1

Automatizacija Automatizacija kontejnerskih terminala kontejnerskih terminala

Sigurnost u vodnom Sigurnost u vodnom prometu IIprometu II

1111--11--20132013

2

Kontejnerski terminaliKontejnerski terminalilučki kontejnerski terminali su glavna prometna čvorištabez kojih se ne može ni zamisliti suvremeni transportoni su mjesto povezivanja i prepletanja svih vrstatransportal čki k j ki i l di j l čk k ji jlučki kontejnerski terminal dio je lučkog sustava koji jeposebno izgrađen i opremljen objekt namijenjen prekrcajukontejnera izravnim ili posrednim rukovanjem izmeđumorskih brodova i kopnenih prijevoznih sredstavau svijetu postoje glavne luke (mother ports) koje imajujedan ili više velikih glavnih terminala (mother terminal) izkojih se promet disperzira u veći broj pomoćnih luka, sterminalima manjega kapaciteta (feeder terminals)

1111--11--20132013

terminalima manjega kapaciteta (feeder terminals)kontejnerski su terminali opremljeni odgovarajućomopremom za nadzor i rukovanje standardiziranim ISOkontejnerima i tako omogućavaju vrlo brz, kvalitetan iekonomičan pretovar robe, na načelu jedinstvenogatehnološkog sustava „od vrata do vrata“

o opremljenosti i razvijenosti lučkih i skladišnih prostoraovisi i efikasnost željezničkoga, cestovnog i riječnogprometaupravo zbog tih razloga u svijetu se razvilo veoma mnogovelikih, srednjih i malih kontejnerskih terminalabitan element u opremi lučkoga kontejnerskog terminala subitan element u opremi lučkoga kontejnerskog terminala supomični prekrcajni kontejnerski mostovi ili kontejnerskeportalne dizalice koje se kreću po tračnicama ugrađenimaparalelno s operativnom obalomna dizalicama su ugrađena kliješta–hvataljke (engl.Spreader), koja automatski prikvače kontejner, tako da seon ukrcava ili iskrcava vertikalno u brod, ili iz brodalučke kontejnerske dizalice mogu biti visoke do 90 m i

1111--11--20132013

lučke kontejnerske dizalice mogu biti visoke do 90 m iteške do 700 tautomatizacijom rada kontejnerskih dizalica prekrcajniučinak povećan je na 30–35, pa čak i do 50 (YanShan,Shanghai, s dvostrukim Spreaderom) kontejnera na sat

3

efikasnost funkcioniranja kontejnerskih terminalapodrazumijeva koordiniran rad kontejnerskih prekrcajnihmostova i kontejnerskih prijevozno-prekrcajnih sredstava(mosne dizalice na kotačima ili tračnicama - transtainers;portalni prijenosnici malog raspona - stradle carriers; itd.).Intenzivno povećanje obujma prekrcaja kontejneraIntenzivno povećanje obujma prekrcaja kontejnerazahtijevalo je povećanje brzine protoka kontejnera krozluku što se postiglo automatizacijom radnih procesa,uvođenjem cjelovitog upravljačkog sustava i kontrolekompletnog prekrcajno-prijevoznog sustava

1111--11--20132013

Hvataljke kontejnerske dizalice Hvataljke kontejnerske dizalice ((SpreaderSpreader))

Kontejnerske dizaliceKontejnerske dizalice((SpreaderSpreader))

1111--11--20132013

jj

4

uz pomoć suvremene mehanizacije kontejneri se smještajuu brodska skladišta u vertikalnim ćelijama s vodilicama,koje uz pomoć uređaja za centriranje kontejneraomogućuju slaganje točno jednoga na drugi, ovisno oveličini broda i dubini njegova skladištauz to, važnu ulogu imaju i pokretna transportna sredstva,uz to, važnu ulogu imaju i pokretna transportna sredstva,parkirališna površina, otvorena i zatvorena skladišta,operativna zgrada i drugona suvremenim kontejnerskim terminalima s velikimprometom uobičajeno je da se operacije na pristaništuobavljaju s dvije ili više obalnih kontejnerskih dizalicasvaka ima nekoliko tegljača za dovoz i odvoz prikolicabroj tegljača ovisi o udaljenosti pristaništa od slagališta

1111--11--20132013

broj tegljača ovisi o udaljenosti pristaništa od slagališta

1111--11--20132013

KontejnerskoKontejnersko odlagališteodlagalište

5

na kontejnerskim terminalima mogu se s pomoćuautomatizirane mehanizacije realizirati šest osnovnihmanipulativnih operacija na relaciji: brod - obala, i obratno,obala - skladišni prostor, i obratno, i skladišni prostor -kontinentalni transport i obratnokontinentalni transport, i obratnozbog specifičnosti i kompleksnosti nabrojenih operacija,potrebno je točno unaprijed znati koja će se operacija rabitiza pojedini brod, to jest koja kombinacija operacija i u kojojmjeribrzi razvitak kontejnerskih brodova zasigurno je najvažnijičimbenik poticaja u razvitku lučkih kontejnerskih terminala

1111--11--20132013

Tehnologija prekrcaja kontejneraTehnologija prekrcaja kontejneratehnologija prekrcaja kontejnera obuhvaća skup resursa(radna snaga, sredstva mehanizacije prekrcaja, zahvatniuređaji...) i metoda i postupaka korištenja tih resursa uprocesu premještanja kontejnera na malim udaljenostimadefiniranje tehnologije rada predstavlja procesdefiniranje tehnologije rada, predstavlja procesusklađivanje odnosa između tehnoloških elemenata itehnoloških zahtjeva koji se javljaju u procesu radaosnovni ulazni parametri toga procesa su:- karakteristike tereta (kontejnera);- vrsta (i varijanta) manipulacije sa teretom (kontejnerom);- karakteristike transportnog sredstva (vagona, kamiona,

broda);

1111--11--20132013

broda);- karakterisitike raspoloživih infrastrukturnih objekata (gatovi,

vezovi, prometnice...);- karakteristike raspoloživih sredstava mehanizacije;- karakteristike raspoloživih zahvatnih uređaja; itd.

6

na osnovu glavnih polaznih elemenata, definira setehnologija rada koja obuhvaća:- način izvršenja karakterističnih faza procesa pružanja lučke

usluge;- broj i kvalifikacijska struktura potrebnih izvršioca po fazama i

mikrolokacijama rada (u brodskom skladištu, ...);mikrolokacijama rada (u brodskom skladištu, ...);- broj i precizno određivanje prekrcajnog sredstva (sredstva

mehanizacije) kao tehnološkog elementa;- način skladištenja tereta; itd.

1111--11--20132013

Današnje osnovneDanašnje osnovne ICT ICT potrebepotrebe(ICT (ICT –– INFORMATION AND COMMUNICATION TECHNOLOGIES)INFORMATION AND COMMUNICATION TECHNOLOGIES)

Naručivanje Naručivanje & & Upute Upute ((prikupljanje prikupljanje i f iji f ij ))informacijainformacija))

Planiranje radnog opterećenjaPlaniranje radnog opterećenja

OOperacijeperacije za rješavanje radnog za rješavanje radnog

1111--11--20132013

p jp j j j gj j gopterećenjaopterećenja

IzvješćaIzvješća

7

Današnje osnovneDanašnje osnovne ICT ICT potrebe potrebe

Planiranje radnog Planiranje radnog opterećenjaopterećenja

Planiranje terminala

Planiranje plovila

Planiranje željeznice

Planiranje pristaništa(plovila / teglenice)

Planiranje resursa &

1111--11--20132013

Planiranje resursa & opreme

...

