von Hofmannsthals

Essayistik 1914-1g18. (u: Narrative im (post-)imperialen Kontext. Literarische

Identiuitsbildung als Potential im regionalen Spannungsfeld zwischen Habsburg und Hoher

pforte in Mittel- und Siidosteuropa. Hgg. von Matthias Schmidt, Daniela Finzi, Milka car'

Wolfgang Miiller-Funk, Marijan Bobinac Tiibingen: Francke 2015, S' 155-172) bavi se

politiEkom imaginacijom u djelu Huga von Hofmannsthala za vrijeme Prvoga svjetskog rata.

Hofmannsthalova vizija snaZno ukljuduje diverzitet kao kljudni element, ali i jasno postavljeno

srediSte u imperijalnom prostoru. Imperijalni motiv diverziteta i multikulturalnosti koji

razvijaju austrijski knjiZevnici i publicisti tog doba temaje i rad a ,, Zauberhafte Mischung" und

',reine Volksseele,,. Literatur, Kultur und. Widerspriiche der imperialen Konstellation im

habsburgischen Bosnien-Herzegowino um 1900. (!: Bosnien-Herzegowina und Osteneich-

Ungam, 1878-191. Anniiherungen an eine Kolonie clemens Ruthner/Tamara Scheer

Hrsg.Tiibingen: Narr/Francke 2018, str. 373-390). U toj raspravi autor imperijalnoj figuri

raznolikosti u austriiskoj knjizevnosti suprotstavlja kult nacionalne disto6e u patriotskoj

bosanskohercegovadkoj literaturi istog doba, narodito kod Petra Kodiia' Materijali za ovu

raspravu bit 6e kori5teni i ujednom dijelu kandidatove knjige Nakon imperije '

(9) U dvije druge rasprave kandidat se bavi aspektima odnosa percepcijskog mehanizma

i proizvodnje znadenja u djelu Roberta Musila. Tako se u studiji Isolierung des Blicks und

Dstuporiisg( unversttindlichkeiten. Robert Musils Medienristhetik und Bila Baldlzs' (t:

Medium Medialitiit Intermedialitiit. Beitriige zur dsterreichischen Kulturgeschichte. Hgg. von

Amulf Knafl. Wien: Priisens 2016. S. 9.29), autor analizira perceptivne modele u Musilovoj

prozi dovodeii ih u vezu sa suvremenom teorijom filma Bdle Baftilzsa. Rascjep pojave

(Erscheinung)i znadenja kao kljudne poetske o&ednice Musilove poetike tema je i u raspravi

pod naslovom Das Lticheln Moosbruggers. Anmerkungen zur Bedeutsomkeitskultur der

ModerneamBeispielvonRobertMusilsMannohneEigenschaften'(u:Sinn'Unsinn'

Wahnsinn. Beispiele zur tisterreichishen Kulturgeschichte' Hgg von Amulf Knafl' Wien:

praesens2017,pp.53-65).ovdjeseautorusvojojalalizipikazalikaMoosbruggerau

Musilovom rommt eoujek bez svojstava snazno oslanja na koncept ,,Bedeutsamkeit" koji

9

razvija filozofHans Blumenberg u svom djelu ,Rad na mitu. lo5 jedankandidatov rad, objavljen

2014. godine u dasopisu Pismo (Znamenovania. O kulturalnoj signifikantnosti u knjiZevnim

tel<stovima na primjeru J.P. Hebela i Novalisa. Pismo I I (2013), 73-87. Sarajevo 2014.), bavi

se tim pojmom koji on prevodi kao ,,makovitost". Koncept ,,znakovitosti" on ie u toj raspravi

analizirati na primjeru tekstova njemadkih pisaca J.P. Hebela i Novalisa.

(10) Historijom knjiZevne percepcije bave se i dva najnovija rada kandidata, koja su

izaila2019. godine. Jedan od njih pod naslovom Die Mutzenbacher-Konstellationen. Skizze zur

lYahrnehmungsgeschichte und literarischen Pornographie in llien um 1900. (u: Mutzenbacher.