Današnje osnovneDanašnje osnovne ICT ICT potrebe potrebe OperaOperacijecije

Operacije s kamionimaOperacije s kamionimaIskrcaj / ukrcaj

Ulaz /izlazUlaz /izlaz

Operacije s plovilimaOperacije s plovilima//teglenicamateglenicamaukrcaj / iskrcajprekrcaj

Operacije u terminalimaOperacije u terminalima

Operacije sa željeznicomOperacije sa željeznicomukrcaj / iskrcaj

1111--11--20132013

p jp jpremještaj kontejneračuvanje / premještanje

Raspodjela opremeRaspodjela opremeFunkcionalnost otpremeFunkcionalnost otpreme

8

Današnje osnovneDanašnje osnovne ICT ICT potrebe potrebe Kratak pregledKratak pregled

IzvještajIzvještajEDIEDI

Web, mail

Paper Output

Najčešća izvješća:

Dnevna operativna izvješćaDnevna kretanja

1111--11--20132013

Dnevna kretanja

Zalihe terminala

….

Izvješća o postignutim rezultatima

Fakturiranje

RealizacijaRealizacija distribucijedistribucije roberobe popo sustavusustavu JITJIT((justjust inin time)time) uvjetovalauvjetovala jeje potrebupotrebu razvojarazvojasustavasustava zaza brz,brz, pouzdanpouzdan prijenosprijenos ii obraduobradupodatakapodataka..

pristupilopristupilo sese izradiizradi ii primjeniprimjeni EDIEDI sustavasustavap pp p p jp jEDIEDI ((engeng.. ELECTRONICELECTRONIC DATADATAINTERCHANGE)INTERCHANGE) sustavsustav jeje elektronskeelektronskeobradeobrade ii razmjenerazmjene podatakapodataka

9

RazvojRazvoj EDIEDI sustavasustava započeozapočeo jeje 19781978.. godinegodine uuSADSAD--uu..

““……razmjenarazmjena papirnihpapirnih dokumenatadokumenata sasanormiranimnormiranim elektroničkimelektroničkim porukamaporukama kojekojepp jjsese prenoseprenose bezbez čovjekovečovjekove intervencijeintervencije izizjednogjednog računalaračunala uu drugi”drugi”

TijekomTijekom vremenavremena EDIEDI sustavsustav počeopočeo sese proširivatiproširivati sasapodručjapodručja SADSAD--aa nana EuropuEuropu ii ostatakostatak svijetasvijeta.. ZbogZbogusklađivanjausklađivanja radarada potrebnopotrebno jeje bilobilo uvestiuvesti određeneodređenenormenorme kojekoje bibi vrijedilevrijedile zaza čitavočitavo područjepodručje primjeneprimjene EDIEDIsustavasustavasustavasustava..

19871987.. godinegodine izrađenizrađen jeje ii uvedenuveden uu radrad EDIFACTEDIFACT

…… jeje skupskup propisapropisa (načela)(načela) kojikoji olakšavajuolakšavaju obraduobradu iirazmjenurazmjenu poslovnihposlovnih podatakapodataka izmeđuizmeđu proizvođača,proizvođača,izvoznika,izvoznika, uvoznika,uvoznika, špeditera,špeditera, prijevoznikaprijevoznika ii drdr..

EDIFACTEDIFACT--omom susu definiranadefinirana pravilapravila zaza realizacijurealizaciju poslovanjaposlovanjasukladnosukladno EDIEDI sustavu,sustavu, takotako dada sese papirnapapirna dokumentacijadokumentacijazamjenjujezamjenjuje elektroničkimelektroničkim datotekamadatotekama

10

EDIEDI sustavsustav sese primjenjujeprimjenjuje unutarunutar ii izmeđuizmeđu raznihraznihgospodarskihgospodarskih granagrana ii djelatnostidjelatnosti nana nacionalnomnacionalnom iimeđunarodnommeđunarodnom planuplanu..

financijskimfinancijskim institucijamainstitucijama ii njihovimnjihovim partnerimapartnerima

industrijiindustriji

graditeljstvugraditeljstvu

trgovinitrgovinigg

turizmuturizmu

špedicijišpediciji ii prijevozuprijevozu roberobe

državnimdržavnim ii javnimjavnim upravamaupravama

KoristiKoristi kodkod primjeneprimjene uu logističkojlogističkoj industrijiindustriji::

pravovremena rezervacija (booking) prijevoznihusluga, bolja kontrola odvijanja prijevozag , j j j p j(intermodalnog)

preciznije planiranje prijevoznih procesa, štoomogućava optimalno korištenje prijevoznihkapaciteta

brza likvidacija plaćanja uslijed točnog idirektnog fakturiranjadirektnog fakturiranja

neovisnost o jeziku - upotreba međunarodnih šifri

bolje usluge klijentima

smanjenje administracije

11

KoristKorist odod primjeneprimjene EDIFACTEDIFACT--aa uu carinskojcarinskojslužbislužbi::

carinicicarinici imajuimaju viševiše vremenavremena proučitiproučiti podatkepodatke kojekojedobivajudobivaju prijeprije negonego štošto stignestigne robaroba

dobivadobiva sese kvalitetnijakvalitetnija statistikastatistika uvozauvoza ii izvozaizvoza

smanjujusmanjuju sese zagušenjazagušenja nana granicamagranicama premdapremda ćećedjelovanjedjelovanje EDIFACTEDIFACT--aa bitibiti takvotakvo dada ćeće sese veličinaveličinanarudžbinarudžbi smanjivati,smanjivati, aa brojbroj narudžbinarudžbi rastirasti

Pomoću EDIFACT-a moguće je brzo i pouzdanoprenijeti veliki broj informacija potrebnih svakomč ik ij l EDIFACTučesniku u prijevoznom lancu. EDIFACT

omogućava značajne uštede jer elektroničkaobrada i prijenos podataka omogućavasudionicima u prijevoznom lancu da direktnounose podatke u svoje informatičke sustave, tenakon odrađenih radnji mogu trenutno poslatinakon odrađenih radnji mogu trenutno poslatipodatke drugim sudionicima.

12

protok informacija i dokumenata te njihovo potpisivanje iautorizacija, u većini se luka još obavlja ručnouvođenjem računalske obrade podataka i ulaskom u nove

d k t k či j kl j

Uvođenje elektroničkog Uvođenje elektroničkog poslovanjaposlovanja

gospodarske tokove, počinje uklapanje u proceseglobalizacije i liberalizacijeipak internet, elektronička pošta i automatsko obrađivanje iprosljeđivanje podataka koji omogućuju tok podataka odračunala naručitelja usluge do računala davatelja lučkeusluge s minimalnom ljudskom intervencijom, brzo serazvijaju i postaju važni koraci u uspostavljanjuglobalizacije i liberalizacije cijeloga pomorskog i lučkogglobalizacije i liberalizacije cijeloga pomorskog i lučkogsustava

1111--11--20132013

pravodobna informacija važan je dio u međunarodnomtransportu, ali se i dalje događa da teret stigne na konačnoodredište, a potrebna ''papirologija'' nije zadovoljena pa lučkioperater ne može obaviti svoj posaoproblemi koji se javljaju s dokumentima u pomorskomprometu dijele u dvije kategorije:prometu, dijele u dvije kategorije:− dobava informacija i− raznolikost u obradi i procesuiranju informacija

ako nisu poduzete sve potrebne radnje koje minimizirajukoličinu informacija potrebnu za obavljanje lučke usluge,dolazi do pada efikasnostisudionici u lučkom poslovanju koji su izravno ili neizravnovezani u transportni lanac moraju primiti ili isporučivati teretvezani u transportni lanac, moraju primiti ili isporučivati tereti informacije uz minimalne poteškoće odnosno troškove

1111--11--20132013

13

količina informacija koja kruži u pomorskom prijevozurezultira velikim brojem dokumenatastoga se javlja potreba za takvom obradom podataka kojapojednostavnjuje postupak i pridonosi brzini i kvalitetipomorsko-prijevozne i lučke uslugeprimjerice zamjena papirnatih dokumenata s EDI (Electronicprimjerice, zamjena papirnatih dokumenata s EDI (ElectronicDana Interchange) porukama ne mijenja temeljne korake uposlovanju i potrebnu državnu regulativu za međunarodnetrgovačke transakcijeprimjenjuju se isti obrasci s istim sadržajem i sudionici uposlovanju upotrebom EDI-sustava, e-maila ili kojega sličnogsustava, mogu slati i primati teretnicu, generalnu dispoziciju,skladišni list, popis posade i putnika i slične dokumente,skladišni list, popis posade i putnika i slične dokumente,čime se ubrzava transmisijski proces, povećava kvalitetaposlovanja i pristupačnost informacijama