(Re-)Lekttiren eines wiener skandalromans. Herausgegeben von clemens Ruthner und

Matthias Schmidt. Wien: Sonderzahl2019, pp.127'146.) opisuje iz rakursa analize percepcije

poetidko-povijesnu konstelaciju oko 1900. unutar koje je nastao najpoznatiji pomografski

roman na njemadkom jeziku. Preljevid taj roman tumadi kao knjiZevnu radikalizaciju odretlenih

postavki naturalistidke i mladobedke poetike, usporedujuii model opaZanja u njemu s

perceptivnim mehanizmima u tekstovima bedke modeme. - U drugom radu iz ove grupe pod

naslovom Prosa der Wahrnehmung. Perzeptionsmodelle in den Texten Xaver Bayers. (u:

Joumal of Austrian Studies. Volume 52 Numbers 1-2 Spring-Summer 2019), objavljenom u

ameridkom germanistidkom dasopisu, kandidat svoj pristup oku5ava i na suvremenoj austrijskoj

knjiZevnosti, konkretno na odabranim tekstovima Xavera Bayera. Posebno zanimljiv je u toj

analizi Bayerove proze fenomen navale osjetilnih senzacija i ,,rasipanja" (Zerstreuung)

opaZanja, kojem je izlozen danasnji subjekt, a koji kandidat prepomaje kao vaZnu odrednicu

poetike ovog mladog austrijskog knjiZevnika.

(11) Inade, Preljevid se suvremenom njemadkom knjiZevnosiu bavi i u raspravi

posveienoj njemadkom knjiZevniku Uwe Timmu kojaje izasla pod naslovom Revolution als

Literatur. Notizen zum revolutionriren Subjekt in der 68-er Prosa [Jwe Timms. (n: Deutsche

Literatur und europiiische Zeitgeschichte: Paul Michael Liitzeler zum 75. Geburtstag /

herausgegeben von Michael Braun. Tiibingen: stauffenburg 2018, str. 63-74). U sredistu

analize u ovom radu nalazi se koncepcija revolucionamog subjekta u nekoliko romana lIwea

Timma koji obraduju gradu vezanu za studentsku revoluciju 1968. godine'

3.3 Struini radovi (knjEevni prijevodi, prikazi, osvrti)

vaZan dio svoga javnog djelovanja Preljevi6 vidi i u knjizevnom prevodilaStvu - od

izbora u zvanje vanrednog profesora objavio je ukupno sedam knjiZevnih prijevoda, medu

kojima su i kapitalna djela koja 6e imati recepciju i na Sirem juZnoslavenskom prostoru,

l0

ponajprije djela Georga Btichnera, Franka wedekinda i Huga von Hoftnannsthala. od velikoga

kultumog znadaja su i ostali njegovi prijevodi koji obuhva6aju djela autora poput Abbasa

Khider4 Milene Mrazovi6-Preindlsberger, Eduarda von Keyserlinga i Michaela Kriigera.

Usto,kandidatjenastaviosvojuve6ranijezapaZenuaktivnostnapodrudjupisanja

osv(a na razne knjizevno-kultume probleme te uvodnih studija koji su objavljeni kao pogovori

izabranim djelima klasidnih njemadkih pisaca, mahom u knjigama koje je sam priredio ili

preveo. Treba posebno istaknuti i njegovo nastojanje da se pozicionira kao kritidki promatrad

zbivanja na bosanskohercegovadkoj knjiZevnoj, filozofskoj i kultumoj sceni. U ovoj

kandidatovoj produkciji istidu se sljedeie grupe radova:

(l)Uvodnestudijeobjavljenekaopogovoriizabranimdjelimaklasidnihnjemadkih

pisac4 mahom u knjigama koje je sam priredio ili preveo' fujed je o radovima U svemu

zahtijevam zivot. Napomene o Georgu Biichneru. (u: Georg Biichner. Sabrana djela. Prir'

Vahidin Preljevi,b. Znnica: Vrijeme 2013, str,261.271), zAtim Ilstrojen ili pogubljen, (u: Franz

Wedekind. Izabrane drame. Zenica: Vrijeme 2014, str. 3gl-404rc e ekoiuti more da nas pusti'

Roman Valovi Eduarda von Keyserlinga (u: Eduard von Keyserling: Valovi. Preveo Vahidin

preljevi6. Zenica: vrijeme 2017, str. 157-168.) u kojima autor nastoji prikazati osnovne

odrednicepoetikeGeorgaBiichner4FrankaWedekindaikodnasmanjepozrratogpisca

Eduarda von KeYserlinga.

(2)SlidnufunkcijuimainizradovaosuvremenojknjiZevnostinjemadkoggovomog

prostora, uglavnom objavljenih u dasopisima zivot (Sarajevo) i Behar (Zagreb), kao Sto su

studije o Ilmi Rakusi Tiho zbrisati u pjesmu. Esej o llmi Rakusi. (rt: Zivot. iasopis za

knjizevnost i kulturu. Br. 5-612016.8-11), o poslijeratnoj austrijskoj knjizevnosti Granice

jezika, granice svijeta. Napomene o savremenoj austriiskoi knjizevnosti. (u: zivot. iasopis za

knjizevnost i kulturu. Br.5-612016. 112-117), o pjesniku i kulturnom djelatniku Michaelu

Krtigeru (Pjesniika vedrina apokolipse. o knjiievnom s\aralaitvu Michaela Kr gera. (rt:

Michael Krtiger: Jedanaesta zapovijed. Izabrane pjesme. Priredio vahidin Preljevid. Sarajevo

2018: str. 8-15), o Iliji Trojanowu Rastanak s identitetima. o romanu salaryljai sujetova llije

Trojanowa. (u: Behar. dasopis za knjzevnost i druitvena pitanja 136/2017, str.21-24) i

Robertu Menass eu Evropa bez svojstava. o romanu Prijeslonica Roberla Menassea. (tt: zivot

1-2l2l18,srr. 40-43.), od kojih se neki kre6u izmedu knjizevnokritidkog eseja i ka6e uvodne

stttdije. Toj grupi treba pribrojati i komparatislidke radove o Larsu Gustafss onu. opriiati krug,

poiinjati iznova: refleksije o Larsu Gustafssonu (l 936-20 t 6). (U: Zivot: dasopis za knjizevnost

i kulturu ISSN: 0514-776X.- God. 54, br. l-2 (2016), str. 14-19), o DZevadu Karahasanu (Zivor

ili istina. O romanu DZevada Karahasana Src pepeo priia (u: Behar 135/2017, str. 20-21)'

ll

Predragu Luciiu: Posljednji dani satire (u: Zivot 1-212018, str. 3-5).

(3) Pored navedenog, kandidat je u proteklom izbomom periodu napisao i teorijsku

raspravu o kultumim narativima u politidkim i identitetskim diskursima o Bosni i Hercegovini

(ldentitetske zamke. Kulturoloike refleksije o bosanskahercegovaikim narativimd u evropsknm

kontel<stu. U: Godisnjak BoSnjadke zajednice kulture Preporo d, 112013, 213-220). Njegovo

zanimanje za odredena kultumoteorijska pitanja dolazi do iztaiaja i u kradem radu o narativu

zavlere u kojem se bavi fenomenom novog zanimanja za okultno u jugoslavenskoj kulturi

osamdesetih godina (Narativ zavjere. Okultistidki obrat u jugoslavenskoj historiji. U: Joumal

(Preporod zagreb) 1981199 (2017) str. 41-46.). JoS jedan kulturoloSki rad ovog tipa bavi se

funkcijom zaborava u kulturi sjedanja (Kultura pamtenja i forme zaborava. U: Behar/Zagreb

137, str. 4-6).