1111--11--20132013

uvođenje elektronskog poslovanja uzrokuje određenepromjene u pravnoj regulativi u državama u kojima setradicionalni dokumenti zamjenjuju elektronskim porukamakako bi takve poruke imale istu pravnu vrijednost kao ipapirnati dokumentiuz prisutan rast svjetske trgovine, dodatni je akceleratoruvođenje elektronske trgovine koja pojednostavnjivanjempostupaka i smanjivanjem troškova te boljim povezivanjemkupaca i dobavljača uvelike utječe na sve sudionike umeđunarodnom transportnom i logističkom lancuu pomorskoj trgovini potrošači zahtijevaju od luka da brzo ikvalitetno rješavaju sve trgovačke transakcije, smanjujućitroškove uvoza i izvoza, te prijevoza i prekrcaja

k l k d lj th d t b i t t k jako luke ne zadovolje prethodne potrebe i teretom ne rukujuprimjereno i brzo, potrošači će morati snositi dodatnetroškove, a to će njihov teret poslati u konkurentne lukekako se to ne bi dogodilo potrebno je uvođenje informacijsko- komunikacijskih sustava koji olakšavaju organizaciju,planiranje, dopremu, otpremu i praćenje tereta ukontejnerskim terminalima

1111--11--20132013

14

Planiranje rasporeda tereta Planiranje rasporeda tereta kontejnerskog brodakontejnerskog broda

prije dolaska broda, brodarov agent mora dostaviti luci plantereta, te plan iskrcaja (ako se radi o iskrcaju tereta) ili planukrcaja tereta u brodska skladištaplanovi tereta za kontejnerske brodove su standardizirani iplanovi tereta za kontejnerske brodove su standardizirani isastoje se od generalnog plana kontejnerskog tereta, tzv.top sheet, i od planova za svaki odijeljeni teretni prostor –tzv. Plan rasporeda kontejnera na brodu (engl. Bay Plan)planiranje generalnog plana tereta i Bay Plana u domeni jeterminalnog planera tereta (Terminal Port OperationPlaner), tako da brodar samo kontrolira je li kontejnerukrcan na mjesto u brodu u skladu sa zadanim planomteretageneralni plan tereta obuhvaća cjelokupnu distribucijukontejnerskog tereta na brodu, dok se u bay-liste upisujutočni podatci o vrsti, tipu i broju kontejnera, polaznoj iodredišnoj luci, i to u za to predviđen prostor kojipredstavlja šifrirane pozicije za smještaj pojedinogkontejnera

1111--11--20132013

GeneralniGeneralni plan kontejnerskog tereta plan kontejnerskog tereta -- Bay PlanBay Plan

15

1111--11--20132013

Planer tereta terminala Planer tereta terminala -- Terminal Terminal PortPort OperationOperation PlanerPlaner

za svaki generalni plan tereta, planer tereta mora tražitisuglasnost zapovjednika brodaon odobrava ili ne odobrava, to jest zahtijeva i dajesugestije što u bay-planu treba mijenjati, te u konačnici natakav plan tereta daje svoju suglasnostgeneralni plan tereta smatra se službenim dokumentom, age e a p a te eta s at a se s u be do u e to , aglavna svrha mu je:− što racionalnija uporaba brodskog prostora s obzirom na

vrstu, masu i obujam tereta− slaganje tereta na takav način da se može u odredišnim

lukama iskrcati brzo i bez smetnja i poteškoća− slaganje tereta na takav način da se izbjegnu sve vrste

oštećenja na teretu u tijeku plovidbe

1111--11--20132013

− osiguranje povoljne stabilnosti broda za cijelo vrijemeplovidbe

− da se na temelju sastavljenog plana tereta može obaviti računstabiliteta broda, proračun trima i svih ostalih podataka važnihza sigurnost broda

16

pri krcanju raznih vrsta tereta treba paziti na stabilnostbroda, uz dužna opterećenja, na brzinu ukrcavanja iiskrcavanja i na uporabu skladišnog prostoratakođer, pravilno se provodi slaganje i odvajanje opasnogtereta u skladu s IMDG kodeksomiz tog razloga teret treba slagati po unaprijedtog a oga te et t eba s agat po u ap jedpripremljenom planu kako bi se zadovoljili navedeni uvjetiured planera na terminalu i ured na brodu za izradbu planatereta koriste se istim programskim paketom, te uz sigurnurazmjenu informacija između njih omogućava se pravilan irazborit raspored teretatime se brodu maksimalno skraćuje boravak u luci, uzujedno siguran prekrcaj kontejnera, izbjegavaju se zastoji,

1111--11--20132013

j g p j j , j g j j ,sprječavaju se suvišne štete, opasnosti i nepotrebnitroškovipri prekrcaju kontejnera svaki kontejner obvezno prolazitakozvanu provjeru sigurnosti (Security Check)svaki trag krijumčarenja (droga, oružje, ljudi) na taj se načinmože razotkriti

Kreiranje plana teretaKreiranje plana teretaplaner tereta u generalnom planu tereta vidi raspoloživprostor koji zauzimaju kontejneri u tranzitu i kontejneri zaiskrcaj ili iskrcaj u određenoj lucis obzirom na zahtjeve stabilnosti broda, uzdužnoga ipoprečnog opterećenja brodske konstrukcije ukrcaja ipoprečnog opterećenja brodske konstrukcije, ukrcaja irasporeda specijalnih kontejnera, posebno pravilan ukrcaj iraspored opasnog tereta u skladu s IMDG kodeksom,zapovjednik broda mora planeru na terminal poslatidetaljan raspored svih težina na brodu, i to:− točno stanje i raspored balasta i goriva po tankovima,− planirano trošenje goriva po tankovima tijekom putovanja− planirani rad s balastom (iskrcaj, ukrcaj) po lukama

1111--11--20132013

p ( j, j) p− ostale težine uključujući konstantu (mrtve težine na brodu)− planiranu luku ukrcaja goriva (Bunker Port)− količinu planiranog ukrcaja bunkera po skupinama (teško gorivo,

lako gorivo, mazivo) s njegovim točnim rasporedom po tankovima− sve ostale podatke i zahtjeve koje zapovjednik smatra potrebnima za

sigurnost broda i tereta

17

na temelju takvih podataka planer na terminalu radipreliminarni plan tereta i šalje ga na brod u obliku BaplieViewer (*.edi file) zapovjedniku na uvid i davanjesuglasnosti na planirani raspored kontejnerau popisu tereta (Cargo List) naznačene su količine, vrste ikarakteristike tereta za svaku pojedinu odredišnu luku, te ok k j ti k t j ij čkakvu je tipu kontejnera riječplaner tereta za vrijeme kreiranja plana raspoređujekontejnere tako da vodi računa o redoslijedu odvijanjapojedinih operacija, broju ruka, broju dizalica, predviđenomtrajanju operacija i sličnovodeći računa o stabilnosti broda i ostalim zahtjevima zasigurnost krcanja, kontejneri se slažu po sekcijamaskladišta jedan iznad drugoga ispunjajući vertikale

1111--11--20132013

skladišta jedan iznad drugoga ispunjajući vertikalepojedinih sekcijadrugi način, koji praksa više priznaje, jest da se krcajujedan do drugoga poprijeko broda koliko to omogućuješirina skladišta, a zatim se prelazi na drugu razinu povišesloženih kontejnera, gradeći tako vertikalu po razinama

1111--11--20132013

Popis tereta Popis tereta -- BaplieBaplie ViewerViewer

18

za vrijeme krcanja kontejnera uvijek se pojavljuju promjeneu rasporedu kontejnera zato što neki kontejneri dođu predbrod kasnije, ili uopće ne dođu jer kontejner nije spremanili nisu spremni dokumentičesto se pojave i novi kontejneri koje prije nisu bilipredviđenizbog takvih poteškoća kontejneri se neće moći složiti točnokako je preliminarnim planom bilo predviđenomnoge će se stvari promijeniti, pa se zbog toga tijekomkrcanja izrađuje radni plan teretau radni plan unose se pojedini kontejneri točno onako kakosu ukrcani i složeni u skladišteradni se plan dopunjuje i na njemu radi planer i časnik

1111--11--20132013

p p j j j ppalube odgovoran za teretprije odlaska broda iz svake luke ukrcaja mora se izraditizavršni plan teretaon obuhvaća cjelokupni raspored tereta složenoga nabrodu

izrađuje se na crtežu na kojemu je prikazan uzdužni presjekbroda s označenim pozicijama 20 i 40-stopnih BAY-eva, teoznačenim otvorima grotala za sva skladišta, uzhorizontalni presjek s označenim pozicijama kontejnerasmještenih po širini i visini

1111--11--20132013

PresjekPresjek brodabroda

19

tijekom krcanja kontejnera na brod i nakon kompletnogukrcaja/iskrcaja kontejnera obvezno se mora točno utvrditistvarna stabilnost broda - metacentarska visina (GM) iskrivene težine ukrcane na brod računom Draft Surveyataj proces obavlja se da bi se pronašla razlika izmeđukoličine tereta ukrcane prema službenim podatcimad bi i d t i l l i t k ličidobivenima od terminalnog planera i stvarne količineukrcanog/iskrcanog tereta, te utvrdilo stanje brodskekonstrukcije s obzirom na uzdužna opterećenja, to jestodređivanje progiba i pregiba (Sagging/Hogging)

1111--11--20132013 Proračun trima i stabiliteta brodaProračun trima i stabiliteta broda

težinski čimbenik može biti važan s tri točke gledišta:

1. Zbog brodskog stabiliteta, to jest metacentarske visine, uobičajeno je slagati teže kontejnere na dnu, a lakše na vrhu. To se također odnosi i na raspored težina po uzdužnici broda, što može uzrokovati prekoračenje pramčanoga ili krmenog gaza te prekoračenje maksimalnopramčanoga ili krmenog gaza te prekoračenje maksimalno dopuštenog opterećenja brodske konstrukcije po uzdužnoj osi.

2. Drugo u čemu težina kontejnera utječu na krcanje jest dopuštena nosivost, to jest opterećenje pojedinih poklopaca grotala skladišta i dna skladišnih prostora

3. ISO standardi zahtijevaju da konstrukcija kontejnera izdrži

1111--11--20132013

težine od devet kontejnera vertikalno složenih jedan na drugi s maksimalno dopuštenim težinskim opterećenjima u svakome od njih

20

pri ukrcaju kontejnera u određenoj mjeri postoji i tolerancija

primjerice, ako dva kontejnera iste težine određena za istu luku slučajno zamijene mjesta, ukrcaj normalno neće biti prekinut da bi se ispravila pogreška

kada se nešto takvo dogodi terminalski planer tereta ilikada se nešto takvo dogodi, terminalski planer tereta ili kontrola ukrcaja moraju biti obaviješteni

kada se radi o ukrcaju opasnih tereta na brod, on se ne smiju ukrcati ako zapovjednik broda unaprijed nije na brod zaprimio manifest opasnog tereta s kompletnom pratećom dokumentacijom za takav teret

tek kada je takva dokumentacija na brodu, dopušta se

1111--11--20132013

j j , pukrcaj takva tereta, i to samo na poziciju po unaprijed određenome i odobrenom planu tereta; u protivnomu, on ne smije biti ukrcan

bilo kakvu promjenu mora uvijek unaprijed odobriti zapovjednik broda uz prethodnu obavijest svih zainteresiranih u procesu ukrcaja kontejnera na brod

u praksi je nekoliko sustava označavanja pozicije kontejnera na brodu, ali najviše se rabi sustav BAY - ROW -TIERTIER

oznaka BAY-a (dva broja) označava poziciju kontejnera u odnosu prema uzdužnici broda gledajući od pramca prema krmi - kolona

oznaka ROW (dva broja) označava poziciju kontejnera u odnosu prema širini broda gledajući lijevo i desno od središnje linije - red

1111--11--20132013

oznaka TIER (dva broja) označava poziciju kontejnera u odnosu prema njegovoj poziciji po vertikali gledajući od kobilice do glavne palube i kontejnere smještene iznad glavne palube - visina

21

u planu tereta vidi se gdje se nalazi teret za svaku luku

za svaki kontejner i vrstu kontejnera označuje se odredišna luka, naziv tereta, brojevi teretnica, broj komada i koliko tona ukupno ima na tome mjestu u skladištu

kada su kontejneri za više luka, svaka se luka u planu označava drugom bojomoznačava drugom bojom

na taj način, kada brod dođe u luku iskrcavanja, lako je ustanoviti gdje se nalazi kontejner/i koji treba iskrcati i koliko tona ima u svakom skladištu za tu luku, pa će se prema tome naručiti određen broj ruku za iskrcavanje

na dnu plana ili u gornjemu desnom kutu treba još dodati podatke o gazu broda na odlasku i o ukupnoj nosivosti

1111--11--20132013

p g p j

1111--11--20132013

Označavanje pozicije kontejnera na broduOznačavanje pozicije kontejnera na brodu

22

plan tereta redovito se sastavlja u nekoliko primjeraka

prvi primjerak obvezno ostaje u arhivi broda

drugi primjerak plana šalje se brodaru

treći primjerak šalje se lučkom agentu brodara u luci odredišta kako bi mogao organizirati rad na iskrcavanju i

d ji k t j i t ljpredaji kontejnera primatelju

također, kopije plana i kontrolnih listova daju se svima koji sudjeluju u operacijama ukrcaja/iskrcaja broda u luci

1111--11--20132013

Informacije i dokumentacija u planiranju Informacije i dokumentacija u planiranju ukrcaja/ukrcaja/iskrcajaiskrcaja kontejnerakontejnera

zbog visokih operacijskih troškova ukrcaj i iskrcaj broda usvakoj luci ticanja mora biti obavljen u što kraćem vremenuda bi se postigla takva učinkovitost, potrebno je imatip g p jpripremljene informacije (dokumente) koje se odnose nateret, transport, rukovanje teretom i operacije s teretom:

− Plan iskrcaja tereta pokazuje koji će kontejneri biti iskrcani,a koji zadržani za sljedeće luke. Taj plan ujedno otkriva kojiće kontejnerski kapaciteti broda biti slobodni za ukrcaj

− Manifest kontejnera za iskrcaj zapravo je detaljnainformacija o primatelju i krajnjem odredištu kontejnera

1111--11--20132013

− Izvještaj o stanju brodskih zaliha očituje količinu goriva,vode i zaliha na brodu nakon dolaska s njihovom lokacijomna brodu. Taj izvještaj ulazi u račun stabilnosti, trima imomenta savijanja

23

− Kontejnerska lista kompletna je lista kontejnera određenihza ukrcaj u nekoj luci.

− Plan kontejnerskog slagališta je sustavni plankontejnerskog terminala - slagališta koji pokazuje kojikontejneri su na njemu za ukrcaj na određeni brod.Opće informacije o brodu i teretu sadržavaju podatke o− Opće informacije o brodu i teretu sadržavaju podatke otekućem putovanju kao što su: luke ticanja i vrijemedolaska - odlaska, količine goriva, ulja i vode ukrcanih nabrod u pojedinim lukama i bilo koje postojeće ograničenjekoje može utjecati na uvjete u kojima se brod krca. Udokumentu su i informacije o lokaciji priključaka zakontejnere hladnjače ili su pak ograničenja težinavertikalnog slaganja kontejnera na pojedinim ili svim

1111--11--20132013

g g j j p jslagališnim palubama

− Lista opasnih tereta - mora je imati osoba koja planiraukrcaj tereta na brod, terminalski planer tereta, da biudovoljio zahtjevima u pogledu krcanja i slaganja opasnogtereta. Predstavnik brodara određuje mjesto za ukrcaj takvakontejnera i zahtjeve koji se moraju ispuniti radi osiguranja.Nakon što je određeno mjesto za ukrcaj kontejnera sNakon što je određeno mjesto za ukrcaj kontejnera sopasnim teretom, informacija o smještaju takva kontejneradodaje se manifestu o opasnom teretu. Nakon dolaskabroda, kopija takva manifesta zajedno s kopijom planaukrcaja trebala bi biti predočena zapovjedniku broda iprvom časniku radi odobrenja.