(4) Dva priloZena rada Bitka za Kalku i Praiko prolje1e: sluiaj Liblice. (U: Behar

14212018, str.2l-26.) te clanak Casopis Nada: el<speriment integralnog bos4lrsrva' (J: Behar

(zagreb) l43ll44-2}lS), str. 5-7, predstavljaju kra6e vetzle iz poglavlja kandidatove knj ige

Nakon imperije,pa ih ovdje neiemo posebno razmatrati.

4. Nastavno-pedagolke aktivnosti

Nakon izbora u zvanje vanrednog profesora vahidin Preljevii je na odsjeku za

germanistiku vrlo uspjeSno predavao kolegije iz niza predmeta odredenih nastavnim planom i

programom, kao 5to su: Pregled historije njemadke knjiZevnosti I i II, Uvod u kulturologiju,

Njemadki romantizam, KnjiZevnost austrijske modeme, Kultura Bedke modeme, Kulturalni

narativi, Njemadka i austrijska knjiZevnost 2l stoljei4 Historija njemadkog filma, Uvod u

teoriju i analizu medija, Savremena austrijska knjiZevnost. Povezujudi svoje znanstvene i

strudne interese s pedagoskom djelatno56u, uvode6i u nastavu niz novih, tematski i metodoloski

modemo koncipiranih predmeta, kandidat se pokazao kao pouzdan, vrijedan i u studenata

omiljen nastavnik.

Uz rad na redovnom studiju germanistike Preljevid je razvio i Siroku pedagoiku

djelatnost te je u izvjestajnom razdoblju mentorirao ditav niz mladih bosanskohercegovadkih

germanista, pri demu treba izdvojiti mentorswo jednoga doktorskog (Naser Sederovio) i

nekoliko magistarskih radova (Alma Tabak, Minela Bandi6, Anja orozovi6, vildana

Dervi5begovi6, Ibrica Dizdar).

Ranije je ve6 istaknuta Preljeviieva iznimno bogata aktivnost gostujuieg predavada na

inozemnim germanistidkim odsjecima.

12

5. Ostale znanstvene aktivnosti

Preljevi6 je, kao Sto je istaknuto, vrlo aktivan i na podrudju izdavanja i uredivanja

znanstvenih i kultumih dasopisa (Pismo, Radovi, Behar, Zivot) te znanstvenih nizova kod

uglednih izdavad a (ldentification^s). U ovoj rubrici valja ukazati i na razne simpozije i projekte

koje se organizirao ili poketao u izvjestajnom razdoblju. Pritom treba ukazati na projekt

Obljetnice njemaike kulture u suradnji s Goethe Institutom u okviru kojega su objavljeni

prijevodi djela Btichnera i wedekind4 a posebnu pozomost zasluzuje medunarodna znanstvena

konferencija The Long Shots of Sarajevo 1914-2014, odrZana u Sarajeru u povodu stote

obljetnice sarajevskog atentata 2014. u tu grupu aktivnost ubrajaju se i ciklus predavanja na

Filozofskom fakultetu u Sarajevu pod naslovom Knj iievnost i politika t suradnji s Fondacijom

Konrad Adenauer 2017. godine, te projekt Sarajevska poetiikq docentura koja se odrZava u

suradnji s Fondacijom S. Fischer (Berlin) i Goethe institutom Sarajevo od 2019. do 2021.