1111--11--20132013

24

Budućnost kontejnerskog Budućnost kontejnerskog poslovanjaposlovanja

ProblemiProblemiNeprestaniNeprestani rastrast razmjenerazmjeneNeprestaniNeprestani rastrast razmjenerazmjeneroberobePovećanjePovećanje teretatereta 44--55 %%godišnjegodišnje

RezultatiRezultatiPotrebaPotreba zaza proširenjemproširenjemkontejnerskihkontejnerskih terminalaterminalakontejnerskihkontejnerskih terminalaterminalaPovećanjePovećanje prometaprometaZagađenjeZagađenje zrakazraka

1111--11--20132013

Izazovi luka za praćenjem Izazovi luka za praćenjem budućeg rastabudućeg rasta

pojedine luke nemaju mogućnosti proširenjaiskoristiti postojeće zemljište za industrijskiiskoristiti postojeće zemljište za industrijskirazvoj i rekonstruirati za kontejnerskiterminalpovećanje kapaciteta postojećih terminala

1111--11--20132013

25

Distribucija tereta u lukuDistribucija tereta u luku

Kamioni 70 %Željeznica 20 %Barže 10 %Barže 10 %

1111--11--20132013

Promet kamiona na ulazu u Promet kamiona na ulazu u terminalterminal

Dnevno 1,300 – 4,000Tjedno 6 500 20 000Tjedno 6,500 – 20,000

U terminalimaKamiona dnevno 2,000Kamiona tjedno 10,000

U lukamaKamiona dnevno 35,000

1111--11--20132013

26

70’ : Prvi kontejnerski terminal u AntwerpenuRučni unos operacija (na papiru)

80’ V liki t i ti k t j

PovijestPovijest……

80’ : Veliki rast nosivosti kontejneraElektronski unos operacija TAS (Terminal Automated System)

90’ Računalno potpomognuto planiranje

00’

1111--11--20132013

Računalno vođeno planiranje (utvrđena pravila)10’

Računalno vođeni sustavi (složeni mehanizmi upravljanja)

Potrebe terminala Potrebe terminala ((za automatizacijomza automatizacijom) )

1111--11--20132013

27

Konačni ciljKonačni cilj::Optimizacija cjelokupnog Optimizacija cjelokupnog redoslijeda operacijaredoslijeda operacija!!!!!!

1111--11--20132013

Mogućnosti unaprjeđenja Mogućnosti unaprjeđenja automatizacijeautomatizacije

Danas i u bliskoj budućnostiDanas i u bliskoj budućnosti

Operacije ulazaOperacije ulazaAdministracijaAdministracija

Napredno Napredno RealReal--time time l i j l ilil i j l ili

1111--11--20132013

planiranje plovilimaplaniranje plovilima

Manipulacija Manipulacija terminalimaterminalima

Horizontalni transportHorizontalni transport

28

Mogućnosti automatizacijeMogućnosti automatizacije??

AdministrationAdministrationWeb interface for data entry & inquiry (reports)

EDI i t f f EDIFACT ANSI X12 TDCC

Gate Operations TruckGate Operations TruckKontrola ulaza & registracija

Smart kartice, pin kodovi

1111--11--20132013

EDI interface for EDIFACT, ANSI, X12, TDCC

High quality pictures for damage control & inspection

Biometrička kontrola

OCR – Optical Character Recognition

Elektroničke oznake

zbog najpogodnijega i najjeftinijeg prijevoza brodom, došloje do naglog porasta prijevoza kontejnerato je dovelo do velikih problema u rukovanju velikim brojemkontejnera na kontejnerskim terminalimada bi se pritom povećala efikasnost i sigurnost i mogućepogreške svele na najmanju moguću mjeru uvode sepogreške svele na najmanju moguću mjeru, uvode seintegrirani informacijski sustavi u lukama, uz odgovarajućeprogramske pakete kao što su Belco, CubeMaster, CargoOptimizator, SeaGate i dr.današnja informacijsko-komunikacijska oprema omogućavanadzor i praćenje kontejnera po konceptu “od vrata dovrata”uvođenjem softverske podrške u rukovanju kontejnerimauvođenjem softverske podrške u rukovanju kontejnerimasmanjuju se neželjene pojave pri ukrcaju/iskrcajuza uspješniji rad potrebna je koordinacija, pravovremenost,točnost i pouzdanost u razmjeni podataka između svihsudionika u prijevozu kontejnera

1111--11--20132013

29

u pomorstvu je proteklih godina zabilježeno da se oko 56,3%svjetskog tereta prevozi kontejnerimagodine 2008. u luci Singapore prekrcano je više od 28 mil.TEU (Twenty-foot Equivalent Unit) na godinu, a na novomekontejnerskom terminalu YanShan u luci Shanghai (Kina)oko 26 mil TEU godišnje s ubrzanim trendom porasta pa seoko 26 mil. TEU godišnje s ubrzanim trendom porasta, pa seočekuje da će luka YanShan već tijekom 2009. godinepreteći Singaporeusporedbe radi, najveća europska luka Rotterdam rukuje soko 10,8 mil. TEU godišnjenajveći broj svjetskih luka po jednoj obalnoj dizalici (GantryCrane) može operirati sa oko 30 cntr/h (containers per hour),npr. za Crane Lift 1 x 40, dok najnovije kontejnerske dizalicenpr. za Crane Lift 1 x 40, dok najnovije kontejnerske dizalicepostavljene na kontejnerskom terminalu YanShan operiraju is više od 50 cntr/h (Crane Lift 2 x 40)

1111--11--20132013

na kontejnerskim terminalima rukuje se velikim brojem ISOkontejneragubitak je kontejnera nezamisliv, i to uzrokuje mnogoproblema, gubitak povjerenja i lošu reputaciju lukeda se to ne bi dogodilo, ili barem svelo na najmanju mogućumjeru uveden je potpuno integriran računalni sustavmjeru, uveden je potpuno integriran računalni sustavoptičkoga prepoznavanja kontejnerskog koda (computercharacter recognition – CCR), OCR – optical characterrecognition sa CCTV (closed-circuit television) kamerama naodređenim lokacijama u lucitime se smanjuju gužve na terminalu, ubrzava rukovanjekontejnerima i povećava sigurnostpa i unatoč tomu pogreške u evidenciji i distribucijipa i unatoč tomu pogreške u evidenciji i distribucijikontejnera na ovim terminalima iznose manje od 1%godišnjeda bi se ubrzao proces ukrcaja/iskrcaja kontejnera, koristi seprogramskim paketima za izradbu plana ukrcaja/iskrcajatereta s broda

1111--11--20132013

30

odnedavno se ispituje informacijskokomunikacijski sustavnadzora i praćenja kontejnera u multimodalnom prijevozuteretaanalizom kontejnerskog transporta mogu se uočiti tri tipatokova: fizički tokovi (fizičke aktivnosti koje se odnose narukovanje kontejnerima u svim etapama transporta)rukovanje kontejnerima u svim etapama transporta),informacijski tokovi (razmjena informacija i/ili dokumenatarazličitim komunikacijskim kanalima) i financijski tokovi(financijske transakcije koje su potrebne između uključenihsubjekata u transportu kontejnera)

1111--11--20132013

Informacijsko komunikacijski Informacijsko komunikacijski sustavi na kontejnerskim sustavi na kontejnerskim

terminalimaterminalimau suvremenim uvjetima poslovanja kontejnerskih terminalanemoguće je na efikasan način organizirati aktivnosti i

b či k itih i f ij kih t h l ij k jprocese bez učinkovitih informacijskih tehnologija kojemoraju omogućiti planiranje, organiziranje, koordiniranje ikontroliranje svih aktivnosti i povezivanje subjekata lučkogsustavazajednica subjekata lučkog sustava (Port CommunitySystem) predstavlja subjekte lučkog sustava povezaneinformacijsko–komunikacijskim tehnologijamalogistički procesi u snažnoj su sinergiji s informacijskimlogistički procesi u snažnoj su sinergiji s informacijskimtehnologijama (sljedeća slika)

31

Struktura tradicionalnog logističkog lanca i logističkog lanca za 21. stoljeće

kontinuirano nastojanje da se smanje troškovi, povećakonkurentnost i ostvari približavanje korisnicimazadovoljavajući sve njihove zahtjeve čine informacijsko-komunikacijske sustave neophodnim za poslovanjekontejnerskih terminalajinformacijsko-komunikacijski sustavi na kontejnerskimterminalima počeli su se razvijati 70-ih godina prošlogstoljeća kada se tzv. “T-kartica” zamijenila s računalom zaplaniranje prekrcajnih aktivnosti na kontejnerskimterminalimataj sustav nazvan je TOS –Terminal Operating System i kaotakav zadržao se do danas u nekoliko varijanti, ovisno ostupnju razvijenosti, no uvijek predstavlja integrirani pristup

32

efikasne i pouzdane lučke logističke usluge uvelike ovise oinformacijsko-komunikacijskom sustavu koji može stvoritiznačajne uštede u lučkom logističkom lancuako se razmatraju samo troškovi “papirne administracije” iliuporabe telefona, uloga informacijsko-komunikacijskihp , g j jsustava u smanjenju troškova postaje jasnasvi subjekti koji sudjeluju u dopremi/otpremi jednepošiljke/kontejnera, a osobito krajnji korisnik moraju usvakom trenutku raspolagati točnim podacimapristup informacijama mora biti brz i siguraninformacijsko-komunikacijski sustav potpora je “just in timekonceptu” kao najvažnijem načinu poslovanja kontejnerskihp j j p j jterminala

najvažniji zadatak informacijsko-komunikacijskih sustava na kontejnerskim terminalima je planiranje prekrcajnih aktivnosti

operator kontejnerskog terminala kao osoba zadužena zaplaniranje, koordiniranje i kontrolu svih aktivnosti nakontejnerskom terminalu u svom radu koristi nekolikosustava od kojih je najvažniji TOS-Terminal OperatingSystem – sustav za prekrcajne aktivnostisustavi su podijeljeni u grupe:sustavi su podijeljeni u grupe:Terminal Operating System (TOS) – sustav za direktnoplaniranje prekrcajnih operacija na terminalu. Funkcije TOSsustava su praćenje:− statusa kontejnera: veličina, težina, tip, posebna uputstva,

sadržaj kontejnera− resursa: slobodne operativne površine i površine za slaganje

kontejnera, lokacija opremej , j p− ograničenja: karakteristike operativne površine, potrebna

oprema− procesa: optimalno slaganje kontejnera, priroriteti u prekrcaju

33

Gate System – sustav kontrole i identifikacije kontejnera,propisi za kontejnere, sigurnosne mjere.Community System – sustav za povezivanje lučkih subjekatarazmjenom informacija i elektroničkih porukaCorporate System (sustav za poslovne funkcije) – analizirap y ( p j )ljudske resurse, izrađuje financijska i računovodstvenaizvješća za menadžereEngineering – sustav za razvijanje i praćenje tehnološkihinovacija na prekrcajnim sredstvima, dijagnosticiranjekvarova

Anciliary System – pomoćni sustav za upravljanje praznim odlagalištima i postajama za popravak kontejnerag p j p p j

OCR Handling – sustav manupilacije i praćenja kontejnera temeljen na Optical Character Reading – optičkom sustavu čitanja tagova u svrhu pripreme kontejnera za prekrcaj.

Equipment control (sustav za kontrolu opreme) – prati rad opreme na treminalu, trenutne pozicije npr. dizalica, utvrđuje p , p j p , jzahtjeve za prekrcajnim sredstvima te provodi i kontrolu RFID ( radiofrekvencijskih) komponenti.

Equipment PLC’s/SCADA (System Control and Data Acquisition) – sustav za praćenje i kontrolu opreme, osobito automatski navođenih prekrcajnih vozila putem programabilnog logičkog kontrolera (PLC) te SCADA (System Control and Data Acquisition) sustava za(System Control and Data Acquisition) sustava za prikupljanje i analizu podataka u stvarnom vremenu.

34

Information Technologies-Analysis and Design – sustav za dizajniranje i analizu informacijsko-komunikacijskih tehnologija – zajednički svim sustavima, zadužen za analizu svih elemenata hardvera i softvera, djeluje na poboljšanje trenutnih performansi, prati kvarove te analizira učinke

i j d đ ftprimjene određenog softvera

svaki od ovih sustava mora biti povezan s adekvatnom bazom podataka

točni i brzi podaci ključni su za uspješan rad ovih sustava

jedan od načina stvaranja pouzdane baze podataka je klasifikacija podataka i upravljanje ži vot nim ciklusom informacijainformacija

Information Technologies-Analysis and Design – sustav za dizajniranje i analizu informacijsko-komunikacijskih tehnologija – zajednički svim sustavima, zadužen za analizu svih elemenata hardvera i softvera, djeluje na poboljšanje trenutnih performansi, prati kvarove te analizira učinke p , pprimjene određenog softvera

svaki od ovih sustava mora biti povezan s adekvatnom bazom podataka

točni i brzi podaci ključni su za uspješan rad ovih sustava

jedan od načina stvaranja pouzdane baze podataka je klasifikacija podataka i upravljanje ži vot nim ciklusom informacija

35

Računalna mapa operatora kontejnerskog terminalRačunalna mapa operatora kontejnerskog terminal

Sustav prepoznavanjaSustav prepoznavanjakontejnerskog koda/kontejnerskog koda/RecognitionRecognition

containercontainer codescodes systemsystemčitav postupak protoka kontejnera na terminalu, uključujućitehnološki proces prekrcaja i slaganja, ujedinjen je s

ć CCR i CCTV t k št j S G t tpomoću CCR i CCTV sustava kao što je SeaGate, te se usvakom trenutku znaju svi podatci o stanju kontejnera injihovoj lokacijisustav „SeaGate“ upotrebljava se za automatsko čitanje,procesuiranje, memoriranje i praćenje koda brodskogkontejnera skupa s registracijom pratećeg kamiona; onomogućuje digitalnu analizu slikovnih podataka velikombrzinom i s velikim stupnjem točnostibrzinom i s velikim stupnjem točnostiovaj se sofisticirani sustav može postaviti na raznimlokacijama u luci - na ulazima/izlazima, na dokovima -mjestima prekrcaja kontejnera terminal - brod, i obratno, ilina bilo kojoj drugoj lokaciji kojoj je potrebna automatskaidentifikacija i praćenje kontejnera

1111--11--20132013

36

svaka lokacija kontrolira se s nekoliko videokamera uzodređen broj senzoraupravljanje kamerama može biti daljinsko (s upravljačkekonzole) i lokalnopodatci se prikupljaju dok su kamioni i kontejneri u pokretu,i s pomoću kamera i senzora automatski se zapisuju u bazus po oću a e a se o a auto ats se ap suju u ba upodataka kako bi se kontejner pratio od ulaska u luku sve doukrcaja na brodkontejnerski je kod sastavljen od nekoliko polja, i to:− brodarska tvrtka (’’UXX’’) i kategorija opreme („U” za

kontejnere, ’’Z’’ ili ’’C’’ za konstrukciju),− serijski broj kontejnera (’’423697’’) i broj provjere („0’’, „4“),− kod za zemlju podrijetla (Country Code - „SE“, „ZA“) i tipj p j ( y „ , „ ) p

kontejnera (’’4310’’)

konfiguracija kamera i senzora u sustavu SeaGate na ulazuu luku prikazana je na sljedećoj slici