6. Konaiuo miSljenje i prijedlog komisije

saZimajudi redeno, Komisija zakljuduje da je prof. dr. vahidin Preljevid ispunio sve

zakonom propisane uvjete za izbor u vise zvanje redovnog profesora. Naime, prema odredbama

gore citiranog Zakonu o visokom obrazovanju i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

visokom obrazovanju kandidatje u promatranom razdoblju (od 2013. do 2019. godine) objavio

tri autorske knjige (uzjosjednu u pripremi), (su)uredio Sest zbomika znanstvenih radova (edan

u pripremi) i sedam knjiga knjiZevnih prijevoda (Btichner, wedekind, Kriiger i dr.); usto,

napisao je ukupno 35 znanstvenih radova, studija i eseja koji su objavljeni u dasopisima i

zbornicima manstvenih radova.

osim Stoje ispunio zakonske uvjete za napredovanje, KomisijaZeli istaknuti da se prof.

dr. Vahidin Preljevii svojim mansweno-strudnim radom potwdio kao imimno nadaren i

cijenjen germanist knjiZevno-kulturoloskog, interdisciplinarnog usmjerenja' Taj renome u

matidnoj sredini i u inozemnim krugovima kandidat je prije svega stekao svojim raspravatna o

temeljnim estetskim i poetoloikim pitanjima modeme, kako pitanjima'prve modeme', to jest

epohe koja obiljezuje prijelaz iz ranog novog vijeka u novi vijek i svoj vrhunac nalazi u

romantizrnu, tako i pitanjima razdoblja modeme na prijelazu 19. u 20. stolje6e. Posebno

naglasavamo dinjenicu da Preljevii svoja razmatranja o modemi povezuje s najnovijim

teorijskim knjizevnoznanstvenim i kulturoloskim uvidima, o demu je, Sto takoder istidemo,

objavio i niz specijalistidkih radova. U te silnice njegova rada izvrsno se uklapa i njegova

t3

iaazia sklonost aktuari"'ciji, sto do izra2aja posebno dolazi u nizu wlo zapazenih radova iaktivnosti u povodu stote obljetnice Sarajevskog atentata.

Preljevi6 se u izvje5tajnom razdoblju iskazao i kao vrstan i inovativan nastavnik te biomentor jednog doktoranda i sestero magistranata. Zakljudno Zelimo naglasiti da je kandidatsvojim postignu6ima i zalaganjem dao novi poticaj razvoju studija germanistike naFilozofskome fakultetu univerziteta u sarajevq te powh toga bitno pridonio novompozicioniranju sarajevske germanistike kao jedne od vodedih u regiji.

U vezi s prethodno relenim, Komisija predlaie Vijedu Filozofskog fakultetaUniverzitets u Sarajevu de sc dr. Vahidin preljevi6 izabere u zvanje Tvanje redovnogprotesora zt podratje (oblosr): ha anbtitke nau*e, polje: jezici i hnjitevnosl (frlologija),grana: germanisti*a (pr€dmeti nrbroiani u preembuli).

Komisija

Hrvatska"

Komisije;

u podrudju stidkih e: filologija germanistik4 predsjednik

2. &. Slavija Kabi{, doktor humanistidkih znanosti, znanstveno polje: ananost o

knjizevnosti, redovni profesor na Sveurilistu u Zadn! zagrebu, Republika Hrvatsk4 u podrudju

humanistidkih znanosti, polje filologije, grana teorija i povijest knjiZevnosti (predmet:

CDSJEhA.,KATEORE ODRZANO,,

,^ ^ orz.ruli. I

Njemadka knj iZevnost), dlan \/4 ,i, -,- )' /'z 'E{<vic''

3. dr. Muhamed lllelilovid, doktor knjiZevnohistorijskih nauka, redovni profesor na

Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajew na prcdmetima AntiCka btjiiewost,

srednjoujelrnvna lofiievnost, opta povijest lotjiievnosti I, op6a povijest torjiiewosti II, tln.

vrJ€ct 0

l4

1. dr. Marijan Bobinac, doktor drusweno-humanistidkih ananosti iz podrudja filologije,redoviti profesor u trajnom zvanju Filozofskog fakulteta sveuditista u Zagrebu, Republika

I

L '?-f-o? ^i{