1111--11--20132013

1111--11--20132013

Sustav Sustav SeaSea GateGate

37

1111--11--20132013

Sustav Sustav SeaSea GateGate

kamere i senzori izravno se spajaju na PC, a svi PC uračunalnu mrežu i integrirani informacijsko komunikacijskisustav.sustav je u mogućnosti detektirati svaki potencijalniproblem tijekom distribucije kontejnera po terminalu pa donjegova samog ukrcaja i smještaja na brodsustav u nadzor uključuje nekoliko ljudi koji također pratetijek operacija, i po potrebi su u stalnoj radijskoj vezi kopno– brod – kamioni – lučki transporteri – dizalice – upravljačkioperativni centar

cijeli se proces prati s jednoga mjesta i svi primaju točne upute koji će se kontejner ili skupina kontejnera prevesti, to jest točno se zna putanja svakoga kontejneraj p j g j

1111--11--20132013

38

1111--11--20132013

Prikaz operativnogPrikaz operativnog centra kontejnerskog terminalacentra kontejnerskog terminala

uvođenjem sustava SeaGate u usporedbi s ručnimpraćenjem kontejnera na terminalu dobivaju se sljedećeprednosti:

− povećava se produktivnost u otpremanju i dopremanjukontejneriziranog tereta

− proces praćenja i nadzora kontejnera potpuno je automatiziran− proces obrade kontejnera ili kamiona se ubrzava, pa se

smanjuju gužve na zagušenim ulazima na terminalima− sustav prikuplja podatke u baze podataka i tako registrira

„povijest“ prometa na terminalu− rukuje istovremeno identifikacijom kontejnera i kamiona, i− daje trenutnu sliku prometa na terminalu i po skladištima.

1111--11--20132013

39

Način rada OCRNačin rada OCR--aa

sustav manupilacije i praćenja kontejnera temeljen naOptical Character Reading – optičkom sustavu čitanjatagova u svrhu pripreme kontejnera za prekrcajg p p j p jSoftware za optičko prepoznavanje znakova (OpticalCharacter Recognition, OCR) skenira i prepoznaje tekst tega zatim konvertira u datoteku word procesora za daljnjuobraduOCR software taj postupak čini na 3 glavna načina:prepoznavanje uzoraka (Pattern Matching), ekstrakcijaposebnosti (Feature Extraction) i provjera pravopisa(Spell Checking)najbolji programi za optičko prepoznavanje znakovakoriste više od jedne ovdje navedenih metoda kako biodredili o kojem se skeniranom znaku radikombinirajući različite metode točnosti i preciznostdrastično poraste

1111--11--20132013

Automatizirani ulazi Automatizirani ulazi (OCR)(OCR)

UlazUlazRegistracija

k t j k IDkontejnerska ID

štete

registracijske oznake

Carinske oznake?

….

1111--11--20132013

IzlazIzlazAutomatsko registriranje prema OCR-u (Opticalcharacter recognition)

40

OCR OCR -- kamionkamion

1111--11--20132013

OCR OCR -- kamionkamion

1111--11--20132013

41

OCR OCR –– registracija vagonaregistracija vagona

Ulazni Ulazni & & izlazniizlaznivagonivagoni

R i t ijRegistracijavagonska ID

kontejnerska ID

štete

Carinske oznake?

….

1111--11--20132013

sustav dizajniran da automatizira ručno praćenje broja vagonana terminalu koji bilježi vlakove koji su napustili ili će doći uterminaluukoliko se zabilježi kvar na vagonu, senzori javljaju točnekoordinate mjesta gdje se vlak nalazi, te daje broj pruge gdjese kontejner nalazi

OCR OCR –– iskrcaj brodovaiskrcaj brodova

Iskrcaj brodovaIskrcaj brodovaregistracija

kontejnerska ID

IMO oznake

štete

Carinske oznake?

1111--11--20132013

automatizacija procesa ručne provjere kontejnera ukrcanih iliiskrcanih sa odlagalištasustav na kranu određuje mjesto gdje će se kontejner odložitismanjuju se operativni troškovi, potreba za ljudstvompovećava se produktivnost kranova, sigurnost ispod kranova

42

Sustav organizacije dolaska Sustav organizacije dolaska kamiona u luku / kamiona u luku / Truck Truck Appointment SystemAppointment System

omogućuje organizaciju dolaska kamiona u luku radi ukrcaja ili iskrcaja kontejnera

izbjegava se čekanje: osigurana rezervacijanatemelju opterećenja i raspoloživih resursa

1111--11--20132013

ICT sustavi za upravljanje ICT sustavi za upravljanje automatiziranim prekrcajnim automatiziranim prekrcajnim

sredstvimasredstvimaautomatizirana prekrcajna sredstva jedan su od najznačajnijih primjera važnosti primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija na kontejnerskim terminalima

uvelike olakšavaju rad i zamjenjuju ljudske resurse potrebne u prekrcajnim aktivnostima, a sve prema unaprijedodređenim zadacima isplaniranim TOS sustavom

omogućuju visok stupanj protoka tereta i znatno smanjenje vremena opsluživanja brodova

t TOS i lj čk t di li (Cpovezanost TOS-a i upravljačkog sustava dizalice(CraneControl System) uvjetovana je stupnjem automatizacije dizalice

ukoliko se radi o potpuno automatiziranoj dizalici zahtijevase direktno slanje radnih naredbi od strane TOS-a prema dizalici, te primanje povratnih informacija od dizalice

1111--11--20132013

43

ukoliko se radi o poluautomatiziranim dizalicama u čijem radu sudjeluje operator, alternativa je da se naredbe unose u računalo te tako šalju prema dizalici

slijedom toga tvrtka “ABB AB Crane System” razvila je poseban softver nazvan “ABB Aplication Layer Protocol”

poruka koja se prima od TOS-a obrađuje se i šalje dizalici kao informacija iz koje se formira radni zadatak ili zahtjev za informacijom o izvršenim zadacima

ABB protokol može biti povezan s TOS-om na dva načina:

1. Kao dio TOS-a (primjerice na Euromax kontejnerskom terminalu, u luci Rotterdamstandardu za moderne i logistički orijentiranekontejnerske terminale);kontejnerske terminale);

2. Putem dodatnog softvera koji će poruke TOS-a dekodirati u poruke razumljive ABB protokolu (primjerice na Taipei Portkontejnerskom terminalu u Tajvanu).

1111--11--20132013

Sustavi identifikacije i praćenjaSustavi identifikacije i praćenjakontejnerakontejnera

evolucijom informacijsko-komunikacijskih tehnologija omogućen je razvoj sustava za identifikaciju i praćenje kontejnerakontejnera

važnost ovih sustava proizlazi iz potrebe za nadzorom nad kontejnerom i njegovim sadržajem u luci te za praćenjem kontejnera od ishodišta do odredišta

za luku, najvažniji vrijeme identifikacije i praćenja nastaje dolaskom kontejnera u lučko područje

jedna od najčešće korištenih tehnologija identifikacije je j j g j j jRFID (Radio Frequency Identification Technology), tehnologija temeljena na principu bežičnih čitača

čitači pomoću radiovalova očitavaju najvažnije informacije o kontejneru i koriste se najviše kada se kontejneri odlažu na slagalište.

1111--11--20132013

44

u nekim slučajevima pravi sadržaj kontejnera ne odgovara opisu u dokumentima i čitačima

korištenjem rendgenskih (X-ray) skenera skenira se cijeli sadržaj kontejnera na principu rendgenske snimke.

kao nadopunjujući sustav koriste se Heartbeat detektori ( ) ž ć(detektori otkucaja srca) za detekciju živih bića u kontejneru

korisnici su ključni subjekt dobavnog lanca, stoga njihove želje nisu više ograničene samo na smanjenje troškova, nego žele biti upoznati i sa statusom svoje pošiljke u svakom trenutku

da bi se uspješno odgovorilo na zahtjeve korisnika osmišljen je cijeli sustav upravljanja nazvan Customer Relationshipje cijeli sustav upravljanja nazvan Customer RelationshipMangement – Upravljanje odnosima s kupcima (korisnicima)

takav moderan sustav se temelji na bazi podataka povezanoj internet aplikacijama s korisnicima i svim subjektima dobavnog lanca.

1111--11--20132013

subjekti primaju i šalju informacije u bazu podataka te su im na raspolaganju svi podaci vezani za njihove pošiljke -mjesto, vrijeme, moguće komplikacije i sl.

sustavi upravljanja odnosima s korisnicima povezani su sa sustavima za direktno praćenje kontejnera kao što je GPS (Global Positioning System) globalni pozicijski sustav(Global Positioning System) - globalni pozicijski sustav (jedan od novijih sustava temeljen na satelitskoj tehnologiji)

sustav minimizira mogućnost gubitka kontejnera i omogućuje kontinuirano praćenje kontejnera i na kopnu i na moru

1111--11--20132013

45

Virtualna logistika na Virtualna logistika na kontejnerskim terminalimakontejnerskim terminalima

razvojem moderne logistike i potrebe za smanjenjem transportnih troškova uz velike mogućnosti informacijsko-k ik ij kih t h l ij d šl j d j i j tkomunikacijskih tehnologija, došlo je do pojave i razvoja tzv. Virtualne logistike, koja je već implementirana u nekim većim kontejnerskim lukama (Rotterdam, Hamburg, Singapur, JabelAli)

virtualna logistika obrađuje fizički i informacijski aspekt logističkih operacija

vlasništvom i kontrolom resursa upravlja se putem internet

1111--11--20132013

vlasništvom i kontrolom resursa upravlja se putem internet aplikacija

postojanje velikog broj specijaliziranih tvrtki koje se bave pružanjem usluga u virtualnoj logistici pretpostavlja neizbježnu upotrebu virtualne logistike na kontejnerskim terminalima u budućnosti

orijentacija kontejnerskih terminala na sustav virtualne distribucije, virtualnih skladišta i virtualnih zaliha omogućuje značajne uštede u vremenu i trošku isporuke uspostavljanjem distribucijskih centara blizu korisnika i korištenjem informacijskih tehnologija

prednosti koje korisnik usluga i sam kontejnerski terminalprednosti koje korisnik usluga i sam kontejnerski terminal mogu ostvariti primjenom virtualne logistike prikazane su u sljedećoj tablici

uspoređena je struktura opskrbnog lanca 80-tih godina dvadesetog stoljeća temeljena na regionalnim distribucijskim centrima i struktura opskrbnog lanca 90-tih godina dvadesetog stoljeća temeljena na europskim distribucijskim

1111--11--20132013

centrima po principu virtualne logistike

kriteriji za usporedbu su: vrijeme od narudžbe do isporuke, raspoloživost proizvoda, trošak zaliha, dolazni i odlazni troškovi prijevoza te troškovi skladištenja

46

Prednosti korištenja virtualne logistike na Prednosti korištenja virtualne logistike na kontejnerskim terminalimakontejnerskim terminalima

1111--11--20132013

vrijeme od narudžbe do isporuke značajno je reducirano, sa 3 – 5 dana na 1 – 3 dana u virtualnoj logistici

raspoloživost proizvoda je pomaknuta s regionalne razine na potpunu raspoloživost

troškovi zaliha i dolazni transportni troškovi znatno su manji šu virtualnoj logistici, dok su odlazni transportni troškovi

konsolidirani s obzirom na veći broj manjih pošiljaka objedinjenih u jednoj

takvo značajno smanjenje vremena ispunjenja narudžbe i ukupnih troškova potiče korisnike na veće korištenje usluga kontejnerskih terminala, a slijedom toga privlači se više tereta u određenu luku

1111--11--20132013

korisnik može u svakom trenutku, jednostavnim korištenjem internet aplikacija, znati sve potrebne podatke o količini i dostupnosti robe koja se nalazi na samom kontejnerskom terminalu, koja je otpremljena iz kontejnerskog terminala ili koja se doprema na kontejnerski terminal

47

1111--11--20132013

OceangateOceangate sustav virtualne distribucijesustav virtualne distribucije

potrebno vrijeme stizanja roba od proizvođača do krajnjeg korisnika koji se nalazi u Europi iznosi 45 dana

najvažniji fragment toga vremena je razdoblje u kojem roba nakon što stigne u Europu, odnosno kada se iz luke dopremi u distribucijske centre, provede na putu od distribucijskog centra do krajnjeg korisnikacentra do krajnjeg korisnika

u ovome slučaju, korisniku je roba iz distribucijskog centra isporučena za jedan dan

u svakom dijelu toka robe od ishodišta do odredišta korisnik je imao uvid u količinu i dostupnost robe

1111--11--20132013

48

gledajući sa stanovišta korisnika usluga kontejnerskih terminala, prednosti korištenja virtualne logistike, tj. virtualnih skladišta su:− kraće vrijeme isporuke

− pregled dostupnosti robe putem internet

− aplikacija− aplikacija

− bolja dostupnost robe u distribucijskim centrima bliže korisnicima

− smanjenje mogućnosti oštećenja robe izbjegavanjem otvaranja kontejnera u regionalnim centrima

− homogeniziran prijevoz

− standardizacija pakiranja

cijeli sustav mora biti temeljen na prikladnim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama razumljiv svim subjektima

1111--11--20132013

komunikacijskim tehnologijama, razumljiv svim subjektima koji ga koriste

virtualna logistika ima neupitne prednosti u upravljanju logističkim resursima te će u budućnosti sigurno postati dio poslovanja naprednijih kontejnerskih terminala

Povećanje optimizacije terminalaPovećanje optimizacije terminalaPozicioniranje kontejneraPozicioniranje kontejnera/ / provjera putemprovjera putem DGPSDGPS

1111--11--20132013

49

Povećanje optimizacije terminalaPovećanje optimizacije terminalaOptimizacija slobodnog mjestaOptimizacija slobodnog mjesta

Automatizirano slaganje kontejnera dizalicama

1111--11--20132013

Dizalica spušta kontejner u odlagalište

Metoda računalnog simuliranja vrlo je korisna i učinkovita

Simulacijski programiSimulacijski programi

vrlo je korisna i učinkovita metoda za planiranje izgradnje kontejnerskih terminala i svih aktivnosti na kontejnerskom terminalu (planiranje opreme, planiranje kapaciteta, proračun propusne i prihvatne moći, izračun troškova i sl)

1111--11--20132013

Virtualno okruženje s ciljem podešavanja i testiranja

Utjecaj promjena u kompleksnom poslovnom okruženju

50

Svaka veća i modernija Svaka veća i modernija kontejnerska luka koristikontejnerska luka koristi računalneračunalne

Simulacijski programiSimulacijski programi

kontejnerska luka koristi kontejnerska luka koristi računalne računalne simulacije pri izgradnji i simulacije pri izgradnji i rekonstrukciji kontejnerskih rekonstrukciji kontejnerskih terminala u svrhu detaljnog terminala u svrhu detaljnog planiranja poslovnih procesa i planiranja poslovnih procesa i sprječavanja neprofitabilnih sprječavanja neprofitabilnih investicija.investicija.

Ponavljane operacije u određenom Ponavljane operacije u određenom

1111--11--20132013

vremenskom rokuvremenskom roku((nprnpr. premještanje. premještanje))

Optimizacija stvarnih operacija u Optimizacija stvarnih operacija u terminalima baziranih na rezultatima terminalima baziranih na rezultatima simulacijesimulacije

Trendovi današnjice Trendovi današnjice & & sutrašnjicesutrašnjice

Osigurati & poboljšati prikupljanje & distribuciju informacija. Optimiziranje resursa (rezanje troškova i smanjenje praznog hoda)Proširiti radno opterećenje tijekom dana što je više moguće“Ad hoc” praćenje rezultata i neposredno djelovanjeOptimiziranje slobodnog prostora terminalaProcjena rizika za složene situacije (simulacija)

1111--11--20132013

51

Upotreba sustava za optimizaciju terminala omogućava:

Zaključak:Zaključak:

− povećanje efikasnosti terminala

− smanjuje opterećenja radnika

− povećava iskoristivost manipulativnih sustava

− smanjuje neproduktivnost manipulativnih sustava

− znatno smanjuje generalne troškove

1111--11--20132013

Hvala na pažnji!Hvala na pažnji!

1111--11--20132013